Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
NŌVEMA 1-7
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SIOSIUA 18-19
“Founga Fakapotopoto ʻa Sihova ʻi Hono Vahe ʻa e Fonuá”
it-1 359 ¶1
Ngatangataʻanga
Naʻe vahe ʻa e kelekelé ki he ngaahi matakalí ʻo fakatatau ki he ʻuhinga ʻe ua: ko e ola ʻo hono fai ha lulu pea mo e tokolahi ʻo e matakalí. Naʻe ʻoange nai eni ha fakafuofua ʻo e ʻēlia ʻo e kelekele tukufakaholo ʻe maʻu ʻe he ngaahi matakali taki taha pea naʻe fakahaaʻi mei ai pe ʻe ʻi he tokelaú, tongá, hahake pe hihifo pe ofi ki he tahí pe ko e ngaahi moʻungá. Naʻe vahe ʻe Sihova ʻa e kelekelé ki he ngaahi matakalí pea naʻe tokoni eni ke taʻofi ʻa e meheká mo e keé. (Pal. 16:33) ʻI he founga ko ení naʻe fakapapauʻi ai ʻe Sihova ʻe fakahoko ʻa e kikite fakamānavaʻi ʻa Sēkopé ʻo fakatatau mo ia ʻoku hiki ʻi he Sēnesi 49:1-33.
it-1 1200 ¶1
Tofiʻa
Kelekele tukufakaholo. Ko e tofiʻa ʻo e ngaahi foha ʻo ʻIsilelí naʻe ʻoange ʻe Sihova, ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fakangatangata ʻo e kelekelé kia Mōsese. (Nōm. 34:1-12; Sios. 1:4) Naʻe ʻoange ʻe Mōsese ʻa e tofiʻa ki he ngaahi foha ʻo Katá, ki he ngaahi foha ʻo Lūpení pea mo e vaeua ʻo e matakali ʻo Manasé. (Nōm. 32:33; Sios. 14:3) Ko e toenga ʻo e ngaahi matakalí naʻa nau maʻu honau tofiʻa fakafou ʻi he lulu ʻi he fakahinohino ʻa Siosiua mo ʻEliesa. (Sios. 14:1, 2) ʻI he fehoanaki mo e kikite ʻa Sēkope ʻi he Sēnesi 49:5, 7, ko Simione mo Līvai naʻe ʻikai ke ʻoange haʻana tofiʻa kelekele mavahe. Kae kehe, naʻe ʻoange kia Simione ha feituʻu ʻi he tofiʻa ʻo Siuta (Sios. 19:1-9) pea naʻe ʻoange kia Līvai ha kolo ʻe 48 ʻi he kotoa ʻo e fonua ʻo ʻIsilelí. Koeʻuhi naʻe maʻu ʻe he kau Līvai ʻa e fatongia makehe ke ngāue ʻi he feituʻu toputapú, ko Sihova ʻa honau tofiʻa. Naʻa nau maʻu ai ʻa e vahe hongofulu ko ʻenau ʻinasi koeʻuhí ko ʻenau ngāue. (Nōm. 18:20, 21; 35:6, 7) Ko e ngaahi fāmili naʻa nau maʻu ha kelekele ʻi he ngaahi feituʻu ʻo honau matakalí. ʻI he tokolahi ange ʻa e ngaahi fāmilí pea maʻu ʻe he ngaahi foha honau tofiʻá, ʻe ʻalu ke siʻisiʻi ange ʻa e konga kelekele.
it-1 359 ¶2
Ngatangataʻanga
Hili hono fili ʻa e feituʻu ʻo ha matakali ʻe fakapapauʻi leva ʻa e lahi ʻo e kelekelé ʻo fakatatau ki hono tokolahí. “Kuo pau ke mou vahe ʻa e fonuá ʻaki hono fai ha lulu ki ai ke hoko ko ha tofiʻa ʻi he lotolotonga homou ngaahi fāmilí. Ki he kulupu ʻoku tokolahi angé ʻoku totonu ke mou fakalahi hono tofiʻá, pea ki he kulupu ʻoku tokosiʻi angé ʻoku totonu ke mou fakasiʻisiʻi hono tofiʻá. Ko e tofiʻa ʻo e tokotaha kotoa ʻe ʻi he feituʻu ʻe tō ki ai ʻa ʻene lulú.” (Nōm. 33:54) Ko e feituʻu ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi matakalí ʻe tuʻu maʻu ai pē ia, ka naʻe lava ke feʻunuʻaki ʻa e lahi ʻo e tofiʻá. Ko e fakatātaá, ko e ʻinasi ʻo Siutá naʻe fuʻu lahi ia kiate kinautolu. Ko ia ai naʻe toʻo ha konga mei he tofiʻa ʻo Siutá ʻo ʻave ki he matakali ʻo Simioné.—Sios. 19:9.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 359 ¶5
Ngatangataʻanga
Naʻe ngāhiʻi ʻe Siosiua ʻa e toenga ʻo e matakali ʻe fitu koeʻuhí ko ʻenau tautoloi ke nofoʻi ʻa e toenga ʻo e fonuá. (Sios. 18:2, 3) Naʻe lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga kehekehe naʻe fakatupunga ʻa e meʻa ko eni naʻe hokó. Ko e ʻuhinga nai ʻe taha, ko e lahi ʻo e koloa vete naʻe maʻu lolotonga ʻenau ikuná mo e ongoʻi tauʻatāina mei he ʻohofi ʻa e kau Kēnaní naʻá ne ʻai nai kinautolu ke ʻoua ʻe ongoʻi fakavavevave ke nofoʻi ʻa e toenga ko ia ʻo e feituʻú. Ko e ʻuhinga nai ʻe taha naʻa nau fakatuotuaí ko e ʻikai loto ke fehangahangai mo e ngaahi fili mālohi naʻe kei ʻi honau feituʻú. (Sios. 13:1-7) Tānaki atu ki ai, ko e siʻisiʻi ko eni ʻo ʻenau ʻilo ki he konga ko ení ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá ko e ʻuhinga ia ʻe taha.
NŌVEMA 8-14
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SIOSIUA 20-22
“Lēsoni mei ha Taʻefemahinoʻaki”
Ngaahi Kī ke Tokoni ki he Fetuʻutaki mo Ho Hoá
Ko e fetuʻutaki hangatonú ʻe lava ke ne taʻofi ʻa e ngaahi taʻefemahinoʻakí mo e fakaʻuhingahalaʻí. Ki muʻa ʻi he hisitōlia ʻo e kau ʻIsilelí, ko e matakali ʻo Lūpení, Katá mo e vaeua ʻo e matakali ʻo Manase ʻa ia naʻa nau nofo ʻi he hahake ʻo e Vaitafe Sioataní naʻa nau langa ha “olita naʻe fuʻu ʻilonga” ʻi he veʻe Sioataní. Ko e ngaahi matakali kehé naʻe ʻikai te nau mahinoʻi ʻenau ngaahi ngāué. ʻI he fakakaukau ko honau fanga tokoua ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Sioataní kuo nau tafoki mei he moʻoní, ko e ngaahi matakali ʻi he hihifó naʻa nau teuteu ke tau mo e “kau angatuʻú.” Neongo ia, ki muʻa ke nau ʻalu atu ki he taú, naʻa nau fekauʻi atu ha fakafofonga ke fetuʻutaki mo e ngaahi matakali fakahahaké. Ko ha foʻi ngaʻunu fakapotopoto ē! Naʻa nau ʻiloʻi ai ko e ʻōlitá naʻe ʻikai ʻaí ki hano fai ha ngaahi foaki pe feilaulau tutu taʻefakalao. ʻI hono kehé, ko e ngaahi matakali ʻi he hahaké naʻa nau manavahē naʻa tala ange kia kinautolu ʻi he kahaʻú ʻe he ngaahi matakali kehé: “ʻOku ʻikai hamou kaunga kia Sihova.” Ko e ʻōlitá ʻe hoko ia ko ha fakamoʻoni ko kinautolu foki ko e kau lotu kia Sihova. (Siosiua 22:10-29) Naʻa nau ui ʻa e ʻōlitá ko e Fakamoʻoni, ngalingali koeʻuhí naʻe hoko ia ko ha fakamoʻoni kia kinautolu ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoní.—Siosiua 22:34.
“Tuli ki he Gaahi Mea Fakamelino”
Naʻe ongoʻi nai ʻe he kau ʻIsileli ʻe niʻihi kuo ʻosi ʻi ai ʻa e fakamoʻoni feʻunga ʻo e faihalá pea ko ha ʻoho fakatuʻupakē ʻe siʻi ange ai ʻa e faʻahinga ʻe maté. Kae kehe, ʻi he ʻikai fai fakavave leva ha meʻá, naʻe fekauʻi atu ʻe he ngaahi matakali ʻi he hihifo ʻo Sioataní ha kau fakafofonga ke nau alea ki he palopalemá mo honau ngaahi tokouá. Naʻa nau ʻeke: “Ko e angahala ha ʻeni kuo mou fai ki he ʻOtua ʻo Isileli? hoʻomou afe leva mei he [muimui] kia Sihova?” Ko hono moʻoní, ko e ngaahi matakali naʻa nau fokotuʻu ʻa e ʻōlitá naʻe ʻikai te nau fai ha angahala. Ka ʻe anga-fēfē ʻenau fakafeangai ki he tukuakiʻi ko iá? Te nau hanga nai ʻo ngāhiʻi ʻa honau kau tukuakiʻí pe ʻikai toe lea kia kinautolu? Naʻe tali anga-vaivai ʻa e ngaahi matakali naʻe tukuakiʻí, ʻo fakahaaʻi mahino naʻe ueʻi moʻoni ʻa e meʻa naʻa nau faí ʻe heʻenau holi ke tauhi kia Sihova. Ko ʻenau fakafeangaí naʻe tauhi maʻu ai honau vahaʻangatae mo e ʻOtuá pea naʻe fakahaofi ai ʻa e ngaahi moʻui. Ko e fetalanoaʻaki leleí naʻe fakaleleiʻi ai ʻa e palopalemá pea toe maʻu ai ʻa e melinó.—Sios. 22:13-34.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 402 ¶3
Kēnani
Naʻe nofo malu ʻa e kau ʻIsilelí koeʻuhi naʻe manavahē honau ngaahi filí ʻiate kinautolu. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá te ne kapusi “fakakongokonga” ʻa e kau Kēnaní koeʻuhi ke ʻoua naʻa tupu ʻo tokolahi ʻa e fanga manu kaivaó ʻi he fonua maomaonganoa. (ʻEki. 23:29, 30; Teu. 7:22) Neongo naʻe kaukaua ange ʻa e ngaahi meʻatau ʻa e kau Kēnaní, naʻe ʻikai ko ha kalofanga ia ke nau tukuakiʻi ʻa Sihova ki he taʻemalava ke nau ikunaʻi ʻa e feituʻu ʻe niʻihi ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá pe taʻemalava ke fakahoko ʻene talaʻofa ko iá. (Sios. 17:16-18; Fkm. 4:13) Kae kehe ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e taʻefaitōnunga ʻa e kau ʻIsilelí ʻa e ʻuhinga naʻe faʻa ikunaʻi ai kinautolu ʻe he ngaahi puleʻanga kehé.—Nōm. 14:44, 45; Sios. 7:1-12.
NŌVEMA 15-21
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SIOSIUA 23-24
“Ekinaki Fakaʻosi ʻa Siosiua ki he Puleʻangá”
it-1 75
Fepikitaki
Naʻe malanga hake ha tuʻunga foʻou ʻi he hū atu ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻa e totonu kakato ki he kau ʻIsilelí ke maʻu ʻa e fonuá ko hono fakahoko ʻene talaʻofa ki heʻenau fanga kuí. Ko ia ai, naʻe ʻikai ke nau hū atu ko ha kau muli pea naʻe taʻofi ʻe Sihova haʻanau fepikitaki mo e ngaahi puleʻanga pangani ʻi he fonuá. (ʻEki. 23:31-33; 34:11-16) Naʻe fiemaʻu ke fakamoʻulaloa pē ki he ngaahi lao mo e tuʻutuʻuni ʻo e ʻOtuá. (Liv. 18:3, 4; 20:22-24) Naʻe tautefito ʻa e fakatokangá ke ʻoua ʻe mali ki he ngaahi puleʻanga ko iá. Ko e ngaahi fepikitaki peheé heʻikai ngata pē ʻenau maʻu ʻa e ngaahi uaifi panganí ka ko e ngaahi kāinga pangani pea mo e tōʻonga fakalotu loi he ʻe iku atu ki he tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní.—Teu. 7:2-4; ʻEki. 34:16; Sios. 23:12, 13.
ʻOku ʻIkai ʻAupito Tō Kelekele ʻa e Folofola ʻa Sihová
19 Ko e moʻoni ʻi he meʻa kuo mamata ki ai hotau matá tonu, ʻoku lava ke tau pehē: “Kuo ʻikai to kelekele ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi lelei fuape naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko homou ʻOtua maʻamoutolu; kuo hoko kotoa pe kiate kimoutolu, kuo ʻikai ke hala ha meʻa ʻe taha.” (Siosiua 23:14) ʻOku fakatauʻatāina, maluʻi mo tokangaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití. ʻE lava ke ke fakahaaʻi ha palōmesi pē naʻá ne folofolaʻaki kuo ʻikai ke fakahoko ʻi heʻene taimi kotofá? ʻOku ʻikai malava ia ke te tala. ʻOku tau fakapotopoto ʻi he falala ki he alafalalaʻanga ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.
20 Fēfē ʻa e kahaʻú? Kuo tala mai ʻe Sihova ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku lava ke tau ʻamanaki ke moʻui ʻi ha māmani kuo liliu ki ha palataisi fakafiefia. Ko ha niʻihi ʻi hotau lotolotongá ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e pule fakataha mo Kalaisi ʻi hēvani. Pe ko e hā pē ʻetau ʻamanakí, ʻoku tau maʻu moʻoni ʻa e ʻuhinga ke hanganaki faitōnunga ai ʻo hangē ko Siosiuá. ʻE hoko mai ʻa e ʻaho ʻa ia ʻe fakahoko ai ʻetau ʻamanakí. Te tau sio atu leva ai ki he ngaahi talaʻofa kotoa pē kuo fai ʻe Sihová, pea te tau lea mo kitautolu foki ʻo pehē: “Kuo hoko kotoa pe.”
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Siosiuá
24:2—Ko Tela, ʻa e tamai ʻa ʻĒpalahamé, ko ha tokotaha lotu ʻaitoli ia? ʻI he ʻuluaki taimí, ko Telá naʻe ʻikai ko ha tokotaha lotu ia kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku ngalingali naʻá ne lotu ki he ʻotua-māhina ko Siní—ko ha ʻotua manakoa ia ʻi ʻUa. Fakatatau ki he talatukufakaholo faka-Siú, naʻe aʻu nai ʻo hoko ʻa Tela ko e tokotaha-ngaohi ʻo e ngaahi ʻaitolí. Kae kehe, ʻi he taimi ʻo e mavahe ʻa ʻĒpalahame mei ʻUa ʻi he fekau ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻalu ʻa Tela mo ia ki Hālani.—Senesi 11:31.
NŌVEMA 22-28
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | FAKAMAAU 1-3
“Ko ha Talanoa ʻo e Loto-Toʻa kae Olopoto”
Maumauʻi ʻe ʻĒhuti ʻa e ʻIoke ʻa e Fakafeʻātungiá
Naʻe lavameʻa ʻa e ngaahi palani ʻa ʻĒhutí, ʻo ʻikai koeʻuhi ko ha tuʻunga poto ʻi heʻene tafaʻakí, pe koeʻuhi ko ha taʻefeʻunga ʻi he tafaʻaki ʻo e filí. Ko hono fakahoko ʻo e ngaahi taumuʻa fakaʻotuá ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi he ngaahi tuʻunga fakaetangatá. Ko e ʻuhinga tefito ki he lavameʻa ʻa ʻĒhutí he naʻá ne maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene ngāue ʻo fehoanaki mo Hono finangalo taʻealaikuʻi ke fakatauʻatāinaʻi ʻa Hono kakaí. Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĒhuti, “bea i he fokotuu e Jihova ae kau fakamāu [ki hono kakaí], bea nae i he fakamāu a Jihova.”—Fakamaau 2:18, PM; Fkm 3:15.
Maumauʻi ʻe ʻĒhuti ʻa e ʻIoke ʻa e Fakafeʻātungiá
Ko e ʻuluaki sitepu ʻa ʻĒhutí ko ʻene teuteu maʻana ha “heleta”—ko ha heletā fakatoumata ʻa ia naʻe nounou feʻunga ke fufū ʻi hono loto valá. Naʻá ne ʻamanekina nai ʻe faaʻi ia. Ko e ngaahi heletaá naʻe tui anga-maheni ia ʻi he tafaʻaki toʻohema ʻo e sinó, ʻa ia naʻe lava ke unuhi vave hake ia ʻe he kau mataʻú. ʻI heʻene hemá, naʻe fufū ʻe ʻĒhuti ʻa ʻene meʻataú “ʻi hono loto kofu ʻi hono tenga toʻomataʻu,” ʻa ia naʻe siʻi ʻa e ngalingali ke faaʻi ʻe he kau kaʻate ʻa e tuʻí. Ko ia ai, ʻi he ʻikai ke taʻofi iá, “naʻa ne ʻoatu ʻa e meaʻofa kia Ekeloni ko e Tuʻi Moape.”—Fakamaau 3:16, 17.
Ko e ngaahi fakaikiiki ʻo e ngaahi meʻa naʻe muʻaki hoko ʻi he lotoʻā ʻo ʻEkeloní ʻoku ʻikai ke ʻomai ia. ʻOku pehē pē ʻe he Tohi Tapú: “Bea hili ene atu [ʻe ʻĒhuti] ae mea ofa, naa ne fekau ke alu ae kakai nae fua ae mea ofa.” (Fakamaau 3:18, PM) Naʻe foaki ʻe ʻĒhuti ʻa e meʻaʻofá, fakafeʻao ʻa e kau fua meʻaʻofá ʻo mamaʻo lelei atu mei he nofoʻanga ʻo ʻEkeloní, peá ne toe foki hili ʻene fakaʻatā kinautolú. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻá ne haʻu mo e kau tangata ko iá ko ha maluʻi, koeʻuhi ko e founga totonú pē ia, pe ko e kau fua pē nai ʻo e meʻaʻofá? Pea naʻá ne loto ke nau mavahe ke nau ʻi ha tuʻunga malu ki muʻa ke ne fakahoko ʻene palaní? Pe ko e hā pē naʻe ʻi heʻene fakakaukaú, naʻe toe foki loto-toʻa toko taha pē ʻa ʻĒhuti.
“Nae foki mai [ʻa ʻĒhuti] mei he gaahi maka kuo ta nae ofi ki Kilikali, o ne behe, E tuʻi, oku ai eku fekau fufu kiate koe.” ʻOku ʻikai fakamatalaʻi ʻi he ngaahi Konga Tohi Tapú pe naʻe anga-fēfē ʻene toe lava ʻo hū ki he ʻao ʻo ʻEkeloní. ʻIkai naʻe totonu ke huʻuhuʻu ʻa e kau kaʻaté? Naʻa nau fakakaukau ʻe ʻikai hoko ha ʻIsileli ʻe toko taha ko ha fakamanamana ki honau ʻeikí? Ko e haʻu toko taha ʻa ʻĒhutí naʻe tupu ai ha fakakaukau naʻá ne lavakiʻi ʻa hono kau tangataʻifonuá? Ko e hā pē ʻa e tuʻungá, naʻe feinga ʻa ʻĒhuti ki ha fakataha fakaeia pē mo e tuʻí pea naʻá ne maʻu ia.—Fakamaau 3:19, PM.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Fakamāú
2:10-12. Kuo pau ke tau maʻu ha polokalama tuʻumaʻu ʻo e ako Tohi Tapú koeʻuhi ke ‘ʻoua naʻa ngalo ʻa e meʻaʻofa [pe ngaahi ngāue] ʻa Sihová.’ (Sāme 103:2) ʻOku fiemaʻu ke fakahūhū ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he loto ʻo ʻenau fānaú.—Teutalonome 6:6-9.
NŌVEMA 29–TĪSEMA 5
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | FAKAMAAU 4-5
“Ngāueʻaki ʻe Sihova ha Ongo Fefine ke Fakahaofi Hono Kakaí”
Naʻá Ku “Tuʻu Hake ko ha Faʻe ʻi Isileli”
Sīsela! Ko e hingoa ko iá naʻá ne fakatupunga ʻa e ilifia mo e manavahē ʻi ʻIsileli. Ko e lotu mo e anga fakafonua ʻo e kau Kēnaní naʻe fuʻu anga-fakamamahi, ʻo kau ai ʻa e feilaulauʻi ʻa e fānaú mo e feʻauaki ʻi he temipalé. Naʻe fēfē ʻa e fonuá ʻi hono puleʻi ʻe ha seniale Kēnani mo ʻene kau taú? ʻOku fakahaaʻi ʻi he hiva ʻa Tēpolá naʻe mātuʻaki faingataʻa ʻa e fefonongaʻaki ʻi he fonuá pea naʻe ʻikai toe nofo ha taha ʻi he koló. (Fakamaau 5:6, 7) ʻOku tau sioloto atu nai ki he hola holo ʻa e kakaí ʻi he vaó mo e ngaahi moʻungá, ʻo ilifia ke ngoue pe nofo ʻi he ngaahi kolo ʻikai malu mo tetetete ke fononga ʻi he ngaahi halá naʻa ʻohofi kinautolu, ʻave ʻenau fānaú mo tohotohoʻi honau kakai fefiné.
Naʻá Ku “Tuʻu Hake ko ha Faʻe ʻi Isileli”
Naʻa nau nofo manavahē ʻi he taʻu ʻe 20 kae ʻoua ke vakai hifo ʻa Sihova naʻe mateuteu hono kakai loto-fefeká ke liliu, pe hangē ko ia ʻoku pehē ʻi he lēkooti fakamānavaʻi ʻo e hiva ʻa Tēpola mo Pēlakí, “ʻO aʻu ki heʻeku tuʻu hake, ʻa au Tepola, ʻeku tuʻu hake ko ha faʻe ʻi Isileli.” ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe ko Tēpolá, ʻa e uaifi ʻo Lapitotí, ko ha faʻē ia, ka ko e kupuʻi lea ko ení naʻe tuʻu fakaefakatātā. Ko hono moʻoní, naʻe vaheʻi ʻe Sihova ʻa Tēpola ke ne tokonaki ha maluʻi fakaefaʻē ki he puleʻangá. Naʻá ne fekauʻi ʻa Tēpola ke ui mai ha tangata tui mālohi, ʻa Fakamaau Pēlaki, pea fakahinohinoʻi ia ke ne ʻalu atu ʻo tauʻi ʻa Sīsela.—Fakamaau 4:3, 6, 7; 5:7.
Naʻá Ku “Tuʻu Hake ko ha Faʻe ʻi Isileli”
Naʻe pau ke vave ʻa e fakakaukau ʻa Siailí. Naʻá ne fakahaaʻi ange kia Sīsela ha feituʻu ke mālōlō ai. Naʻe tala ange ʻe Sīsela kiate ia ke ʻoua ʻe ʻai ke ʻilo ia ʻe ha taha ʻoku kumi nai kiate ia. Naʻá ne fakakafuʻi ia ʻi heʻene tokoto hifó, pea ʻi he taimi naʻe kole ange ai ʻe Sīsela kiate ia ha vaí, naʻá ne ʻoange ha huʻakau. Tuaiekemo naʻe māʻumohe ʻa Sīsela. Naʻe toʻo leva ʻe Siaili ha meʻangāue ʻe ua ʻa ia ʻoku faʻa ngāueʻaki pōtoʻi ʻe he kakai fefine nofo tēnití—ko ha faʻo tēniti mo ha hāmala. ʻI heʻene tūʻulutui ʻo ofi ki he ʻulu ʻo Sīselá, naʻá ne fehangahangai he taimi ko ia mo e ngāue fakailifia ʻo e hoko ko ha tokotaha fakahoko tautea ʻa Sihova. Naʻa mo ha kiʻi veiveiua pe toumoua ʻe lava ke hoko ai ha fakatamaki. Naʻá ne fakakaukau ki he kakai ʻa e ʻOtuá mo e anga hono fakamamahi kinautolu ʻe he tangata ko ení ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu? Pe naʻá ne fakakaukau ki he monū ʻo ʻene tuʻu maʻa Sihová? ʻOku ʻikai ke tala mai ia ʻe he lēkōtí. Ko e meʻa pē ʻoku tau ʻiló naʻá ne fai leva ʻa e ngāue. Naʻe mate ʻa Sīsela!—Fakamaau 4:18-21; 5:24-27.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Fakamāú
5:20—Naʻe anga-fēfē ʻa e faitau mei langi ʻa e ngaahi fetuʻú maʻa Pēlaké? ʻOku ʻikai ke tala ʻe he Tohi Tapú pe naʻe kau ki heni ha tokoni fakaeʻāngelo, ko e ʻuha mitioá naʻe fakamatalaʻi ia ʻe he kau tangata poto ʻa Sīselá ko ha mala, pe mahalo ko e ngaahi tomuʻa tala fakaʻasitalolosia kia Sīselá naʻe fakamoʻoniʻi naʻe loi. Kae kehe, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻi ai ha faʻahinga kau fakaʻotua mai.
TĪSEMA 6-12
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | FAKAMAAU 6-7
“ʻAlu mo e Mālohi ʻOkú Ke Maʻú”
Tefitoʻi Moʻoni Fakaʻotuá ʻE Lava ke ʻAonga Kiate Koe
Ko e tokotaha naʻá ne maʻu ha fakakaukau totonu fekauʻaki mo ia pea naʻá ne fai ha fakafuofua lelei ki hono mahuʻingá tonu, ko Kitione, ko ha fakamaau ʻi he kau Hepelū ʻo e kuonga muʻá. Naʻe ʻikai te ne feinga ke hoko ko e taki ʻo ʻIsileli. Kae kehe, ʻi hono fakanofo ia ki he ngafa ko iá, naʻe lave ʻa Kitione ki heʻene taʻefeʻungá. “Ko e kogakau ʻoku ou kau ki ai ko e vaivai taha ia ʻia Manase, pea ko e siʻi taha au ʻi he fale o ʻeku tamai,” ko ʻene fakamatalá ia.—Fakamaau 6:12-16.
“Koe Heleta a Jihova bea mo Kitione”!
He manavahē lahi ē ʻoku hokosia ʻe he kau Mitianí he taimi ko ení! Fakafokifā, ʻoku maumauʻi ʻa e lōngonoá ʻe he laiki ʻo e ngaahi siā ʻe 300, ko e longoaʻa ʻo e ngaahi talupite ʻe 300 pea mo e kaikaila ʻa e kau tangata ʻe toko 300. ʻI he moʻutāfuʻua, tautautefito ʻi he kalanga ‘Koe heleta a Jihova bea mo Kitioné!,’ ʻoku tānaki atu ai ʻa e Kau Mitianí ki he longoaʻá ʻaki ʻenau ngaahi tangi ʻa kinautolú tonu. ʻI he moveuveú, ʻoku faingataʻa kia kinautolu ke nau fakafaikehekeheʻi ʻa e kaumeʻá pea mo e filí. ʻOku kei tuʻumaʻu ʻa e toko 300 ʻi honau ngaahi tuʻuʻanga kuo ʻosi vaheʻí lolotonga ʻa hono fakatupunga ʻe he ʻOtuá ʻa e filí ke nau ngāueʻaki ʻa ʻenau heletaá tonu ke nau fetāmateʻaki ʻiate kinautolu pē. ʻOku ikuʻi fakaʻaufuli ʻa e ʻapitangá, taʻofi tuʻu ʻa e feinga holá, pea mo hono tāmateʻi ʻa e toetoenga kau tau ʻa e filí ʻo kau ai mo ha tuli faingataʻa ke toʻo fakaʻaufuli atu ʻa e fakamanamana ʻa e kau Mitianí. Ko e pule lōloa mo anga-fakapoó kuo faifai pea aʻu ia ki hono ngataʻangá.—Fakamaau 7:19-25; 8:10-12, 28.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Fakamāú
6:25-27. Naʻe ngāueʻaki ʻe Kitione ʻa e fakapotopotó koeʻuhi ke ʻoua te ne fakaʻitaʻi noaʻia ʻa hono kau fakafepakí. ʻI hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua ʻe fakaʻitaʻi noaʻia ʻa e niʻihi kehé ʻi he founga ʻo ʻetau leá.
TĪSEMA 13-19
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | FAKAMAAU 8-9
“Lelei Ange ʻa e Anga-Fakatōkilaló ʻi he Hīkisiá”
ʻOku Anga-Fēfē Hoʻo Ngāue ki he Ngaahi Faikehekehé?
Ko Kitione, ʻi heʻene kau lahi ʻi he faitau mo Mitianí, naʻá ne ui tokoni ki he matakali ʻo ʻIfalemí. Kae kehe, ʻi he hili ʻa e taú, naʻe hanga hake ʻa ʻIfalemi kia Kitione ʻo lāunga mamahi ki he ʻikai te ne ui ange kiate kinautolu ʻi he kamata pē ʻa e taú. ʻOku fakahaaʻi ʻe he lēkōtí “naʻa nau lea malohi kiate ia.” Naʻe pehē ʻe Kitione ʻi heʻene talí: “ʻE fakatau ʻa e meʻa kuo u fai ki hoʻomoutolu? ʻIkai ʻoku lelei hake ʻa e tufi ʻo e toenga kalepi ʻa Ifalemi ʻi he taʻu kotoa ʻo Apiesa? Ko homou nima naʻe tuku ki ai ʻe he ʻOtua ʻa e ongo ʻeiki ʻo Mitiani, ʻa Olepi mo Siipi: pea ko e ha ʻaku naʻe lava ke ofi ki hoʻomou meʻa ko é?” (Fakamaau 8:1-3) ʻAki ʻa e ngaahi lea filifili lelei mo anga-maluú, naʻe kalofi ai ʻe Kitione ʻa e meʻa naʻe mei malava ke hoko ko ha tau fakaevahaʻamatakali fakalilifu. Ko e faʻahinga ko ia ʻo e matakali ʻo ʻIfalemí naʻa nau maʻu nai ha palopalema fekauʻaki mo e fiemahuʻingá pea mo e loto-pōlepolé. Kae kehe, naʻe ʻikai taʻofi ʻe he meʻa ko iá ʻa Kitione mei he feinga ke maʻu ha ola melinó. ʻE lava ke tau fai ha meʻa meimei tatau?
ʻUhinga ʻOku Kei Mahuʻinga Ai ʻa e Angavaivaí
15 Ko Kitioné ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ia ʻo e angavaivaí. ʻI he taimi naʻe vaheʻi ai ia ʻe Sihova ke ne fakahaofi ʻa ʻIsileli mei he kau Mitianí, naʻe pehē ʻe Kitione: “Ko e kogakau ʻoku ou kau ki ai ko e vaivai taha ia ʻia Manase, pea ko e siʻi taha au ʻi he fale o ʻeku tamai.” (Fkm. 6:15) Ka naʻe falala ʻa Kitione kia Sihova pea tali ʻa e ngāué. Naʻe fakapapauʻi leva ʻe Kitione naʻá ne mahinoʻi kakato ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Sihova meiate iá pea lotu ʻo kole ʻene tatakí. (Fkm. 6:36-40) Ko Kitioné ko ha tangata mālohi mo loto-toʻa, ka naʻá ne toe fakapotopoto mo tokanga. (Fkm. 6:11, 27) Ki mui aí, ʻi he taimi naʻe loto ai ʻa e kakaí ke ne puleʻi kinautolú, naʻá ne fakafisi. Hili ʻene fai ʻa e meʻa naʻe kole ange ʻe Sihova ke ne faí, naʻá ne foki ki ʻapi.—Fkm. 8:22, 23, 29.
ʻAʻeva ʻi he Ngaahi Hala ʻo Sihová
9 Ke hoko ko e kaumeʻa ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke tau “ʻatamai fakatōkilalo.” (1 Pita 3:8, NW; Sāme 138:6) Ko e mahuʻinga ʻo e anga-fakatōkilaló ʻoku fakahaaʻi ia ʻi he Fakamaau vahe 9. Ko e foha ʻo Kitione ko Siotamé naʻá ne pehē: “Tokua naʻe ʻalu atu ʻa e ngaahi ʻAkau ke fakanofo hanau tuʻi.” Naʻe lave ai ki he fuʻu ʻōlive, ko e fuʻu fiki mo e fuʻu kālepi. Naʻa nau fakafofongaʻi ʻa e faʻahinga taau tāutaha ʻa ia naʻe ʻikai te nau feinga ke puleʻi ʻa honau kaungā ʻIsilelí. Ka ko e talatalaʻāmoá—naʻe ʻaonga pē ki he fefié—naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga tuʻi ʻo ʻApimeleki hīkisiá, ko ha tokotaha fakapō naʻá ne vēkeveke ke puleʻi ʻa e niʻihi kehé. Neongo naʻá ne ‘hau ʻi ʻIsileli ʻo tolu taʻu,’ naʻá ne mate mutukia. (Fkm. 9:8-15, 22, 50-54) He lelei ange ē ke “ʻatamai fakatōkilalo”!
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 753 ¶1
ʻĒfoti, I
Neongo ʻa e taumuʻa lelei ʻa Kitione ke kātoangaʻi ʻa e ikuna naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí pea fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá, ko e ʻēfotí “naʻe hoko ia ko ha tauhele kia Kitione pea ki hono falé” koeʻuhi naʻe fai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ʻulungaanga taʻetaau fakalaumālie ʻaki ʻa e lotu ki ai. (Fkm. 8:27) Kae kehe, ʻoku ʻikai lave ʻi he Tohi Tapú kia Kitione naʻá ne lotu ki ai. ʻI hono kehé, naʻe lave ʻa Paula kia Kitione ko ha taha ʻi he “fuʻu kulupu” ʻo e kau fakamoʻoni faitōnunga ʻa Sihová.—Hep. 11:32; 12:1.
TĪSEMA 20-26
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | FAKAMAAU 10-12
“Sēfita—Ko ha Tangata Fakalaumālie”
Ko e Faitōnungá ʻOku Taki Atu ki he Hōifua ʻa e ʻOtuá
9 Ngalingali naʻe tokoniʻi ʻa Sēfita ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifá. Kuo pau pē naʻá ne ako mei he anga hono fakahāhā ʻe Siosifa ʻa e mēsí ki hono fanga tokouá neongo ʻenau fehiʻa ʻiate iá. (Sēn. 37:4; 45:4, 5) Kuo pau pē naʻe tokoni kia Sēfita ʻene fakakaukau atu ki he faʻifaʻitakiʻanga ko ení, ke fakafeangai ai ʻi he founga naʻe fakahōifua kia Sihová. Ko e meʻa naʻe fai ange ʻe he fanga tokoua ʻo Sēfitá kiate iá naʻá ne fakalotomamahiʻi moʻoni ia. Ka ko e faitau maʻá e huafa ʻo Sihová mo ʻene kakaí naʻe mahuʻinga ange ia ʻi he ngaahi ongoʻi fakafoʻituitui ʻa Sēfitá. (Fkm. 11:9) Naʻá ne fakapapauʻi ke faitōnunga kia Sihova. Ko e fakakaukau ko ení naʻe iku atu ia ke ne maʻu ai mo e kau ʻIsilelí ʻa e tāpuaki ʻa Sihová.—Hep. 11:32, 33.
Sēfita Tauhi ʻa ʻEne Tukumoʻui kia Sihová
ʻOku feinga ʻa Sēfita ke fai ha felotoi mo e kau ʻĀmoní. ʻOkú ne ʻoatu ha kau talafekau ki honau tuʻí ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ki hono teu ʻohofi ʻa e kau ʻĀmoní. ʻOku fai mai ʻa e talí ko ha tukuakiʻi ʻo pehē: ʻI he haʻu ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité, naʻa nau nofo ʻi he fonua ʻo e kau ʻĀmoní, pea ʻoku totonu ke fakafoki mai ia.—Fakamaau 11:12, 13.
ʻI hono ʻiloʻi lelei ʻe Sēfita ʻa e hisitōlia ʻo ʻIsilelí, ʻokú ne fakahaaʻi pōtoʻi ʻa e ʻikai ke moʻoni ko ia ʻa e taukaveʻi ne fai ʻe he kau ʻĀmoní. ʻOkú ne tala ange kia kinautolu naʻe ʻikai ke fakahohaʻasi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa ʻĀmoni, Mōape pe ʻĪtomi ʻi heʻenau mavahe mai mei ʻIsipité; pea naʻe ʻikai foki ke maʻu ʻe ʻĀmoni ʻa e fonua ʻoku nau fakakikihiʻí ʻi he taimi ʻo e ʻEkisoto ʻa ʻIsilelí. Naʻe maʻu ia ʻe he kau ʻĀmolí ʻi he taimi ko iá, ka naʻe tuku ʻe he ʻOtuá ʻa honau tuʻí, ʻa Sīhoni, ki he nima ʻo ʻIsilelí. ʻIkai ko ia pē, kuo nofo ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he feituʻu ko iá ʻi he taʻu ʻe 300. Ko e hā ʻoku toki ʻekeʻi ai ia ʻe he kau ʻĀmoní he taimi ní?—Fakamaau 11:14-22, 26.
Sēfita Tauhi ʻa ʻEne Tukumoʻui kia Sihová
ʻOku toe tokanga foki ʻa Sēfita ki ha ʻīsiu ʻoku fekauʻaki tefito mo e faingataʻaʻia ʻa ʻIsilelí: Ko hai ʻa e ʻOtua moʻoní? Ko Sihova pe ko e ngaahi ʻotua ʻo e fonua kuo nofo ai ʻa ʻIsilelí? Kapau ne ʻi ai ha mafai ʻe taha ʻo Kīmosi, ʻikai naʻá ne mei ngāueʻaki ia ke kei tauhi ʻaki ʻa e fonua ʻo hono kakaí? Ko ha fakakikihi eni ʻi he vahaʻa ʻo e lotu loi ʻoku taukapoʻi ʻe he kau ʻĀmoní, pea mo e lotu moʻoní. Ko ia ʻoku fakaʻosi totonu ʻaki ʻe Sēfita: “Ko Sihova ko e Fakamāu, ʻe fakamāu ʻe ia he ʻaho ni ʻi he vahaʻa ʻo haʻa Isileli mo haʻa Amoni.”—Fakamaau 11:23-27.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-2 26
Sēfita
Sēfita ko ha Foha Mali. Ko e faʻē ʻa Sēfitá ko ha fefine feʻauaki ki muʻa, neongo ia ʻoku ʻikai ʻuhingá ko Sēfita naʻe fanauʻi ʻi he feʻauaki pe ko ha foha tuʻutāmaki. Ko ha fefine feʻauaki ʻene faʻeé ki muʻa ke ne hoko ko ha uaifi ʻe taha ʻa Kiliati, ʻo hangē pē ko Lēhapi naʻá ne hoko ko ha feʻauaki ka naʻe mali ki mui mo Salemone. (Fkm. 11:1; Sios. 2:1; Māt. 1:5) Naʻe fakamoʻoniʻi naʻe ʻikai ko ha foha tuʻutāmaki ʻa Sēfitá ʻaki hono tuli ia ʻa hono fanga tokoua tamai-tahá koeʻuhi ke ʻoua te ne maʻu ʻinasi ʻi honau tofiʻa. (Fkm. 11:2) Pehē foki, naʻe hoko ʻa Sēfita ki mui ko e taki ʻo e kau tangata ʻa Kiliatí ʻa ia ko e fanga tokoua tamai-taha ʻa Sēfitá naʻa nau hā ngali tuʻu-ki-muʻa. (Fkm. 11:11) Naʻá ne toe fai ha feilaulau ki he ʻOtuá ʻi he tāpanekale. (Fkm. 11:30, 31) Naʻe ʻikai mei lava kotoa ko eni ʻe ha foha tuʻutāmaki he naʻe pehē ʻe he Laó: “ʻE ʻikai ha foha tuʻutāmaki ʻe hū ki he fakatahaʻanga ʻa Sihová. ʻIo, ʻo aʻu ki he toʻutangata hono hongofulú, ʻe ʻikai hū ha taha ʻo hono hakó ki he fakatahaʻanga ʻa Sihová.”—Teu. 23:2.
TĪSEMA 27–SANUALI 2
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | FAKAMAAU 13-14
“Lēsoni ke Ako ʻe he Ngaahi Mātuʻá meia Mānoa mo Hono Uaifí”
Ngaahi Mātuʻa—Akoʻi Hoʻomou Fānaú mei Heʻenau Kei Valevalé
ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu fekauʻaki mo ha tangata ko Mānoa, ʻa ia naʻá ne nofo ʻi he kolo ko Solá ʻi ʻIsileli. Naʻe ʻikai ha fānau ʻa Mānoa mo hono uaifí, ka naʻe tala ange ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ki hono uaifí ʻe vavé ni ke na maʻu ha foha. (Fkm. 13:2, 3) Neongo naʻe fiefia ʻaupito ʻa Mānoa mo hono uaifí ke fanongo ki he ongoongó, naʻá na toe fifili foki pe ʻe lava fēfē ke fai hona lelei tahá ʻi hono ʻohake ʻena kiʻi tamá. Ko ia naʻe lotu ʻa Mānoa: “Atonai e, tuku ke toe haʻu kiate kimaua ʻa e tangata ʻo Elohimi ʻa ia naʻa ke fekau mai, ke hinoiʻi kimaua ʻi ha meʻa te ma fai ki he tama ʻe faʻeleʻi.” (Fkm. 13:8) Naʻe akoʻi ʻe Mānoa mo hono uaifí hona fohá, ʻa Samisoni, fekauʻaki mo e lao ʻa e ʻOtuá, pea naʻá ne tali ʻa e meʻa naʻá ne akó. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu naʻe tokoniʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová ʻa Samisoni ke ne fai ʻa e ngaahi ngāue fakaofo ʻi he tuʻunga ko e taha ʻo e kau fakamaau ʻo ʻIsilelí.—Fkm. 13:25; 14:5, 6; 15:14, 15.
Ikuna ʻa Samisoni ʻi he Mālohi ʻo Sihová!
ʻI he hanganaki tupu hake ʻa Samisoní, naʻe “tabuakiʻi ia ʻe Jihova.” (Fakamaau 13:24, PM) ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe haʻu ai ʻa Samisoni ki heʻene tamaí mo ʻene faʻeé ʻo ne pehē ange: “Kuo u mamata ki ha fefine ʻi Timina ko ha taʻahine Filisitia; pea ko eni, ke ke maʻu mai ai moku uaifi.” (Fakamaau 14:2) Fakaʻuta atu ki heʻena ʻohovalé. ʻI he ʻikai fakatauʻatāinaʻi ʻa ʻIsileli mei he nima ʻo e kau fakafeʻātungiá, naʻe loto ʻa hona fohá ke ne faʻu ha fepikitaki ʻi he mali mo kinautolu. Ko hono maʻu ha uaifi mei he lotolotonga ʻo e kau lotu ʻa e ngaahi ʻotua panganí naʻe fepaki ia mo e Lao ʻa e ʻOtuá. (Ekisoto 34:11-16) ʻI he meʻá ni, naʻe fakafepaki ki ai ʻa ʻene ongo mātuʻá: “ʻOku ʻikai koā ha fefine ʻi he ngaahi ʻofefine ʻo ho kainga, pe ʻi hoku kainga katoa, ʻoku ke ʻalu ai ke maʻu hao uaifi mei he kau Filisitia taʻe-kamu na?” Neongo ia, naʻe kei vilitaki pē ʻa Samisoni: “Ke ke maʻu mai ʻa e fefine moʻoku, he ʻoku ou matamataleleiʻia ai.”—Fakamaau 14:3.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ikuna ʻa Samisoni ʻi he Mālohi ʻo Sihová!
ʻI he founga fē naʻe hoko ai ʻa e fefine Filisitia makehe ko ení ʻo ‘matamatalelei’ kia Samisoní? ʻIkai ʻi he ʻuhinga naʻá ne “hoihoifua, manakoa, fakaʻofoʻofa,” ko e fakahuʻunga ia ʻa e Cyclopedia ʻa McClintock mo Strong, “ka naʻe tonu fekauʻaki mo ha tūkunga, taumuʻa pe kaveinga.” ʻI he fekauʻaki mo e taumuʻa ko e hā? ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Fakamaau 14:4 ko Samisoní naʻá ne “kumi hano ava [pe faingamālie] ke fai mo e kau Filisitia.” Naʻe mahuʻingaʻia ʻa Samisoni ʻi he fefiné ki he taumuʻa ko iá. ʻI he tupu hake ʻa Samisoni ki he tuʻunga ko e tokotaha lahí, naʻe “kamata ʻe he Laumalie ʻo Sihova ke oʻi ia,” pe ueʻi ia ke ne fai ha meʻa. (Fakamaau 13:25) Ko ia ko e laumālie ʻo Sihová ʻa e mālohi naʻe teke mei mui ki he kole ngalikehe ʻa Samisoni ki ha uaifí pea pehē ki he mālohi naʻe teke mei mui ʻi heʻene ngāue kotoa ko e fakamaau ki ʻIsilelí. Naʻe maʻu ʻe Samisoni ʻa e faingamālie naʻá ne feinga ki aí? Tau ʻuluaki vakai angé ki he anga hono fakapapauʻi ʻe Sihova kiate ia ʻa e poupou fakaʻotuá.