Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
MĒ 3-9
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NŌMIPA 27-29
“Faʻifaʻitaki ki he Taʻefilifilimānako ʻa Sihová”
Houngaʻia Kakato ʻi he Ngaahi ʻUlungaanga ʻo Sihová
14 Naʻa nau ʻalu kia Mōsese ʻo kole tokoni kiate ia, ʻo nau pehē: “Ko e pehe koā ke mate ʻa e hingoa oʻemau tamai mei hono famili koeʻuhi naʻe ʻikai hano foha?” Naʻe tali ange ʻa Mōsese ʻo pehē, ‘Ko e laó ia, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke u fai ke tokoni atu’? ʻIkai, naʻá ne ʻeke kia Sihova ʻo fekauʻaki mo e tuʻungá. (Nōm. 27:2-5) Ko e hā naʻe folofolaʻaki ʻe Sihová? Naʻá ne tala ange kia Mōsese: “ʻOku moʻoni ʻa e lau ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo Silofehati: te ke vahe pe ha konga kelekele moʻonau tofiʻa ʻi he lotolotonga ʻo e kainga oʻenau tamai; pea te ke fakalaka kiate kinautolu ʻa e tofiʻa oʻenau tamai.” Pea naʻe fai ʻe Sihova ʻa e toe meʻa lahi ange. Naʻá ne tala kia Mōsese ke fakakau eni ʻi he Laó: “Ka pekia ha tangata taʻe hano foha, te ke fakalaka hono tofiʻa ki hono ʻofefine.” (Nōm. 27:6-8; Sios. 17:1-6) Mei he taimi ko iá ʻo faai mai, ko e kau fefine ʻIsileli kotoa pē ʻi he tuʻunga tatau ko iá te nau maʻu ha tofiʻa.
Houngaʻia Kakato ʻi he Ngaahi ʻUlungaanga ʻo Sihová
15 Ko ha fili taʻefilifilimānako moʻoni eni! Ko e kau tautehina ʻe toko nima ko iá naʻe ʻikai ha taha ʻe lava ke ne tokoniʻi kinautolu, pea naʻe fakafeangai tatau ʻa Sihova kia kinautolu pea ʻi he fakaʻapaʻapa, ʻo hangē ko ʻene fakafeangai ki he kotoa ʻo e kau ʻIsileli kehé. (Saame 68:5) Ko e taha pē eni ʻi he ngaahi talanoa lahi ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku fakafeangai tatau ʻa Sihova ki hono kakaí.—1 Sām. 16:1-13; Ngā. 10:30-35, 44-48.
Houngaʻia Kakato ʻi he Ngaahi ʻUlungaanga ʻo Sihová
16 ʻE lava fēfē ke tau taʻefilifilimānako ʻo hangē ko Sihová? Manatuʻi, te tau fakafeangai taʻefilifilimānako ki he niʻihi kehé ʻo kapau pē ʻoku tau tui ʻoku totonu ke fakafeangai tatau ki he tokotaha kotoa. Mahalo pē ʻokú ke fakakaukau ʻokú ke taʻefilifilimānako. Ka ʻoku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke tau ʻilo ʻa e anga ʻo ʻetau ongoʻi moʻoni fekauʻaki mo e niʻihi kehé. Ko ia ʻe lava fēfē ke ke ʻilo pe ʻokú ke taʻefilifilimānako moʻoní? Ko Sīsuú ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia kia kitautolu. ʻI he taimi naʻá ne loto ai ke ʻilo ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he kakaí fekauʻaki mo iá, naʻá ne ʻeke ki hono ngaahi kaumeʻá: “Ko hai ʻa e Foha ʻo e tangatá ʻi he lau ʻa e kakaí?” (Māt. 16:13, 14) Mahalo pē ʻe lava ke ke fili ha kaumeʻa ʻa ia ʻokú ke ʻiloʻi te ne faitotonu atu peá ke ʻeke ange kiate ia, ‘ʻOkú ke fakakaukau ʻoku ou fakafeangai tatau ki he kakaí? ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi kehé ʻoku ou taʻefilifilimānako?’ Ko e fakatātaá, te ne tala atu nai kiate koe, ʻokú ke fakafeangai he taimi ʻe niʻihi ki he kakai ʻo ha matakali pau ʻo lelei ange ia ʻi he niʻihi kehé pe ʻokú ke anga-lelei ange ki he faʻahinga ʻoku lahi ʻenau paʻangá pe ako lelei angé. Kapau ʻokú ne tala atu kiate koe ha meʻa hangē ko ení, ko e hā ʻoku totonu ke ke faí? Lotu kia Sihova, ʻo kōlenga kiate ia ke ne tokoniʻi koe ke liliu ʻa e anga ʻo hoʻo ongoʻi ki he niʻihi kehé koeʻuhí ke ke lava ʻo hangē ko iá mo fakafeangai taʻefilifilimānako ki he tokotaha kotoa.—Māt. 7:7; Kol. 3:10, 11.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-2 528 ¶5
Ngaahi Feilaulau
Ngaahi feilaulau inu. Ko e ngaahi feilaulau inú naʻe ʻoatu fakataha ia mo e ngaahi feilaulau kehe, tautefito hili hono nofoʻi ʻe ʻIsileli ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá. (Nōm. 15:2, 5, 8-10) Naʻe kau heni ha uaine (“inu pē ʻoku ʻi ai ha ʻolokaholo”) pea naʻe lilingi atu ia ki he ʻōlitá. (Nōm. 28:7, 14; fakahoa mo e ʻEki. 30:9; Nōm. 15:10.) Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi Filipaí: “Kapau ʻoku lilingi atu au ʻo hangē ha feilaulau inu ʻi he feilaulaú pea mo e ngāue toputapu ʻa ia kuo hanga ʻe hoʻomou tuí ʻo taki atu kimoutolu ki aí, ʻoku ou fiefia.” ʻOkú ne ngāueʻaki heni ʻa e fakatātā ʻo e feilaulau inú, ʻo fakahaaʻi ai ʻene holi ke foaki loto-lelei atu ia tonu koeʻuhi ko e kaungā Kalisitiané. (Fili. 2:17) Ki muʻa siʻi pē peá ne maté naʻá ne tohi kia Tīmote: “Kuo lilingi atu au hangē ha feilaulau inú, pea ko e taimi ki hoku fakatauʻatāiná ʻoku ofí ni mai.”—2 Tīm. 4:6.
MĒ 10-16
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NŌMIPA 30-31
“Fakahoko Hoʻo Ngaahi Fuakava”
Fai Koe ki he Mea Kuo Ke Fuakava ki Ai
2 ʻI he Tohi Tapú, ko e fuakavá ko hano fai ha palōmesi mafatukituki ki he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻoku palōmesi nai ha taha kia Sihova te ne fai ha meʻa, foaki ha meʻaʻofa, kau ki ha faʻahinga ngāue, pe fakaʻehiʻehi mei ha ngaahi meʻa pau. Ko e fuakavá ko ʻete fili ki ai, ʻo ngāueʻaki ʻa e tauʻatāina ke filí. ʻOku ʻikai fakamālohiʻi ha taha ke ne fai ha fuakava. Ka ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe ha taha ʻa e fili ko iá, ʻoku vakai ʻa Sihova ki heʻene fuakavá ko ha palōmesi mafatukituki kuo pau ke ne fakaʻapaʻapaʻi mo fai ki ai. ʻI he Tohi Tapú, ko e fuakavá ʻoku mahuʻinga tatau ia mo ha fakapapau. Ko e fakapapaú ko ha palōmesi ʻoku fai ʻe ha taha te ne fai ha meʻa pau pe ʻikai ke ne fai ha meʻa pau. (Sēn. 14:22, 23; Hep. 6:16, 17) Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e mafatukituki ʻo ʻetau fuakava ki he ʻOtuá?
3 ʻI he Lao ʻa Mōsesé, ʻoku tau lau ai kapau ʻoku fai ʻe ha tangata ha fuakava kia Sihova, “ʻe ʻikai te ne maumau ʻene lea; te ne fai ʻa e meʻa kotoa kuo puʻaki ʻe hono ngutu.” (Nōm. 30:3) Ki mui ai, naʻe tohi ʻe Solomone: “Oka ke ka fuakava ki he Otua, oua naa ke fakatuai hoo fai ki ai; he oku ikai te ne leleiia i he vale; fai koe ki he mea kuo ke fuakava ki ai.” (Koh. 5:4, PM) Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa e mafatukituki ʻo hono fai ha fuakava ki he ʻOtuá ʻi heʻene pehē: “Naʻe leaʻaki ki he faʻahinga ʻi muʻá: ‘Kuo pau ke ʻoua te mou fai ha fakapapau ʻo taʻefai ki ai, ka kuo pau ke mou fakahoko hoʻomou ngaahi fuakava kia Sihová.’”—Māt. 5:33.
Fuakava (Palōmesi)
Ko ha palōmesi mafatukituki naʻe fai ki he ʻOtuá ke fakahoko ha ngāue, fai ha feilaulau pe foaki ha meʻaʻofa, hū ʻo kau ʻi ha ngāue, pe ko ha fakaʻehiʻehi mei ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi naʻe ʻikai taʻefakalao.—Nōm 6:2; Tml 5:4; Māt 5:33.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Nomipá
30:6-8—ʻE lava ke fakataʻeʻaongaʻi ʻe ha tangata Kalisitiane ʻa e ngaahi fuakava ʻa hono uaifí? ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá, ʻoku feangainga hifo ʻa Sihova he taimí ni ki heʻene kau lotú tāutaha. Ko e fakatātaá, ko e fakatapui kia Sihová ko ha fuakava fakafoʻituitui ia. (Kalētia 6:5) ʻOku ʻikai ke maʻu ʻe ha husepāniti ʻa e mafai ke fakataʻeʻaongaʻi pe kaniseli ha fuakava pehē. Kae kehe, ʻoku totonu ki ha uaifi ke ne fakaʻehiʻehi mei hono fai ha fuakava ʻa ia ʻoku fepaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá pe ko hono ngaahi fatongia ki hono husepānití.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
ʻOku Lava Ke Ke Fakafaingamālieʻi Koe?
26 Naʻe kaungā ʻinasi ʻa ʻAna ʻi he mahuʻingaʻia ʻa hono husepānití ʻi he lotu moʻoní. Naʻá ne ongoʻi loto-vēkeveke ʻa hono fatongia ke tokoni ki hono poupouʻi ʻo e lotu moʻoní ʻi he tāpanekalé. Naʻe fuakava ʻa ʻAna ʻo pehē kapau ʻe ʻoange kiate ia ʻe Sihova ha tama, te ne fakafaingamālieʻi ia ki he ngāue ʻi he tāpanekalé. (1 Sam. 1:11) Naʻe ʻoange ʻe he Lao ʻa Mōsesé ʻa e totonu ki ha husepāniti ke ne fakataʻeʻaongaʻi ha fuakava taʻefeʻunga ʻa hono uaifí. (Nōm. 30:6-8) Kae kehe, ʻoku ngalingali naʻe loto-lelei ʻa ʻElikena ki he fuakava ʻa ʻAná, ʻo hā mei ai naʻá ne poupouʻi foki ʻa hono fakahoko ko ia ʻo e lotu moʻoní!—1 Sam. 1:22, 23.
MĒ 17-23
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NŌMIPA 32-33
“Kapusi ʻa e Kakai Kotoa ʻo e Fonuá”
Potu Māʻolunga
Ko ha feituʻu faiʻanga lotu naʻe faʻa ʻi ʻolunga ʻi ha foʻi māʻolunga, ko ha moʻunga, pe ko ha peletifoomu faʻu ʻe he tangatá. Neongo naʻe faʻa ngāueʻaki ʻa e ngaahi potu māʻolungá ki he lotu ki he ʻOtuá, ʻoku faʻa fakafekauʻaki kinautolu mo e lotu pangani ki he ngaahi ʻotua loí.—Nōm 33:52; 1Tu 3:2; Sel 19:5.
Ako mei he Fehālaaki ʻa e Kau ʻIsilelí
ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi pole lahi ʻoku meimei tatau mo e tuʻunga ne fehangahangai mo ia ʻa e kau ʻIsilelí. ʻI he sōsaieti he ʻaho ní, ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻaitoliʻaki ʻe he kakaí. ʻOku kau ai ʻa e paʻangá, kau sitā ʻiloá, kau sitā sipotí, ngaahi fokotuʻutuʻu fakapolitikale, kau taki lotu pea naʻa mo e ngaahi mēmipa ʻi he fāmilí. Ko ha faʻahinga meʻa pē ʻi he ngaahi ʻotu meʻá ni ʻe ala lava ke hoko ko e meʻa ia ʻoku tokangataha ki ai ʻetau moʻuí. Ko e fakatupulekina ha vahaʻangatae vāofi fakaekaumeʻa mo e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau ʻofa kia Sihová ʻe lava ke taki atu ai kitautolu ki he ʻauha fakalaumālie.
Ko e fehokotaki fakasino taʻefakalaó ko ha konga tefito ia ʻo e lotu Pēalí ʻa ia naʻá ne tohoakiʻi mo fakataueleʻi ʻa e kau ʻIsileli tokolahi. Ko e ngaahi tauhele meimei tatau ʻoku kei tō ai ʻa e niʻihi ʻi he kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ko hano kiʻi lomiʻi pē ʻo e komipiutá ʻi haʻate nofo tokotaha ʻi ʻapi ʻe taki atu nai ai ha taha fieʻilo pe taʻetokanga ke ʻuliʻi ai ʻa hono konisēnisi maʻá. He fakamamahi ē kapau ʻe tō ha Kalisitiane ʻi he tauhele ʻo e fakatātā fakalielia ʻi he ʻInitanetí!
it-1 404 ¶2
Kēnani
Naʻe fakapotopoto ʻa Siosiua ʻi he “ʻikai te ne tuku taʻefakahoko ha meʻa ʻe taha ʻi he meʻa kotoa naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova kia Mōsesé” ʻo fekauʻaki mo hono fakaʻauha ʻo e kau Kēnaní. (Sios. 11:15) Ka naʻe ʻikai ke muimui ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ki heʻene faʻifaʻitakiʻanga leleí ʻo fakaʻauha ʻosi mei he fonuá ʻa e kau Kēnaní. Naʻe iku eni ki he lahi ange ʻa e faihiá, ʻulungaanga taʻetāú mo e tauhi ʻaitoli. Ka ʻo kapau naʻa nau fakaʻauha ʻosi ʻa e kau Kēnaní naʻe mei siʻisiʻi ange ʻa e maté ʻi hono fakaʻatā ke nau moʻuí. (Nōm. 33:55, 56; Fkm. 2:1-3, 11-23; Saame 106:34-43) Naʻe fakatokanga ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí ko ʻene fakamaau totonú mo ʻene fakamāú heʻikai ke filifilimānako. Kapau naʻa nau feohi mo e kau Kēnaní, mali mo kinautolu, lotu tuifio, ohi ʻenau ngaahi ouau fakalotú, muimui ki heʻenau tōʻonga fakalieliá, te nau hokosia ʻa e fakaʻauha tatau mo e kau Kēnaní pea ʻe puʻaki kinautolu ki tuʻa mei he fonuá.—ʻEki. 23:32, 33; 34:12-17; Liv. 18:26-30; Teu. 7:2-5, 25, 26.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 359 ¶2
Ngatangataʻanga
Hili hono fili ʻa e feituʻu ʻo ha matakali ʻe fakapapauʻi leva ʻa e lahi ʻo e kelekelé ʻo fakatatau ki hono tokolahí. “Kuo pau ke mou vahe ʻa e fonuá ʻaki hono fai ha lulu ki ai ke hoko ko ha tofiʻa ʻi he lotolotonga homou ngaahi fāmilí. Ki he kulupu ʻoku tokolahi angé ʻoku totonu ke mou fakalahi hono tofiʻá, pea ki he kulupu ʻoku tokosiʻi angé ʻoku totonu ke mou fakasiʻisiʻi hono tofiʻá. Ko e tofiʻa ʻo e tokotaha kotoa ʻe ʻi he feituʻu ʻe tō ki ai ʻa ʻene lulú.” (Nōm. 33:54) Ko e feituʻu ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi matakalí ʻe tuʻu maʻu ai pē ia, ka naʻe lava ke feʻunuʻaki ʻa e lahi ʻo e tofiʻá. Ko e fakatātaá, ko e ʻinasi ʻo Siutá naʻe fuʻu lahi ia kiate kinautolu. Ko ia ai naʻe toʻo ha konga mei he tofiʻa ʻo Siutá ʻo ʻave ki he matakali ʻo Simioné.—Sios. 19:9.
MĒ 24-30
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NŌMIPA 34-36
“Hūfanga kia Sihova”
ʻOkú Ke Hūfanga Kia Sihova?
4 Ka ko e hā naʻe hokó ʻi he taimi naʻe tāmateʻi fāinoa ai ʻe ha ʻIsileli ha taha? Neongo naʻe hoko fāinoa ʻa e maté, naʻá ne kei halaia pē ʻi hono tāmateʻi ʻo ha tokotaha tonuhia. (Sēn. 9:5) Neongo ia, ʻi ha tuʻunga pehē, naʻe pehē ʻe Sihova ʻe lava ke fakahāhā ai ha meesi. Naʻe lava ke hola ʻa e tokotaha tāmate fāinoá mei he tokotaha faisāuni ʻo e totó ʻo ne ʻalu ki ha taha ʻo e kolo hūfanga ʻe onó. ʻI hono fakaʻatā pē ia ke ne nofo ʻi he kolo ko iá, naʻe maluʻi ai ia. Ka naʻe pau ke ne nofo ai pē ʻi he kolo hūfangá kae ʻoua ke mate ʻa e taulaʻeiki lahí.—Nōm. 35:15, 28.
ʻOkú Ke Hūfanga Kia Sihova?
6 Kapau naʻe tāmateʻi fāinoa ʻe ha ʻIsileli ha taha, naʻe pau ke ne lele ki he kolo hūfangá ʻo “fakamatalaʻi ʻa hono tuʻungá” ki he kau mātuʻá ʻi he matapā ʻo e koló. Naʻe pau ke talitali lelei ia ʻe he kau mātuʻá. (Sios. 20:4) ʻI ha taimi ki mui ai, naʻa nau fakafoki ia ke fakamāuʻi ʻe he kau mātuʻa ʻo e kolo ʻa ia naʻe hoko ai ʻa e tāmaté. (Lau ʻa e Nōmipa 35:24, 25.) Kapau naʻe fakapapauʻi ʻe he kau mātuʻa ko iá naʻe hoko fāinoa ʻa e maté, te nau fakafoki leva ʻa e tokotaha holá ki he kolo hūfangá.
ʻOkú Ke Hūfanga Kia Sihova?
13 ʻI he ʻi loto pē ʻa e tokotaha holá ʻi he kolo hūfangá, naʻá ne malu. Naʻe pehē ʻe Sihova fekauʻaki mo e ngaahi kolo ko iá: “Te nau hoko ko ha hūfangaʻanga maʻamoutolu.” (Sios. 20:2, 3) Naʻe ʻikai fiemaʻu ʻe Sihova ke toe fakamāuʻi ʻa e tokotaha holá ʻi he keisi tatau. Pehē foki, naʻe ʻikai fakaʻatā ʻa e tokotaha faisāuni ʻo e totó ke ne hū ki he koló ʻo tāmateʻi ia. ʻI he taimi naʻe ʻi he koló ai ʻa e tokotaha holá, naʻá ne malu ʻi he maluʻi ʻa Sihová. Naʻe ʻikai te ne ʻi ha pilīsone. Naʻe lava ke ne ngāue, tokoni ki he niʻihi kehé, pea tauhi kia Sihova ʻi he nonga. ʻIo, naʻe lava ke ne maʻu ha moʻui fiefia mo fakafiemālie!
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ko e Huhuʻi Fehoanaki-Mālie Maʻá e Kakai Kotoa
13 Kaekehe, ʻe ʻikai ke ʻaonga ʻa e huhuʻí kia ʻĀtama pea pehē kia ʻIvi foki. Naʻe hā ʻa e meʻá ni ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e Lao ʻa Mōsesé: “Pea ʻe ʻikai te mou tali totongi ke moʻui ai ʻa e fakapo, ʻa ia kuo fakamāumatea.” (Nōmipa 35:31) Naʻe ʻikai ke kākaaʻi ʻa ʻĀtama, ko ia ko ʻene fai angahalá naʻá ne fai loto-lelei ki ai. (1 Tīmote 2:14) Naʻe hangē naʻá ne fakapoongi hono hakó kotoa, he naʻa nau toki maʻu ʻa e angahalaʻia tukufakaholó meiate ia, ʻo nau hoko mai ai ki he malumalu ʻo e tautea ko e maté. ʻOku mahino, naʻe taau pē ke mate ʻa ʻĀtamá, he ʻi hono tuʻunga ko e tangata haohaoá, naʻá ne loto-lelei ke fili ke talangataʻa ki he lao ʻa e ʻOtuá. ʻE mātuʻaki hoko ko e fepaki ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoni ʻa Sihová ke fakahoko ʻa e ʻaonga ʻa e huhuʻí kia ʻĀtama. Kaekehe, ko e totongi ʻa e mahuʻinga ʻo e angahala ʻa ʻĀtamá, ʻokú ne tokonaki ke tāmateʻi ʻa e tautea mate ki he hako ʻo ʻĀtamá! (Loma 5:16) ʻI ha tuʻunga fakalao, ko e mālohi fakaʻauha ʻo e angahalá ʻoku tuʻusi ia mei hono tupuʻangá. Ko e tokotaha naʻá ne fai ʻa e huhuʻí ʻokú ne ‘kamata ʻa e mate maʻá e tangata taki taha,’ ʻo ne fuesia ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e angahala ki he kotoa ʻo e fānau ʻa ʻĀtamá.—Hepelū 2:9; 2 Kolinitō 5:21; 1 Pita 2:24.
MĒ 31–SUNE 6
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | TEUTALŌNOME 1-2
“Ko e Fakamāú ʻOku ʻa e ʻOtuá Ia”
Kau Mātuʻa, Fakamaau ʻAki ʻa e Māʻoniʻoni
11 ʻE fakasiʻisiʻi hifo nai ʻa e ngaahi meʻa fakaefakamaau ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová ʻe he ʻaʻahi fakaetauhisipi fakamātoato ange ki muʻa ke fai ʻe ha Kalisitiane ha laka hala. (Fehoanaki mo Kalētia 6:1.) Ka neongo ia, koeʻuhi ko e angahala mo e taʻehaohaoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe fiemaʻu nai ʻi he taimi ki he taimi ke fai ʻe he ʻovasia Kalisitiané ha ngāue ki ha faihala. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonu ke ne tataki kinautolú? Kuo ʻikai ke liliu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení talu mei he taimi ʻo Mōsesé pe mei he taimi ʻo e muʻaki kau Kalisitiané. ʻOku kei ʻaonga pē ʻa e ngaahi lea ʻa Mōsese naʻe fai ki he kau fakamaau ʻi ʻIsilelí: “Mou fanogo ki he gaahi mea a ho mou gaahi kaiga, bea fakamāu maonioni . . . Oua naa mou filifilimanako ki he kakai i he fakamāu.” (Teutalōnome 1:16, 17, PM) Ko e taʻefilifilimānakó ko e fakaʻilonga ia ʻo e “poto ʻoku mei ʻolunga”, ʻa e poto ko ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he kau mātuʻa ʻoku nau kau ki ha ngaahi kōmiti fakaefakamaau. (Sēmisi 3:17; Palōveepi 24:23) Ko e faʻahinga poto ko iá ʻe tokoni kiate kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e faikehekehe ʻo e vaivaí mo e anga-fulikivanú.
12 Kuo pau ke “fakamāu maonioni” ʻa e kau mātuʻá, ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihova ʻo kau ki he totonú mo e halá. (Sāme 19:9) Neongo te nau feinga ke hoko ko e kau tangata māʻoniʻoni, kae ʻi he taimi tatau ʻoku totonu ke nau feinga foki ke hoko ko e kau tangata lelei, ʻi he ʻuhinga ʻoku fakafaikehekeheʻi ai ia ʻe Paula ʻia Loma 5:7, 8. ʻI he fakamatala ki he ongo veesi ko ʻení ʻi he kaveinga ko e “Righteousness” [Māʻoniʻoni,] ʻoku pehē ʻe he tohi Insight on the Scriptures: “ʻOku fakahā mei hono ngāueʻaki ʻa e foʻi lea faka-Kalisí ko e tokotaha ʻoku ʻiloa pe ʻoku mahino ko e tokotaha leleí ʻokú ne loto-ʻofa (faʻa fai lelei pe fai ha meʻa ʻoku ʻaonga ki he niʻihi kehé) mo anga-ʻofa (fakahāhā ʻa e anga-lelei pehē ʻaki ʻa e ngāue pau). ʻOku ʻikai te ne tokanga pē ia ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu fakaefakamaaú ka ʻokú ne fai ʻo laka atu ʻi he meʻá ni, ʻo ueʻi ia ʻe he fakaʻatuʻi totonu ki he niʻihi kehé pea mo e holi ke nau maʻu ha ʻaonga mo tokoni atu kiate kinautolu.” (Voliume 2, peesi 809) Ko e kau mātuʻa ʻa ia ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻenau māʻoniʻoní ka ʻoku nau toe leleí te nau feangai mo e kau faihalá ʻaki ʻa e fakaʻatuʻi anga-ʻofa. (Loma 2:4) ʻOku totonu ke nau loto ke fakahāhā ʻa e meesi mo e kaungāongoʻi. ʻOku totonu ke nau fai ʻa ia ʻoku nau malavá ke tokoni ki he tokotaha faihalá ke ne sio ki he fiemaʻu ke fakatomala, neongo naʻe ʻikai te ne tali nai ʻa ʻenau ngaahi ʻuluaki feingá.
Moʻulaloa Mateaki ki he Mafai Fakaʻotuá
4 Kae kehe, naʻe ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he hoko ko ha fakamāú ʻi hono ʻiloʻi pē ʻo e laó. ʻI he taʻehaohaoá, naʻe pau ai ki he kau tangata matuʻotuʻá ke nau tokanga ke taʻotaʻofi haʻanau faʻahinga hehema taʻemapuleʻi pē—hangē ko e siokitá, filifilimānakó, mo e mānumanú—ʻa ia te ne ngali pikoʻi ʻenau faifakamāú. Naʻe tala ʻe Mōsese kia kinautolu: “Oua naa mou filifilimanako ki he kakai i he fakamāu; ka te mou fanogo ki he jii bea moe lahi; oua naa mou manavahe ki he mata oe tagata; he oku ae Otua ae fakamāu.” ʻIo, ko e kau fakamaau ʻo ʻIsilelí naʻa nau fakamaau maʻá e ʻOtuá. He monū lāngilangiʻia moʻoni ē!—Teutalonome 1:16, 17, PM, fakaʻītali ʻamautolu.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ko e Ngaahi Fakamanatu ʻa Sihová ʻOku Alafalalaʻanga
9 ʻI he kamata ʻa e fononga taʻu ʻe 40 ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he toafá, naʻe ʻikai fakamatalaʻi ʻe Sihova kia kinautolu ʻa e founga tofu pē te ne tataki, maluʻi, mo tokangaʻi kinautolú. Ka naʻá ne fakahaaʻi kia kinautolu ʻi he ngaahi founga lahi te nau maʻu ʻaonga ʻo kapau te nau falala kiate ia pea talangofua ki heʻene ngaahi fakahinohinó. ʻI hono taki kinautolu ʻe ha pou ʻao lolotonga ʻa e ʻahó pea ʻe ha pou afi ʻi he poʻulí, naʻe fakamanatu ai ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí naʻá ne poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau fononga faingataʻá. (ʻEki. 40:36-38; Teu. 1:19) Naʻá ne fakapapauʻi foki naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa naʻa nau fiemaʻú. “Nae ikai te nau majiva i ha mea e taha; nae ikai fakaaau o motua ho nau gaahi kofu, bea nae ikai fufula ho nau vaʻe.”—Nehe. 9:19-21, PM.
SUNE 7-13
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | TEUTALŌNOME 3-4
“Fakapotopoto mo Faitotonu ʻa e Lao ʻa Sihová”
it-2 1140 ¶5
Mahino
Ko e ako fakamākukanga ʻa e Folofola ʻo e ʻOtuá pea ngāueʻaki ia mo ʻene ngaahi fekaú te ne ʻai ha taha ke ne maʻu ʻa e vavanga fakaefakakaukau lahi ange ʻi he kotoa ʻo ʻene kau faiakó mo e mahino lahi ange ʻi he kau tangata taʻumotuʻá. (Saame 119:99, 100, 130; fakafehoanaki mo e Luke 2:46, 47.) ʻOku moʻoni eni koeʻuhi ko e potó mo e mahinó ko ha konga ia ʻo e ngaahi lao mo e ngaahi tuʻutuʻuni fakaefakamaau māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. ʻI he talangofua faitōnunga ʻa e kau ʻIsilelí ki he ngaahi lao ko ení ʻe ʻai ai ʻa e ngaahi puleʻanga kehé ke vakai kiate kinautolu “ko ha kakai poto mo mahino.” (Teu. 4:5-8; Saame 111:7, 8, 10; fakafehoanaki mo e 1 Tuʻi 2:3.) Ko e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e mahinó ʻokú ne lāuʻilo ki he māʻoniʻoni ʻa e Folofola ʻo e ʻOtuá pea loto ke moʻui ʻo fehoanaki mo ia pea kōlenga ki he tokoni ʻa e ʻOtuá. (Saame 119:169) ʻOkú ne fakaʻatā ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ke aʻu moʻoni ki hono lotó (Māt. 13:19-23), tohi kinautolu ki hono lotó (Pal. 3:3-6; 7:1-4), pea fakatupulekina ʻa e fehiʻa ki he ʻalunga loi kotoa pē (Saame 119:104). ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá naʻá ne fakahāhā ʻa e mahino ko ení. Naʻá ne loto-lelei ke pekia ʻi he ʻakaú kae ʻikai feinga ke hola mei ai he naʻe tomuʻa tala ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá te ne mate ʻi he founga ko iá.—Māt. 26:51-54.
ʻI he Taimi ʻE Hulu Ai ʻa e Loto-Fiefoakí
ʻI he ofo ʻi he meʻa naʻá ne fanongoa mo mamata ki aí, naʻe tali anga-fakatōkilalo ange ʻe he kuiní: “Monuʻiaā ka ko hoʻo kau tamaioʻeiki ni, ʻa ia ʻoku nau tutuʻu maʻu pe ʻi ho ʻao, ʻo fanongoa hoʻo poto.” (1 Tuʻi 10:4-8) Naʻe ʻikai te ne fakahaaʻi ʻoku monūʻia ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa Solomoné koeʻuhi ko hono ʻātakaiʻi kinautolu ʻe he koloá—neongo naʻe pehē. Ka, naʻe faitāpuekina ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa Solomoné, koeʻuhi naʻa nau lava ke fanongo maʻu pē ki he poto ʻo Solomone naʻe foaki mei he ʻOtuá. He faʻifaʻitakiʻanga lelei moʻoni ko e kuini ʻo Sipá ki he kakai ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni, ʻa ia ʻoku nau fiefia ʻi he poto ʻo e Tokotaha-Fakatupú tonu pea mo e poto ʻa hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi!
ʻOku toe taau ke fakatokangaʻi ʻa e fakamatala hono hoko ʻa e kuiní kia Solomoné: “Fakafetai kia Jihova ko ho Otua.” (1 Tuʻi 10:9, PM) ʻOku hā mahino, naʻá ne mamata ki he toʻukupu ʻo Sihová ʻi he poto mo e tuʻumālie ʻa Solomoné. ʻOku fehoanaki eni mo e meʻa naʻe talaʻofa ki muʻa ʻe Sihova ki ʻIsilelí. Ko ‘hono tauhi ʻo ʻeku ngaahi tuʻutuʻuní,’ ko ʻene leá ia, “ko hoʻomou ngali poto ia, mo hoʻomou ngali ʻatamai ʻi he vakai ʻa e ngaahi kakai, ʻa ia te nau fanongo ki he koto tuʻutuʻuni ni, pea te nau pehe, Ta ko e fuʻu puleʻanga ni ko e kakai poto mo ʻatamai.”—Teutalonome 4:5-7.
ʻOkú Ke “Fakatupu Koloa ki he ʻOtua”?
13 ʻI he taimi ʻoku ʻomi ai ʻe Sihova ha tāpuaki ki hono kakaí, ʻokú ne ʻomi maʻu pē kia kinautolu ʻa e lelei tahá. (Sēmisi 1:17) Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe foaki ange ai ʻe Sihova ha ʻapi maʻá e kau ʻIsilelí, ko ha fonua ia “naʻe mahutafea ʻi he huʻakau mo e honi.” Neongo ko e fonua ko ʻIsipité naʻe toe fakamatalaʻi tatau pehē, ko e fonua naʻe foaki ko ia ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí naʻe kehe ia ʻi he tafaʻaki mātuʻaki mahuʻinga ʻe taha. Ko ha ‘fonua ia naʻe mamahiʻi ʻe Sihova,’ ko e tala ange ia ʻe Mōsese ki he kau ʻIsilelí. ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, te nau lakalakaimonū koeʻuhi ʻe tokangaʻi kinautolu ʻe Sihova. ʻI heʻenau kei nofo faitōnunga ai pē kia Sihová, naʻá ne tāpuekina lahi kinautolu pea naʻa nau maʻu ha founga moʻui naʻe hā mahino naʻe lelei ange ia ʻi he kotoa ʻo e ngaahi fonua takatakai aí. ʻIo, ko e tāpuaki ia ʻa Sihová ʻoku “fakakoloa”!—Nomipa 16:13; Teutalōnome 4:5-8; 11:8-15.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Teutalonomé
4:15-20, 23, 24—Ko hono tapui ʻa hono ngaohi ha ngaahi ʻīmisi tongí ʻoku ʻuhinga ai ia ʻoku hala ke ngaohi ha ngaahi meʻa ki he ngaahi taumuʻa fakaeteuteú? ʻIkai. Ko e tapui heni ki hono ngaohi ʻo e ngaahi ʻīmisi ki he lotú—ke ʻoua ʻe ‘lotu ki ai mo tauhia.’ ʻOku ʻikai tapui ʻe he Tohi Tapú ʻa e tongi ʻo e ngaahi maka fakamanatú pe ko hono ʻai ha ngaahi tā valivali ʻo e ngaahi meʻá ki he ngaahi taumuʻa fakaeteuteú.—1 Tuʻi 7:18, 25.
SUNE 14-20
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | TEUTALŌNOME 5-6
“Akoʻi Hoʻo Fānaú ke ʻOfa kia Sihova”
Ngaahi Mātuʻa, Tokonaki Maʻá e Ngaahi Fiemaʻu Ho Fāmilí
11 ʻI he kaveinga ko ení, mahalo ʻoku ʻikai ha konga Tohi Tapu ia ʻe toutou hiki-lea lahi ange ʻo laka ʻi he Teutalōnome 6:5-7. Kātaki ʻo fakaava hoʻo Tohi Tapú pea lau ʻa e ngaahi veesi ko iá. Fakatokangaʻi ko e ngaahi mātuʻá ʻoku ʻuluaki tala ki ai ke fakatupulekina honau tuʻunga fakalaumālie ʻonautolú, ʻo langa hake ha ʻofa kia Sihova pea tukulotoʻi ʻene ngaahi leá. ʻIo, ʻoku fiemaʻu ke ke hoko ko ha tokotaha ako fakamātoato ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo lau tuʻumaʻu ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki ai koeʻuhi ke ke fakatupulekina ha mahinoʻi moʻoni mo e ʻofa ki he ngaahi founga, ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi lao ʻa Sihová. Ko hono olá, ʻe fonu ai ho lotó he ngaahi moʻoni fakamānako ko ia ʻo e Tohi Tapú ʻa ia te ne ueʻi koe ke ke ongoʻi fiefia, ʻapasia pea ʻofa kia Sihova. Te ke maʻu ai ʻa e ngaahi meʻa lelei faufaua ke tuku ki hoʻo fānaú.—Luke 6:45.
ʻE Lava Fēfē Ke U Tokoniʻi ʻEku Fānaú Ke Nau Hoko ʻo Ako Moʻoni?
Ko hoʻo ngaahi fakaʻamú, fakakaukaú, tuʻungá mo e mahuʻingaʻiá ʻoku fakahaaʻi moʻoni ia ʻo ʻikai ʻi he meʻa pē ʻokú ke leaʻakí kae toe pehē foki ki he meʻa ʻokú ke faí. (Loma 2:21, 22) ʻOku ako ʻa e fānaú mei he kei valevalé, ʻi heʻenau siofi fakalelei ʻenau ongo mātuʻá. ʻOku ʻiloʻi ʻe he fānaú ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga ki heʻenau ongo mātuʻá, pea ko e ngaahi meʻa eni ʻoku faʻa hoko ʻo mahuʻinga ki he fānaú. Kapau ʻokú ke ʻofa moʻoni kia Sihova, ʻe ʻiloʻi ia ʻe hoʻo fānaú. Hangē ko ení, te nau sio ʻoku mahuʻinga kia koe ʻa hono lau mo ako ʻa e Tohi Tapú. Te nau ʻiloʻi ʻokú ke fakamuʻomuʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. (Mātiu 6:33) Ko hoʻo ʻi ai maʻu pē ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané mo kau ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá, ʻe fakahaaʻi ai kia kinautolu ko hono fai ʻa e ngāue toputapu kia Sihová ʻoku mahuʻinga ʻaupito ia kiate koe.—Mātiu 28:19, 20; Hepelū 10:24, 25.
Ngaahi Mātuʻa, Tokonaki Maʻá e Ngaahi Fiemaʻu Ho Fāmilí
14 Hangē ko ia ʻoku fakahā ʻe he Teutalōnome 6:7, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi taimi lahi kia kimoutolu ngaahi mātuʻá ke fetalanoaʻaki ai ki he ngaahi meʻa fakalaumālié mo hoʻomou fānaú. Pe ko hoʻomou fononga fakataha, fai ha ngāue fakataha, pe mālōlō fakataha, te mou maʻu nai ha ngaahi faingamālie ke tokonaki ai maʻá e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie hoʻomou fānaú. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke mou “malanga” taʻetuku ki hoʻomou fānaú fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻo e Tohi Tapú. Kae feinga ke tauhi ʻa e fetalanoaʻaki fakafāmilí ʻi ha tuʻunga fakatupu langa hake mo fakalaumālie. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻi he makasini ʻĀ Hake! ha ngaahi kupu lahi ʻi he ngaahi kaveinga lahi kehekehe. Ko e ngaahi kupu peheé te ne tofa nai ha hala ki ha fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e fakatupu ko ia ʻe Sihova ʻa e fanga manú, ngaahi feituʻu fakaʻofoʻofa fakanatula takatakai he māmaní pea mo e ngaahi anga fakafonua mo e ngaahi founga moʻui kehekehe fisifisimuʻa ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e ngaahi fetalanoaʻaki peheé te ne ueʻi nai ai ʻa e fānaú ke nau lau lahi ange ʻa e ngaahi tohi ʻoku tokonaki mai ʻe he kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo potó.—Mātiu 24:45-47.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
ʻOfa mo e Fakamaau Totonu ʻi ʻIsileli ʻo e Kuonga Muʻá
11 Lēsoní: ʻOku sio fakalaka atu ʻa Sihova ʻi he fōtunga hā mai pē ʻo ha tokotaha. ʻOkú ne sio ki hotau tuʻunga moʻoni ʻi lotó, ʻa hotau lotó. (1 Sām. 16:7) ʻOku ʻikai ha fakakaukau, ongoʻi pe tōʻonga ʻe lava ke puli meiate ia. ʻOkú ne kumi ki he lelei ʻiate kitautolú pea loto ke tau fakatupulekina ia. Ka ʻokú ne loto ke tau ʻiloʻi pea mapuleʻi ʻa e ngaahi fakakaukau fehālaakí ki muʻa ke tau fakahoko ha ngaahi tōʻonga kovi.—2 Kal. 16:9; Māt. 5:27-30.
SUNE 21-27
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | TEUTALŌNOME 7-8
“Kuo Pau ke ʻOua Naʻá Ke Teitei Fai ha Ngaahi Aleapau Fakaemali mo Kinautolu”
Ko e Hā Naʻe Fiemaʻu Ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne Kau Lotú ke Nau Mali pē mo e Kaungātuí?
ʻI he tuʻunga fakalūkufuá, naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e fiemaʻu ko ia ʻe Sētane ke fakameleʻi ʻa Hono kakaí ʻaki hono fakatafokiʻi kinautolu ke lotu ki he ngaahi ʻotua loí. Ko ia ai, naʻe hoko atu ʻa e ʻOtuá ʻo fakatokanga ʻo pehē ko e kau taʻetuí te nau “fakaafe ho foha mei he muimui kiate au ke nau tauhi ʻotua kehe.” Naʻe ʻi ai ha tuʻunga fakatuʻutāmaki heni. Kapau naʻe tō ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ʻo tauhi ʻa e ngaahi ʻotua kehé, ʻe mole meiate kinautolu ʻa e hōifua mo e maluʻi ʻa e ʻOtuá, ʻo nau hoko ai ʻo maʻungofua kinautolu ʻe honau ngaahi filí. Ko ia, ʻe anga-fēfē leva ha ʻomai ʻe he puleʻangá ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofá? ʻOku hā mahino naʻe ʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻa Sētane ki hono fakataueleʻi ʻa e kau ʻIsilelí ke nau mali mo e kau taʻetuí.
Mali “ʻi he ʻEikí Pē”—ʻOku Kei ʻAonga?
Ka, ʻi he Tohi Tapú, ʻoku fekauʻi kitautolu ʻe Sihova ke mali ʻi he ʻEikí pē. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e lelei taha maʻa kitautolú pea ʻokú ne loto ke maluʻi kitautolu. ʻOku ʻikai ke ne loto ke tau fai ha fili hala ʻa ia te ne fakamamahiʻi kitautolu pe ʻai ke tau loto-mamahi. ʻI he ʻaho ʻo Nehemaiá, ko e kau Siu tokolahi naʻa nau mali mo e kau fefine naʻe ʻikai ke nau tauhi ki he ʻOtuá. Ko ia naʻe lave ʻa Nehemaia ki he faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa Solomoné. Ko e “pele ia ʻo hono ʻOtua, pea naʻe tuku ʻe he ʻOtua ke ne tuʻi ki Isileli katoa. Ka naʻa mo ia ka naʻe fakaangahalaʻi ʻe he kau fefine muli.” (Nehe. 13:23-26) ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ko ʻene ngaahi fakamanatú ʻoku lelei kia kitautolu, pea ko e ʻuhinga ia kuó ne fakahinohinoʻi ai ʻa e kau Kalisitiané ke mali ʻi he ʻEikí pē. (Saame 19:7-10; ʻAi. 48:17, 18) ʻOku tau fakamālō lahi he ʻokú ne ʻomai kia kitautolu ʻa e akonaki ʻoku anga-ʻofa mo falalaʻanga. ʻI he taimi ʻoku tau talangofua ai kia Sihova ko hotau Tokotaha-Pulé, ʻoku tau tali ai ʻa e totonu ʻokú ne maʻu ke tala mai ʻa e meʻa ke tau faí.—Pal. 1:5.
Tokanga ki Hoʻo Ngaahi Feohí ʻi he Ngaahi ʻAho Fakaʻosí Ni
12 Ko e kau Kalisitiane ʻoku loto ke malí ʻoku fiemaʻu ke nau tokanga ʻaupito fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku nau fili ke feohi mo iá. ʻOku fakatokanga mai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻOua te mou hoko ʻo haʻi hōhoatamaki fakataha mo e kau taʻetuí. He ʻe anga-fēfē ha feohi ʻa e māʻoniʻoní mo e maumau-laó? Pe, ʻe anga-fēfē ha ʻinasi taha ʻa e māmá mo e poʻulí?” (2 Kol. 6:14) ʻOku tala ʻe he Tohi Tapú ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke nau mali “ʻi he ʻEikí pē,” ʻa ia ko e mali pē mo ha taha kuo ʻosi fakatapui mo papitaiso pea ʻokú ne moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. (1 Kol. 7:39) ʻI hoʻo mali mo ha taha pehē, ha taha ʻoku ʻofa kia Sihova, te ke maʻu ai ha hoa te ne tokoniʻi koe ke faitōnunga ai pē ki he ʻOtuá.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
ʻOku Tokonaki Mai ʻe Sihova ʻEtau Ngaahi Fiemaʻu Fakaʻahó
4 Ko ʻetau lotu ki ha meʻatokoni fakaʻahó ʻoku totonu ke ne toe fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa ʻetau fiemaʻu ʻo e meʻakai fakalaumālie fakaʻahó. Neongo ʻa e fiekaia lahi ʻaupito ʻi he hili ʻo ha fuʻu ʻaukai lōloa, naʻe talitekeʻi ʻe Sīsū ʻa e fakatauele ʻa Sētane ke liliu ʻa e maká ko e maá, ʻo ne pehē: “Kuo tohi, Oku ikai moʻui ʻa e tangata ʻi he ma pe, ka ʻi he ngāhi folofola kotoa pe ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtua.” (Mātiu 4:4) Naʻe hiki lea heni ʻa Sīsū mei he palōfita ko Mōsesé, ʻa ia naʻá ne tala ki he kau ʻIsilelí: “[Ko Sihova] naʻa ne fakavaivaiʻi koe, ʻo ne tuku ke ke fiekaia, ʻo ne fafanga koe ʻaki ʻa e mana, ʻa ia ko e meʻa naʻe ʻikai te ke ʻiloa, pe ʻilo ki ai ʻe hoʻo ngaahi kui; koeʻuhi ke ne fakaeʻa kiate koe ʻoku ʻikai moʻui ʻa e tangata ʻi he ma pe, ka ko e meʻa kehekehe ʻoku hu atu mei he fofonga ʻo Sihova ʻa ia ʻoku moʻui ai ʻa e tangata.” (Teutalōnome 8:3) Ko e founga ko ia naʻe tokonaki ai ʻe Sihova ʻa e maná ki he kau ʻIsilelí naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono ʻoange ai ʻa e meʻakai fakamatelié ka naʻe toe pehē foki ki he ngaahi lēsoni fakalaumālie. Ko e meʻa ʻe taha, naʻe fiemaʻu ke nau “tufi ʻi he ʻaho ʻa e meʻa ʻo e ʻaho ko ia.” Kapau naʻa nau tānaki ʻo lahi ange ʻi he meʻa feʻunga ki he ʻaho ko iá, naʻe hoko leva ʻa e toengá ʻo nanamu pea fanafanau ai ʻa e ʻuangá. (Ekisoto 16:4, 20) Neongo ia, naʻe ʻikai ke hā ʻa e meʻá ni ʻi he ʻaho hono onó ʻi he taimi naʻe pau ai ke nau tānaki ke liunga ua ʻa e meʻa ki he ʻahó ke fakalato ai mo ʻenau ngaahi fiemaʻu ki he Sāpaté. (Ekisoto 16:5, 23, 24) Ko ia, naʻe fakamanatu mālohi ʻe he maná kiate kinautolu naʻe pau ke nau talangofua pea ko ʻenau moʻuí naʻe fakatuʻunga ia ʻo ʻikai ʻi he maá pē ka ʻi he “meʻa kehekehe ʻoku hu atu mei he fofonga ʻo Sihova.”
SUNE 28–SIULAI 4
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | TEUTALŌNOME 9-10
“Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe Sihova ko Ho ʻOtuá Meiate Koé?”
w09 10/1 10 ¶3-4
Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe Sihova Meiate Kitautolú?
Ko e hā ʻe lava ke ueʻi kitautolu ke talangofua loto-lelei ki he ʻOtuá? Naʻe ʻomai ʻe Mōsese ha tuʻunga ʻe taha: “Manavahē kia Sihova ko ho ʻOtuá.” (Teutalōnome 10:12) ʻOku ʻikai ko ha mate manavahē eni ki he ngaahi nunuʻa kovi, ka ʻi hono kehé ko ha manavahē ʻi he loto-ʻapasia ki he ʻOtuá mo ʻene ngaahi ʻalungá. Kapau ʻoku tau maʻu ʻa e ongoʻi māluʻia ki he ʻOtuá te tau loto ke fakahōifuaʻi ia.
Ko e hā ʻa e ʻuhinga tefito ki heʻetau talangofua ki he ʻOtuá? Naʻe pehē ʻe Mōsese: ʻOfa kiate ia, [Sihova] pea tauhi kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa mo hoʻo moʻuí kotoa. (Teutalōnome 10:12) Ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ongoʻí pē. ʻOku pehē ʻe ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha: “Ko e ngaahi veape faka-Hepeluú ki he ongoʻí ʻoku toe lava ke ʻuhinga ia ki he ngaahi ngāue ʻoku tupu mei he ongoʻi ko iá.” ʻOku toe pehē foki ʻe he maʻuʻanga fakamatalá, ke ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku ʻuhinga ia ke “fai ʻa e ngaahi ngāue” ʻoku fakamoʻoniʻi ʻa ʻete ʻofa kiate iá. Kapau ʻoku tau ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá te tau fai maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua kiate iá.—Palōveepi 27:11.
w09 10/1 10 ¶6
Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe Sihova Meiate Kitautolú?
Ko ʻetau loto-lelei ke talangofuá ʻe ʻomai ai ʻa e ngaahi tāpuaki. Naʻe tohi ʻe Mōsese: “Tauhi ʻa e ngaahi fekau mo e ngaahi tuʻutuʻuni . . . ʻoku ou fekauʻi atu kiate koe he ʻaho ní ki ha lelei pē maʻau.” (Teutalōnome 10:13) ʻIo, ko e ngaahi fekau kotoa pē ʻoku ʻomai ʻe Sihová pe ko e meʻa kotoa pē ʻokú ne fiemaʻu meiate kitautolú ko e lelei pē maʻatautolu. ʻOku moʻoni eni he ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú “ko e ʻOtuá ko e ʻofa.” (1 Sione 4:8) Ko ia ai, kuó ne tokonaki mai pē ʻa e ngaahi fekau ʻa ia te tau maʻu ʻaonga tuʻuloa mei ai. (ʻAisea 48:17) Ko ʻetau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fiemaʻu mai ʻe Sihová te ne fakahaofi ai kitautolu mei he ngaahi palopalema lahi ʻi he taimí ni pea taki atu ai ki he ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua ʻi he kahaʻú fakafou ʻi hono Puleʻangá.
ʻE Malava Moʻoni Ke Ke ‘ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá’?
2 Ko ʻĒpalahame ʻo e kuonga muʻá ko e taha ia naʻá ne maʻu ʻa e tuʻunga ofi pehē. Naʻe folofola ʻa Sihova fekauʻaki mo e pēteliake ko iá “ko hoku kaumeʻa.” (Aisea 41:8, NW) ʻIo, naʻe lau ʻe Sihova ʻa ʻĒpalahame ko ha kaumeʻa fakafoʻituitui. Naʻe ʻoange kia ʻĒpalahame ʻa e vahaʻangatae vāofi ko iá koeʻuhi naʻá ne “tui . . . ki he ʻOtua.” (Sēmisi 2:23) ʻI he ʻahó ni foki, ʻoku kumi ʻa Sihova ki ha ngaahi faingamālie ke “pīkitai” ai ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau tauhi ia ʻi he ʻofá. (Teutalōnome 10:15, NW) ʻOku naʻinaʻi mai ʻene Folofolá: “ʻUnuʻunu [ofi] atu ki he ʻOtua, pea te ne ʻunuʻunu [ofi] mai kiate kimoutolu.” (Sēmisi 4:8) ʻI he ngaahi leá ni ʻoku tau fakatou maʻu ai ha fakaafe mo ha talaʻofa.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Loto-Toʻa Fakafou ʻi he Tui mo e Manavahē ʻOtua
1 ʻI HE 1473 K.M., naʻe mateuteu ai ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ke hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa naʻe tuʻu mei muʻá, naʻe fakamanatu ai ʻe Mōsese ki he kakaí: “Ko hoʻo aʻa ʻi Sioatani he ʻaho ni, ke hu atu ʻo maʻu ha ngaahi puleʻanga ʻoku lahi mo kaukaua ʻiate koe, ha ngaahi kolo lalahi, pea tau hake honau ʻa ki langi, ha kakai lahi mo maʻolunga, ko e hakoʻi Anaki, ʻa ia ʻoku ke . . . fanongo ki hono lau, Ko hai ʻe ala matuʻu ʻi he ʻao ʻo e hakoʻi Anaki?” (Teutalōnome 9:1, 2) ʻIo, naʻe ʻiloa ʻa e kau saianiti pāteʻi tau ko ʻení! ʻIkai ngata aí, naʻe maʻu ʻe he kau Kēnani ʻe niʻihi ha kau tau ʻosi fakanaunau-tau lelei, fakataha mo e fanga hoosi mo e ngaahi saliote naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi mataʻihele ukamea ʻi he ngaahi vaʻé.—Fakamaau 4:13.
2 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe hoko ʻa ʻIsileli ko ha puleʻanga ʻo e kau pōpula pea naʻe toki ʻosi atu pē ʻa e taʻu ʻe 40 ʻo ʻenau ʻi he toafá. Ko ia ai, mei he vakai ʻa e tangatá, ko hanau faingamālie ke hoko ko ha kau ikuná ʻe hā ngali taʻemalava ia. Neongo ia, naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻa e tui; naʻe malava ai ke ne “sio” kia Sihova ʻokú ne taki kinautolu. (Hepelū 11:27) “Ko Sihova ko ho ʻOtua, ko ia ia ʻoku haʻele muʻomuʻa ʻiate koe,” ko e fakahā ange ia ʻe Mōsese ki he kakaí, “te ne fakaʻauha kinautolu, pea ko ia ia te ne haʻaki kinautolu ʻi ho ʻao.” (Teutalōnome 9:3; Sāme 33:16, 17) ʻI he hili ʻa e mate ʻa Mōsesé, naʻe fakapapauʻi ʻe Sihova kia Siosiua ʻa ʻEne poupoú, ʻo ne pehē: “Ke ke tuʻu koe ʻo ʻalu ki he kauvai ʻe taha ʻo Sioatani na, ʻakoe mo e kakai ni katoa, ʻo aʻu ki he fonua ʻa ia ʻoku ou foaki ni kiate kinautolu, ʻio ki haʻa Isileli. ʻE ʻikai lava ʻe ha taha ke tuʻu kiate koe lolotonga hoʻo moʻui: hange ko ʻeku ʻia Mosese, ʻe pehe ʻeku ʻiate koe.”—Siosiua 1:2, 5.