Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
© 2022 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
MAʻASI 6-12
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 KALONIKALI 23-26
“Ko e Lotu ʻi he Temipalé Naʻe Fokotuʻutuʻu Maau ʻAupito”
it-2 241
Līvai, Kau
Ko e ngāue ʻa e kau Līvaí naʻe fokotuʻutuʻu maau ʻi he malumalu ‘o e tataki ʻa Tēvitá, ʻa ia naʻá ne vaheʻi ʻa e faʻahinga ke nau tokangaʻi ʻa e ngāué, kau ʻōfisa, kau fakamaau, kau leʻo matapā, mo e kau tauhi koloa, pea pehē foki ki he fuʻu tokolahi ke nau tokoni ki he kau taulaʻeikí ʻi he temipalé, ʻi he ongo lotoʻāá, pea mo e ngaahi loki kaí ʻi he fehoanaki mo e ngaahi foakí, feilaulaú, ngāue fakamaʻá, fua mamafá, fua lōloá, pea mo e ngaahi fatongia leʻo kehekehe. Ko e kau faihiva Līvaí naʻe fokotuʻutuʻu maau ki he kulupu ʻe 24, ʻo fakatatau ki he vāhenga fakataulaʻeikí, pea naʻa nau ngāue taufetongi. Ko e ngaahi fatongiá naʻe fakapapauʻi ia ʻaki hono fai ha lulu. ʻI he fekauʻaki mo e kulupu ʻo e kau leʻo matapaá, ko honau vāhenga-ngāue taki taha naʻe fili ʻi he founga tatau.—1 Kal. 23, 25, 26; 2 Kal. 35:3-5, 10.
it-2 686
Taulaʻeiki
ʻI he ngāue ʻi he temipalé ko e kau taulaʻeikí naʻe fokotuʻutuʻu maau ia ʻi he malumalu ʻo e kau ʻōfisa kehekehe. Naʻe fai ha lulu ʻi he taimi naʻe vaheʻi ai ha ngāue pau. Ko e vāhenga taki taha mei he vāhenga ʻe 24 naʻa nau ngāue ʻi he uike ʻe taha, ʻo tuʻo ua he taʻu. ʻOku hā mahino ko e tuʻunga taulaʻeikí naʻa nau ngāue kotoa ʻi he faʻahitaʻu kātoangá koeʻuhí ko e lauiafe ʻa e ngaahi feilaulau naʻe ʻoatu ʻe he kakaí, hangē ko ia ʻi he fakatapui ʻo e temipalé. (1 Kal. 24:1-18, 31; 2 Kal. 5:11; fakafehoanaki mo e 2 Kal. 29:31-35; 30:23-25; 35:10-19.) ʻE lava ke ngāue ha taulaʻeiki ʻi he ngaahi taimi kehe ʻo kapau heʻikai ke fepaki ia mo e ngaūe kuo ʻosi vaheʻi ki he kau taulaʻeiki faifatongiá. Fakatatau ki he ngaahi talatukufakaholo fakalāpaí, ʻi he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻe tokolahi ʻa e kau taulaʻeikí, koeʻuhí ke toe vahevahe ʻa e ngāue fakauiké ki he ngaahi fāmili naʻe faʻuʻaki ʻa e vāhengá pea ko e fāmili taki taha naʻa nau ngāue ʻi he ʻaho ʻe taha pe lahi ange ʻo fakatatau ki honau tokolahí.
it-2 451-452
Mūsika
ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi teuteu ki he temipale ʻo Sihová, naʻe fakamavaheʻi ʻe Tēvita ʻa e kau Līvai ʻe toko 4,000 ke fakahoko ʻa e ngāue fakamūsiká. (1 Kal. 23:4, 5) Mei he faʻahingá ni, ko e toko 288 “naʻe akoʻi ʻi he hiva kia Sihová, ko e kau taukei kotoa.” (1 Kal. 25:7) Ko e fokotuʻutuʻu kotoa ko ení naʻe ʻi he malumalu ia ʻo e tataki ʻa e kau faihiva pōtoʻi ʻe toko tolu ko ʻĒsafe, Hēmani, pea mo Situtuni (ngalingali naʻe toe ui ko ‘Ētani). Ko e kau tangata ko ení ko e hako kinautolu ʻo e ngaahi foha ʻo Līvai ko Kēsomi, Kōhate, pea mo Mēlalí, ko ia ai ko e ʻeiki ʻe toko tolu ko eni ʻo e haʻa Līvaí naʻe ʻi ai honau fakafofonga ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e kau hiva ʻi he temipalé. (1 Kal. 6:16, 31-33, 39-44; 25:1-6) Ko e ngaahi foha ʻo ʻĒsafe, Hēmani mo Situtuní naʻe toko 24, pea naʻa nau kau ʻi he kau pōtoʻi tā meʻalea ʻe toko 288. Naʻe vaheʻi ʻa e foha taki taha ke pule ʻi he vāhenga taki taha ʻo e kau hivá ʻaki hono fai ha lulu. Naʻá ne tokangaʻi leva ʻa e toko 11 kehe ko e kau “taukei,” naʻe filiʻi mei hono ngaahi fohá tonu pea mei he kau Līvai kehé. ʻI he foungá ni, ko e kau taukei faihiva Līvai ʻe toko 288 ([1 + 11] × 24 = 288), naʻe vahevahe kinautolu ki he vāhenga ʻe 24, ʻo hangē ko e kau taulaʻeikí. Kapau naʻe toe vahevahe ʻa e toenga ʻo e kau “akoako” ʻe toko 3,712, ʻe fakaʻavalisi ki he kau tangata ʻe toko 155 ʻe tānaki ki he vāhenga taki taha ʻe 24, ʻo ʻuhingá ko e kau Līvai akoako ʻe toko 13 nai naʻe vaheʻi ki he tokotaha taukei taki taha ke ne akoʻi ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e mūsiká.(1 Kal. 25:1-31) Koeʻuhí ko e kau ifi talupité ko e kau taulaʻeiki, naʻe toe fakakau kinautolu ki he kau tā meʻalea Līvaí.—2 Kal. 5:12; fakafehoanaki mo e Nōm. 10:8.
it-1 898
Leʻo Matapā
ʻI he Temipale. Ki muʻa siʻi pea mate ʻa Tuʻi Tēvitá, naʻá ne fokotuʻutuʻu fakaʻāuliliki ʻa e kau Līvaí mo e kau ngāue ʻi he temipalé, kau ai ʻa e kau leʻo matapaá ʻa ia naʻe toko 4,000. Naʻe pau ke nau haʻu ʻo ngāue ʻi honau vāhengá ʻi he ʻaho ʻe fitu. Ko honau fatongiá ke tokangaʻi ʻa e fale ʻo Sihová pea fakapapauʻi naʻe fakaava pea tāpuni ʻa e ngaahi matapaá ʻi he taimi totonu. (1 Kal. 9:23-27; 23:1-6) Tuku kehe ʻa e ngāue leʻó, naʻe tokangaʻi ʻe he niʻihi ʻa e paʻanga naʻe tānaki mei he kakaí ke ngāueʻaki ʻi he temipalé. (2 Tuʻi 12:9; 22:4) ʻI ha taimi ki mui ai, ʻi hono pani ʻe Sihoiata ko e taulaʻeiki lahí ʻa Sihoasi ke hoko ko e tuʻí, naʻe vaheʻi ha kau kaʻate ki he matapā ʻo e temipalé ke maluʻi ʻa e kiʻi tamasiʻi ko Sihoasí meia Kuini ʻAtalaia fakamālohi. (2 Tuʻi 11:4-8) ʻI he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻe Tuʻi Siosaia ʻa e lotu ʻaitolí, naʻe tokoni ʻa e kau leʻo matapaá ke toʻo mei he temipalé ʻa e ngaahi naunau naʻe ngāueʻaki ʻi he lotu kia Pēalí. Naʻe tutu leva ʻa e ngaahi naunaú ʻi he tuʻa koló.—2 Tuʻi 23:4.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
ʻE Fakalahi ʻe he Lotu Moʻoní ʻa Hoʻo Fiefiá
10 ʻOku tau lotu kia Sihova ʻi heʻetau kau ʻi he hivá. (Saame 28:7) Naʻe vakai ʻa e kau ʻIsilelí ki he hivá ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻenau lotú. Naʻe vaheʻi ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e kau Līvai ʻe toko 288 ko e kau hiva ʻi he temipalé. (1 Kal. 25:1, 6-8) ʻI he ʻahó ni, ʻoku lava ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau hivaʻi ai ʻa e ngaahi hiva fakahīkihikí. ʻOku ʻikai ko e tuʻunga hotau leʻó ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. Fakakaukau ki he meʻá ni: ʻI he taimi ʻoku tau lea aí, “ʻoku tau tūkia ʻo tā-tuʻo-lahi,” ka ʻoku ʻikai ke taʻofi ai kitautolu mei he lea ʻi he fakatahaʻangá pea mo e ngāue fakafaifekaú. (Sēm. 3:2) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakaʻatā ʻetau hohaʻa ki he ʻikai ke tau fuʻu leʻo leleí ke ne taʻofi kitautolu mei he hiva fakahīkihiki kia Sihová.
MAʻASI 13-19
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 KALONIKALI 27-29
“Ko e Ekinaki Anga-ʻOfa ha Tamai ki Hono Foha”
Maluʻi Hotau Tuʻunga ko e Kalisitiané
9 Fakamoʻoniʻi kiate koe ʻa e moʻoni ʻa e Tohi Tapú. ʻE malava ke vaivai ʻa ʻetau ongoʻi hotau tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová kapau ʻoku ʻikai ke makatuʻunga fefeka ia ʻi he ʻilo ki he Tohi Tapú. (Filipai 1:9, 10) Ko e Kalisitiane kotoa pē—kei siʻi pe taʻumotuʻa—ʻoku fiemaʻu ke ne fakamoʻoniʻi ki heʻene fiemālie ʻaʻaná tonu ko e meʻa ʻokú ne tui ki aí ʻoku moʻoni, ko e moʻoni ia ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú. Naʻe enginaki ʻa Paula ki he kaungātuí: “Ahiahiʻi ae gaahi mea kotoabe; buke ke mau aia oku lelei.” (1 Tesalonaika 5:21, PM) Ko e kau Kalisitiane kei iiki ʻoku nau kau ki he ngaahi fāmili manavahē-ʻOtuá kuo pau ke nau ʻiloʻi heʻikai malava ke nau moʻui pē ʻi he tui ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá. Ko e tamai tonu ʻa Solomoné, ʻa Tēvita, naʻá ne enginaki kiate ia ke ne “ʻilo ʻa e ʻOtua ʻo ho tupuʻanga; pea ke tauhi ki ai ʻaki ʻa e loto haohaoa.” (Fakaʻītali ʻamautolu; 1 Kalonikali 28:9) Heʻikai feʻunga pē kia Solomone heʻene kei siʻí ke sio ki he anga hono langa hake ʻe heʻene tamaí tonu ʻa e tui kia Sihová. Naʻe pau ke ne feinga ke ʻilo ʻe ia tonu kia Sihova, pea naʻá ne fai ia. Naʻá ne kole fakamātoato ki he ʻOtuá: “Ke ke foaki mai ha poto mo ha mohu fakakaukau, ke u mafai ke ʻalu atu mo hū mai ʻi he ʻao ʻo e kakai ni.”—2 Kalonikali 1:10.
Tauhi Maʻu ha Loto Kakato kia Sihova
13 Ko e lēsoní ʻoku hā mahino. ʻOku taau ke fakaongoongoleleiʻi kapau ʻoku tau kau tuʻumaʻu ʻi he ngaahi ngāue lelei mo fakafiemālie pehē ʻo hangē ko e maʻu ʻo e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá mo e kau atu ʻi he ngāue fakamalangá. Ka ko e tauhi kia Sihova mo ha loto kakató ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange. (2 Kal. 25:1, 2, 27) Kapau ʻoku haʻu moʻoni mei ha loto ʻo ha Kalisitiane ʻa ʻene hokohoko atu ke ʻofa ki he “ngaahi meʻa ʻi muí”—ʻa ia, ko ha ngaahi tafaʻaki pau ʻo e founga moʻui ʻa e māmaní—ʻokú ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e mole hono vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá. (Luke 17:32) Ko ʻetau toki hoko moʻoni pē ʻo “fakaliliʻa ʻi he meʻa ʻoku fulikivanú [pea] pīkitai ki he meʻa ʻoku leleí” te tau toki hoko ai ʻo “tuha mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” (Loma 12:9; Luke 9:62) Ko ia ai, ko kitautolu kotoa, ʻoku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻikai ʻaupito ha meʻa ʻi he māmani ʻo Sētané, ʻo tatau ai pē pe ʻoku ʻaonga pe ngali fakamānako fēfē ʻene hā maí, te ne taʻofi kitautolu mei heʻetau ʻaufuatō ʻi he tokanga ki he ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá.—2 Kol. 11:14; lau ʻa e Filipai 3:13, 14.
“Ke Ke Loto-Toʻa . . . Peá Ke Fai ʻa e Ngāué”
20 Naʻe fakamanatu ʻe Tuʻi Tēvita kia Solomone ʻe ʻiate ia ʻa Sihova kae ʻoua kuo ʻosi ʻene langa ʻa e temipalé. (1 Kal. 28:20) ʻOku pau naʻe fakalaulauloto ʻa Solomone ki he ngaahi lea ko iá, pea naʻe ʻikai te ne fakaʻatā ʻa ʻene kei siʻí mo e taʻetaukeí ke ne taʻofi ia mei hono fai ʻa e ngāué. ʻI hono kehé, naʻá ne fakahāhā ʻa e loto-toʻa lahi, pea ʻi he tokoni ʻa Sihová, naʻá ne ʻosiki ai hono langa ʻo e temipale fisifisimuʻá ʻi he taʻu ʻe fitu mo e konga.
21 Naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Solomone, pea ʻe lava foki ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau loto-toʻa pea lavaʻi ʻetau ngāué, fakatouʻosi ʻi hotau fāmilí pea ʻi he fakatahaʻangá. (ʻAi. 41:10, 13) Kapau te tau fakahāhā ʻa e loto-toʻa ʻi heʻetau tauhi kia Sihová, ʻe lava ke tau fakapapauʻi te ne tāpuakiʻi kitautolu ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú. Ko ia ai, “ke ke loto-toʻa . . . peá ke fai ʻa e ngāué.”
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Hoko ko ha Kaumeʻa ʻi he Taimi ʻOku ʻi he Tuʻunga Fakatuʻutāmaki Ai ha Kaungāmeʻa
Naʻe toe ʻi ai ʻa e ngaahi kaungāmeʻa kehe ʻo Tēvita ʻa ia naʻa nau mateaki kiate ia ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. Ko e taha ʻo hono kaungāmeʻa ko iá ko Hūsai, ʻa ia ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú kiate ia ko e “takanga ʻo Tevita.” (2 Sām. 16:16; 1 Kal. 27:33) Ko ha ʻōfisa nai ia ʻi he lotoʻā fakatuʻí pea naʻá ne hoko ko ha kaumeʻa fafale mo e takanga ʻo e tuʻí, ʻa ia ko e tokotaha eni naʻe ʻoatu ai ha fekau fakapulipuli ʻi he taimi ʻe niʻihi.
ʻI he taimi naʻe feinga ke faʻao ai ʻe he foha ʻo Tēvita ko ʻApisalomé ʻa e taloní, naʻe tokolahi ʻa e kau ʻIsileli naʻa nau kau mo ʻApisalome, ka naʻe ʻikai ke fai pehē ʻa Hūsai. Lolotonga ʻa e hola holo ʻa Tēvitá, naʻe ʻalu atu ʻa Hūsai ki ai. Naʻe loto-mamahi lahi ʻaupito ʻa Tēvita koeʻuhí ko hono lavakiʻi ia ʻe hono fohá tonu pea mo e niʻihi naʻá ne falala ki aí. Kae kehe, naʻe kei mateaki pē ʻa Hūsai, ko ha tokotaha ia naʻe loto-lelei ke tuku ʻene moʻuí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki kae fakahoko ha ngāue ke fakafepakiʻi ʻa e faʻufaʻufono naʻe faí. Naʻe ʻikai ke fai pē eni ʻe Hūsaí koeʻuhi ko hono fatongia ko ha ʻōfisa ʻi he lotoʻā fakatuʻí. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻene hoko ko ha kaumeʻa mateaki.—2 Sām. 15:13-17, 32-37; 16:15–17:16.
MAʻASI 20-26
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 KALONIKALI 1-4
“Fai ʻe Tuʻi Solomone ha Fili Taʻefakapotopoto”
it-1 174 ¶5
Kau Tau
Lolotonga e pule ʻa Solomoné naʻe hoko ha meʻa fakahisitōlia ʻi he kau tau ʻa ʻIsilelí. Ko ʻene pulé naʻe hoko ai ʻa e melino, neongo ia naʻá ne kei tānaki pē ʻa e fanga hoosi tokolahi mo e ngaahi saliote. Ko e tokolahi taha ʻo e fanga hoosí naʻe fakatau pea ʻomai mei ʻIsipite. Naʻe pau ke langa ha kolo lahi ʻi he fonuá ke tokangaʻi ai ʻa e ngaahi vāhenga fakakautau ko ení. (1 Tuʻi 4:26; 9:19; 10:26, 29; 2 Kal. 1:14-17) Kae kehe, naʻe ʻikai ke tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e fokotuʻutuʻu ko eni ʻa Solomoné, pea ʻi heʻene maté mo e mavaeua ʻa e puleʻangá naʻe faai hifo ke hōloa ʻa e kau tau ʻa ʻIsilelí. Hangē ko ia naʻe hiki ʻe ʻAisea ki mui aí: “ʻOiauē ʻa kinautolu ʻoku ʻalu hifo ki ʻIsipite ki ha tokoní, ʻa ia ʻoku nau falala ki he fanga hōsí, ʻa ia ʻoku nau falala ki he ngaahi saliote taú koeʻuhi ko ʻene lahí, pea ki he fanga hoosi ki he taú koeʻuhi ko ʻenau mālohí. Ka ʻoku ʻikai te nau hanga ki he Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, pea ʻoku ʻikai te nau kumi kia Sihova.”—ʻAi. 31:1.
it-1 427
Saliote
Naʻe ʻikai ke tokolahi ʻa e kau tau heka saliote ʻi ʻIsilelí kae ʻoua kuo toki aʻu ki he taimi ʻo Solomoné. Naʻe peheé koeʻuhí ko e fakatokanga ʻa e ʻOtuá ko e tuʻí heʻikai te ne tānaki ha fanga hoosi tokolahi, ʻo hangē ia naʻe fakafalala ki ai ʻa e puleʻangá ki ha maluʻi. Naʻe fakangatangata ai heni hono ngāueʻaki ʻa e salioté, he ko e fanga hoosí naʻe ngāueʻaki ke nau toho ʻa e salioté. (Teu. 17:16) ʻI he fakatokanga ʻa Sāmiuela fekauʻaki mo e kavenga ʻe hilifaki ʻe he ngaahi tuʻi fakaetangatá ki hono kakaí, naʻá ne pehē: “Te ne ʻave homou ngaahi fohá ʻo fakaheka kinautolu ʻi heʻene ngaahi salioté.” (1 Sām. 8:11) ʻI he feinga ʻa ʻApisalome mo ʻAtunaisa ke faʻao ʻa e tuʻunga-tuʻí, naʻá na taki taha maʻu ha saliote fakataha mo ha kau tangata ʻe toko 50 ke lele muʻomuʻa ʻiate kinaua. (2 Sām. 15:1; 1 Tuʻi 1:5) ʻI he taimi naʻe ikunaʻi ai ʻe Tēvita ʻa e tuʻi ʻo Sopá, naʻá ne fakahaofi ʻa e fanga hoosi toho saliote ʻe 100.—2 Sām. 8:3, 4; 10:18.
ʻI hono fakatokolahi ʻe Tuʻi Solomone ʻa e kau tau ʻa ʻIsilelí, naʻá ne fakalahi ʻa e ngaahi salioté ki he saliote ʻe 1,400. (1 Tuʻi 10:26, 29; 2 Kal. 1:14, 17) Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi kolo kehe ʻo tānaki atu ki Selusalema, naʻe ʻiloa ko e ngaahi kolo tukuʻanga saliote ʻa ia naʻe tokangaʻi makehe ai ʻa e ngaahi naunau tau ko ení.—1 Tuʻi 9:19, 22; 2 Kal. 8:6, 9; 9:25.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Ua Kalonikalí
1:11, 12. Ko e kole ʻa Solomoné naʻe fakahaaʻi ange ai kia Sihova ko e holi tōtōivi ia ʻa e tuʻí ke maʻu ʻa e potó mo e ʻiló. Ko ʻetau ngaahi lotu ki he ʻOtuá ʻoku fakamoʻoniʻi moʻoni ai ʻa e meʻa ʻoku tau holi tōtōivi ki aí. ʻOku fakapotopoto ke tau sivisiviʻi ʻa ʻetau ngaahi kupuʻi lotú.
MAʻASI 27–ʻEPELELI 2
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 KALONIKALI 5-7
“Ko Hoku Lotó ʻE ʻi Ai Maʻu Ai Pē”
ʻOua ʻe Foʻi ʻi he Fakatahataha Fakatahá
Ki mui ai, ʻi he taimi naʻe tuʻi ai ʻa Tēvita ʻi Selusalemá, naʻá ne fakahaaʻi ha holi mālohi ke langa ha fale tuʻumaʻu ki he lāngilangi ʻo Sihová. Kae kehe, koeʻuhi ko Tēvitá ko ha tangata tau ia, naʻe tala ange ʻe Sihova kiate ia: “ʻE ʻikai te ke langa ʻe koe ha fale ki hoku hingoa.” ʻI hono kehé, naʻá Ne fili ʻa e foha ʻo Tēvita ko Solomoné ke ne langa ʻa e temipalé. (1 Kalonikali 22:6-10) Naʻe fokotuʻu ʻe Solomone ʻa e temipalé ʻi he 1026 K.M., hili ha vahaʻa taimi langa naʻe ʻosi ʻi he taʻu ʻe fitu mo e konga. Naʻe hōifua ʻa Sihova ki he langa ko ení, ʻi heʻene pehē: “Kuo u tapui ʻa e fale na kuo ke langa, ke ʻai ki ai hoku hingoa ʻo taʻengata: pea ʻe ʻi ai hoku mata mo hoku loto maʻu ai pe.” (1 Tuʻi 9:3) ʻI he faitōnunga ai pē ʻa e kau ʻIsilelí, ʻe fakahanga ʻe Sihova ʻa ʻene hōifuá ki he fale ko iá. Kae kehe, ʻo kapau te nau afe mei he meʻa naʻe tonú, ʻe toʻo ʻe Sihova ʻa ʻene hōifuá mei he feituʻu ko iá, pea ‘ko e falé tonu ʻe hoko ko e fokotuʻunga maumau.’—1 Tuʻi 9:4-9, NW; 2 Kalonikali 7:16, 19, 20.
it-2 1077-1078
Temipale
Hisitōlia. Naʻe kei ʻi ai pē ʻa e temipalé ʻo aʻu ki he 607 K.M. ʻi hono fakaʻauha ʻe he kau tau Pāpiloné ʻi he pule ʻa Tuʻi Nepukanesá. (2 Tuʻi 25:9; 2 Kal. 36:19; Sel. 52:13) Koeʻuhi ko e aafe ʻa e kau ʻIsilelí ki he lotu loí, naʻe fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi puleʻangá ke fakamamahiʻi ʻa Siuta mo Selusalema pea aʻu ʻo faʻao fakamālohi ʻa e ngaahi koloa ʻo e temipalé. Naʻe toe tuku taʻetokangaʻi foki ʻa e temipalé ʻi ha vahaʻa taimi. Naʻe kaihaʻa ʻe Tuʻi Sīsake ʻo ʻIsipité ʻa e ngaahi koloa ʻo e temipalé (993 K.M.) ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Lehopoame ko e foha ʻo Solomoné, ko e taʻu pē ʻe 33 nai hili hono fakatapuí. (1 Tuʻi 14:25, 26; 2 Kal. 12:9) Ko Tuʻi ʻAsa (977-937 K.M.) naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fale ʻo Sihová, ka ke maluʻi ʻa Selusalemá naʻá ne totongi fufū ʻa Tuʻi Peni-Hētati I ʻo Sīliá ʻaki ʻa e siliva mo e koula mei he koloa ʻo e temipalé, ke maumauʻi ʻene talite mo e tuʻi ʻo ʻIsileli ko Paasá.—1 Tuʻi 15:18, 19; 2 Kal. 15:17, 18; 16:2, 3.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
ʻOkú Ne “Ilo ae Loto oe Fānau Kotoabe ae Tagata”
ʻE lava ke tau maʻu ʻa e fakafiemālie mei he lotu ʻa Solomoné. ʻE ʻikai nai mahinoʻi kakato ʻe he kaungā faʻahinga ʻo e tangatá ʻetau ngaahi ongoʻi ʻi lotó—ʻa ʻetau “kovi” mo ʻetau “mamahi.” (Palōveepi 14:10) Ka ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova hotau lotó, pea ʻokú ne tokanga lahi mai fekauʻaki mo kitautolu. Ko hono huaʻi atu hotau lotó kiate ia ʻi he lotú ʻe lava ke ʻai ai ʻetau ngaahi kavengá ke faingofua ange hono fuá. “Mou li atu ā hono kotoa ʻo hoʻomou lotomoʻua ki he ʻEne ʻAfio,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “he ʻoku ne mamahiʻi kimoutolu.”—1 Pita 5:7.
Tokangataha ki he Ngāue Fakamalangá
w93 2/1 31
Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Kapau ʻoku ʻi ai ha Kalisitiane ʻoku puke pe folau ʻo ʻikai malava ai ke ne maʻu ʻa e kātoanga ʻo e Fakamanatú, ʻoku totonu ke ne kātoangaʻi ia ʻi ha māhina ʻe taha ki mui ai?
ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe kātoangaʻi fakataʻu ʻa e Pāsová ʻi he ʻaho hono 14 ʻo e ʻuluaki māhiná, ko Nīsani (pe ʻĀpipi). Ka ʻoku tau maʻu ha fakahinohino makehe ʻi he Nōmipa 9:10, 11: “Tala ki he kau ʻIsilelí, ‘Neongo ʻe hoko ha tangata ʻi homou lotolotongá pe ʻi homou ngaahi toʻutangata he kahaʻú ʻo taʻemaʻa ʻi he pā ki ha sino kuo mate pe mavahe ʻi ha fononga mamaʻo, kuo pau ke ne kei tauhi pē ʻa e feilaulau Pāsová kia Sihova. ʻOku totonu ke nau tauhi ia ʻi he māhina hono uá [ko ʻĀia, pe Sivi], ʻi he ʻaho hono 14 ʻi he mamalu ʻa e poʻulí. ʻOku totonu ke nau kai fakataha ia mo e mā taʻelēvani mo e lauʻiʻakau ifo kona.”
Fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke fokotuʻu ai heni ha ʻaho ʻe ua ki he Pāsová (Nīsani 14 pe Sivi 14) ke fili tauʻatāina mei ai ha tokotaha ʻIsileli pe fāmili, ʻo fakatatau ki heʻenau taimi faingamālié. Ko e fokotuʻutuʻu ʻa e kai ʻo e Pāsová ʻi he māhina hono uá naʻe fakangatangata pē. Naʻe fakaʻatā pē ia ki ha tokotaha ʻIsileli naʻe taʻemaʻa fakaeouau ʻi he ʻaho 14 ʻo Nīsaní pe ko ha taha naʻe mamaʻo mei he feituʻu anga-maheni naʻe kātoangaʻi aí.
Ko e lēkooti pē ʻe taha ʻo hono ngāueʻaki ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení ko e taimi naʻe toe fakahoko ai ʻe he Tuʻi faitōnunga ko Hesekaiá ʻa hono kātoangaʻi ʻa e Kātoanga ʻo e Mā Taʻelēvaní. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taimi feʻunga ke teuteu ai ki he ʻuluaki māhiná (ko e kau taulaʻeikí mo e kakai naʻe fakatahataha maí naʻe teʻeki ke nau mateuteu), ko ia ai naʻe fakahoko ʻa e kātoangá ʻi he ʻaho hono 14 ʻo e māhina hono uá.—2 Kalonikali 29:17; 30:1-5.
Tuku kehe ʻa e ngaahi tuʻunga makehe ko iá, naʻe tauhi ʻe he kau Siú ʻa e Pāsová ʻi he ʻaho naʻe kotofa ʻe he ʻOtuá. (ʻEkisoto 12:17-20, 41, 42; Livitiko 23:5) Naʻe kātoangaʻi ia ʻe Sīsū mo ʻene kau ākongá ʻo fakatatau ki he fiemaʻu ʻa e Laó, ʻo ʻikai ke hangē ko ha ʻaho anga-maheni pē. ʻOku hiki ʻe Luke: “Naʻe aʻu mai ʻeni ki he ʻaho ʻo e Mā Taʻelēvaní, ʻa ia kuo pau ke ʻoatu ai ʻa e feilaulau Pāsová; ko ia naʻe fekau atu ʻe Sīsū ʻa Pita mo Sione, ʻo pehē: ‘Mo ō ʻo teuteu ʻa e Pāsová maʻatautolu ke tau kai.’”—Luke 22:7, 8.
ʻI he taimi ko iá naʻe fokotuʻu ai ʻe Sīsū ʻa e kātoanga fakataʻu ʻa ia ʻoku ui ʻe he kau Kalisitiané ko e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ki he Kalisitiané ke maʻu ia. Ko e kātoanga mahuʻinga taha eni ʻo e taʻú ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi lea ʻa Sīsuú ʻa e ʻuhingá; naʻá ne pehē: “Hanganaki fai eni ko hoku fakamanatu.” (Luke 22:19) Ko ia ai, ko e tokotaha taki taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku totonu ke ne palani tokamuʻa ke fakafaingamālieʻi ʻa e ʻaho ʻo e kātoangá. Ko e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí ʻe kātoangaʻi ia ʻi he ʻaho Tūsite, ʻEpeleli 6, 1993, hili ʻa e tō ʻa e laʻaá.
ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻe hoko nai ha ngaahi meʻa taʻeʻamanekina, hangē ko e puke pe faingataʻa ʻa e fefonongaʻakí, pea te ne taʻofi nai ha Kalisitiane mei hono maʻu ʻa e kātoangá ʻo hangē ko ʻene palaní. Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻi he ngaahi tuʻunga peheé?
Lolotonga ʻa e kātoangá ʻoku paasi holo ʻa e mā taʻelēvani pea mo e uaine, pea ko e faʻahinga kuo pani ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá pea fili ke moʻui ʻi hēvaní te nau maʻu ʻinasi ai. (Mātiu 26:26-29; Luke 22:28-30) Kapau ʻoku ʻi ai ha taha naʻe maʻu ʻinasi ka ʻokú ne toka mohenga ʻi ʻapi pe tokoto falemahaki ʻi he taʻú ni, ko e kau mātuʻa fakalotofonuá te nau vaheʻi ha mātuʻa ke ʻave ha mā mo ha uaine ki he tokotaha puké, lāulea ki he ngaahi fakamatala Fakatohitapu fekauʻaki mo e kaveingá, pea ʻoange ʻa e maá mo e uainé. Kapau ʻoku ʻi ai ha Kalisitiane pani ʻoku mamaʻo mei heʻene fakatahaʻangá, te ne fokotuʻutuʻu ke ʻalu ki ha fakatahaʻanga ʻi he feituʻuʻokú ne ʻi ai ʻi he ʻaho ko iá.
ʻI he vakai ki he tuʻungá ni, ko e toki ʻi ai pē ha tuʻunga mātuʻaki makehe ʻe lava ai ki ha Kalisitiane pani ke ne kātoangaʻi ʻa e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí ʻi he hili ha ʻaho ʻe 30 (māhina luna ʻe taha), ʻo fehoanaki pea mo e fekau ʻi he Nōmipa 9:10, 11 pea mo ia ʻi he 2 Kalonikali 30:1-3, 15.
Ko e faʻahinga ʻoku kau ʻi he “fanga sipi kehe” ʻa Sīsuú, ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he māmani palataisí, ʻoku ʻikai fekauʻi kinautolu ia ke nau maʻu ʻinasi ʻi he maá pea mo e uainé. (Sione 10:16) ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke nau maʻu ʻa e kātoanga fakataʻú, ka ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻinasi ʻi he maá mo e uainé. Ko ia, ka ʻi ai ha taha ʻo kinautolu ʻoku puke pe ʻoku lolotonga folau pea ʻikai ke ʻi ha fakatahaʻanga ʻi he efiafi ko iá, te ne lau fakafoʻituitui pē ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu feʻungamālié (kau ai ʻa e fakamatala ki hono fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e kātoangá) pea lotu ki he tāpuaki ʻa Sihová maʻá e kātoangá ʻi māmani lahi. Ka ʻi he tuʻunga ko ení heʻikai toe fiemaʻu ha fokotuʻutuʻu makehe ia ki ha fakataha pe malanga Fakatohitapu ʻi he māhina hono hokó.
ʻEPELELI 10-16
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 KALONIKALI 8-9
“Naʻá Ne Fakamahuʻingaʻi ʻa e Potó”
ʻI he Taimi ʻE Hulu Ai ʻa e Loto-Fiefoakí
Ko e moʻoni, naʻe toe fai ʻe he kuini ʻo Sipá ha feilaulau lahi ʻi he taimi mo e feinga ke ʻaʻahi kia Solomoné. ʻOku hā ngalingali ko Sipá naʻe ʻi he feituʻu ia ʻo e Lepupilika ʻo Iēmeni he ʻaho ní; ko ia ai, ko e kuiní mo ʻene fononga kāmelí naʻa nau fononga nai ʻo laka hake ʻi ha kilomita ʻe 1,600 ki Selusalema. Hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, “naʻa ne haʻu mei he ngataʻanga ʻo mamani.” Ko e hā naʻe feinga lahi fau pehē ai ʻa e kuini ʻo Sipá? Naʻá ne haʻu tefitó “ke fanongo ki he poto ʻo Solomone.”—Luke 11:31.
Ko ha ʻAʻahi ʻA Ia Naʻe Fakapaleʻi Lahi
Kae kehe, naʻe aʻu ʻa e kuiní ki Selusalema “mo ʻene fuʻu aʻahi lahi ʻaupito, ko e fanga kameli naʻe uta meʻa namu kakala, mo e koula lahi ʻaupito, mo e makakoloa.” (1 Tuʻi 10:2a) ʻOku pehē ʻe he niʻihi ko e “fuʻu aʻahi lahi ʻaupito” naʻe kau ki ai ha kautau fakafeʻao. ʻOku mahinongofua eni, ʻi he fakakaukau atu ko e kuiní ko ha taha māʻolunga mālohi ia pea naʻá ne fononga mo e ngaahi koloa mahuʻinga ʻoku fakafuofua hono mahuʻingá ki he tola ʻe laui hongofulu miliona.
Kae kehe, fakatokangaʻi, naʻe fanongo ʻa e kuiní ʻi he ongoongo ʻo Solomone “ʻi he huafa ʻo Sihova.” Ko ia, naʻe ʻikai ko ha fononga fakapisinisi eni. ʻOku fakamoʻoniʻi, naʻe haʻu tefito ʻa e kuiní ke fanongo ki he poto ʻo Solomoné—mahalo ke ako ai foki ha meʻa fekauʻaki mo hono ʻOtuá, ʻa Sihova. Koeʻuhi ʻoku hangehangē naʻá ne tupu meia Semi pe ko Hami, ʻa ia ko e ongo lotu kia Sihova, mahalo pē naʻá ne fieʻilo fekauʻaki mo e lotu ʻa ʻene fanga kuí.
Ko ha ʻAʻahi ʻA Ia Naʻe Fakapaleʻi Lahi
Naʻe mātuʻaki maongo ki he kuini ʻo Sipá ʻa e poto ʻo Solomoné pea mo e tuʻumālie ʻo hono puleʻangá ʻo “lele [ai] hono laumalie.” (1 Tuʻi 10:4, 5) Ki he niʻihi ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko ení naʻe “fakatau mānava” ʻa e kuiní. ʻOku aʻu ʻo pehē ʻe ha mataotao ʻe taha naʻá ne pongia! Ko e hā pē ne hokó, naʻe ofo ʻa e kuiní ʻi he meʻa naʻá ne mātā mo fanongoá. Naʻá ne pehē ʻoku monūʻia ʻa e kau sevāniti ʻa Solomoné ʻi he malava ke nau fanongo ki he poto ʻo e tuʻí ni, peá ne fakafetaʻi kia Sihova ki hono fakanofo ʻo Solomone ki he taloní. Naʻá ne foaki ange leva ʻa e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga ki he tuʻí, ko e koulá ʻataʻatā pē ko hono fakakātoá, ʻi he ngaahi fakafuofua ʻi onopōní, ko e US$40,000,000 nai. Ko Solomone foki naʻá ne foaki ange ʻa e ngaahi meʻaʻofa, ʻo ʻoange ki he kuiní “ʻa e meʻa kotoa naʻa ne holi ki ai, ʻa ia pe naʻa ne kolea.”—1 Tuʻi 10:6-13.
it-2 990-991
Solomone
ʻI he hili ʻa e mamata ʻa e kuiní ki he nāunauʻia ʻa e temipalé mo e fale ʻo Solomoné, ko e meʻakai mo e inu ʻi he tēpilé, ko e ngāue ʻa e kau tali-tēpilé fakataha mo honau teungá, pea mo e ngaahi feilaulau tutu naʻe ʻohake maʻu pē ʻi he temipalé, “naʻe ʻikai mei tau ʻa ʻene mānavá,” ko ia naʻá ne kalanga, “Pea vakai, kuo ʻikai ke tala mai kiate au naʻa mo hano vaeua. Kuó ke fakalaka mamaʻo atu koe ʻi he ongoongo ʻo e poto mo e tuʻumālie naʻá ku fanongo aí.” Naʻá ne hoko atu ʻo fakahaaʻi he fiefia ē ko e kau sevāniti ʻoku nau tauhi ki ha tuʻi pehē. ʻI he meʻá ni kotoa naʻá ne fakahīkihikiʻi ʻa Sihova, ke faitāpuekina ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻa ia kuó ne fakahaaʻi ʻene ʻofa ki ʻIsilelí ʻaki hono fakanofo ʻa Solomone ko e tuʻi ke fakahoko mai ʻa e fakamaau totonú mo e māʻoniʻoní.—1 Tuʻi 10:4-9; 2 Kal. 9:3-8.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-2 1097
Taloni
Ko e taloni pē ʻe taha ʻo ha tuʻi ʻIsileli naʻe fakamatalaʻi fakaikiiki ko e taloni naʻe ngaohi ʻe Solomoné. (1 Tuʻi 10:18-20; 2 Kal. 9:17-19) ʻOku hā ngali naʻe tuʻu eni ʻi he “Holo ʻo e Taloní,” ko e taha ʻo e ngaahi fale naʻe tuʻu ʻi Moʻunga Molaia ʻi Selusalema. (1 Tuʻi 7:7) Ko ha ‘fuʻu taloni lei naʻe kofuʻaki ia ʻa e koula kuo sivi pea naʻe ʻi ai hano fakapalepale takai mei mui pea mo e ongo hiliʻanga nima.’ Neongo ko e leí ngalingali ko e meʻa tefito ia naʻe ngaohiʻaki ʻa e sea fakatuʻí, ko e sīpinga langa naʻe faʻa muimui ki ai ʻi he temipalé naʻá ne fakahaaʻi nai ko e taloní naʻe ngaohi mei he papa, kofuʻaki ʻa e koula kuo sivi pea fakasanisaniʻaki ʻa e ngaahi lauʻi meʻa ngaohi mei he leí. Ki he tokotaha mamatá, ko ha taloni pehē ʻe hangē ia naʻe ngaohi ʻataʻatā pē mei he leí mo e koula. Hili ʻa e lave fekauʻaki mo e sitepu ʻe ono ki he taloní, ʻoku hoko atu ʻa e fakamatalá: “mo e ʻīmisi ʻo e ongo laione naʻá na tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo e ongo hiliʻanga nimá. Pea naʻe tuʻu ʻa e ngaahi ʻīmisi ʻo e fanga laione ʻe 12 ʻi he sitepu ʻe onó, ko e taha ʻi he ngataʻanga taki taha ʻo e sitepu ʻe onó.” (2 Kal. 9:17-19) ʻOku feʻungamālie hono ngāueʻaki fakaefakatātā ʻa e laioné ke ne fakafofongaʻi ʻa e mafai ke pulé. (Sēn. 49:9, 10; Fkh. 5:5) Ko e laione ʻe 12 ʻoku fehoanaki ia mo e matakali ʻe 12 ʻo ʻIsilelí, ngalingali ʻoku ne fakatātaaʻi ʻenau fakamoʻulaloa mo e poupou ki he tokotaha ʻoku pule ʻi he taloní. Naʻe fakapipiki ki he taloní ha tuʻunga-vaʻe koula. ʻI hono fakamatalaʻí ko e taloni lei mo e koula ko ení—ko e fakapalepalé mo hono tuʻuʻanga fisifisimuʻá fakataha mo e ongo laione fakatuʻí—naʻe mahulu atu ia ʻi ha toe taloni ʻi he taimi ko iá, pe naʻe maʻu hake ʻe he kau keli fakatotoló, pe hā ʻi ha ngaahi langa fakamanatu, pe fakamatalaʻi ʻi he ngaahi tā tongitongí. Hangē ko ia naʻe sio ki ai ʻa e tokotaha tohi kalonikalí: “Kuo ʻikai ha toe puleʻanga kuó ne ngaohi ha meʻa ʻe taha ʻo hangē ko iá.”—2 Kal. 9:19.
ʻEPELELI 17-23
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 KALONIKALI 10-12
“Maʻu ʻAonga mei he Faleʻi Fakapotopotó”
Naʻe Mei Lava Ke Ne Maʻu ʻa e Hōifua ʻa e ʻOtuá
Ko ha fili faingataʻa naʻe pau ke fai ʻe Lehopoamé. Kapau te ne fai ki he meʻa ʻoku loto ki ai ʻa e kakaí, ko ia mo hono fāmilí mo e faʻahinga ʻi he palasí ʻe pau nai ke nau moʻui ʻo ʻikai maʻu ʻa e tuʻumālie naʻa nau anga ki aí. Kae kehe, kapau te ne fakafisingaʻi ʻa e kole ʻa e kakaí, te nau angatuʻu nai kiate ia. Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne faí? Naʻá ne ʻuluaki talanoa mo e kau tangata taʻumotuʻa ʻa ia naʻa nau tokoniʻi ʻa ʻene tamaí. Naʻa nau tala ange kiate ia ke ne fanongo ki he kakaí. Ka ʻi he hili iá naʻe talanoa ʻa Lehopoame mo hono toʻumeʻá peá ne fili ke ngaohikoviʻi ʻa e kakaí. Naʻá ne tala kiate kinautolu: “Te u ʻai ke mamafa ange ʻa hoʻomou ʻioké, pea te u fakalahi atu ki ai. Naʻe tautea kimoutolu ʻe heʻeku tamaí ʻaki ʻa e ngaahi uipi, ka te u fai pehē ʻaki ʻa e ngaahi uipi mata māsila.”—2 Kal. 10:6-14.
Founga ʻe Lava Ai Ke Ke Fai ʻa e Ngaahi Fili Leleí
ʻOku toe tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga matuʻotuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻa ia ʻe lava ke tau fetalanoaʻaki ki heʻetau ngaahi filí. (Efeso 4:11, 12) Ko ia ai, ʻi he kumi faleʻi ki he niʻihi kehé, ʻoku ʻikai totonu ke tau muimui ʻi he ʻalunga ʻa e faʻahinga ʻa ia ʻoku nau ʻalu mei he tokotaha ki he tokotaha kae ʻoua pē kuo nau toki ʻiloʻi ha taha ʻokú ne leaʻaki ʻa e meʻa ʻoku nau loto ke fanongo ki aí. Pea nau toki muimui leva ki heʻene fakahinohinó. ʻOku toe totonu foki ke tau manatuʻi ʻa e fakatātā fakaefakatokanga fekauʻaki mo Lehopoamé. ʻI he taimi naʻá ne fehangahangai ai mo ha fili mafatukitukí, naʻá ne maʻu ʻa e fakahinohino lelei ʻaupito mei he kau tangata matuʻotuʻa ʻa ia naʻa nau ngāue mo ʻene tamaí. Kae kehe, ʻi he ʻikai te ne muimui ʻi heʻenau faleʻí, naʻá ne kumi faleʻi ki he kau talavou naʻe tutupu fakataha hake mo iá. ʻI he muimui ki heʻenau fakahinohinó, naʻá ne fai ai ha fili kovi ʻaupito pea ko hono ikuʻangá naʻe mole ai meiate ia ha konga lahi ʻo hono puleʻangá.—1 Tuʻi 12:1-17.
ʻI he taimi ʻo e kumi faleʻí, fai ia mei he faʻahinga ʻoku nau taukei ʻi he moʻuí pea maʻu ha ʻilo lelei fekauʻaki mo e ngaahi Konga Tohitapú pea mo ha tokanga ʻapasia ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú. (Palōveepi 1:5; 11:14; 13:20) ʻI he taimi ʻe ala lava aí, vaheʻi ha taimi ke fakalaulauloto ai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku kau ki aí pea ki he kotoa ʻo e fakamatala kuó ke fakatahatahaʻí. ʻI hoʻo hoko ʻo sio ki he ngaahi meʻá ʻi he maama ʻo e Folofola ʻa Sihová, ngalingali ʻe hoko ʻo mahino lahi ange ai ʻa e fili ʻoku tonú.—Filipai 4:6, 7.
it-2 768 ¶1
Lehopoame
Ko e hīkisia mo e tōʻonga fakamāhiki naʻe maʻu ʻe Lehopoamé naʻá ne fakamāvahevaheʻi ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí. Ko e matakali pē ʻo Siuta mo Penisimaní naʻá na hokohoko atu ke poupou ki he fale ʻo Tēvitá, pea pehē foki ki he poupou mei he kau taulaʻeiki mo e kau Līvai mei he ongo puleʻangá fakataha mo ha niʻihi tāutaha mei he matakali ʻe hongofulú.—1 Tuʻi 12:16, 17; 2 Kal. 10:16, 17; 11:13, 14, 16.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 966-967
Tēmeniō Fōtunga-hangē-ha-kosí
Ko e ngaahi lea ʻa Siosiua ʻoku ʻi he Siosiua 24:14 ʻokú ne fakahaaʻi mai naʻe uesia ʻa e kau ʻIsilelí ʻe he lotu loí lolotonga ʻenau nofo hili ʻi ʻIsipité, pea ʻoku fakahaaʻi ʻe ʻIsikeli ko e ngaahi tōʻonga fakapangani ko ení naʻe hokohoko atu ʻene fakamamahiʻi kinautolu ʻi he hili iá. (ʻIsi. 23:8, 21) ʻI he ʻuhinga ko ení ʻoku pehē ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi ko e tuʻutuʻuni fakaʻotua naʻe ʻoange ʻi he toafá ki he kau ʻIsilelí ke taʻofi kinautolu mei hono “fai ʻa e ngaahi feilaulau ki he fanga tēmeniō hangē ha kosí” (Liv. 17:1-7) mo hono fokotuʻu ʻe Lehopoame ʻa e kau taulaʻeiki “ki he ngaahi potu māʻolungá ke nau ngāue ki he fanga tēmeniō fōtunga hangē ha kosí pea ki he fanga kiʻi pulu naʻá ne ngaohí” (2 Kal. 11:15) ʻokú ne fakahaaʻi mai naʻe ʻi ai ha faʻahinga tōʻonga lotu ki he kosí ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻIsilelí hangē ko ia naʻe tuʻu-ki-muʻa ʻi ʻIsipité, tautefito ki he vahefonua Lower Egypt.
Neongo ʻoku pehē ʻe he niʻihi ko e fanga kosi moʻoni eni pe ngaahi ʻaitoli fōtunga hangē ha kosí, ʻoku ʻikai nai ke fakahaaʻi pau eni; pea ʻoku ʻikai nai ke ʻomai ʻe he ngaahi konga Tohi Tapú ha fakamoʻoni ʻo e meʻá ni. Ko e kupuʻi leá ʻoku ne fakahaaʻi mai ʻi he ʻatamai ʻo e faʻahinga naʻa nau lotu ki aí ko e ngaahi ʻotua loí naʻa nau fōtunga hangē ha kosí pe fulufulua. Pe, ko hono ngāueʻaki ʻa e “fanga kosí” ʻi he ngaahi maʻuʻanga fakamatalá ni ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e palakūʻia ʻi he ngaahi ʻaitoli kotoa pē fakalūkufua, pea naʻa mo e foʻi lea ʻoku ngāueʻaki ki he ʻaitolí ʻi he ngaahi konga tohi kehé ʻoku haʻu ia mei ha kupuʻi lea ʻoku ʻuhingá ko e “kinohaʻa,” kae kehe ‘oku ‘ikai ‘uhinga iá naʻe ngaohi ʻa e ngaahi ʻaitolí mei he kinohaʻá.—Liv. 26:30; Teu. 29:17.
ʻEPELELI 24-30
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 KALONIKALI 13-16
“Falala kia Sihova—ʻI he Taimi Fē?”
Kau Talavou—ʻE Lava Fēfē Ke Mou Maʻu ʻa e Falala ʻa e Niʻihi Kehé?
12 ʻI he kei talavou ʻa Tuʻi ʻAsá naʻá ne anga-fakatōkilalo mo loto-toʻa. Ko e fakatātaá, ʻi heʻene fetongi ʻene tamaí, ʻa ʻĀpaia, naʻá ne fokotuʻu ha feingangāue ke toʻo atu ʻa e tauhi ʻaitolí. Naʻá ne toe “tala ki Siuta ke nau kumi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau fanga kuí pea ke nau tauhi ʻa e Laó mo e fekaú.” (2 Kal. 14:1-7) Pea ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻe Sala ko e ʻItiopeá ʻa Siuta mo e kau sōtia ʻe toko 1,000,000, naʻe fakapotopoto ʻa ʻAsa ʻo hanga kia Sihova ki ha tokoni, ʻo pehē: “ʻE Sihova, ʻoku ʻikai ko ha meʻa lahi ia kiate koe pe ʻoku tokolahi pe ʻikai ha mālohi ʻa e faʻahinga ʻokú ke tokoniʻí. Tokoniʻi kimautolu, ʻe Sihova ko homau ʻOtua, he ʻoku mau falala atu kiate koe.” Ko e ngaahi lea fakaʻofoʻofa ko ení ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e lahi ʻo e falala pau ʻa ʻAsa ki he malava ʻa Sihova ke fakahaofi ia mo hono kakaí. Naʻe falala ʻa ʻAsa ki heʻene Tamai fakahēvaní, pea “naʻe ikunaʻi . . . ʻe Sihova ʻa e kau ʻItiopeá.”—2 Kal. 14:8-12.
Kau Talavou—ʻE Lava Fēfē Ke Mou Maʻu ʻa e Falala ʻa e Niʻihi Kehé?
13 ʻOku ʻikai ha veiveiua te ke loto-tatau ko e fehangahangai mo e fuʻu kau sōtia ʻe toko 1,000,000, ko ha fuʻu pole lahi, ka naʻe fehangahangai lavameʻa ʻa ʻAsa ia mo ia. Kae kehe, ko e meʻa fakamamahí, ʻi he hoko ha pole naʻe ʻikai ke fuʻu fakamanavahē, naʻe ʻikai hanga ʻa ʻAsa kia Sihova. ʻI hono fakamanamanaʻi ʻe he tuʻi ʻIsileli fulikivanu ko Pāsá, naʻe hanga ʻa ʻAsa ki he tuʻi ʻo Sīliá ki ha tokoni. Naʻe taki atu ʻa e fili ko iá ki ha fakatamaki! Fakafou ʻi he palōfita ʻa Sihova ko Hēnaní, naʻá ne tala kia ʻAsa: “Koeʻuhi ko hoʻo falala ki he tuʻi ʻo Sīliá pea ʻikai te ke falala kia Sihova ko ho ʻOtuá, kuo hao ʻa e kau tau ʻa e tuʻi ʻo Sīliá mei ho nimá.” Ko hono moʻoní, mei he taimi ko iá ʻo faai atu mo e faitau hokohoko ʻa ʻAsa. (2 Kal. 16:7, 9; 1 Tuʻi 15:32) Ko e hā ʻa e lēsoní?
Kau Talavou—ʻE Lava Fēfē Ke Mou Maʻu ʻa e Falala ʻa e Niʻihi Kehé?
14 Nofoʻaki anga-fakatōkilalo pea hokohoko atu ke falala kia Sihova. ʻI hoʻo papitaisó, naʻá ke fakahaaʻi ai ʻa e tui lahi mo e falala kia Sihova. Pea naʻe fiefia ʻa Sihova ke ʻoatu ʻa e monū ke ke hoko ko e konga ʻo hono fāmilí. Ko e meʻa ʻoku fiemaʻu he taimi ní ke ke hokohoko atu ke falala kia Sihova. ʻOku hā ngali faingofua nai ke falala kia Sihova ʻi he taimi kuo pau ai ke ke fai ha ngaahi fili mafatukituki ʻi he moʻuí, kae fēfē ʻa e ngaahi meʻa kehé? He mahuʻinga ē ke ke falala kia Sihova ʻi hono fai ʻa e ngaahi filí, kau ai ʻa e fakafiefiá, ngāue fakamāmaní, mo e ngaahi taumuʻa ʻi he moʻuí! ʻOua ʻe falala ki he poto pē ʻoʻoú. ʻI hono kehé, kumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku feʻungamālie mo ho tuʻungá, pea ngāue ʻo fehoanaki mo ia. (Pal. 3:5, 6) ʻI hoʻo fai peheé, te ke ʻai ai ʻa Sihova ke fiefia pea te ke maʻu ai ʻa e fakaʻapaʻapa ʻa e faʻahinga ʻi hoʻo fakatahaʻangá.—Lau ʻa e 1 Tīmote 4:12.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Tauhi kia Sihova ʻi he Loto Kakato!
7 ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi pe ʻoku tau līʻoa kakato kia Sihová? ʻE lava ke tau ʻeke hifo kia kitautolu: ‘Te u talangofua kia Sihova naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa aí? ʻOku ou fakapapauʻi moʻoni ke tauhi ke maʻa ʻene fakatahaʻangá?’ Fakakaukau ki he lahi ʻo e loto-toʻa naʻe fiemaʻu ʻe ʻAsá kae lava ke ne toʻo atu ʻene kui fefiné mei hono tuʻunga ko e kuiní! ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ke ke loto-toʻa ʻo hangē ko ʻAsá. Ko e fakatātaá, fēfē kapau ko ha mēmipa ʻi ho fāmilí pe ko ha kaumeʻa ofi ʻoku faiangahala, ʻikai fakatomala, pea pau ke tuʻusi ai ia mei he fakatahaʻangá? Te ke fakapapauʻi ke ʻoua ʻe feohi mo e tokotaha ko iá? Ko e hā te ne ueʻi ho lotó ke ke faí?