LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • Meia Pailato kia Hēlota pea Toe Fakafoki
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
    • Vahe 122

      Meia Pailato kia Hēlota pea Toe Fakafoki

      NEONGO naʻe ʻikai ke fai ʻe Sīsū ia ha feinga ke fakapuliki meia Pailato ko ha tuʻi ia, naʻá ne fakamatala ko hono Puleʻangá ʻoku ʻikai te ne ala uesia ʻa Loma. “Ko hoku puleʻangá ʻoku ʻikai ʻo e maama ko ʻení,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. “Ka ne ʻo e maama ko ʻení ʻa hoku puleʻangá, pehē ʻe tau haʻaku kau ʻōfisa ke taʻofi hoku tuku ange ki haʻa Siú. Ka ko ʻeni, ko hoku puleʻangá ʻoku ʻikai ʻo ʻeni.” Ko ia naʻe tuʻo tolu hono fakahā ʻe Sīsū ʻoku ʻi ai hono Puleʻanga, neongo ʻoku ʻikai mei ha tupuʻanga fakaemāmani ia.

      Ka naʻe toe vili atu ʻa Pailato ʻo ne pehē: “Pea tā ko e tuʻi koe, ʻo?” Ko hono fakalea ʻe tahá, ko e tuʻi koe neongo ko ho Puleʻangá ʻoku ʻikai ʻo māmani?

      Naʻe ʻai ʻe Sīsū ke ʻilo ʻe Pailato ʻoku tonu ʻa ʻene fakamulitukú, ʻaki ʻene tali ʻo pehē: “Ko ia pē ʻokú ke meʻá, ko e tuʻi au. Ko e meʻa ko ia naʻe fanauʻi ai aú, pea ko e meʻa ko ia kuó u haʻu ai ki māmaní, koeʻuhi ke u fakahaaʻi ʻa e moʻoní. Ko ia kotoa pē ʻoku ʻo e moʻoní ʻokú ne tokanga ki hoku leʻó.”

      ʻIo, ko e taumuʻa tefito ʻo e moʻui ʻa Sīsū ʻi māmaní ke faifakamoʻoni ki he “moʻoní,” tautefito ki he moʻoni ʻo kau ki hono Puleʻangá. Naʻe mateuteu ʻa Sīsū ke ne faitōnunga ki he moʻoni ko iá neongo kapau ʻe mole ai ʻa ʻene moʻuí. Neongo naʻe ʻeke ange ʻe Pailato: “Ko e hā tū ʻa e moʻoní?” naʻe ʻikai te ne tatali ki ha toe fakamatala atu. Naʻe feʻungaʻānoa pē ʻa e meʻa kuó ne fanongo ki aí ke ne fai ai ʻene fakamāú.

      Naʻe foki ʻa Pailato ki he fuʻu kakai tokolahi naʻa nau talitali ʻi he tuʻa Palasí. ʻOku hā mahino naʻe ʻi hono tafaʻakí ʻa Sīsū, pea naʻá ne fakahā ki he houʻeiki taulaʻeikí mo kinautolu naʻe fakataha aí: “Ko aú ʻoku ʻikai te u momoʻi ʻilo ha hia ʻa e tangatá ni.”

      ʻI heʻenau ʻita ʻi he tuʻutuʻuni kuo faí, naʻe kamata ke vili ʻa e fuʻu kakaí ʻo nau pehē: “ʻA, ʻokú ne oʻi ʻa e kakaí, heʻene faiako ʻi Siutea kātoa, ʻo ne fai mei Kāleli ki heni.”

      Ko e tōtuʻa ʻa e loto-māfana taʻeʻuhinga ʻa e kau Siú ʻoku pau ko e meʻa ia naʻe fakatumutumu ai ʻa Pailató. Ko ia, ʻi he hanganaki kaikaila ʻa e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau mātuʻá, naʻe hanga ʻa Pailato kia Sīsū ʻo ne ʻeke: “ʻOku ʻikai te ke tokanga koā ki he ngaahi meʻa ʻoku nau fakaʻilo kiate koé, hono taha?” Naʻe kei ʻikai pē ke feinga ʻa Sīsū ia ke ne fai ha tali. Naʻe ofoofo ʻa Pailato ʻi heʻene nonga pē ʻi he fehangahangai mo e ngaahi tukuakiʻi tuʻungaʻa peheé.

      ʻI he toki ʻilo ʻe Pailato ko e tokotaha mei Kāleli ʻa Sīsuú, naʻá ne ʻilo ai ha founga ke ne kalo ai mei he fatongia fekauʻaki mo Sīsuú. Ko e pule ʻo Kālelí, ko Hēlota ʻAnitipasa (foha ʻo Hēlota ko e Lahí), naʻá ne ʻi Selusalema koeʻuhi ko e Laka-Atú, ko ia naʻe fekau ʻe Pailato ke ʻave ʻa Sīsū kiate ia. Ki muʻa atú, naʻe tuʻutuʻuni ʻe Hēlota ʻAnitipasa ke tuʻusi ʻa e ʻulu ʻo Sione Papitaisó, pea naʻe manavahē leva ʻa Hēlota ʻi heʻene fanongo ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ngāue fakaemana ʻa Sīsuú, ʻo ne manavahē ʻi heʻene pehē ko Sīsuú ko Sione pē ia kuo toe fokotuʻu mai mei he maté.

      Naʻe fuʻu fiefia ʻaupito leva heni ʻa Hēlota ʻi he ʻamanaki ke sio kia Sīsuú. Naʻe ʻikai ke peheé ia koeʻuhi ko haʻane tokanga ʻo kau ki he meʻa ʻoku fekauʻaki mo Sīsuú pe haʻane fie fai ha feinga moʻoni ke ʻilo pe ʻoku moʻoni pe loi ʻa e ngaahi tukuakiʻi fekauʻaki mo iá. Ka, naʻá ne fie ʻilo pē ia mo ʻamanekina ke sio ʻoku fai ʻe Sīsū ha mana.

      Kae kehe, naʻe ʻikai ke fakalato ʻe Sīsū ia ʻa e fie ʻilo ʻa Hēlotá. Ko hono moʻoní, ʻi hono fakafehuʻi ia ʻe Hēlotá, naʻe ʻikai te ne lea ia. ʻI he loto-mamahi ʻi he tō ʻa e ʻamanakí, naʻe fakakataʻaki ʻe Hēlota mo ʻene kau sōtia leʻó ʻa Sīsū. Naʻa nau fakakofu ʻaki ia ʻa e tupenu ngingila pea manukiʻi ia. Pea naʻa nau fakafoki ia kia Pailato. Ko hono olá, ko Hēlota mo Pailato, ʻa ia naʻá na hoko ko e ongo fili ki muʻá kuó na hoko ʻeni ʻo kaumeʻa lelei.

      ʻI he toe foki mai ko ʻeni ʻa Sīsuú, naʻe fakatahaʻi ʻe Pailato ʻa e houʻeiki taulaʻeikí, mo e kau pule Siú, pea mo e kakaí ʻo ne pehē: “Naʻa mou ʻomi kiate au ʻa e tangata ko ʻení, ko e tokotaha, tokua, ʻokú ne taki kehe ʻa e kakaí, pea ko eni! Ne u ʻeke ʻa e tangatá ni ʻi homou ʻaó ʻe au, pea naʻe ʻikai te u ʻilo haʻane momoʻi hala ʻe taha ʻi he ngaahi meʻa naʻa mou talatalaakiʻi ai iá. Kaeʻumaʻā ʻoku pehē mo Hēlota, he kuó ne fekau ke toe ʻomi ia kiate kitautolu; pea tā ʻoku ʻikai ha meʻa kuó ne fai ʻoku taau mo e maté. Ko ia te u ʻai hano kini pea vete ange.”

      Ko ia, naʻe tuʻo ua hono fakahā ʻe Pailato ʻoku tonuhia ʻa Sīsū. Naʻá ne vēkeveke ke tuku ange ia, he kuó ne ʻilo ko e meheka pē naʻe ʻomai ai ia ʻe he kau taulaʻeikí kiate iá. ʻI he hokohoko atu ʻa e feinga ʻa Pailato ke tuku ange ʻa Sīsuú, naʻá ne toe maʻu ha toe ʻuhinga mālohi ke ne fai pehē. Lolotonga ʻa ʻene ʻi he nofoʻanga ʻo e fakamāú, naʻe ʻomai mei hono uaifí ha pōpoaki, ʻo naʻinaʻi kiate ia: “ʻOua te ke ala ki he meʻa ʻoku kau ki he tangata maʻoniʻoni ko ʻená, he ne u hohaʻa lahi ʻanehengihengi ʻi haʻaku misi [ʻoku hā mahino ko e fakatupunga mei he ʻOtuá] ko e meʻa ʻi he tangata ko iá.”

      Ka, ʻe lava fēfē ke tuku ange ʻe Pailato ʻa e tangata tonuhia ko ʻení, he naʻá ne ʻilo ʻoku totonu ke ne fai pehē? Sione 18:36-38; Luke 23:​4-16; Mātiu 27:​12-14, 18, 19; 14:​1, 2; Maake 15:​2-5.

      ▪ Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sīsū ki he fehuʻi ʻo fekauʻaki mo hono tuʻunga-tuʻí?

      ▪ Ko e hā ʻa e “moʻoni” ʻa ia naʻe fakamoleki lahi ai ʻe Sīsū ʻa ʻene moʻuí ʻi he māmaní ke ne fakamoʻoni ki aí?

      ▪ Ko e hā ʻa e fakamaau ʻa Pailató, naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kakaí, pea ko e hā naʻe fakahoko ʻe Pailato kia Sīsuú?

      ▪ Ko hai ʻa Hēlota ʻAnitipasa, ko e hā naʻe fuʻu fiefia ʻaupito ai ke ne sio kia Sīsuú, pea ko e hā naʻá ne fai kiate ia?

      ▪ Ko e hā naʻe vēkeveke ai ʻa Pailato ke ne tuku ange ʻa Sīsuú?

  • “Vakai! Ko ʻEna ʻa e Tangatá!”
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
    • Vahe 123

      “Vakai! Ko ʻEna ʻa e Tangatá!”

      ʻI HE maongo kia Pailato ʻa e ʻulungaanga ʻo Sīsuú mo fakatokangaʻi ʻa ʻene tonuhiá, naʻá ne feinga ha founga ʻe taha ke tuku ange ai ia. “ʻOku ʻi ai homou anga foki,” ko ʻene tala ange ia ki he fuʻu kakaí, “ke u vete atu ha pōpula ʻe taha ʻi he laka-atú.”

      Naʻe nofo pōpula foki ʻa Palapasa, ko e tokotaha ʻiloa ia ʻi he fakapoó, ko ia naʻe ʻeke ʻe Pailato: “Ko e fē nai ʻoku mou loto ke u vete atú, ʻa Palapasa, pe ko Sīsū, ʻoku ui ko Kalaisí?”

      Naʻe fakalotoʻi ʻe he houʻeiki taulaʻeikí ʻo ueʻi ai ʻa e kakaí ke nau kole ke tuku ange mai ʻa Palapasa kae tāmateʻi ʻa Sīsū. ʻI he ʻikai ke foʻi ʻa Pailató naʻá ne tali, ʻo ne toe ʻeke ange: “Ko e fē ʻi he ongo meʻá ni ʻoku mou loto ke u vete atú?”

      “Ko Palapasa,” ko ʻenau kailá ia.

      “Pea ko e hā ai te u fai kia Sīsū ʻa ia ʻoku ui ko Kalaisí?” ko e ʻeke ia ʻe Pailato ʻi heʻene loto-mamahí.

      Naʻa nau kalanga fakatutuli fakataha mai ʻo pehē: “Tuku ke tutuki ia!” “Tutuki! Tutuki ia!”

      Naʻe kole fakamātoato ʻa Pailato, ʻi heʻene ʻilo ʻoku nau kole ke mate ha tangata ʻoku tonuhiá ʻo ne pehē: “He ko e hā ha kovi kuo fai ʻe he tangatá ni? Kuo ʻikai te u momoʻi ʻilo haʻane hiamatea; ko ia te u ʻai hano kini, pea vete ange.”

      Neongo ʻa ʻene ngaahi feingá, koeʻuhi ko e fakaʻaiʻai ʻe honau kau taki lotú naʻe ʻita lahi ʻa e fuʻu kakaí, pea naʻa nau hanganaki kaila: “Tuku ke tutuki ia!” ʻI he fakaʻaiʻai ʻe he kau taulaʻeikí ke tekelili ʻa e kakaí, naʻe fiemaʻu ʻe he fuʻu kakaí ia ha toto. Pea fakakaukau ange, ʻi he ʻaho ʻe nima pē ki muʻá, ko ha niʻihi ʻiate kinautolu naʻa nau kau nai ki hono talitali ʻa Sīsū ki Selusalema ko ha Tuʻi! Kae lolotonga iá, ko e kau ākonga ʻa Sīsuú, kapau naʻa nau ʻi ai, naʻa nau fakalongo pē pea mo ʻikai ke fuʻu tekeutua mai.

      ʻI he sio ʻa Pailato kuo taʻeʻaonga ʻa ʻene ngaahi kole fakamātoató, ka kuo hoko ai ha maveuveú, naʻá ne toʻo mai ha vai ʻo ne fanofano hono nimá ʻi he ʻao ʻo e fuʻu kakaí, mo ne pehē: “Kuó u ʻataʻatā au mei he toto ʻo e tangata māʻoniʻoní ni. ʻOku ʻiate kimoutolu ia.” ʻI he meʻa ko iá, naʻe tali atu ʻe he kakaí: “Ko hono totó ke ʻeke kiate kimautolu mo ʻemau fānaú.”

      Ko ia, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi kouná​—pea mo ʻene holi ke fakafiemālieʻi ʻa e kakaí ʻo lahi ange ia ʻi haʻane fai ʻa ia naʻá ne ʻilo ʻoku totonú​—​naʻe tuku atu ai ʻe Pailato ʻa Palapasa kiate kinautolu. Naʻá ne ʻave ʻa Sīsū peá ne fekau ke vete hono kofú ʻo haha ia. Naʻe ʻikai ko ha haha ʻeni ʻi he founga anga-mahení. ʻOku fakamatala ʻe he The Journal of the American Medical Association ʻa e founga naʻe ngāueʻaki ʻe he kau Lomá ki he hahá ʻo pehē:

      “Ko e meʻa naʻe faʻa ngāueʻakí ko ha uipi nounou (flagrum pe flagellum) naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi lauʻi leta pe ko e ngaahi lauʻi leta kuo ʻosi fī ʻi he lōloa kehekehe, ʻa ia naʻe haʻi fakavahavaha ki ai ʻa e ngaahi foʻi pulu ukamea pe ko e ngaahi huiʻisipi māsila. . . . ʻI hono toutou tā mālohi ʻaki ʻe ha kau sōtia Loma ʻa e tuʻa ʻo e hiá, naʻe fakatupunga ʻe he ngaahi foʻi pulu ukameá ʻa e ngaahi volu loloto, pea ko e ngaahi lauʻi letá mo e ngaahi huiʻisipí ʻe matuʻu ia ki he kilí mo e kakanó. Ko ia, ʻi he hokohoko atu ʻa e hahá, ko e ngaahi mahae ʻo e kakanó ʻe aʻu ki he ngaahi uouá pea fakatupunga ai ʻa e tetetete ʻo e ngaahi konga kakano ʻoku fānoa ai ʻa e totó.”

      ʻI he hili ʻa e haha fakamamahi ko ʻení, naʻe ʻave ʻa Sīsū ki he palasi ʻo e kōvaná, pea naʻe fakatahatahaʻi kotoa ki ai ʻa e kau taú. Naʻe hoko atu ai ʻe he kau sōtiá hono toe ngaohikoviʻí ʻaki hano ʻai ha kalauni talatala ʻo lolomi hifo ia ʻi hono ʻulú. Naʻa nau ʻai ha vaʻa kaho ʻi hono nima toʻomataʻú, pea nau fakakofu ʻaki ia ʻa e tupenu lanu-fisiʻifekika, ko e tupenu naʻe ʻai ʻe he haʻa tuʻí. Pea naʻa nau manuki kiate ia ʻo pehē: “ʻEī, Tuʻi Siu!” Pea nau ʻanuhi mo sipiʻi foki ia ʻi hono fofongá. Naʻa nau toʻo ʻa e vaʻa kaho fefeka mei hono nimá, pea nau ngāueʻaki ia ke tā ʻaki hono ʻulú, ʻo toe lolomi hifo ange ai ʻa e talatala māsila ʻo hono “kalauni” fakamāʻulaloʻí ki hono tumuʻaki ʻulú.

      Ko e anga-molumalu mo e ivi mālohi ʻa Sīsū ʻi he fehangahangai mo e ngaohikoviʻi ko ʻení naʻe maongo lahi ia kia Pailato ʻo ueʻi ai ia ke toe fai ha feinga ʻe taha ke fakatauʻatāinaʻi ia. “Vakai! ʻOku ou ʻomi ia ki tuʻa kiate kimoutolu, koeʻuhi ke mou ʻilo ʻoku ʻikai te u maʻu haʻane momoʻi hia,” ko ʻene lea ia ki he fuʻu kakaí. Naʻá ne fakakaukau nai ko e tuʻunga fakamamahi naʻe ʻi ai ʻa Sīsuú ʻe ongo ia ki honau ngaahi lotó. ʻI he tuʻu ʻa Sīsū ʻi he ʻao ʻo e kakai taʻeʻofá, naʻá ne tui ʻa e kalauni talatala mo e kofu-tuʻa lanu-fisiʻifekika pea ko hono fofongá naʻe tafe mei ai ʻa e totó pea naʻe hā mei ai ʻa e mamahi, naʻe pehē ʻe Pailato: “Vakai! Ko ʻena ʻa e tangatá!”

      Neongo naʻe takaʻuli mo fepulopulasi, pea naʻe tuʻu mai ʻeni ʻa e tokotaha tuʻu-ki-muʻa taha ia ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá, ko e moʻoni ko e moʻungaʻi tangata lahi taha ia kuo moʻui maí! ʻIo, naʻe fakahā ʻe Sīsū ha anga-molumalu fakalongolongo mo e nonga naʻe hā mei ai ʻa e tuʻunga ongoongoa ʻa ia naʻa mo Pailato naʻe pau naʻá ne lāuʻilo ki ai, he ko ʻene ngaahi leá ʻoku hā mahino mai ai ʻa e tuifio fakatouʻosi ai ʻa e fakaʻapaʻapá mo e fakaʻofaʻiá. Sione 18:​39–19:5; Mātiu 27:​15-17, 20-30; Maake 15:​6-19; Luke 23:​18-25.

      ▪ ʻI he founga fē naʻe feinga ai ʻa Pailato ke tuku ange ʻa Sīsuú?

      ▪ Naʻe anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Pailato ke fakaʻataʻatā ia mei he kaunga ki he fatongiá?

      ▪ Ko e hā naʻe kau ki he hahá?

      ▪ Naʻe anga-fēfē hono lumaʻi ʻo Sīsū ʻi he ʻosi hono hahá?

      ▪ Ko e hā ʻa e toe feinga ʻe taha ʻa Pailato ke tuku ange ʻa Sīsuú?

  • Naʻe Tuku Atu Ia pea Taki Atu
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
    • Vahe 124

      Naʻe Tuku Atu Ia pea Taki Atu

      ʻI HE ueʻi ʻa Pailato ʻe he anga-molumalu fakalongolongo ʻa Sīsū ʻi hono fakamamahiʻí, naʻá ne toe feinga ke tuku ange ia, ka naʻe toe ʻita ange ai ʻa e houʻeiki taulaʻeikí. Naʻa nau loto-ʻalovili ke ʻoua ʻe fakaʻatā ha meʻa ke ne taʻofi ʻa ʻenau taumuʻa fulikivanú. Ko ia naʻe toe kamata ʻa ʻenau kailá: “Tutuki ia! Tutuki ia!”

      “Peʻi mou ʻave ia ʻo tutuki ʻe kimoutolu,” ko e tali ia ʻa Pailató. (ʻI he kehe ʻaupito ia mei heʻenau ʻuluaki taukaveʻi ki muʻa atú, naʻe ʻi ai pē nai ʻa e mafai ʻi he kau Siú ke nau tāmateʻi ʻa e kau hiamatea ki he ngaahi hia fakalotú ʻa ia naʻe mamafa feʻunga pē.) Ko ia, ʻi he ʻikai siʻi hifo ʻi hono tuʻo nimá ʻeni, naʻe fakahā ai ʻe Pailato ʻa e tonuhia ʻa Sīsuú, ʻo ne pehē: “Ko aú ʻoku ʻikai te u ʻilo haʻane hia.”

      ʻI he sio ʻa e kau Siú naʻe ʻikai ke ʻi ai hano ola ʻo ʻenau ngaahi tukuakiʻi fakapolitikalé, naʻa nau hanga ki he tukuakiʻi fakalotu ki he lea-fieʻotua naʻe ngāueʻaki ʻi he ngaahi houa siʻi pē ki muʻa atu ʻi he hopoʻi ʻo Sīsū naʻe fai ʻi he ʻao ʻo e Sanetalimí. “ʻOku ʻi ai ha lao ʻamautolu,” ko ʻenau leá ia, “pea ʻi he lao ko iá ʻoku totonu ke ne mate, koeʻuhi naʻá ne lau, ko e ʻalo ʻo e ʻOtuá ia.”

      Naʻe foʻou kia Pailato ʻa e tukuakiʻi ko ʻení, pea fakatupunga ai ke ne toe ilifia ange. ʻI he taimi ko iá kuó ne ʻosi ʻilo ko ha tangata makehe ʻa Sīsū ia, ʻo hangē ko ia naʻe fakahāhā ʻe he misi ʻa hono uaifí pea mo e mālohi fakaofo ʻa e anga ʻo Sīsuú. Ka ko e “ʻalo ʻo e ʻOtuá” ia? Naʻe ʻilo ʻe Pailato ko Sīsuú mei Kāleli. Ka, naʻe moʻui nai ia ki muʻa? ʻI hono toe ʻave ia ki loto palasí, naʻe ʻeke ʻe Pailato: “Mei fē tū koe?”

      Naʻe fakalongolongo pē ʻa Sīsū ia. Ki muʻa atú naʻá ne tala kia Pailato ko e tuʻi ia, ka ko hono Puleʻangá ʻoku ʻikai kau ki he māmani ko ʻení. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taumuʻa ʻaonga ki ha toe hoko atu ke fai ha fakamatala ʻi he taimi ko ʻení. Kae kehe, naʻe liliu ʻa e pōlepole ʻa Pailató ʻo ne loto-mamahi ʻi he fakafisi ke fai ange ha talí, pea naʻá ne pupuke atu ʻaki ʻa e ngaahi lea ko ʻení kia Sīsū: “ʻOku ʻikai te ke lea kiate au koā? ʻOku ʻikai koā te ke ʻilo ʻoku ou mafai ke tuku ange koe, pea ʻoku ou mafai ke tutuki koe?”

      “ʻE ʻikai te ke momoʻi mafai ha meʻa kiate au, ʻo ka ne taeʻoua hono tuku kiate koe mei ʻolungá,” ko e tali anga-fakaʻapaʻapa ia ʻa Sīsuú. Ko ʻene lave ki he tuku ʻe he ʻOtuá ʻa e mafai ki he kau pule fakaetangatá ke nau pule ki he ngaahi meʻa fakaemāmaní. Naʻe tānaki atu ʻe Sīsū: “Ko ia ʻoku hulu atu ʻa e angahala ʻaʻana naʻá ne tuku ange au kiate koé.” Ko e moʻoni, ko e fatongia ki he ngaohikoviʻi taʻetotonu naʻe fai kia Sīsuú naʻe fua mamafa ange ia ʻe he taulaʻeiki lahi ko Kaiafasí mo hono ngaahi kaungāfaí pea mo Siutasi ʻIsikaliote ʻia Pailato.

      ʻI he maongo mo manavahē ʻo toe lahi ange ʻia Sīsū koeʻuhi naʻa ʻoku ʻi ai ha tupuʻanga fakaʻotua nai ʻo Sīsuú, naʻe toe feinga ai ʻa Pailato ke tuku ange ia. Kae kehe, naʻe keuʻi ʻe he kau Siú ia ʻa Pailato. Naʻa nau toe ʻai ʻa ʻenau tukuakiʻi fakapolitikalé, ʻo nau fakamanamana olopoto: “Kapau te ke tuku ange ʻa e sianá ni, tā ʻoku ʻikai ko e takanga koe ʻo Sisa. ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne lau ko e tuʻi ia ʻokú ne lea pauʻu kia Sisa.”

      Neongo ʻa e ikuʻanga fakamanavaheé, naʻe toe ʻomai ʻe Pailato ʻa Sīsū ki tuʻa. “Vakai! Ko ʻena homou tuʻí!” ko ʻene toe kolé ia.

      “Tafiʻi ia! Tafiʻi ia! Tutuki ia!”

      “Kau tutuki koā homou tuʻí?” ko e fehuʻi ia ʻa Pailato ʻi he feifeingavale moʻoni.

      Naʻe ongoʻi ʻita ʻa e kau Siú ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e kau Lomá. Ko hono moʻoní, naʻa nau taʻetokaʻi ʻa e pule mai ʻa Lomá! Ka, naʻe pehē mālualoi ʻe he houʻeiki taulaʻeikí: “ʻOku ʻikai hamau tuʻi, ko Sisa pē.”

      ʻI he manavahē ki hono lakanga fakapolitikalé mo hono ongoongó, naʻe faifai atu pea foʻi ʻa Pailato ki he ngaahi loto taʻemanonga ʻo e kau Siú. Naʻá ne tuku atu ʻa Sīsū. Naʻe vete ʻe he kau sōtiá ʻa e kofu lanu-fisiʻifekiká meia Sīsū kae fakakofu ʻaki ia hono ngaahi kofu tuʻá. ʻI hono taki atu ʻa Sīsū ke tutuki iá, naʻe ʻai ia ke ne fua pē hono ʻakau fakamamahí.

      Ko e hoʻatā pongipongi ia ʻo e ʻaho Falaité, Nīsani 14; naʻe fakaofi atu nai ʻeni ki he hoʻatā mālié. Naʻe talu ʻa e ʻā ʻa Sīsū mei he hengihengi Tuʻapulelulú, pea naʻá ne hokosia ha faingataʻaʻia lahi hokohoko. ʻOku mahino, ko hono iví naʻe vave ke ʻosi ia ʻi he mamafa ʻo e ʻakaú. Ko ia, ko ha tokotaha fononga, ko ha tangata ko Saimone mei Sailine ʻi ʻAfilika, naʻe fakamālohiʻi ia ke ne fua ʻa e ʻakaú. Pea ʻi heʻenau fononga atú, naʻe muimui ai ha fuʻu kakai tokolahi, kau ai mo e kakai fefine tokolahi naʻa nau sī fatafata ʻi he mamahi mo tengihia ʻa Sīsū.

      Naʻe hanga ʻa Sīsū ʻo pehē ki he kakai fefiné: “Siʻi kau fefine Selusalema, ʻoua te mou tangi koeʻuhi ko au. Ka mou tangi pē koeʻuhi ko kimoutolu, pea koeʻuhi ko hoʻomou fānaú; he tala atu! ʻoku tuʻunuku mai ha taimi ʻa ia te nau pehē ai, ‘Monuʻiaā ka ko e paʻá, pea mo e manava naʻe ʻikai fanaú, mo e huhu naʻe ʻikai fai ai ha huhú!’ . . . He kapau ʻoku nau fai pehē ki he ʻakau matá, ko e hā ʻe fai ki he mōmoá?”

      Naʻe lave ʻa Sīsū ki he fuʻu ʻakau ko e puleʻanga Siú, ʻa ia naʻe kei ʻi ai pē ʻa e hahau ʻo e moʻuí koeʻuhi ko e ʻi ai ʻa Sīsuú pea mo e ʻi ai ʻa e toenga naʻa nau tui kiate iá. Ka ʻi hono toʻo atu ʻa e faʻahinga ko ʻení mei he puleʻangá, ko e fuʻu ʻakau mate fakalaumālie pē naʻe kei toé, ʻio, ko ha kautaha fakapuleʻanga mōmoa. ʻOi, ko ha fakatupunga tangi lahi ē naʻe hoko ʻi hono hanga ʻe he kau tau Lomá ʻi he tuʻunga ko e kau faifakaʻauha ʻa e ʻOtuá, ʻo fakaʻauha ʻosiʻosingamālie ʻa e puleʻanga Siú! Sione 19:​6-17; 18:31; Luke 23:​24-31; Mātiu 27:​31, 32; Maake 15:​20, 21.

      ▪ Ko e hā ʻa e tukuakiʻi naʻe fai ʻe he kau taki lotú kia Sīsū ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha ola ʻo ʻenau ngaahi tukuakiʻi fakapolitikalé?

      ▪ Ko e hā naʻe hoko ai ʻa Pailato ʻo toe manavahē angé?

      ▪ Ko hai naʻa nau fua ʻa e angahala lahi ange ki he ngaahi meʻa naʻe hoko kia Sīsuú?

      ▪ Fakaʻosí, naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe he kau Siú ʻa Pailato ke ne tuku mai ʻa Sīsū ke tāmateʻí?

      ▪ Ko e hā naʻe tala ʻe Sīsū ki he kakai fefine naʻa nau tengihia kiate iá, pea ko e hā ʻa ʻene ʻuhinga ʻi heʻene lave ki he ʻakau naʻe “mata” pea mo e “mōmoá”?

  • Langa Lahi ʻi he ʻAkaú
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
    • Vahe 125

      Langa Lahi ʻi he ʻAkaú

      NAʻE taki fakataha mo Sīsū ʻa e ongo kaihaʻa ʻe toko ua ke tāmateʻi. ʻIkai ke fuʻu mamaʻo mei he koló, naʻe tuʻu ʻa e fonongá ʻi ha feituʻu naʻe ui ko Kolokota, pe Feituʻu ʻo e ʻUlupoko.

      Naʻe toʻo ʻa e kofu ʻo e kau pōpulá. Pea naʻe ʻomai ʻa e uaine kuo fakakona ʻaki ʻa e mula. ʻOku ngalingali naʻe teuteu ia ʻe he kakai fefine mei Selusalemá, pea naʻe ʻikai ke fakafisingaʻi ʻe he ongo Lomá ia ʻa e inu fakasiʻisiʻi mamahi ko ʻeni kiate kinautolu ʻe tutukí. Kae kehe, ʻi hono ʻahiʻahiʻi ia ʻe Sīsuú, naʻá ne fakafisi ke ne inu ia. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku hā mahino naʻá ne fiemaʻu ke ne mapuleʻi kakato pē ʻe ia ʻene fakakaukaú lolotonga ʻa e ʻahiʻahiʻi lahi taha ko ʻeni ʻo ʻene tuí.

      Naʻe fakalōloa atu ʻeni ʻa Sīsū ʻi he ʻakaú pea ko hono ongo nimá naʻe ʻi ʻolunga ʻi hono ʻulú. Naʻe tuki leva ʻe he kau sōtiá ha ngaahi faʻo lalahi ki hono ongo nimá mo e ongo vaʻé. Naʻá ne mākaua ʻi he mamahi ʻi he ngalo hifo ʻa e faʻó ʻi he kakanó mo e ngaahi uouá. ʻI hono fokotuʻu ki ʻolunga ʻa e ʻakaú, naʻe ongo fakaʻulia ʻa e mamahí, he ko e mamafa ʻo e sinó naʻá ne fusi ʻo fakalahi ʻa e lavea mei he faʻó. Ka, ʻi he ʻikai ke ne fakamanamaná, naʻe lotu ʻa Sīsū maʻá e kau sōtia Lomá: “ʻAlā Tamai, fakamolemoleʻi ʻa kinautolu, he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku nau faí.”

      Naʻe fokotuʻu ʻe Pailato ha tohi ʻi he ʻakaú ʻa ia naʻe pehē ai: “Ko Sīsū mei Nasaleti ko e Tuʻi Siú.” ʻOku ngalingali, naʻe ʻikai ko ʻene tohi pē ʻeni koeʻuhi ko ʻene tokaʻi ʻa Sīsuú ka ko ʻene fakaliliʻa ʻi he kau taulaʻeiki Siú ko ʻenau ikunaʻi meiate ia ʻa e tautea mate ʻo Sīsuú. Ke malava ʻe he tokotaha kotoa pē ke lau ʻa e tohí, naʻe ʻai ia ʻe Pailato ke tohi ʻi he ngaahi lea ʻe tolu​—ko e lea faka-Hepelū, ʻi he lea faka-Latina fakapuleʻangá, pea mo e lea faka-Kalisi ʻa e kakai lāuvalé.

      Naʻe loto-mamahi ʻa e houʻeiki taulaʻeikí, kau ai mo Kaiafasi mo ʻAnasi. Ko e fanongonongo pau ko ʻení naʻá ne maumauʻi ʻenau fiefia ʻi heʻenau ikuná. Ko ia naʻa nau lea fakafepaki: “ʻOua te ke tohi, ‘Ko e Tuʻi Siú,’ ka ke tohi, naʻá ne pehē, ‘Ko e Tuʻi Siú au.’” ʻI he ʻita ʻi hono ngāueʻaki ia ʻe he kau taulaʻeikí ke nau aʻusia ai ʻenau taumuʻá, naʻe tali ange ʻe Pailato ʻi he loto-maʻu mo paetaku: “Ko ia kuó u tohí, kuo tohi.”

      Naʻe fakatahataha leva ʻa e kau taulaʻeikí, fakataha mo e fuʻu kakaí ki he feituʻu naʻe fai ai ʻa e tāmate fakalaó, pea naʻe feinga ʻa e kau taulaʻeikí ke fakataʻeʻaongaʻi ʻa e fakamatala fakamoʻoni ʻa e fakaʻilongá. Naʻa nau toe lave ki he fakamoʻoni loi naʻe fai ki muʻa ʻi he ngaahi hopo ʻi he Sanetalimí. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ha ofo, ko e faʻahinga naʻe fefonongaʻaki mai aí naʻa nau leakovi, mo kalokalo honau ʻulú ʻi he manuki mo nau pehē: “ʻA e tama holoki fale tapu ʻo langa ʻi he ʻaho ʻe tolu, ʻe, fakahaofi koe! Kapau ko e ʻalo koe ʻo e ʻOtuá, peʻi ʻalu hifo mei he ʻakaú!”

      “Naʻá ne fakahaofi ʻa e kakai kehé; ka ʻoku ʻikai te ne lava ke fakahaofi ia!” ko e lea ia ʻa e houʻeiki taulaʻeikí mo honau takanga fakalotú. “Ko e Tuʻi ʻIsilelí tokua ʻeni; tuku ke ne ʻalu hifo leva mei he ʻakaú, pea te mau tui kiate ia. Naʻá ne falala tokua ki he ʻOtuá; pea ke ne fakahaofí ni ia, ʻo kapau ʻokú ne ʻofa kiate ia, he naʻá ne pehē tokua, ‘Ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá au.’”

      Naʻe kau foki ʻa e kau sōtiá ki he fakakata ʻaki ʻo Sīsuú ʻi heʻenau sio ki he meʻa ko iá. Naʻa nau ʻoatu fakamatalili pē kiate ia ha uaine mahi, ʻo ngalingali naʻa nau pukepuke ia ʻo kiʻi mamaʻo siʻi pē mei hono loungutú naʻe pakupaku. “Kapau ko e tuʻi Siú koe,” ko ʻenau lumá ia, “fakahaofi koe.” Naʻa mo e ongo kaihaʻá​—ko e tokotaha naʻe tutuki ki he toʻomataʻu ʻo Sīsuú, pea mo e tokotaha kehe ʻi hono toʻohemá—naʻá na manukiʻi ia. Fakakaukau ange ā ki ai! Ko e moʻungaʻi tangata lahi taha kuo moʻui maí, ʻio, ʻa e tokotaha naʻá ne kau mo e ʻOtua ko Sihová ʻi hono fakatupu ʻa e ngaahi meʻa hono kotoa pē, naʻá ne kātakiʻi loto-ʻalovili ʻa e ngaohikoviʻi kotoa ko ʻení!

      Naʻe toʻo ʻe he kau sōtiá ʻa e ngaahi kofu tuʻa ʻo Sīsuú ʻo vahevahe ia ki he konga ʻe fā. Naʻa nau fai ha talotalo pe ko hai te ne maʻu iá. Kae kehe, ko e kofu lotó naʻe ʻikai ke ʻi ai ha hokoʻanga, he ko e tupenu mahuʻinga ia. Ko ia naʻe fepehēʻaki ʻe he kau sōtiá: “ʻE, ʻoua naʻa tau hae ia, ka tau talotalo ki ai, pe ʻohai ia.” Ko ia, naʻe ʻikai te nau ʻilo, naʻa nau fakahoko ai ʻa e konga Tohitapu naʻe pehē: “Naʻa nau tufa kiate kinautolu hoku kofú, pea nau talotalo ki heʻeku teú.”

      Faifai atu pē, naʻe toki mahino ki he taha ʻo e ongo kaihaʻá ʻoku pau ko e tuʻi moʻoni ʻa Sīsū. Ko ia ai, naʻá ne valokiʻi hono takangá, ʻo ne pehē: “Hilinga mo koe ke ke ʻapasia ki he ʻOtuá, he ʻokú mo kaungātautea mo ia. Pea tonuhekina hoʻotauá, he ʻokú ta kai ʻa e nunuʻa ʻo e ngāue naʻá ta faí; ka ko e tokotahá ni, kuo ʻikai haʻane momoʻi meʻa taʻetāu ʻe fai.” Ko ia naʻá ne hanga kia Sīsū, ʻo kole: “Manatuʻi au, ʻi hoʻo hoko ki ho puleʻangá.”

      “Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate koe ʻi he ʻahó ni,” ko e tali ia ʻa Sīsuú, “Te ke ʻi Palataisi mo au.” ʻE fakahoko ʻa e talaʻofa ko ʻení ʻi he taimi ʻe pule ai ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻi hēvaní peá ne fokotuʻu ʻa e tokotaha faikovi kuo fakatomalá ni mei he maté ki he moʻui ʻi māmani ʻi he Palataisi ʻa ia ʻe maʻu ai ʻa e monuú ʻe he kau hao atu ʻi ʻĀmaketoné mo honau takangá ke ngāueʻi ia. Mātiu 27:​33-44; Maake 15:​22-32; Luke 23:​27, 32-43; Sione 19:​17-24.

      ▪ Ko e hā naʻe fakafisi ai ʻa Sīsū ke ne inu ʻa e uaine naʻe fakakona ʻaki ʻa e mulá?

      ▪ ʻOku hā mahino ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fokotuʻu ai ʻa e fakaʻilonga ʻi he ʻakaú kia Sīsuú, pea ko e hā ʻa e toe fetalanoaʻaki naʻe fakalanga ʻe he meʻá ni ʻia Pailato mo e houʻeiki taulaʻeikí?

      ▪ Ko e hā mo ha toe ngaohikoviʻi naʻe hoko kia Sīsū ʻi he ʻakaú, pea ʻoku hā mahino ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne langaʻi iá?

      ▪ Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahoko ʻa e kikité ʻi he meʻa naʻe fai ki he ngaahi kofu ʻo Sīsuú?

      ▪ Ko e hā ʻa e liliu naʻe fai ʻe ha tokotaha ʻo e ongo kaihaʻá, pea ʻe anga-fēfē hano fakahoko ʻe Sīsū ʻa ʻene kolé?

  • “Tā Naʻá Ne Moʻoni Pē ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá”
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
    • Vahe 126

      “Tā Naʻá Ne Moʻoni Pē ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá”

      NAʻE ʻikai ke fuoloa ʻa e ʻi he ʻakaú ʻa Sīsuú, pea ʻi he hoʻatā mālié, naʻe hoko ha fakapoʻuli faikehe ʻo feʻunga mo e houa ʻe tolu hono fuoloá. Naʻe ʻikai ko ha tupu ia mei ha mate ʻa e laʻaá, koeʻuhi he naʻe hoko pē ia ʻi he taimi ʻo e māhina foʻoú, pea ko e māhina kātoa ʻeni ia ʻi he taimi ʻo e Laka-Atú. ʻIkai ko ia pē, ko e mate ʻa e laʻaá ʻoku feʻunga pē ia mo ha ngaahi miniti siʻi pē. Ko ia naʻe tupu mei he ʻOtuá ʻa e fakapoʻulí ni ia! Mahalo pē naʻe ʻai ia ke fakakaukau ai ʻa kinautolu naʻe manuki kia Sīsuú, ʻo aʻu ʻo fakatupunga ai ke tuku mo ʻenau lumá.

      Kapau naʻe hoko ʻa e meʻa fakatupu tuʻutuʻukina ko ʻení ki muʻa ʻi hono valokiʻi ʻe he faiangahala ʻe tahá ʻa hono takangá mo ne kole kia Sīsū ke manatuʻi iá, mahalo pē ko e meʻa ia naʻe ueʻi ai ia ke ne fakatomalá. Naʻe fakaofiofi mai nai ki he ʻakau fakamamahí ʻa e kau fafine ʻe toko fā, ʻa ia ko e faʻē ʻa Sīsuú mo hono tokoua ko Sālomé, mo Mele Makitaline, mo Mele ko e faʻē ʻa e ʻaposetolo ko Sēmisi ko e Siʻí, he lolotonga ʻa e fakapoʻuli ko iá. Naʻe ʻi ai fakataha mo kinautolu ʻa Sione, ko e ʻaposetolo ʻofeina ʻa Sīsuú.

      Ko ha ‘mamahi’ lahi ē ka ko e loto ʻo e faʻē ʻa Sīsuú ʻi heʻene sio ki heʻene tama naʻá ne tauhi mo fafangá ʻoku tautau ʻi he mamahi lahi! Ka, naʻe ʻikai ke fakakaukau ʻa Sīsū ia ki hono mamahí, ka ki ha lelei ki heʻene faʻeé. ʻI ha feinga lahi, naʻá ne kamo hono ʻulú kia Sione peá ne pehē ki heʻene faʻeé: “Fefine, ko ʻena hoʻo tamá!” Peá ne kamo hono ʻulú kia Mele, ʻo ne pehē kia Sione: “Ko ʻena hoʻo faʻeé!”

      Ko ia naʻe tuku ʻe Sīsū ki heʻene ʻaposetolo ʻa ia naʻá ne ʻofa makehe aí ʻa e tauhi ʻo ʻene faʻeé, ʻa ia ʻoku hā mahino ko ha uitou ia ʻi he taimi ko ʻení. Naʻá ne fai ʻeni koeʻuhi ko e fānau tangata kehe ʻa Melé naʻe teʻeki ai ke nau fakahāhā ʻa e tui kiate iá. Ko ia naʻá ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo hono fai ha tokonaki ʻo ʻikai ngata pē ki he ngaahi fiemaʻu fakamatelie ʻa ʻene faʻeé ka ki heʻene ngaahi fiemaʻu fakalaumālié foki.

      ʻI he tolu efiafí nai, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ou fieinua.” Naʻe ongoʻi ʻe Sīsū, ʻo hangē kuo toʻo ʻe heʻene Tamaí ʻa e maluʻí meiate ia koeʻuhi ke ʻahiʻahiʻi kakato ʻa ʻene anga-tonú. Ko ia naʻá ne ui leʻo-lahi: “ʻE hoku ʻOtua, ʻe hoku ʻOtua, naʻá ke liʻaki au kae hā?” ʻI he fanongo ki he meʻá ni, naʻe pehē ʻe ha niʻihi naʻa nau tutuʻu ʻo ofi ai: “Tā ʻoku ui ʻa ʻIlaisiā ʻe he sianá ni.” Naʻe lele leva ha toko taha ʻo kinautolu, ʻo ne ʻoange ki ai ha inu, ʻaki ha konga ulapa kuo unu ki he uaine mahi ʻo ne ʻai ia ki he muiʻi kaho. Ka naʻe pehē ʻe he niʻihi kehe: “ʻE, tau vakai pe ʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ke fakahaofi ia.”

      ʻI hono maʻu ʻe Sīsū ʻa e uaine mahí, naʻá ne kalanga: “Kuo lava!” ʻIo, kuó ne lavaʻi ʻa e meʻa hono kotoa pē naʻe fekau mai ai ia ʻe heʻene Tamaí ki māmani ke ne faí. Fakaʻosí, naʻá ne pehē: “ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumālié ki ho nimá.” Ko ia naʻe tuku atu ai ʻe Sīsū ki he ʻOtuá hono ivi-moʻuí ʻi heʻene tui pau ʻe toe fakafoki ia ʻe he ʻOtuá kiate ia. Naʻe punou hifo leva ʻa hono ʻulú ʻo ne pekia.

      ʻI he mōmeniti ʻo e mānava fakaʻosi ko ia ʻa Sīsuú, naʻe hoko ha mofuike mālohi fau, ʻo mafahifahi ʻa e ngaahi maka lalahí. Naʻe fuʻu mālohi fau ʻa e lulu ʻa e mofuiké ʻo maumau ai ʻa e ngaahi fonualoto ʻi tuʻa Selusalemá, pea punakaki ki tuʻa mei ai ʻa e ngaahi ʻangaʻangá. Ko kinautolu naʻa nau fononga mai aí, naʻa nau sio ki he ngaahi ʻangaʻanga kuo eʻá, pea naʻa nau hū ki he koló ʻo fakamatala ʻo kau ki ai.

      ʻIkai ko ia pē, ʻi he mōmeniti ko ia ʻo e pekia ʻa Sīsuú, ko e fuʻu puipui kāfakafa naʻá ne vaheʻi ʻa e Potu Tapú mei he Potu Toputapú ʻi he temipale ʻo e ʻOtuá naʻe mavaeua ia, mei ʻolunga ki lalo. ʻOku ngalingali ko e puipui teuteu fakaʻofoʻofa ko ʻení naʻe feʻunga hono māʻolungá mo e mita ʻe 18 pea naʻe mamafa ʻaupito! Ko e mana fakaofo ko ʻení naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi heʻene fakahā ʻa e houhau ʻa e ʻOtuá ki he kau tāmateʻi ʻo Hono ʻAló ka naʻá ne fakahaaʻi naʻe toki malava pē ʻi he pekia ʻa Sīsuú ʻa e hū ki he Potu Toputapú, ko hēvani tonu pē.

      ʻI he ʻilo ʻe he kakaí ʻa e ngalulu ʻa e mofuiké mo sio ki he ngaahi meʻa naʻe hokó, naʻa nau ilifia lahi ʻaupito. Naʻe fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá ʻe he ʻōfisa pule fakakautau ʻi he faiʻanga tāmaté. “Tā naʻá ne moʻoni pē ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá,” ko ʻene kalangá ia. ʻOku ngalingali naʻá ne ʻi he hopoʻi ʻo Sīsū ʻi he ʻao ʻo Pailató ʻi he fetalanoaʻaki ʻo fekauʻaki mo hono tuʻunga-ʻalo fakaʻotuá. Pea ʻi he taimi ko ʻení naʻá ne tui pau ko Sīsuú ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, ʻio, ko e moʻungaʻi tangata lahi taha moʻoni ia kuo moʻui mai.

      Naʻe aʻu loloto ki he loto ʻo e niʻihi kehé foki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hoko fakaemaná, pea naʻa nau kamata ke foki atu ki ʻapi mo e sī fatafata, ko e fakahāhā ia ʻo ʻenau mātuʻaki mamahi mo e ongoʻi mā. Naʻe mamata mei he mamaʻó ki he meʻa fakaofó ni ʻa e kau ākonga fefine tokolahi ʻa Sīsū ʻa ia naʻe ueʻi loloto kinautolu ʻe he ngaahi meʻa fakaofo ko ʻeni naʻe hokó. Naʻe ʻi ai foki mo e ʻaposetolo ko Sioné. Mātiu 27:​45-56; Maake 15:​33-41; Luke 23:​44-49; 2:​34, 35; Sione 19:​25-30.

      ▪ Ko e hā naʻe ʻikai ko ha mate pē ʻa e laʻaá ia naʻe fakatupunga ai ʻa e fakapoʻuli ʻi he houa ʻe tolú?

      ▪ Taimi siʻi ki muʻa peá ne pekiá, ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe ʻomai ʻe Sīsū kiate kinautolu kuo taʻumotuʻa ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá?

      ▪ Ko e hā ʻa e ngaahi lea fakaʻosi ʻe fā ʻa Sīsū ki muʻa peá ne pekiá?

      ▪ Ko e hā naʻe fakahoko ʻe he mofuiké, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e mahae ʻo konga ua ʻa e puipui ʻo e temipalé?

      ▪ Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ki he ʻōfisa pule fakakautau ʻi he faiʻanga tāmaté ʻi he hoko ʻa e ngaahi mana ko ʻení?

  • Tanu he Falaite—ʻIkai ha Taha ʻi he Fonualotó he Sāpaté
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
    • Vahe 127

      Tanu he Falaite—ʻIkai ha Taha ʻi he Fonualotó he Sāpaté

      KO E efiafi Falaité ʻeni, pea ʻe kamata ʻa e Sāpate ʻo Nīsani 15 ʻi he tō hifo ko ia ʻa e laʻaá. Naʻe tautau ʻa e sino mangumolū kuo pekia ʻo Sīsuú ʻi he ʻakaú, ka naʻe kei moʻui pē ʻa e ongo kaihaʻa ʻi hono tafaʻakí. Ko e efiafi Falaité naʻe ui ia ko e Tokonaki koeʻuhi ko e taimi ʻeni naʻe teuteu ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi meʻatokoni pea fakaʻosi mo ha ngāue kehe naʻe fiemaʻu fakavavevave ʻa ia ʻe ʻikai lava ke toe tatali ki he toki ʻosi ʻa e Sāpaté.

      Ko e Sāpate ko ʻeni naʻe mei kamatá naʻe ʻikai ke ngata pē ko e Sāpate anga-mahení pē ia (ko e ʻaho hono fitu ʻo e uiké) ka ko e Sāpate, “lahi” pe lōua foki. Naʻe ui ʻaki iá koeʻuhi he ko Nīsani 15, ʻa ia ko e ʻuluaki ʻaho ia ʻo e kātoanga ʻaho ʻe fitu ko e Kātoanga Tapu Lēvaní (pea ko ha Sāpate maʻu ai pē ia, tatau ai pē pe ko e ʻaho fē ʻo e uiké ʻe tō aí), naʻe tō ʻi he ʻaho tatau pē mo e Sāpate anga-mahení.

      Fakatatau ki he Lao ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai lava ke tuku ai pē ke tautau ʻi he ʻakaú ʻa e ngaahi sinó ʻi he poʻulí ʻo aʻu ki he ʻaho hono hokó. Ko ia naʻe kole ʻe he kau Siú kia Pailato ke fakavavevaveʻi ʻa e mate ʻa e faʻahinga naʻe lolotonga tauteá ʻaki hano fesiʻi honau vaʻé. Ko ia ai, naʻe fesiʻi ʻe he kau sōtiá ʻa e ongo vaʻe ʻo e ongo kaihaʻá. Ka koeʻuhi naʻe hā kuo ʻosi pekia ʻa Sīsū ia, naʻe ʻikai ke fesiʻi ai ʻa hono vaʻé. Naʻe fakahoko heni ʻa e konga Tohitapu: “ʻE ʻikai maumau ha hui ʻe taha ʻoʻona.”

      Kae kehe, ke toʻo atu ha veiveiua pe naʻe pekia moʻoni ʻa Sīsū pe ʻikai, naʻe hokaʻi ia ʻe ha taha ʻo e kau sōtiá ʻaki ha tao ʻi hono tafaʻakí. Naʻe hokaʻi ʻa e taó ʻi he tafaʻaki ʻoku ofi ai ʻa hono mafú, pea tafe mai leva ai ʻa e toto mo e vai. Naʻe fakamatala ʻe ha fakamoʻoni sio tonu, ko e ʻaposetolo ko Sioné, naʻe fakahoko heni ha toe konga Tohitapu ʻe taha: “Te nau mamata kiate Ia naʻa nau hokaʻí.”

      Naʻe ʻi ai foki ʻi he tautea tāmaté ʻa Siosefa mei he kolo ko ʻAlemateá, ko ha mēmipa ongoongolelei ʻo e Sanetalimí. Naʻe fakafisi ia ke ne kau ʻi hono poupouʻi ʻa e ngāue taʻefaitotonu ʻa e fakamaauʻanga lahí kia Sīsuú. Ko hono moʻoní, ko Siosefá ko ha ākonga ia ʻa Sīsū, neongo naʻá ne ilifia ke ne fakahāhā ia. Kae kehe, ʻi he taimi ko ʻení, naʻá ne loto-toʻa ʻo ʻalu kia Pailato ʻo kole ʻa e sino ʻo Sīsuú. Naʻe fekau ʻe Pailato ki he ʻōfisa pule fakakautaú ke haʻu, pea ʻi he ʻosi hono fakapapauʻi ʻe he ʻōfisá kuo pekia ʻa Sīsuú, naʻe fekau ʻe Pailato ke tuku atu ʻa e sinó.

      Naʻe ʻave ʻe Siosefa ʻa e sinó ʻo takai ʻaki ia ʻa e līneni lelei mo maʻa ke teuteu ki hono tanú. Naʻe tokoni ki ai ʻa Nikotīmasi, ko ha mēmipa ia ʻe taha ʻo e Sanetalimí. Naʻe ʻikai ke fakahāhā foki ʻe Nikotīmasi ʻa ʻene tui kia Sīsuú koeʻuhi ko ʻene manavahē naʻa mole ʻa hono lakangá. Ka naʻá ne haʻu ʻeni mo e kato mula mo e ʻālosi naʻe feʻunga hono mamafá mo e pauni ʻe teau ʻi he fua faka-Lomá. Naʻe kofuʻaki ʻa e sino ʻo Sīsuú ʻaki ʻa e ngaahi konga tupenu naʻe ʻi ai ʻa e meʻa namu-kakala ko ʻení, ʻo fakatatau ki he founga naʻe teuteu ʻaki ʻe he kau Siú ʻa e ngaahi sinó ki hono tanú.

      Naʻe tanu leva ʻa e sinó ʻi he fonualoto foʻou ʻa Siosefa ʻa ia naʻe foa ʻi he loto maka ʻi he ngoue ofi mai pē ai. ʻI he fakaʻosí, naʻe tekaʻi atu ha fuʻu maka lahi ʻo tāpuni ʻaki ʻa e fonualotó. Naʻe fakavavevave ʻa e teuteu ʻo e sinó ke lava ʻa hono tanú ki muʻa ʻi he Sāpaté. Ko ia ai, ko Mele Makitaline mo Mele ko e faʻē ʻa Sēmisi ko e Siʻí, ʻa ia naʻá na kau nai ʻi he teuteu ko iá, naʻá na fakatoʻotoʻo ki ʻapi ke teuteu ha toe meʻa namu-kakala mo e ngaahi lolo namu lelei lahi ange. ʻI he hili ʻa e Sāpaté, naʻa nau fokotuʻutuʻu ke toe teuteuʻi ʻa e sino ʻo Sīsuú koeʻuhi ke tolonga atu ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa ange.

      Ko e ʻaho hono hokó ko e Tokonaki (ko e Sāpaté ia), naʻe ʻalu ʻa e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau Fālesí kia Pailato ʻo pehē: “Tangataʻeiki, ʻoku mau manatu naʻe lau ʻe he siana kākā ko ʻená ʻi heʻene kei moʻuí, ʻo pehē, ‘Hili ʻa e ʻaho ʻe tolu peá u toetuʻu.’ Ko ia ke ke fekau ke maluʻi ʻa e fonualotó, ʻo aʻu ki hono tolu ʻo e ʻahó, naʻa ʻiloange ʻe ōmai ʻene kau akó, ʻo nau kaihaʻasi ia, ʻo nau tala ki he kakaí, ‘Kuó ne toetuʻu mei he maté!’ pea ʻe ʻangeʻange ʻa e hē ʻi muʻá ʻi he hē ki mui ní.”

      “ʻOku mou maʻu pē ha kau leʻo,” ko e tali ia ʻa Pailató. “Mou ō pē ʻo fai homou tūkuingatá hono maluʻí.” Ko ia naʻa nau ʻalu ʻo maluʻi ʻa e fonualotó ʻaki hono silaʻi ʻa e maká mo fokotuʻu ki ai ha kau sōtia Loma ko e kau leʻo.

      Pongipongia ʻi he Sāpaté ko Mele Makitaline, Mele ko e faʻē ʻa Sēmisí, fakataha mo Sālome, Sōana, mo e kau fafine kehe, naʻa nau ōmai mo e ngaahi meʻa namu-kakala ke ngaahi ʻaki ʻa e sino ʻo Sīsuú. ʻI heʻenau fonongá naʻa nau fepehēʻaki: “Ko hai te ne fai maʻatautolu ʻa e fakateka ʻo e maká mei he matapā ʻo e fonualotó?” Ka ʻi heʻenau aʻu ki aí, naʻa nau ʻilo naʻe hoko ha mofuike pea kuo tekaʻi ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ʻa e maká. Naʻe puli ʻa e kau leʻó, pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha ia ʻi he fonualotó! Mātiu 27:​57–28:2; Maake 15:​42–16:4; Luke 23:​50–24:​3, 10; Sione 19:​14, Sione 19:31–20:1; Sione 12:42; Livitiko 23:​5-7; Teutalonome 21:​22, 23; Sāme 34:20; Sakalaia 12:10.

      ▪ Ko e hā naʻe ui ai ʻa e Falaité ko e Tokonakí, pea ko e hā ʻa e Sāpate “lahi”?

      ▪ Ko e hā ʻa e ngaahi konga Tohitapu naʻe fakahoko ʻi he fekauʻaki mo e sino ʻo Sīsuú?

      ▪ Ko e hā naʻe fai ʻe Siosefa mo Nikotīmasi ʻo fekauʻaki mo hono tanu ʻo Sīsuú, pea ko e hā hona felāveʻi mo Sīsuú?

      ▪ Ko e hā ʻa e kole naʻe fai ʻe he kau taulaʻeikí kia Pailató, pea naʻe anga-fēfē ʻa ʻene talí?

      ▪ Ko e hā naʻe hoko pongipongia ʻi he Sāpaté?

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share