Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
© 2022 Christian Congregation of Jehovah’s Witnesses
SANUALI 2-8
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 TUʻI 22-23
“Ko e Hā ke Anga-Fakatōkilalo Aí?”
Naʻe Maʻu ʻe Siosaia Anga-Fakatōkilalo ʻa e Hōifua ʻa Sihová
ʻI he pongipongiá, ʻoku ngāue mālohi ai ʻa e kau monomono ʻo e temipalé. ʻOku pau pē ʻoku fakamālō ai ʻa Siosaia kia Sihova ʻi hono toʻo ʻe he kau ngāué ʻa e maumau naʻe fai ʻe he niʻihi ʻo ʻene fanga kui fulikivanú ki he fale ʻo e ʻOtuá. ʻI he hokohoko atu ʻo e ngāué, ʻoku haʻu ai ʻa Sāfani ke ʻomai ha līpooti. Ka ko e hā nai eni? Ko ē, ʻokú ne toʻotoʻo ha takainga tohi! ʻOkú ne fakamatala ne maʻu ʻe he Taulaʻeiki Lahi ko Hilikaiá “ʻa e Tohi ʻo e Lao ʻa Sihova naʻe fakafai ʻia Mosese.” (2 Kalonikali 34:12-18) Ko ha meʻa lelei ē ne maʻú—ʻo ʻikai ha veiveiua ko e muʻaki tatau ʻo e Laó!
ʻOku vēkeveke ʻa Siosaia ke fanongo ki he foʻi lea kotoa pē ʻi he tohí. ʻI hono lau ʻe Sāfaní, ʻoku feinga ʻa e tuʻí ke sio ki he founga ʻo e kaunga ʻa e foʻi fekau taki taha kiate ia pea ki he kakaí. ʻOku tautefito ʻa ʻene maongo kiate iá ʻa e anga ʻo hono fakamamafaʻi ʻe he tohí ʻa e lotu moʻoní mo tomuʻa tala ʻa e ngaahi mala mo e fakaheeʻi ʻe hoko kapau ʻe kau ʻa e kakaí ʻi he lotu loí. ʻI hono ʻiloʻi he taimí ni kuo ʻikai ke fakahoko kotoa ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻoku haehae ʻe Siosaia ʻa hono ngaahi kofú pea ʻoange kia Hilikaia, Sāfani, mo e niʻihi kehé ʻa e tuʻutuʻuni: ‘Mou huhū kia Sihova fekauʻaki mo e ngaahi lea ʻo e tohí: he ʻoku lahi ʻa e houhau ʻa Sihova ʻe ulo mai kiate kitautolú ko e meʻa ʻi he ʻikai tauhi ʻe heʻetau ngaahi kuí ki he ngaahi meʻa kuo tohi ʻi he tohí ni.’—2 Tuʻi 22:11-13; 2 Kalonikali 34:19-21.
Naʻe Maʻu ʻe Siosaia Anga-Fakatōkilalo ʻa e Hōifua ʻa Sihová
ʻOku ō ʻa e kau talafekau ʻa Siosaiá kia Hūlita ko e palōfita fefine ʻi Selusalemá pea nau foki mai mo ha līpooti. Ne fakahoko ʻe Hūlita ʻa e folofola ʻa Sihová, ʻo fakahaaʻi ko e ngaahi kovi naʻe lēkooti ʻi he tohi naʻe toki ʻilo foʻoú ʻe tō ia ki he puleʻanga tafoki mei he moʻoní. Kae kehe, koeʻuhi ko ʻene fakatōkilaloʻi ia tonu ʻi he ʻao ʻo Sihova ko e ʻOtuá, ʻe ʻikai ke sio ai ʻa Siosaia ki he koví. ʻE tānaki fakataha ia ki heʻene ngaahi kuí pea ʻe ʻave ia ki hono faʻitoká ʻi he melino.—2 Tuʻi 22:14-20; 2 Kalonikali 34:22-28.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
ʻE Lava Ke Ke Lavameʻa Neongo Pe Naʻe Fēfē Hono ʻOhake Koé
Neongo ʻa e ngaahi tuʻunga fakamamahi ʻo e muʻaki taimi ʻo ʻene kei siʻí, naʻe hoko atu ʻa Siosaia ke fai ʻa e meʻa naʻe leleí ʻi he ʻafio mai ʻa Sihová. Naʻe mātuʻaki lavameʻa ʻa ʻene pulé he ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Naʻe ʻikai ha tuʻi muʻa naʻe tatau mo ia, ʻa ia naʻe tafoki kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ʻo hono loto, mo e kotoa ʻo hono laumalie, mo e kotoa ʻo hono ivi, ʻo tatau pau mo e Lao ʻa Mosese pea naʻe ʻikai ke hoko ha taha ʻi mui hange ko ia.”—2 Tuʻi 23:19-25.
Ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakalototoʻa ē naʻe fakamoʻoniʻi ʻia Siosaiá ki he faʻahinga ʻa ia kuo pau ke nau kātekina ha tuʻunga fakalilifu ʻi he kei siʻí! Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá? Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Siosaia ke ne fili ʻa e ʻalunga totonú pea nōfoʻi aí?
SANUALI 9-15
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 TUʻI 24-25
“Tauhi Maʻu Hoʻo Ongoʻi ʻo e Fakavavevavé”
Ko e ʻAho Fakamaau ʻa Sihová ʻOku Ofi!
2 Ko e kikite ʻa Sēfanaiá ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne fakalahiʻi ʻa e tokanga ʻa e tuʻi kei talavou ko Siosaiá fekauʻaki mo e fiemaʻu ke fakamaʻa mei Siuta ʻa e lotu taʻemaʻá. Ka ko e ngaahi ngāue ʻa e tuʻí ʻi hono fakamaʻa mei he fonuá ʻa e lotu loí naʻe ʻikai ke toʻo ai ʻa e fulikivanú kotoa mei he haʻohaʻonga ʻo e kakaí pe fakaleleiʻi ʻa e ngaahi angahala ʻa ʻene kui ko Tuʻi Manasé, ʻa ia naʻá ne “fakafonu ʻa Selusalema ʻaki ʻa e toto ʻo e taʻehalaia.” (2 Tuʻi 24:3, 4; 2 Kalonikali 34:3) Ko ia ai, ko e ʻaho fakamaau ʻa Sihová naʻe pau ke hoko mai ia.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Selemaiá
Ko e taʻú ko e 607 K.M. Ko e taʻu ia hono 11 ʻo e tuʻi ʻa Setekaiá. Kuo ʻākoloʻi ʻe Tuʻi Nepukanesa ʻo Pāpiloné ʻa Selusalema ʻi he māhina ʻe 18 kuohilí. ʻI he ʻaho hono fitu ʻo e māhina hono nima ʻo e taʻu hono 19 ʻo e pule ʻa Nepukanesá, ko Nepusa-atani, ʻa e kapiteni ʻo e kau kaʻaté, ʻokú ne “haʻu,” pe tūʻuta ʻi Selusalema. (2 Tuʻi 25:8) Mei hono kemí nai ʻi tuʻa ʻi he ngaahi ʻā ʻo e koló, ʻoku saveaʻi ai ʻe Nepusa-atani ʻa e tuʻungá peá ne palani ha ngāue ke fai. ʻI he ʻaho ʻe tolu ki mui ai, ʻi hono ʻaho hongofulu ʻo e māhiná, ʻokú ne ‘haʻu ai,’ pe hū ki Selusalema. Pea naʻá ne kamata ke tutu ʻa e koló.—Selemaia 52:12, 13.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Ua Tuʻí
24:3, 4 (PM). Tupu ʻi he halaia ʻi he toto ʻa Manasé, “nae ikai finagalo a Jihova ke fakamolemole” ʻa Siuta. ʻOku tokaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e toto ʻo e taʻehalaiá. ʻE lava ke tau falala-pau ʻe sāuni ʻe Sihova ʻa e toto ʻo e taʻehalaiá ʻaki hono fakaʻauha ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau halaia ʻi hono lilingi iá.—Sāme 37:9-11; 145:20.
SANUALI 16-22
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 KALONIKALI 1-3
“Ko e Tohi Tapú—Tohi ʻo e Moʻoni, ʻIkai ko ha Talanoa Faʻu”
w09 9/1 14 ¶1
ʻĀtama mo ʻIvi—Ko ha Kakai Moʻoni Kinaua?
Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he tohi hohoko faka-Siu ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú ʻi he ʻUluaki Kalonikali vahe 1 ki he 9 mo e Kōsipeli ʻa Luke vahe 3. Ko e tohi hohoko fakaikiiki lelei ko ení ʻokú ne kāpui ʻa e vahaʻa taimi ʻo e toʻutangata ʻe 48 mo e 75 ʻi he tohi ʻa Luké. ʻOku fakatotoloʻi ʻe Luke ʻa e tohi hohoko ʻo Sīsū Kalaisí lolotonga ia ʻoku hiki ʻi he Kalonikalí ʻa e laine hohoko fakatuʻi mo fakataulaʻeiki ʻo e puleʻanga ʻIsilelí. ʻOku hiki ʻi he ongo tohí fakatouʻosi ʻa e ngaahi hingoa ʻiloa hangē ko Solomone, Tēvita, ʻAisake, ʻĒpalahame, Noa pea mo ʻĀtama. Ko e kotoa ʻo e ngaahi hingoa ʻoku hā ʻi he ongo tohí ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e kakai moʻoni pea ko ʻĀtama ʻa e muʻaki tokotaha moʻoni ʻoku hā ʻi he ongo tohí fakatouʻosi.
w08 6/1 3 ¶4
Noa mo e Lōmakí—Moʻoni, ʻIkai ko ha Talatupuʻa
Ko e fakamatala ʻo ha tohi hohoko ʻe ua ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakamoʻoniʻi ai ko Noá ko ha tokotaha moʻoni. (1 Kalonikali 1:4; Luke 3:36) Ko ʻĒsela mo Luke ʻa ia naʻá na fakatahaʻi ʻa e ngaahi tohi hohoko ko ení ko ha ongo fekumi fakaʻauliliki. Naʻe fakatotoloʻi ʻe Luke ʻa e laine hohoko ʻo Sīsuú ʻo aʻu kia Noa.
w09 9/1 14-15
ʻĀtama mo ʻIvi—Ko ha Kakai Moʻoni Kinaua?
Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki ha tokāteline Fakatohitapu ʻoku maongo ki he loto ʻo e kau lotu tokolahi—ko e huhuʻí. Fakatatau ki he moʻoni ko ení, naʻe foaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻene moʻui haohaoá ko ha huhuʻi ke fakahaofi ʻa e kakaí mei heʻenau ngaahi angahalá. (Mātiu 20:28; Sione 3:16) Hangē ko ia ʻoku tau ʻiloʻí, ko e huhuʻí ko e totongi ia ʻo ha mahuʻinga fehoanakimālie ke fakatauʻatāinaʻi pe fakatau mai ʻaki ha meʻa naʻe mole. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he Tohi Tapú ʻa Sīsū “ko ha huhuʻi fehoanakimālie.” (1 Tīmote 2:6) Te tau ʻeke nai, ʻo fehoanakimālie nai mo e hā? ʻOku tali ʻi he Tohi Tapú: “ʻOku mate kotoa pē koeʻuhi ko ʻĀtama, pehē foki ʻe toetuʻu kotoa pē koeʻuhi ko Kalaisi.” (1 Kolinitō 15:22) Ko e moʻui haohaoa naʻe feilaulauʻi ʻe Sīsū ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻoku fehoanakimālie ia mo e moʻui haohaoa naʻe fakamoleki ʻe ʻĀtama ʻi heʻene faiangahala ʻi ʻĪtení. (Loma 5:12) ʻOku hā mahino kapau naʻe ʻikai ko ha tokotaha moʻoni ʻa ʻĀtama, tā ko e feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí naʻe ʻikai hano ʻaonga.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 911 ¶3-4
Tohi Hohoko
Hingoa ʻo e Kakai Fefine. Naʻe faʻa lave ki he hingoa ʻo e kakai fefiné ʻi he tohi hohokó kapau naʻe ʻi ai ha ʻuhinga fakahisitōlia ke fai pehē ai. ʻI he Sēnesi 11:29, 30 naʻe lave ai kia Sēlai (Sela) ʻi he ʻuhinga ko ia ʻe fou mai ai ʻa e Hako ne talaʻofá kae ʻikai ke fou mai ʻi ha toe uaifi ʻe taha ʻo ʻĒpalahame. Ngalingali naʻe lave ki he hingoa ʻo Miliká ʻi he potutohi tatau koeʻuhí ko e kui fefine ia ʻo Lepeka ko e uaifi ʻo ʻAisaké, ʻo fakahaaʻi ai ko e laine hohoko ʻo Lepeká mei he kāinga ʻo ʻĒpalahamé, koeʻuhi naʻe ʻikai fiemaʻu kia ʻAisake ke ne mali ki he ngaahi puleʻanga kehé. (Sēn. 22:20-23; 24:2-4) ʻI he Sēnesi 25:1, ʻoku lave ai ki he uaifi ki mui ʻo ʻĒpalahamé ko Kētula. ʻOku fakahaaʻi ai naʻe toe mali ʻa ʻĒpalahame hili ʻa e mate ʻa Selá, pea naʻe kei moʻui atu pē ʻa hono mālohi fakafanaú laka hake ʻi he taʻu ʻe 40 hili ʻa e mana naʻe fakahoko ʻe Sihová. (Loma 4:19; Sēn. 24:67; 25:20) ʻOku fakaeʻa foki ai ʻa e anga ʻo e felāveʻi ʻa e kau ʻIsilelí ki he kau Mitianí mo e ngaahi matakali ʻAlepea kehé.
Ko Lia, Lesieli mo e ongo sinifu ʻa Sēkopé fakataha mo honau ngaahi fohá ʻoku fakahaaʻi honau hingoá. (Sēn. 35:21-26) ʻOku tokoniʻi heni kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e fakafeangai ʻa e ʻOtuá ki mui ai ki he ngaahi foha ko ení. ʻI he ʻuhinga meimei tatau, ʻoku lave ʻa e tohi hohokó ki he hingoa ʻo e kau fefine kehe, ʻi he taimi ʻoku nau maʻu tofiʻa aí ʻoku fakahaaʻi nai honau ngaahi hingoá. (Nōm. 26:33) Ko e moʻoni, naʻe tuʻu-ki-muʻa ʻa Tema, Lēhapi mo Lute, koeʻuhí ʻoku taau ke fakatokangaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fili ai kinautolu ke nau kau ʻi he faʻahinga naʻe hoko mai ai ʻa e Mīsaiá ʻa Sīsū Kalaisi. (Sēn. 38; Lute 1:3-5; 4:13-15; Māt. 1:1-5) Ko e toe fakatātā ʻe taha ʻoku lave ai ʻa e tohi hohokó ki he kau fefiné ʻoku hā ia ʻi he 1 Kalonikali 2:35, 48, 49; 3:1-3, 5.
SANUALI 23-29
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 KALONIKALI 4-6
“Ko e Hā ʻOku Fakaeʻa Heʻeku Ngaahi Lotú Fekauʻaki mo Aú?”
w10 10/1 23 ¶3-7
Ko e “Tokotaha-Fanongo ki he Lotú”
Ko Sēpesí ko ha tangata faʻa lotu. ʻOku kamataʻaki ʻene lotú ʻa e kōlenga ki he tāpuaki ʻa e ʻOtuá. Hili iá ʻokú ne fai leva ha kole ʻe tolu ʻa ia ʻoku tapua atu ai ʻa e loto ʻoku fonu ʻi he tuí.
ʻUluakí, naʻe kōlenga ʻa Sēpesi ki he ʻOtuá ʻo pehē: “Fakalahi hoku feituʻú.” (Veesi 10) Ko e tangata ko ení naʻe tokaʻi koeʻuhí naʻe ʻikai ko ha tokotaha ia naʻá ne feinga ke maʻu taʻefakalao ha kelekele pe feinga ke maʻu ʻa e meʻa ʻa e niʻihi kehé. Naʻe makatuʻunga nai ʻene kole loto-moʻoní koeʻuhi ko e kakaí kae ʻikai ko e kelekelé. Ngalingali naʻá ne kole ke fakalahi hono feituʻú, koeʻuhí ke malava ʻo fakahoko ai ʻa e lotu ki he ʻOtua moʻoní.
Uá, naʻe kōlenga ʻe Sēpesi ʻa e “nima” ʻo e ʻOtuá ke kau mo ia. Ko e nima fakaefakatātā ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻuhinga ia ki hono mālohí, ʻa ia ʻokú ne ngāueʻaki ke tokoniʻi ʻene kau lotú. (1 Kalonikali 29:12) Ke maʻu ʻa e meʻa naʻá ne kolé, naʻá ne hanga ki he ʻOtuá ʻa ia ko hono nimá ʻoku ʻikai fakanounou ki he faʻahinga ʻoku nau fakahāhā ʻa e tui kiate iá.—ʻAisea 59:1.
Tolú, naʻe lotu ʻa Sēpesi ʻo pehē: “Fakahaofi au mei he faingataʻá, koeʻuhí ke ʻoua ʻe hoko mai ai ha kovi kiate au.” Ko e kupuʻi lea “koeʻuhí ke ʻoua ʻe hoko mai ai ha kovi kiate au” ʻoku fakahuʻunga nai naʻe ʻikai lotu ʻa Sēpesi ke hao mei he faingataʻá ka ke toʻo atu ʻa e ongoʻi loto-mamahí pea maluʻi ia mei he tākiekina ʻa e tēvoló.
Ko e ngaahi lotu ʻa Sēpesí ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻene tokanga ki he lotu moʻoní, ko ʻene tuí mo ʻene falala ki he Tokotaha-Fanongo ki he lotú. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ki ai ʻa Sihová? Ko e fakamatala nounou ko ení ʻoku fakamulituku ʻaki ʻa e ngaahi lea ko ení: “Naʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa naʻá ne kolé.”
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻUluaki Kalonikalí
5:10, 18-22. ʻI he ngaahi ʻaho ʻo Tuʻi Saulá, ko e ngaahi matakali ʻi he hahake ʻo Sioataní naʻa nau ikunaʻi ʻa e haʻa Hekaʻaá neongo ko e ngaahi matakalí ni naʻe laka hake honau tokolahí ʻi he toko 2 ki he toko 1. Naʻe hoko ení koeʻuhi ko e kau tangata toʻa ʻo e ngaahi matakali ko ení naʻa nau falala kia Sihova pea hanga kiate ia ki ha tokoni. Tau falala kakato kia Sihova ʻi heʻetau fakahoko ʻetau faitau fakalaumālie ki he ngaahi fili ʻoku tokolahi mamaʻo ange ʻo ikuʻingataʻá.—Efeso 6:10-17.
SANUALI 30–FEPUELI 5
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 KALONIKALI 7-9
“ʻE Lava Ke Ke Fakahoko Kakato ha Vāhenga-Ngāue Faingataʻa ʻi he Tokoni ʻa Sihová”
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻUluaki Kalonikalí
9:26, 27. Ko e kau leʻo matapā Līvaí naʻa nau maʻu ha lakanga falalaʻanga lahi. Naʻe ʻoange kiate kinautolu ʻa e kī ki he hūʻanga ki he ngaahi feituʻu toputapu ʻo e temipalé. Naʻa nau falalaʻanga ʻi hono fakaava ʻa e ngaahi matapaá ʻi he ʻaho taki taha. Kuo tuku mai kiate kitautolu ʻa e fatongia ko hono kumi ʻa e kakai ʻi hotau feituʻu ngāué pea tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ʻo lotu kia Sihova. ʻIkai ʻoku totonu ke tau hoko tatau tofu pē ʻo falala ki ai mo alafalalaʻanga ʻo hangē ko e kau leʻo matapā Līvaí?
ʻE Lava Ke Ke Hangē ko Fineasí ʻi he Taimi ʻOkú Ke Fehangahangai Ai mo e Ngaahi Polé?
Naʻe fua ʻe Fineasi ha kavenga mafatukituki ʻo e fatongia ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá; ka, ʻi he loto-toʻa, ʻiloʻilo, mo e falala ki he ʻOtuá, naʻá ne malava ke fehangahangai lavameʻa mo e ngaahi polé. Pea ko e tokanga tōtōivi ʻa Fineasi ki he fakatahaʻanga ʻa e ʻOtuá naʻe fenāpasi ia mo e hōifua ʻa e ʻOtuá. ʻI ha taʻu ʻe 1,000 nai ki mui ai, naʻe fakamānavaʻi ʻa ʻĒsela ke ne tohi: “Pea ko Finiasi foha ʻo Eliesa ʻa honau ʻeiki ʻi muʻa: naʻe kau ʻa Sihova mo ia.” (1 Kal. 9:20) ʻOfa ke moʻoni ia fekauʻaki mo e tokotaha kotoa ʻoku takimuʻa ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní, ko hono moʻoní, fekauʻaki mo e kau Kalisitiane kotoa ʻoku nau tauhi mateaki kiate iá.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Hiva kia Sihova!
6 ʻIo, fakafou ʻi heʻene kau palōfitá, naʻe fakahinohino ai ʻe Sihova ʻa ʻene kau lotú ke nau fakahīkihikiʻi ia ʻaki ʻa e hiva. Ko e kau hiva mei he matakali taulaʻeikí naʻe aʻu ʻo fakaʻatā kinautolu mei he ngaahi fatongia naʻe fiemaʻu ke fakahoko ʻe he kau Līvai kehé koeʻuhi ke nau lava ʻo vaheʻi ha taimi feʻunga ki hono faʻu ʻa e hivá, pea ngalingali ki hono ʻahiʻahiʻí.—1 Kal. 9:33.
FEPUELI 6-12
TOKANGATAHA KI HE NGĀUE FAKAMALANGÁ | 1 KALONIKALI 10-12
“Fakaivimālohiʻi Hoʻo Holi ke Fai ʻa e Finangalo ʻo e ʻOtuá”
“Ako Au Ke U Fai Ho Finangalo”
12 Ko e mahinoʻi ko ia ʻe Tēvita ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe tapua mai ʻi he Laó mo ʻene holi ke moʻui ʻo fakatatau ki aí ʻoku toe taau ia ke faʻifaʻitaki ki ai. Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe fakahaaʻi ai ʻe Tēvita ʻene holi ‘ke ʻomi hano inu mei he vaikeli ʻo Petelihemá.’ Naʻe hū fakamālohi atu ʻa e kau tangata ʻe toko tolu ʻa Tēvitá ki he koló—ʻa ia naʻe kāpui ʻe he kau Filisitiá he taimi ko iá—ʻo ʻomai mei ai ʻa e vaí. Kae kehe, naʻe “ʻikai loto ʻa Tevita ke inu, ʻo ne huaʻi ia kia Sihova.” Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe fakamatala ʻa Tēvita: “Ko e ʻOtua e haʻaku fai pehe! kau inu koā ʻa e toto ʻo e tuʻunga tangata ni naʻe ʻalu ʻaki ʻenau moʻui? he ko ʻenau moʻui naʻe ʻomi ʻaki.”—1 Kal. 11:15-19.
13 Naʻe ʻilo ʻe Tēvita mei he Laó ʻoku totonu ke huaʻi ʻa e toto ko iá kia Sihova kae ʻikai kai. Naʻá ne toe mahinoʻi foki ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke fai ení. Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita “ko e moʻui ʻa e kakano ʻoku ʻi he toto.” Kae kehe, ko e vai eni ia, ʻikai ko e toto. Ko e hā naʻe fakafisi ai ʻa Tēvita ke inu iá? Naʻá ne mahinoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku tuʻu mei mui ʻi he fiemaʻu fakalao ko ení. Kia Tēvita, ko e vaí naʻe mahuʻinga ia hangē pē ko e toto ʻo e kau tangata ʻe toko tolú. Ko ia ai, heʻikai ʻaupito te ne inu ʻa e vaí. ʻI he ʻikai inu iá, naʻá ne fakaʻosiʻaki ʻoku totonu ke ne huaʻi ia ki he kelekelé.—Liv. 17:11; Teu. 12:23, 24.
Tuku ke Akoʻi Ho Konisēnisí ʻe he Lao mo e Tefitoʻi Moʻoni ʻa e ʻOtuá
5 Kapau ʻoku tau loto ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono lau pē ia pe ʻiloʻi iá. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻofa ai mo fakaʻapaʻapaʻi. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú: “Fehiʻa ki he koví, pea ʻofa ki he leleí.” (ʻĒm. 5:15) Ka ʻe lava fēfē ke tau fai ia? ʻOku fiemaʻu ke tau ako ke vakai ki he ngaahi meʻá ʻi he anga ʻo e vakai ki ai ʻa Sihová. Fakakaukau ki ai ʻi he founga ko ení. Sioloto atu ʻoku ʻikai lava ke ke mohe lelei, pea ʻoku fakahinohinoʻi koe ʻe hoʻo toketaá ke ke kai ke lahi ange ʻa e meʻakai fakatupu moʻui leleí, fakamālohisino lahi ange, pea fai mo e ngaahi liliu kehe ʻi hoʻo founga moʻuí. ʻOkú ke muimui ʻi heʻene faleʻí, pea ʻoku ola lelei! ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e fakahinohino ʻa e toketaá?
6 ʻI ha founga meimei tatau, kuo ʻomai kiate kitautolu ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú ʻa e ngaahi lao ke ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi nunuʻa kovi ʻo e angahalá pea ke fakaleleiʻi ʻa ʻetau moʻuí. Ko e fakatātaá, ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻikai totonu ke tau loi, kākā, kaihaʻa, fai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú, fai ʻa e tōʻonga fakamālohi, pe ʻi ai hatau kaunga ki he tōʻonga fakatēmenioó. (Lau ʻa e Palōveepi 6:16-19; Fkh. 21:8) ʻI heʻetau hokosia ʻa e ngaahi ola lelei ʻoku hoko ʻi he talangofua kia Sihová, ʻoku tupulaki ai ʻetau ʻofa kiate ia mo ʻene ngaahi laó.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 1058 ¶5-6
Loto
Tauhi kia Sihova mo e “Loto Kakato.” Ke ngāue lelei ha mafu kuo pau ke kakato, ka ko e lotó ʻe lava ke māvahevahe. Naʻe lotu ʻa Tēvita: “Fakafāʻūtahaʻi ʻa hoku lotó ke u manavahē ki ho huafá,” ʻo fakahuʻunga ko e loto ʻo e tangatá ʻe lava ke māvahevahe ʻi he fekauʻaki mo ʻene ʻofá mo e manavahē. (Saame 86:11) Ko e faʻahinga peheé ʻoku nau “lotolotoua” nai—māmāfana ʻenau lotu ki he ʻOtuá. (Saame 119:113; Fkh. 3:16) Ko e faʻahinga foki ko ení ʻoku nau “loto-kākā,” (fakafoʻilea, ʻaki ha loto mo ha toe loto) ʻo feinga ke tauhi ki ha ongo pule ʻe toko ua, pe ʻoku nau lea anga-kākā ʻaki ʻa e meʻa ʻe taha lolotonga ia ʻoku nau fakakaukau mo fai ʻa e meʻa kehe. (1 Kal. 12:33; Saame 12:2, fkm. ʻi lalo) Naʻe fakahalaiaʻi fefeka ʻe Sīsū ʻa e faʻahinga mālualoi naʻe lotolotouá.—Māt. 15:7, 8.
Ko e tokotaha ʻoku loto ke ne fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai totonu ke hoko ʻo lotolotoua pe loto-kākā, ka kuo pau ke ne tauhi kiate ia ʻaki ʻa e loto kakato. (1 Kal. 28:9) ʻOku fiemaʻu ki heni ʻa e feinga lahi ʻi he ʻiloʻi ko ia ko e lotó ʻoku holiholivale pea hehema ki he koví. (Sel. 17:9, 10; Sēn. 8:21) Ko e tokoni ki hono tauhi maʻu ha loto kakató ko e lotu loto-moʻoni, (Saame 119:145; Tangi. 3:41) ako tuʻumaʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, (ʻĒsela 7:10; Pal. 15:28) kau faivelenga ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí, (fakafehoanaki mo e Sel. 20:9) pea feohi mo e niʻihi ʻoku kakato honau lotó kia Sihova.—Fakafehoanaki mo e 2 Tuʻi 10:15, 16.
FEPUELI 13-19
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 KALONIKALI 13-16
“Ko e Muimui ʻi he Fakahinohinó ʻOku Taki Atu ki he Lavameʻa”
ʻOkú Ke ʻEke, “Koefe a Jihova?”
12 Hili hono fakafoki ʻa e ʻaʻake ʻo e kovinānité ki ʻIsileli pea tauhi ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻi Kiliati-sialimí, naʻe holi ʻa Tuʻi Tēvita ke hiki ia ki Selusalema. Naʻá ne alea mo e houʻeiki ʻo e kakaí peá ne pehē ʻe hiki ʻa e ʻAʻaké ‘kapau ʻoku ha lelei kiate kinautolu, pea kapau ko e meʻa mei a Sihova.’ Ka naʻá ne taʻetokanga ke kumi feʻunga ke fakapapauʻi ʻa e finangalo ʻo Sihova ʻi he meʻá. Kapau naʻá ne fai ia, naʻe ʻikai mei fakaheka ʻa e ʻAʻaké ʻi ha saliote. Naʻe mei fata ia ʻe he kau Līvai Kōhaté ʻi honau umá, ʻo hangē ko ia ne fakahinohino mahino ʻe he ʻOtuá. Neongo naʻe toutou huhū ʻa Tēvita kia Sihova, naʻe ʻikai te ne lava ʻo fai ia ʻi ha founga totonu ʻi he taimi ko ení. Ko e olá naʻe fakatuʻutāmaki. Naʻe fakahaaʻi ki mui ʻe Tēvita: “Nae teia ai akitautolu e Jihova ko ho tau Otua, koeuhi nae ikai te tau kumi kiate ia o hage ko hono aga oku totonu.”—1 Kalonikali 13:1-3; 15:11-13, PM; Nōmipa 4:4-6, 15; 7:1-9.
ʻOkú Ke ʻEke, “Koefe a Jihova?”
13 ʻI he faifai pea hiki ʻa e ʻAʻaké ʻe he kau Līvaí mei he fale ʻo ʻŌpeti-ʻītomí ki Selusalemá, naʻe hivaʻi ai ha foʻi hiva naʻe faʻu ʻe Tēvita. Naʻe kau ai ʻa e fakamanatu loto-moʻoni: “Mou kumi kia Jihova bea mo ene malohi, mou kumi mau ai be ki hono fofoga. Manatu ki he ene gaahi gaue fakamanavahe aia kuo ne fai, a ene gaahi mea fakaofo, bea moe fakamāu mei hono fofoga.”—1 Kalonikali 16:11, 12, PM.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Lotu kia Sihova, ʻa e Tuʻi ʻo ʻItānití
14 Naʻe ʻomai ʻe Tēvita ʻa e ʻaʻake ʻo e fuakavá ki Selusalema. ʻI he ʻaho fakafiefia ko ení, naʻe hivaʻi ʻe he kau Līvaí ha hiva ʻo e fakahīkihiki kia Sihova pea fai ʻa e fakamatala mahuʻinga ko ení, ʻa ia ʻoku lēkooti ʻi he 1 Kalonikali 16:31: “Ke nau lea ki he ngaahi faʻahinga, kuo tuʻi ʻa Sihova.” Ka koeʻuhi ko Sihova ko e Tuʻi ʻo ʻitānití, ʻoku anga-fēfē ʻene hoko ko e Tuʻi ʻi he taimi ko iá? Naʻe hoko ʻa Sihova ko e Tuʻi ʻi he taimi naʻá ne fili ai ʻa Tēvita ke fakafofongaʻi iá. Ko hono mahinoʻi ʻa e anga ʻo e hoko ʻa Sihova ko e Tuʻí ʻoku mātuʻaki mahuʻinga. Ki muʻa ke mate ʻa Tēvitá, naʻe talaʻofa ʻe Sihova kiate ia ʻe hokohoko atu ʻene pulé ʻo taʻengata: “Te u fokotuʻu ke hoko mo koe ʻa ho hako, ʻa ia ʻe ʻalu mei he manava, pea te u fakapapau hono puleʻanga.” (2 Sām. 7:12, 13) Naʻe hoko moʻoni ʻa e talaʻofa ko ʻení ʻi he taimi naʻe ʻasi ai ʻa e “hako,” pe foha, ʻo Tēvitá laka hake ʻi he taʻu ʻe 1,000 nai ki mui ai. Ko hai ia, pea naʻá ne hoko fakakū ko e Tuʻí?
FEPUELI 20-26
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 KALONIKALI 17-19
“Tauhi Maʻu Hoʻo Fiefiá Neongo ʻa e Siva ʻa e ʻAmanakí”
Tokangataha ki he Lelei ʻo e Kautaha ʻa Sihová
KO Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ko e taha ia ʻi he kakai tuʻu-ki-muʻa taha ʻoku lāulea ki ai ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. Ko e tauhi-sipi, tokotaha-mūsika, palōfita mo tuʻi ko ʻení naʻe falala kakato kia Sihova ko e ʻOtuá. Naʻe hanga ʻe he vahaʻangatae fekoekoeʻi ʻo Tēvita mo Sihová ʻo langaʻi ʻiate ia ha holi ke ne langa ha fale maʻá e ʻOtuá. ʻE hoko ʻa e fale pe temipale ko iá ko e senitā ia ʻo e lotu moʻoní ʻi ʻIsileli. Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ʻe hanga ʻe he ngaahi fokotuʻutuʻu ʻi he temipalé ʻo ʻomai ʻa e fiefia mo e tāpuaki ki he kakai ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, naʻe hiva ʻa Tēvita: “Oku monuia ia aia oku ke fili [Sihova], mo ke fakaofi ia kiate koe, koeuhi ke ne nofo i ho lotoa: te mau fiemalie i he lelei o ho fale, io, o ho fale tabu maonioni.”—Sāme 65:4, PM.
Fiefia ʻi he Monū ʻOkú Ke Maʻú
11 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe lava ke tau fakalahi ʻetau fiefiá ʻaki ʻa e nōfoʻi ʻi ha meʻa pē ʻoku ʻomai ke tau fai ʻi he ngāue ʻa Sihová. Hoko ʻo “nōfoʻi lahi” ʻi he ngāue fakamalangá, pea kau kakato ʻi he ngaahi ngāue ʻa e fakatahaʻangá. (Ngā. 18:5; Hep. 10:24, 25) ʻAlu ki he fakatahá ʻokú ke mateuteu ke fai ha tali fakatupu langa hake ʻi he meʻa ʻoku fai ai ʻa e akó. Fai fakamātoato ha konga ʻokú ke maʻu ʻi he fakataha lolotonga e uiké. Kapau ʻoku kole atu ke ke tokoni ʻi ha ngāue pau ʻi he fakatahaʻangá, aʻu taimi tonu ki ai pea alafalalaʻanga. ʻOua te ke vakai ki ha ngāue ʻoku ʻoatu kiate koe ʻoku fakamole taimi. Feinga ke fakaleleiʻi hoʻo pōtoʻí. (Pal. 22:29) Ko e lahi ange hoʻo nōfoʻi ʻi hoʻo ngaahi ngāue fakalaumālié, ko e vave ange ia hoʻo laka ki muʻá pea ʻe lahi ange ai hoʻo fiefiá. (Kal. 6:4) ʻE toe faingofua ange kiate koe ke fiefia fakataha mo e niʻihi kehé ʻi heʻenau maʻu ha monū naʻá ke saiʻia ke maʻu.—Loma 12:15; Kal. 5:26.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
w20.02 12, puha
ʻOku Tau ʻOfa Lahi, kia Sihova, ko ʻEtau Tamaí
ʻOku Fakatokangaʻi Au ʻe Sihova?
Kuo faifai ange peá ke ʻeke hifo, ‘ʻI he kotoa ʻo e kakai ʻe laui piliona ʻi he māmaní, ko e hā ʻe fakatokangaʻi ai au ʻe Sihova?’ ʻOku tokolahi ʻa e kakai lelei kuo nau ʻeke ʻa e fehuʻi tatau. Naʻe tohi ʻe Tuʻi Tēvita: “ʻE Sihova, ko e hā ʻa e tangatá ke ke fakatokangaʻi ai ia, ʻa e foha ʻo e tangata ko e meʻa noa peé ke ke tokanga ai kiate ia?” (Saame 144:3) Naʻe tuipau ʻa Tēvita naʻe ʻiloʻi lelei ia ʻe Sihova. (1 Kal. 17:16-18) Pea fakafou ʻi heʻene Folofolá mo ʻene kautahá, ʻoku fakapapauʻi atu ʻe Sihova ʻokú ne fakatokangaʻi ʻa e ʻofa ʻokú ke fakahaaʻi ange kiate iá. Fakakaukau angé ki he ngaahi fakalea ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke tokoni kiate koe ke fakapapauʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko iá:
• Naʻe fakatokangaʻi koe ʻe Sihova naʻa mo e ki muʻa ke fanauʻi koé.—Saame 139:16.
• ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻi ho lotó mo e meʻa ʻokú ke fakakaukau ki aí.—1 Kal. 28:9.
• ʻOku fanongo mai ʻa Sihova ki he lotu taki taha ʻokú ke faí.—Saame 65:2.
• ʻOku kaunga hoʻo tōʻongá ki he ongoʻi ʻa Sihová.—Pal. 27:11.
• Kuo tohoakiʻi koe ʻe Sihova kiate ia.—Sione 6:44.
• Kapau te ke mate, ʻoku ʻiloʻi lelei koe ʻe Sihova ʻa ia ʻe malava ke ne toe fokotuʻu hake koe. Te ne fakafoʻou ho sinó mo e ʻatamaí fakataha mo hoʻo manatú pea mo e ngaahi tafaʻaki makehe hoʻo tōʻongá.—Sione 11:21-26, 39-44; Ngā. 24:15.
FEPUELI 27–MAʻASI 5
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 KALONIKALI 20-22
“Tokoniʻi ʻa e Faʻahinga Kei Siʻí Ke Nau Lavameʻa”
“Tuku Atu ʻa e Ngaahi Meʻá Ni ki ha Kau Tangata Faitōnunga”
8 Lau ʻa e 1 Kalonikali 22:5. Naʻe mei ongoʻi nai ʻe Tēvita kuo teʻeki ai ke mateuteu ʻa Solomone ke tataki ʻa e ngāue mahuʻinga ko iá. Naʻe pau ke hoko ʻa e temipalé ʻo “hulu ʻaupito,” pea ko Solomoné “ko e tamasiʻi kei ngavaivai.” Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Solomone ʻi hono fakahoko ʻa e ngāue makehe ko ení. Ko ia naʻe fai ʻe Tēvita ʻa e kotoa ʻo ʻene malavá ke tokoniʻi ʻa Solomone ke ne mateuteu ki he ngāue kāfakafa ko ení.
“Tuku Atu ʻa e Ngaahi Meʻá Ni ki ha Kau Tangata Faitōnunga”
7 Naʻe fiemaʻu moʻoni ʻe Tēvita ke ne langa ha temipale moʻo Sihova, pea naʻá ne mei loto-mamahi lahi nai ai. Ka naʻá ne kei poupouʻi kakato ʻa e ngāue ʻe tataki ʻe hono foha ko Solomoné. Naʻe tokoni ʻa Tēvita ki hono fokotuʻutuʻu ʻa e kau ngāué pea tānaki ʻa e ukamea, kopa, siliva, koula mo e papa. Naʻe ʻikai ke ne hohaʻa pe ko hai te ne maʻu ʻa e lāngilangi ki hono langa ʻa e temipalé, ʻa ia naʻe ʻiloa ia ki mui ko e temipale ʻo Solomoné. ʻI hono kehé, naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa Solomone, ʻi heʻene pehē: “Pea ko eni tama, ke ʻiate koe ʻa Sihova: Pea ʻofa ke ke tuʻumalie, pea ke langa ʻa e fale ʻo Sihova ko ho ʻOtua, ʻo hange ko ʻene folofola ʻiate koe.”—1 Kal. 22:11, 14-16.
Ngaahi Mātuʻa, ʻOku Mou Tokoniʻi Hoʻomou Fānaú Ke Nau Fakalakalaka ʻo Papitaiso?
14 ʻOku lava ke poupouʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻaki ʻenau talanoa lelei fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻi he ngāue ʻa Sihová. Naʻe manatuʻi ʻe ha tuofefine ʻe taha ʻa e lea ange ʻa Tokoua Russell kiate ia ʻi heʻene taʻu onó. Naʻá ne pehē, “Naʻá ne vaheʻi ʻa e miniti ʻe 15 ke ma talanoa ʻo fekauʻaki mo ʻeku ngaahi taumuʻa fakalaumālié.” Ko e hā ʻa e olá? Ki mui ai, naʻe hoko ʻa e tuofefine ko iá ko ha tāimuʻa, pea naʻá ne tāimuʻa ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 70! ʻOku hā mahino ko e ngaahi lea leleí mo e fakalototoʻá ʻe lava ke ne tākiekina ʻa e moʻui kotoa ʻa ha tokotaha. (Pal. 25:11) ʻOku lava foki ke fakaafeʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e ngaahi mātuʻá mo e fānaú ke nau tokoni ʻi he ngaahi ngāue ʻi he Fale Fakatahaʻangá. ʻE lava ke nau kole ki he fānaú ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku feʻunga mo honau taʻumotuʻá mo ʻenau ngaahi malavá.
15 ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá? ʻAki ʻenau fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui feʻungamālie ʻi he toʻutupú. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke fakasio ki ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku ʻunuʻunu ofi ange ʻa e toʻutupú kia Sihova. Naʻe fai ʻe ha kiʻi tama ha tali lelei ʻi he fakatahá, pe naʻe ʻi ai haʻane konga ʻi he polokalama ʻo e fakataha ʻi he lolotonga ʻo e uiké? Naʻá ne faifakamoʻoni ki ha taha ʻi he ʻapiakó, pe naʻá ne fai ʻa e meʻa totonú ʻi hano fakataueleʻi ia ke ne fai ha meʻa ʻoku hala? Kapau ko ia, fakavave ke tala ange kiate ia naʻá ne fai ʻa e meʻa lelei! ʻE lava ke tau ʻai ko ha taumuʻa ke talanoa mo e toʻutupú ki muʻa pea ʻi he hili ʻa e ngaahi fakatahá. ʻI heʻetau fai peheé, ʻe ongoʻi ai ʻe he fānaú ko e konga kinautolu ʻo e “fuʻu fakatahaʻangá.”—Saame 35:18.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻUluaki Kalonikalí
21:13-15 Naʻe fekauʻi ʻe Sihova ʻa e ʻāngeló ke ne taʻofi ʻa e malá koeʻuhi ʻokú Ne ongongofua ki he faingataʻaʻia ʻa Hono kakaí. Ko e moʻoni, “ʻoku lahi ʻaupito haʻána ʻaloʻofa.”