Tuku ke Akoʻi Ho Konisēnisí ʻe he Lao mo e Tefitoʻi Moʻoni ʻa e ʻOtuá
“ʻOku ou fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi fakamanatú.”—SAAME 119:99.
1. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe taha ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau māʻolunga ange ʻi he fanga manú?
NAʻE ʻoange ʻe Sihova ki he tangatá ha meʻa makehe. Ko hotau konisēnisí. Ko e meʻa eni ʻe taha ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau māʻolunga ange ʻi he fanga manú. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha konisēnisi? Hili ʻena talangataʻa ki he ʻOtuá, naʻá na toitoi meiate ia. Naʻe fakahohaʻasi kinaua ʻe hona konisēnisí.
2. ʻOku anga-fēfē ʻa e hangē ʻa hotau konisēnisí ko ha kāpasá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
2 Ko hotau konisēnisí ko ha ongoʻi ia ʻi loto fekauʻaki mo e tonú pea mo e halá ʻa ia ʻe lava ke ne tataki kitautolu ʻi he moʻuí. Ko ha tokotaha ʻa ia ʻoku ʻikai ke akoʻi lelei ʻa hono konisēnisí ʻokú ne hangē ko ha vaka ʻoku maumau ʻa hono kāpasá. Ko e matangí mo e ʻau ʻi ʻōsení ʻe lava ke ne ʻave ʻa e vaka ko iá ki ha feituʻu hala. Ka ko ha kāpasa ʻoku ngāue lelei te ne tokoniʻi ʻa e ʻeikivaká ke ne tauhi maʻu ʻa e vaká ʻi hono halangá. ʻI ha founga meimei tatau, kapau ʻoku tau akoʻi totonu ʻa hotau konisēnisí, ʻe lava ke ne tataki lelei kitautolu.
3. Ko e hā ʻe lava ke hoko kapau ʻoku ʻikai ke tau akoʻi totonu ʻa hotau konisēnisí?
3 Kapau ʻoku ʻikai ke akoʻi totonu ʻa hotau konisēnisí, heʻikai te ne fakatokanga mai ke ʻoua te tau fai ʻa e meʻa ʻoku halá. (1 Tīm. 4:1, 2) ʻE aʻu nai ʻo ne fakapapauʻi kiate kitautolu “ko e koví ʻoku lelei.” (ʻAi. 5:20) Naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “ʻOku haʻu ʻa e houa ʻa ia ʻe fakakaukau ai ʻa e tokotaha kotoa pē te ne tāmateʻi kimoutolú kuó ne fai ha ngāue toputapu ki he ʻOtuá.” (Sione 16:2) Ko e anga ia ʻo e fakakaukau ʻa e faʻahinga naʻa nau fakapoongi ʻa e ākonga ko Sitīvení. (Ngā. 6:8, 12; 7:54-60) ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo fai ai ʻe he kakai lotu tokolahi ʻa e ngaahi faihia fulikivanu, hangē ko e fakapoó, pea nau taukaveʻi naʻa nau fai iá maʻá e ʻOtuá. Ka ko hono moʻoní, ko e meʻa kuo nau faí ʻoku fepaki mo e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. (ʻEki. 20:13) ʻOku hā mahino, kuo ʻikai ke tataki totonu kinautolu ʻe honau konisēnisí!
4. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku ngāue lelei ʻa hotau konisēnisí?
4 Ko ia ʻe lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku ngāue lelei ʻa hotau konisēnisí? Ko e ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni mei he Tohi Tapú “ʻoku ʻaonga ki he akonaki, ki he valoki, ki he fakatonutonu, ki he akonekina ʻi he māʻoniʻoni.” (2 Tīm. 3:16) Kuo pau ke tau ako maʻu pē ʻa e Tohi Tapú, fakakaukau lahi fekauʻaki mo e meʻa ʻoku leaʻaki aí, pea ngāueʻaki ia ʻi heʻetau moʻuí. ʻI he foungá ni, te tau ako ai ke fakakaukau lahi ange ʻo hangē ko e fakakaukau ʻa Sihová. ʻE lava leva ai ke tau fakapapauʻi ʻe tataki lelei kitautolu ʻe hotau konisēnisí. Tau lāulea angé ki he founga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová ke ne akoʻi hotau konisēnisí.
TUKU KE AKOʻI KOE ʻE HE LAO ʻA E ʻOTUÁ
5, 6. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá?
5 Kapau ʻoku tau loto ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono lau pē ia pe ʻiloʻi iá. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻofa ai mo fakaʻapaʻapaʻi. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú: “Fehiʻa ki he koví, pea ʻofa ki he leleí.” (ʻĒm. 5:15) Ka ʻe lava fēfē ke tau fai ia? ʻOku fiemaʻu ke tau ako ke vakai ki he ngaahi meʻá ʻi he anga ʻo e vakai ki ai ʻa Sihová. Fakakaukau ki ai ʻi he founga ko ení. Sioloto atu ʻoku ʻikai lava ke ke mohe lelei, pea ʻoku fakahinohinoʻi koe ʻe hoʻo toketaá ke ke kai ke lahi ange ʻa e meʻakai fakatupu moʻui leleí, fakamālohisino lahi ange, pea fai mo e ngaahi liliu kehe ʻi hoʻo founga moʻuí. ʻOkú ke muimui ʻi heʻene faleʻí, pea ʻoku ola lelei! ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e fakahinohino ʻa e toketaá?
6 ʻI ha founga meimei tatau, kuo ʻomai kiate kitautolu ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú ʻa e ngaahi lao ke ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi nunuʻa kovi ʻo e angahalá pea ke fakaleleiʻi ʻa ʻetau moʻuí. Ko e fakatātaá, ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻikai totonu ke tau loi, kākā, kaihaʻa, fai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú, fai ʻa e tōʻonga fakamālohi, pe ʻi ai hatau kaunga ki he tōʻonga fakatēmenioó. (Lau ʻa e Palōveepi 6:16-19; Fkh. 21:8) ʻI heʻetau hokosia ʻa e ngaahi ola lelei ʻoku hoko ʻi he talangofua kia Sihová, ʻoku tupulaki ai ʻetau ʻofa kiate ia mo ʻene ngaahi laó.
7. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú?
7 ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi nunuʻa ʻo hono maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ke toki ako ai ʻa e meʻa ʻoku tonú mo ia ʻoku halá. ʻOku lava ke tau ako mei he ngaahi fehālaaki naʻe fai ʻe he niʻihi ʻi he kuohilí. Ko e ngaahi fakatātā ko ení ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú. ʻOku pehē ʻi he Palōveepi 1:5: “Ko e tokotaha potó ʻoku fanongo peá ne tali ʻa e fakahinohino lahi ange.” Ko e fakahinohino ko ení ʻoku haʻu mei he ʻOtuá pea ko e fakahinohino lelei taha ia ʻoku ala maʻú! Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he lahi ʻo e faingataʻaʻia ʻa Tēvita hili ʻene talangataʻa kia Sihova peá ne fai ʻa e ʻulungaanga taʻetaau mo Pati-sepá. (2 Sām. 12:7-14) ʻI hoʻo lau ʻa e talanoa ko iá, ʻeke hifo kiate koe: ‘Naʻe mei lava fēfē ke fakaʻehiʻehi ʻa Tēvita mei he ngaahi palopalema ko ení? Ko e hā te u fai ʻi ha tuʻunga meimei tatau? Kapau ʻe fakataueleʻi au ke u fai ha ʻulungaanga taʻetaau, te u hangē ko Tēvitá pe te u hangē ko Siosifá?’ (Sēn. 39:11-15) Kapau te tau fakakaukau fakalelei fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa fakalilifu ʻo e angahalá, te tau “fehiʻa ki he koví” ʻo toe lahi ange.
8, 9. (a) Ko e hā ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe hotau konisēnisí ke tau faí? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e ngāue fakataha ʻa hotau konisēnisí mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová?
8 ʻOku tau hanganaki fakamamaʻo mei he ngaahi meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa e ʻOtuá. Ka ko e hā ʻoku totonu ke tau fai kapau ʻoku tau ʻi ha tuʻunga ʻoku ʻikai ha lao pau ki ai ʻi he Tohi Tapú? Te tau ʻiloʻi fēfē ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá ke tau faí? Kapau kuo tau fakaʻatā ʻa e Tohi Tapú ke ne akoʻi hotau konisēnisí, te tau fai ai ha fili fakapotopoto.
9 Koeʻuhi ko e ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú, kuó ne tokonaki mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa ia ʻe lava ke ne tataki ʻa hotau konisēnisí. ʻOkú ne fakamatala: “Ko au Sihova, ko ho ʻOtuá, ʻa e Tokotaha ʻokú ne akoʻi koe ke ke maʻu ʻaonga aí, ʻa e Tokotaha ʻokú ne tataki koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou aí.” (ʻAi. 48:17, 18) ʻI heʻetau fakakaukau lahi fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú pea fakaʻatā ia ke aʻu ki hotau lotó, ʻe lava ke tau fakatonutonu ai mo fakaleleiʻi ʻa hotau konisēnisí. ʻOku fakanatula pē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻá ni ke tau fai ha ngaahi fili fakapotopoto.
TUKU KE TATAKI KOE ʻE HE NGAAHI TEFITOʻI MOʻONI ʻA E ʻOTUÁ
10. Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni, pea naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi heʻene faiakó?
10 Ko e tefitoʻi moʻoní ko ha foʻi moʻoni pau ia ʻokú ne tataki ʻetau fakakaukaú, pea tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili lelei. Ko hono ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e anga ʻo ʻene fakakaukaú mo e ʻuhinga ʻokú ne ʻomai ai kiate kitautolu ha ngaahi lao pau. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi hono akoʻi ki heʻene kau ākongá ko e ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá ʻoku ʻi ai hono ngaahi nunuʻa. Ko e fakatātaá, naʻá ne akoʻi ko e ʻitá ʻoku lava ke iku ia ki he fakamālohi pea ko e ngaahi fakakaukau taʻetāú ʻoku lava ke iku ia ki he tono. (Māt. 5:21, 22, 27, 28) ʻI heʻetau fakaʻatā ke tataki kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová, ʻe akoʻi lelei ai hotau konisēnisí, pea te tau fai ha ngaahi fili ʻoku ʻoatu ai ʻa e lāngilangi ki he ʻOtuá.—1 Kol. 10:31.
Ko ha Kalisitiane matuʻotuʻa ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e konisēnisi ʻo e niʻihi kehé (Sio ki he palakalafi 11, 12)
11. ʻOku lava fēfē ke kehe ʻa e konisēnisi ʻo ha tokotaha mei ha tokotaha?
11 Naʻa mo hono akoʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻa honau konisēnisí ʻo ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú, ʻoku kei lava pē ke nau iku ki ha ngaahi fakamulituku kehekehe ʻi he ngaahi kaveinga ʻe niʻihi. Ko ha fakatātā ʻo e meʻá ni ko e fili fekauʻaki mo e inu ʻolokaholó. ʻOku ʻikai ke pehē ʻe he Tohi Tapú ia ʻoku hala ke inu ʻolokaholo, ka ʻokú ne fakatokanga mai ʻoku ʻikai totonu ke tau inu ʻo fuʻu lahi pe konā. (Pal. 20:1; 1 Tīm. 3:8) ʻOku ʻuhinga ení ʻi he ʻikai ke inu ʻo fuʻu lahi ha Kalisitiané, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ne toe fakakaukau ki ha meʻa ʻi heʻene fai ʻa ʻene filí? ʻIkai. Naʻa mo hono fakaʻatā ia ʻe hono konisēnisí ke ne inu ʻolokaholó, ʻoku kei fiemaʻu pē ke ne fakakaukau fekauʻaki mo e konisēnisi ʻo e niʻihi kehé.
12. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Loma 14:21 ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e konisēnisi ʻo e niʻihi kehé?
12 Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e konisēnisi ʻo e niʻihi kehé ʻi heʻene tohi: “ʻOku lelei tahá ke ʻoua ʻe kai kakanoʻi-manu pe inu uaine pe fai ha faʻahinga meʻa ʻe tūkia ai ho tokouá.” (Loma 14:21) Ko ia neongo ʻoku tau maʻu ʻa e totonu ke inu ʻolokaholo, te tau loto-lelei ke feilaulauʻi ʻa e totonu ko iá kapau ʻoku tau ʻiloʻi ko hono inu iá ʻe fakahohaʻasi ai ʻa e konisēnisi ʻo ha Kalisitiane ʻe taha. Mahalo pē naʻe maʻunimā ha tokoua ʻe he ʻolokaholó ki muʻa ke ne ako ʻa e moʻoní pea kuó ne fili ke ʻoua te ne toe inu. Heʻikai te tau loto ke fai ha meʻa ʻe fakatupunga ai ia ke ne toe foki ki heʻene tōʻonga motuʻá. (1 Kol. 6:9, 10) Kapau ko e tokoua ko iá naʻe fakaafeʻi mai ki hotau ʻapí, te tau feinga ke ʻai ia ke ne inu ʻolokaholo, neongo ʻokú ne fakafisi mei ai? Ko e moʻoni heʻikai ke tau fai pehē!
13. Naʻe anga-fēfē tokoni ʻa hono fakaʻapaʻapaʻi ʻe Tīmote ʻa e konisēnisi ʻo e niʻihi kehé ke nau tali ʻa e ongoongo leleí?
13 ʻI he kei talavou ʻa Tīmoté, naʻá ne loto ke kamu ia neongo naʻe mamahi ʻa e meʻá ni. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe mahuʻinga ʻa e kamú ki he kau Siu te ne malanga ki aí. Ko Tīmote, ʻi he hangē ko Paulá, naʻe ʻikai te ne loto ke fakalotomamahiʻi ha taha pē. (Ngā. 16:3; 1 Kol. 9:19-23) ʻOkú ke loto-lelei ke fai ha feilaulau fakafoʻituitui ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé?
“TUTUI ATU KI HE TUʻUNGA MATUʻOTUʻÁ”
14, 15. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau hoko ʻo matuʻotuʻá? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e kau Kalisitiane matuʻotuʻá ki he niʻihi kehé?
14 ʻOku totonu ke tau loto kotoa ke “mavahe atu mei he tokāteline tefito fekauʻaki mo e Kalaisí” pea “tutui atu ki he tuʻunga matuʻotuʻá.” (Hep. 6:1) Heʻikai ke tau hoko ko ha kau Kalisitiane matuʻotuʻa koeʻuhí pē kuo tau ʻi he moʻoní ʻi ha ngaahi taʻu lahi. ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga ke hoko ai ʻo matuʻotuʻa. ʻOku fiemaʻu ke tau hanganaki tupulekina ʻi heʻetau ʻiló mo e mahinó. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho kotoa pē. (Saame 1:1-3) ʻI hoʻo lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú, te ke mahinoʻi lelei ange ai ʻa e ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová.
15 Ko e hā ʻa e lao mahuʻinga taha ki he kau Kalisitiané? Ko e lao ʻo e ʻofá. Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Ko e meʻa eni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko ʻeku kau ākonga kimoutolú—ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.” (Sione 13:35) Ko e ʻofá ʻoku ui ia ko e ‘lao fakatuʻi’ pea ko e “fakahoko kakato ia ʻo e laó.” (Sēm. 2:8; Loma 13:10) ʻOku ʻikai ke tau ʻohovale ʻi he mātuʻaki mahuʻinga ʻa e ʻofá, koeʻuhí ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú “ko e ʻOtuá ko e ʻofa.” (1 Sio. 4:8) Ki he ʻOtuá, ko e ʻofá ʻoku mahulu atu ia ʻi ha ongoʻi pē. ʻOkú ne fakamoʻoniʻi ʻene ʻofá ʻaki ʻene ngaahi ngāué. Naʻe tohi ʻe Sione: “Ko e meʻa ʻeni naʻe fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he fekauʻaki mo hotau tuʻungá, naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú ki he māmaní koeʻuhi ke tau maʻu ai ʻa e moʻuí fakafou ʻiate ia.” (1 Sio. 4:9) ʻI heʻetau fakahāhā ʻa e ʻofa kia Sihova, Sīsū, ko hotau fanga tokouá, mo e kakai kehé, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻa kitautolu.—Māt. 22:37-39.
ʻOku hoko hotau konisēnisí ko ha tataki alafalalaʻanga ange ʻi heʻetau fakaʻuhinga ʻi he tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú (Sio ki he palakalafi 16)
16. ʻI heʻetau hoko ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻá, ko e hā ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ai ʻo toe lahi ange ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní?
16 ʻI heʻetau hoko ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻá, ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻo toe lahi ange. ʻOku faʻa ngāueʻaki ʻa e ngaahi laó ki ha tuʻunga pau, ka ʻoku ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní ki he ngaahi tuʻunga lahi kehekehe. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ke mahinoʻi ʻe ha kiʻi leka ʻa e fakatuʻutāmaki ke kaungāmeʻa mo e kakai koví, ko ia ʻoku fiemaʻu ke fai heʻene ongo mātuʻá ha tuʻutuʻuni ke maluʻi ai ia. (1 Kol. 15:33) Ka ʻi he hoko ʻa e kiʻi leka ko iá ʻo matuʻotuʻá, ʻokú ne ako ʻa e founga ke fakaʻuhinga ai ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. ʻE tokoniʻi ia ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení ke ne fili ha ngaahi kaumeʻa lelei. (Lau ʻa e 1 Kolinitō 13:11; 14:20.) Ko e lahi ange ʻo ʻetau fakaʻuhinga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, ko e hoko ia ʻo toe alafalalaʻanga ange ʻa hotau konisēnisí. ʻOku tau mahinoʻi lelei ange ai ʻa e meʻa ʻe saiʻia ʻa e ʻOtuá ke tau fai ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē.
17. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ʻoku tau maʻu ʻa e meʻa kotoa ʻoku fiemaʻu ke fai ʻaki ʻa e ngaahi fili fakapotopotó?
17 ʻOku tau maʻu ʻa e meʻa kotoa ʻoku fiemaʻu ke fai ʻaki ʻa e ngaahi fili ʻoku fakahōifua kia Sihová. ʻI he Tohi Tapú, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu “ʻa e malava kakato, kuo teuʻi kakato ki he ngāue lelei kotoa pē.” (2 Tīm. 3:16, 17) ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ke tau mahinoʻi ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa Sihová. Ka ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga ke ʻiloʻi ia. (ʻEf. 5:17) Ke tokoniʻi kitautolú, ʻoku tau maʻu ʻa e Watch Tower Publications Index, ko e Tataki Fakaefekumi Maʻá e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko e Watchtower Library, ko e LAIPELI Taua leʻo ʻi he ʻINITANETÍ, mo e JW Library. ʻI heʻetau ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻangāue ko ení, te tau maʻu ʻaonga ai mei heʻetau ako fakafoʻituituí mo e ako fakafāmilí.
KONISĒNISI KUO AKOʻI ʻE HE TOHI TAPÚ ʻOKU ʻOMAI AI ʻA E TĀPUAKI
18. Ko e hā ʻoku hoko ʻi heʻetau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová ʻi heʻetau moʻuí?
18 ʻOku fakalakalaka lahi ʻa ʻetau moʻuí ʻi heʻetau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová! ʻOku pehē ʻi he Saame 119:97-100: “He ʻofa moʻoni ē ko au ki hoʻo laó! ʻOku ou fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻahó kotoa. Ko hoʻo fekaú ʻokú ne ʻai au ke u poto ange ʻi hoku ngaahi filí, koeʻuhí he ʻoku ʻiate au ia ʻo taʻengata. ʻOku lahi ange ʻeku vavanga fakaefakakaukaú ʻi he kotoa ʻo ʻeku kau faiakó, koeʻuhí ʻoku ou fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi fakamanatú. ʻOku ou ngāue fakataha mo e mahino lahi ange ʻi he kau tangata taʻumotuʻá, koeʻuhí ʻoku ou tauhi ʻa hoʻo ngaahi tuʻutuʻuní.” ʻI heʻetau vaheʻi ʻa e taimi ke fakakaukau lahi ai fekauʻaki mo e ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá, te tau ngāue ai ʻi he poto mo e mahino lahi ange. Pea ʻi heʻetau ngāueʻaki ʻene ngaahi laó mo e tefitoʻi moʻoní ʻi hono akoʻi hotau konisēnisí, te tau aʻusia ai ʻa e tuʻunga “kakato ko ha tokotaha lahi, hangē ko e Kalaisí.”—ʻEf. 4:13.