-
Malanga Hake ha FakakikihiKo e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
-
-
Vahe 115
Malanga Hake ha Fakakikihi
KI MUʻA ange ʻi he efiafi ko iá, naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū ha lēsoni fakaʻofoʻofa ʻi he ngāue anga-fakatōkilaló ʻaki ʻene fufulu ʻa e vaʻe ʻo ʻene kau ʻaposetoló. Ki mui ai, naʻá ne fokotuʻu ʻa e Fakamanatu ʻo ʻene pekia naʻe tuʻunuku atú. ʻI he taimi ko ʻení, tautefito ki he meʻa ko ia kuo toki hokó, naʻe hoko ha meʻa fakaʻohovale. Naʻe fakakikihi mālohi ʻa ʻene kau ʻaposetoló pe ko hai ʻoku ngalingali ko e lahi tahá ia! ʻOku hā mahino, ko ha hoko atu ʻeni ʻo ha fakakikihi fuoloa.
Manatuʻi ʻi he hili ʻo e fakasinokehe ʻa Sīsū ʻi he moʻungá, naʻe fakakikihi ʻa e kau ʻaposetoló ʻiate kinautolu pē pe ko hai ʻoku lahi tahá. ʻIkai ko ia pē, naʻe kole ʻe Sēmisi mo Sione ha ongo tuʻunga tuʻu-ki-muʻa ʻi he Puleʻangá, ʻo iku ke toe lahi ange ai ʻa e fekīhiaki ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻaposetoló. ʻI hono pō fakaʻosi ko ʻeni mo kinautolú, hono ʻikai pau ke loto-mamahi ʻa Sīsū ʻi heʻene vakai atu kiate kinautolu ʻoku nau toe fekeʻikeʻi peé! Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne faí?
ʻI he ʻikai ke tafuluʻi ʻa e kau ʻaposetoló koeʻuhi ko honau ʻulungaangá, naʻe toe fakamahino anga-kātaki ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Ko e ngaahi tuʻi ʻo e Senitailé ʻoku nau puleʻi kinautolu, pea ko kinautolu ʻoku faʻiteliha kiate kinautolú ʻoku lau ko e kau Tokoni-ʻOfa. Ka ʻe ʻikai te mou pehē kimoutolu. . . . He ko hai ʻoku māʻolungá, ko ia ʻoku nofo ʻi he kaí, pe ko ia ʻoku sevānití? ʻIkai ko ia ʻoku nofo ʻi he kaí?” Pea, ʻi heʻene fakamanatuʻi leva kiate kinautolu ʻa ʻene faʻifaʻitakiʻangá, naʻá ne pehē: “Ka ko au ʻoku ou ʻi homou lotolotongá ʻo hangē ko e sevānití.”
Neongo ʻa ʻenau ngaahi taʻehaohaoá, naʻe nofo maʻu ʻa e kau ʻaposetoló mo Sīsū lolotonga ʻa hono ngaahi ʻahiʻahí. Ko ia naʻá ne pehē: “ʻOku ou fuakava mo kimoutolu, hangē ko e fuakava ʻa e Tamaí kiate aú, ki ha puleʻanga.” Ko e fuakava fakaekinautolu ko ʻeni ʻi he vahaʻa ʻo Sīsū mo hono kau muimui mateakí kuo fakahoko ai kinautolu kiate ia ke kau ʻi heʻene pule fakatuʻí. Ko ha tokolahi fakangatangata pē ko e toko 144,000 ʻoku kau ki he fuakava ko ʻeni ki ha Puleʻangá.
Neongo naʻe tuku ki he kau ʻaposetoló ʻa e ʻamanaki fakaofo ko ʻeni ke kaungāpule mo Kalaisi ʻi he Puleʻangá, naʻa nau lolotonga vaivai fakalaumālie. “Te mou tūkia kotoa pē ʻiate au he poó ni,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. Kae kehe, ʻi heʻene tala kia Pita kuó Ne lotu koeʻuhi ko iá, naʻe naʻinaʻi ange ʻa Sīsū: “Pea ʻo ka ke ka toki foki mai, ke ke poupou ʻe koe ho ngaahi tokouá.”
“Siʻi fānau,” ko e fakamatala ia ʻa Sīsuú, “ʻoku kei toe siʻi ʻeku ʻiate kimoutolú. Te mou kumi au; kae hangē ko ʻeku lea ki haʻa Siú, ʻo pehē, ‘Ko e potu ʻoku ou ʻalu ki aí, ʻe ʻikai te mou lava ke aʻu ki ai,’ ʻoku pehē foki ʻeku leá ni kiate kimoutolú. Ko e tuʻutuʻuni foʻou ʻoku ou tuku kiate kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki; hangē ā ko ʻeku ʻofaʻi kimoutolú, ke pehē foki hoʻomou feʻofaʻakí. Ko e meʻa ko ē ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu ʻaʻakú, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.”
“ʻEiki, ko hoʻo meʻá ki fē?” ko e fehuʻi ia ʻa Pitá.
“Ko e potu ʻoku ou ʻalu ki aí ʻe ʻikai te ke lava ke muimui mai ki ai ʻi he taimí ni,” ko e tali ia ʻa Sīsuú, “ka te ke muimui ki ai ʻamui.”
“ʻEiki, ko e ʻikai te u lava ke muimui atu ki ai ʻi he taimi ní, ko e hā?” ko e fieʻilo ia ki ai ʻa Pitá. “Naʻa mo ʻeku moʻuí te u liʻaki ia maʻau.”
“Te ke liʻaki koā hoʻo moʻuí koeʻuhi ko au, ʻo?” ko e fehuʻi ia ʻa Sīsuú. “Ko au ē, ʻoku ou tala atu, ko e ʻanaí, ʻio, ʻi he poó ni, ʻi he teʻeki ke ʻuʻua tuʻo ua ʻa e moá, te ke fakafisinga au ʻe koe ʻo tuʻo tolu mālō.”
“ʻE ʻikai ʻaupito te u fakafisinga koe,” ko e lea fakamatematē atu ia ʻa Pitá, “neongo ʻe iku pē ki haʻaku mate mo koe.” Pea lolotonga ʻa e kau mo e kau ʻaposetolo kehé ʻi he leaʻaki ʻa e meʻa tatau pē, naʻe pōlepole ʻa Pita: “Neongo ʻe tūkia kotoa pē ʻiate koe, ka ko au ʻe ʻikai te u tūkia ʻo taʻengata!”
ʻI he lave ki he taimi naʻá ne fekau ai ʻa e kau ʻaposetoló ki ha fononga ngāue fakamalanga ʻi Kāleli ʻo ʻikai ke ʻi ai ha kato paʻanga pe kato meʻakaí, naʻe ʻeke ange ʻe Sīsū: “Naʻa mou masiva ʻi ha meʻa?”
“ʻIkai!” ko ʻenau talí ia.
“Ka ʻi he taimí ni, ʻilonga ha taha ʻokú ne maʻu ha kato paʻanga, ke ne toʻo ia, pehē foki mo ha kato ʻoho,” ko ʻene leá ia, “pea ko ia ʻoku ʻikai ke maʻu ha meʻa pehē, ke ne fakatau atu hono kofú ke maʻu ʻaki ha heletā. He ʻoku ou pehē atu kiate kimoutolu, kuo pau ke fakamoʻoni ʻiate au ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe tohí, ‘Pea naʻe fakakau ia mo e kau maumau-laó.’ He ko ʻeni ʻoku fakaʻaʻau ke iku ʻa e meʻa naʻe tohi kiate aú.”
Naʻe lave ʻa Sīsū ki he taimi ʻa ia ʻe tutuki ai ia mo e ongo kaihaʻá, pe ongo maumau-laó. Naʻá ne toe fakahā foki ko hono kau muimuí te nau fehangahangai ʻi he hili iá mo e fakatanga mamafa. “ʻEiki, vakai! ko e heletā ʻeni ʻe ua,” ko ʻenau leá ia.
“ʻOku lahi pē ia,” ko ʻene talí ia. Hangē ko ia te tau vakai ki aí, ko ʻenau ʻalu ko ʻeni mo e heletaá ʻe toki lava ai ʻe Sīsū ke akoʻi ha meʻa mahuʻinga ʻe taha. Mātiu 26:31-35; Maake 14:27-31; Luke 22:24-38; Sione 13:31-38; Fakahā 14:1-3.
▪ Ko e hā ko ha meʻa fakaʻohovale ai ʻa e fakakikihi ʻa e kau ʻaposetoló?
▪ Naʻe anga-fēfē hono fakaleleiʻi ʻe Sīsū ʻa e fakakikihí?
▪ Ko e hā ʻoku fakahoko ʻe he fuakava naʻe fai ʻe Sīsū mo ʻene kau ākongá?
▪ Ko e hā ʻa e fekau foʻou naʻe tuku mai ʻe Sīsuú, pea ʻoku mahuʻinga fēfē ia?
▪ Ko e hā ʻa e fuʻu pōlepole naʻe fakahāhā ʻe Pitá, pea ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú?
▪ Ko e hā ʻoku kehekehe ai ʻa e ngaahi fekau ʻa Sīsū ʻo kau ki hono ʻave ʻo e kato paʻangá mo e kato ʻohó mei he fekau naʻá ne ʻuluaki fai ki muʻa atu aí?
-
-
Ko Hono Teuʻi ʻa e Kau ʻAposetoló ki Heʻene MavahéKo e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
-
-
Vahe 116
Ko Hono Teuʻi ʻa e Kau ʻAposetoló ki Heʻene Mavahé
NAʻE ʻosi atu ʻa e kai ʻo e fakamanatú, ka naʻe kei ʻi he loki pē ʻi ʻolungá ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻaposetoló. Neongo naʻe panaki ke ʻalu ʻa Sīsū ia, naʻe kei toe lahi pē ʻa e ngaahi meʻa ke ne leaʻakí. “ʻOua naʻa tuku ke puputuʻu homou lotó,” ko ʻene fakafiemālieʻi ia kinautolú. “Tui pīkitai ki he ʻOtuá.” Ka naʻá ne tānaki atu: “Tui pīkitai foki kiate au.”
“ʻI he ʻapi ʻo ʻeku Tamaí ʻoku lahi ʻa e ngaahi nofoʻangá,” ko e hoko atu ia ʻa Sīsuú. “Ko ʻeku ʻalu ʻeni ke teuteu ha potu moʻomoutolu . . . Koeʻuhi ko e potu ʻoku ou ʻi aí, ke mou ʻi ai foki. Pea ko e potu ʻoku ou ʻalu ki aí ʻoku mou ʻilo hono halá.” Naʻe ʻikai ke mahino ki he kau ʻaposetoló ko e talanoa ʻa Sīsuú ʻo kau ki heʻene ʻalu ki hēvaní, ko ia naʻe ʻeke ange ʻe Tōmasi: “ʻEiki, ʻoku ʻikai te mau ʻilo pe ko hoʻo meʻá ki fē. Pea mau ʻilo fēfē ai ʻa e halá?”
“Ko au pē ko e hala, pea mo e moʻoni mo e moʻui,” ko e tali ia ʻa Sīsuú. ʻIo, ko hono tali pē ʻo iá mo faʻifaʻitaki ki heʻene founga moʻuí ʻe lava ai ha taha ke hū ki he fale fakahēvani ʻo e Tamaí koeʻuhi ʻo hangē ko e lea ʻa Sīsuú: “ʻOku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamaí ka ʻi heʻene fou ʻiate au.”
“ʻEiki, tuku ke mau sio ki he Tamaí,” ko e kole ia ʻa Filipé, “pea kuo mau fiemālie leva.” ʻOku hā mahino naʻe fiemaʻu ʻe Filipe ke ʻomai ʻe Sīsū ha fakaʻilonga hā mai ʻo kau ki he ʻOtuá, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻi he kuonga ki muʻá ʻi he ngaahi vīsone kia Mōsese, ʻIlaisiā, mo ʻAiseá. Ka, ko hono moʻoní, naʻe maʻu ʻe he kau ʻaposetoló ia ʻa e meʻa ʻoku lelei ange ia ʻi he ngaahi faʻahinga vīsone peheé, ʻo hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻa Sīsuú: “Kuo fuoloa fau ʻeku ʻiate kimoutolú, pea kuo teʻeki koā ke ke ʻilo au, Filipe? Ko ia kuó ne mātā aú, kuó ne mātā ʻa e Tamaí.”
Naʻe tapua haohaoa ʻaupito ʻe Sīsū ʻa e ʻulungaanga ʻo ʻene Tamaí ʻa ia naʻe hoko ai ʻa e nofo mo Sīsuú mo hono fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻá ne faí, ko hono moʻoní, naʻe hangē tofu pē ia ko e sio tonu ki heʻene Tamaí. Ka ʻoku māʻolunga ange ʻa e Tamaí ia ʻi he ʻAló, ʻo hangē ko ia naʻe fakamoʻoniʻi mai ʻe Sīsuú: “Ko e ngaahi lea ʻoku ou fai kiate kimoutolú, ʻoku ʻikai te u leaʻaki meiate au.” Naʻe tuku ʻe Sīsū ʻa e lelei kotoa ʻo ʻene akonakí ki heʻene Tamai fakahēvaní.
Hono ʻikai ko ha fakalototoʻa lahi ē ki he kau ʻaposetoló ke nau fanongo ki he meʻa naʻe tala ʻe Sīsū kiate kinautolú: “Ko ia ʻoku tui pīkitai kiate aú, ko e ngaahi ngāue ʻoku ou faí ʻe fai ʻe he tokotaha ko iá foki; ʻio, te ne fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hulu atu ʻi he ngaahi meʻá ni”! Naʻe ʻikai ke ʻuhinga ʻa Sīsū ia ʻe maʻu ʻe hono kau muimuí ha mālohi fakaemana lahi ange ʻiate ia. ʻIkai, ka ko ʻene ʻuhingá te nau fai ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi ha taimi lōloa ange, ʻi ha feituʻu lahi ange, pea ki he kakai tokolahi ange.
ʻE ʻikai ke liʻaki ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ʻi he hili ʻo ʻene mavahé. “ʻIlonga ha meʻa te mou kole ʻi hoku hingoá,” ko ʻene talaʻofá ia, “te u fai ia.” Naʻá ne toe pehē: “Te u tala ki he Tamaí, pea te ne foaki kiate kimoutolu ha taukapo ʻe tokotaha, koeʻuhi ke ne ʻiate kimoutolu ʻo taʻengata, ʻio, ko e laumālie ʻo e moʻoní.” Ki mui ai, ʻi he hili ʻa ʻene hāʻele hake ki hēvaní, naʻe huaʻi hifo ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ko e taukapo ia ʻe tahá.
Naʻe ofi ʻa e mavahe ʻa Sīsuú, he naʻá ne pehē: “ʻOku toe siʻi pea ʻikai kei sio kiate au ʻa māmani.” ʻE hoko ai ʻa Sīsū ia ko e meʻamoʻui laumālie ʻe ʻikai ke malava ha tangata ia ke mamata ki ai. Ka naʻe toe talaʻofa ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻaposetolo anga-tonú: “Ka ka sio ai pē kiate au ʻe kimoutolu, koeʻuhi ʻoku ou moʻui pea te mou moʻui ai pē.” ʻIo, ʻe ʻikai ke ngata pē ʻi he hā ʻa Sīsū kiate kinautolu ʻi he sino fakaetangata he hili ʻene toetuʻú ka ʻi he taimi totonu te ne fokotuʻu ai kinautolu ke nau moʻui fakataha mo ia ʻi hēvani ʻi he tuʻunga ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie.
Naʻe fakahā leva ʻe Sīsū ʻa e tuʻutuʻuni faingofua: “Ko ia ʻoku maʻu ʻeku ngaahi tuʻutuʻuní, mo tauhi ki aí, ko ia ia ʻoku ʻofa kiate aú. Pea ko ia ʻoku ʻofa kiate aú ʻe ʻofeina ia ʻe heʻeku Tamaí, pea te u ʻofa mo au kiate ia, pea te u fakahaaʻi au kiate ia.”
ʻI he meʻá ni ko e ʻaposetolo ko ia ko Siutasi, ʻa e tokotaha naʻe toe ui foki ko Tatiusí, naʻá ne fakahohaʻa atu: “ʻEiki, ko e hā kuo pehē aí, hoʻo teu fakahaaʻi koe kiate kimautolu, kae ʻikai ki māmani?”
“Kapau ʻoku ʻofa ha taha kiate au,” ko e tali ia ʻa Sīsuú, “te ne tauhi ʻeku leá, pea ʻe ʻofa kiate ia ʻa ʻeku Tamaí . . . Ko ia ʻoku ʻikai ke ʻofa kiate aú, ʻoku ʻikai te ne tauhi ʻeku ngaahi leá.” ʻOku taʻetokangaʻi ʻe māmani ia ʻa e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí ʻo kehe ʻaupito mei heʻene kau muimui talangofuá. Ko ia ʻoku ʻikai te ne fakahaaʻi ia kiate kinautolu.
Lolotonga ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi māmaní, naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū ha ngaahi meʻa lahi ki heʻene kau ʻaposetoló. Ka ʻe anga-fēfē ke nau manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko iá, tautefito koeʻuhi ʻi he aʻu mai ki he mōmeniti ia ko ʻení, naʻe ʻikai malava ke nau makupusi ʻa e ngaahi meʻa lahi? Ko e meʻa fakafiefiá, he naʻe talaʻofa ʻe Sīsū: “Ko e taukapo, ko e laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe fekau mai ʻe he Tamaí ʻi hoku hingoá, ko e tokotaha ko iá te ne ako kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē, pea te ne fakamanatu kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú.”
ʻI hono toe fakafiemālieʻi kinautolú, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ka u tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ha melino ʻaʻaku ʻoku ou foaki atu . . . ʻOua naʻa tuku ke puputuʻu homou lotó.” Ko e moʻoni, ʻe mavahe ʻa Sīsū, ka naʻá ne fakamatala: “Ka ne mou ʻofa kiate au, pehē te mou fiefia ʻi heʻeku ʻalu ki he Tamaí, koeʻuhi ʻoku lahi ʻa e Tamaí ʻiate au.”
Naʻe toe siʻi ʻa e taimi ke nofo ai ʻa Sīsū mo kinautolú. “ʻE ʻikai te u toe talanoa lahi mo kimoutolu,” ko ʻene leá ia, “he ʻoku haʻu ʻa e ʻeiki ʻo māmaní. Pea talaʻehai ʻoku ʻi ai haʻane momoʻi meʻa ʻiate au.” Ko Sētane ko e Tēvoló, ko e tokotaha ia naʻe malava ke ne hū kia Siutasi peá ne puleʻi iá, ko e pule ia ʻo e māmaní. Ka naʻe ʻikai ke ʻi ai ha vaivaiʻanga angahalaʻia ʻia Sīsū ʻe lava ai ʻe Sētane ke ngāueʻaki ke fakatafoki ia mei hono tauhi ʻa e ʻOtuá.
Ko Hono Maʻu ha Vahaʻangatae Fekoekoeʻi
ʻI he ʻosi ʻa e kai ʻo e fakamanatú, naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ʻaposetoló ʻaki ha fetalanoaʻaki fakamātoato fakaekinautolu pē. Naʻe laka atu nai ʻeni ʻi he tuʻuapoó. Ko ia naʻe ekinaki ange ʻe Sīsū: “Mou tuʻu, ke tau ʻalu mei heni.” Kae kehe, ki muʻa ke nau ʻalú, naʻe ueʻi ʻa Sīsū ʻe heʻene ʻofa kiate kinautolú, ʻo ne hoko atu ʻa ʻene leá, ʻo ne ʻoatu ai ha talanoa fakatātā fakatupu ueʻi loto.
“Ko au ko e vaine moʻonia, pea ko ʻeku Tamaí ko e tauhi ngoué ia,” ko ʻene kamatá ia. Ko e Tauhi Ngoue Lahí, ko e ʻOtua ko Sihová, naʻá ne tō ʻa e vaine fakaefakatātā ko ʻení ʻi heʻene pani ʻa Sīsū ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi hono papitaiso ia ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 29 T.S. Ka naʻe hoko atu ʻa Sīsū ke fakahā ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻiate ia ʻa hono fakatātaaʻi ʻe he vainé, ʻo ne pehē: “ʻIlonga ha vaʻa ʻiate au ʻoku ʻikai fua, ʻokú ne motuhi ia, pea ʻilonga ha vaʻa ʻoku fua, ʻokú ne ʻauhani ia, ke ʻāsili ʻene fuá. . . . Hangē ʻoku ʻikai ke faʻa fua ʻa e vaʻá ʻiate ia pē, ʻo kapau ʻe ʻikai nofo maʻu ʻi he vainé, pehē foki, ʻe ʻikai te mou lava ʻe kimoutolu, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou nofo maʻu ʻiate au. Ko au pē ko e vainé, ko kimoutolú ko e ngaahi vaʻa.”
ʻI he ngaahi ʻaho ʻe 51 ki mui, naʻe hoko ai ʻa e kau ʻaposetoló mo e niʻihi kehe ko e ngaahi vaʻa ʻo e vainé ʻi hono huaʻi hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻi he Penitekosí. Faifai atu pē, pea hoko ʻa e toko 144,000 ko e ngaahi vaʻa ʻo e vaine fakaefakatātaá. Fakataha mo e sino ʻo e vainé, ko Sīsū Kalaisi, ʻoku faʻuʻaki kinautolu ʻa e vaine fakaefakatātā ʻa ia ʻokú ne fua mai ʻaki ʻa e ngaahi fua ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.
Naʻe fakamatala ʻa Sīsū ki he kī tefito ke maʻu ai ʻa e fuá: “Ko ia ʻoku nofo maʻu ʻiate aú, mo au ʻiate iá, ʻoku fua lahi ʻa e tokotaha ko iá; he ka māvae mo au, ʻoku ʻikai te mou faʻa fai ha meʻa.” Kae kehe, kapau ʻoku ʻikai ke fua mai ha tokotaha, naʻe pehē ʻe Sīsū, “ne liʻaki atu hangē ko e vaʻá na, peá ne mae; pea ʻoku nau tānaki ʻa e ngaahi meʻa pehē, ʻo laku ki he afí, pea ʻoku vela.” ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe talaʻofa mai ʻe Sīsū: “Kapau te mou nofo maʻu ʻiate au, pea kapau ʻe nofo maʻu ʻeku ngaahi leá ʻiate kimoutolu, pea neongo pe ko e hā te mou loto ki aí, mou kole, pea ʻe fai kiate kimoutolu.”
ʻIkai ngata aí, naʻe pehē ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻaposetoló: “Ko e meʻa ko iá kuo fakalāngilangiʻi ai ʻa ʻeku Tamaí, koeʻuhi ke iku ki hoʻomou fua lahi, mo hoʻomou mātuʻaki hoko ko e kau ako ʻaʻaku.” Ko e fua ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá mei he ngaahi vaʻá ko ʻenau fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí, fakatautefito ki he ʻofá. ʻIkai ko ia pē, koeʻuhi ko Kalaisi naʻe hoko ko ha tokotaha fanongonongo atu ia ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku kau ai foki ki he fua ʻoku fiemaʻú ʻa ʻenau ngāue ko e ngaohi ākonga ʻo hangē ko ia naʻá ne faí.
“Mou nofo maʻu ʻi he ʻofa ko ia ʻaʻakú,” ko e naʻinaʻi ia ʻa Sīsuú. Ka, naʻe malava fēfē ke fai pehē ʻene kau ʻaposetoló? “Kapau te mou tauhi ʻeku ngaahi tuʻutuʻuní,” ko ʻene leá ia, “te mou nofo maʻu ʻi heʻeku ʻofá.” Naʻe hoko atu ʻa e fakamatala ʻa Sīsuú ʻo ne pehē: “Ko ʻeni ia ʻa e tuʻutuʻuni ʻaʻakú, ke mou feʻofaʻaki, ʻo hangē ko e ʻofa ne u fai kiate kimoutolú. Talaʻehai ʻoku ai ha ʻofa ʻa ha taha ʻe lahi ʻi he ʻofa ko é, ke ne liʻaki ʻene moʻuí koeʻuhi ko hono ngaahi kaumeʻá.”
ʻI ha ngaahi houa siʻi pē mei ai, naʻe fakahāhā ai ʻe Sīsū ʻa e ʻofa hulu faú ni ʻaki ʻa ʻene foaki ʻene moʻuí koeʻuhi ko ʻene kau ʻaposetoló, pea pehē ki ha niʻihi kehe te nau tui pīkitai kiate iá. ʻOku totonu ke ueʻi ʻe heʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻa hono kau muimuí ke nau maʻu ʻa e feʻofaʻaki feilaulauʻi-kita tatau pē. Ko e ʻofa ko ʻení ʻe fakaʻilongaʻi ai kinautolu, ʻo hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻa Sīsū ki muʻa atú: “Ko e meʻa ko ē ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu ʻaʻakú, ʻo kapau ʻe ʻi ai haʻamou feʻofaʻaki.”
ʻI hono fakapapauʻi ʻa hono ngaahi kaumeʻá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko hoku ngaahi kaumeʻa ʻa kimoutolu ʻo kapau ʻoku mou fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou tuʻutuʻuni atú. ʻOku ʻikai te u kei lau kimoutolu ko e kau tamaioʻeiki, he talaʻehai ʻoku ʻilo ʻe he tamaioʻeikí ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe heʻene ʻeikí. Ka kuó u ui kimoutolu ko hoku ngaahi kaumeʻa, koeʻuhi ʻilonga ha meʻa ne u fanongo mei heʻeku Tamaí kuó u fakaʻilo kiate kimoutolu.”
Ko ha vahaʻangatae mātuʻaki mahuʻinga ē ke maʻu—ke hoko ko ha ngaahi kaumeʻa ʻo Sīsū! Ka ke hokohoko atu ke fiefia ʻi he vahaʻangatae ko ʻení, ko hono kau muimuí kuo pau ke nau “fua.” Kapau te nau fai pehē, naʻe pehē ʻe Sīsū, “ʻilonga ha meʻa te mou kole mei he Tamaí ʻi hoku hingoá [te] ne ʻoatu ia.” Ko e moʻoni, ko ha pale maʻongoʻonga ia ki hono fakatupu mai ʻa e fua ʻo e Puleʻangá! ʻI he hili ʻa e toe naʻinaʻi ki he kau ʻaposetoló ke nau “feʻofaʻakí,” naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe fehiʻa ʻa e māmaní kiate kinautolu. Ka, naʻá ne fakafiemālieʻi kinautolu: “Kapau ʻoku fehiʻa ʻa māmani kiate kimoutolu, manatu naʻe muʻa noa pē ʻene fehiʻa kiate aú ʻiate kimoutolu.” Naʻe toki fakahā leva ʻe Sīsū ʻa e ʻuhinga ʻoku fehiʻa ai ʻa e māmaní ki hono kau muimuí, ʻo ne pehē: “Ka ko e meʻa ʻi he ʻikai ʻo māmani ʻa kimoutolú, kae kehe, ko e fili kimoutolu ʻe au mei māmani, ko hono ʻuhinga ē ʻoku fehiʻa ai ʻa māmani kiate kimoutolú.”
ʻI he fakalahi atu ʻa hono fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ki he fehiʻa ʻa e māmaní, naʻe hoko atu ʻa Sīsū: “Ko e ngaahi meʻa ko iá kotoa te nau fai kiate kimoutolu koeʻuhi ko hoku hingoá, koeʻuhi ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia [ko e ʻOtua ko Sihová] naʻá ne fekau mai aú.” Ko hono moʻoní, ko e ngaahi ngāue fakaemana ʻa Sīsuú, naʻá ne fakahalaiaʻi ʻa kinautolu naʻa nau fehiʻa kiate iá, ʻo hangē ko ʻene fakahaá: “Ka ne ʻikai te u fai ʻi honau lotolotongá ʻa e ngaahi ngāue ʻa ia ʻoku teʻeki ke fai ʻe ha taha, pehē ne ʻikai haʻanau angahala; ka ko ʻeni kuo nau mamata pea kuo nau fehiʻa kiate au mo ʻeku Tamaí fakatouʻosi.” Ko ia ai, hangē ko e lea ʻa Sīsuú, kuo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá: “Naʻa nau fehiʻa kiate au tuʻungaʻa pē.”
Hangē pē ko ia naʻá ne fai ki muʻá, naʻe toe fakafiemālieʻi kinautolu ʻe Sīsū ʻaki ʻa e talaʻofa ko hono fekau mai ʻa e taukapo, ko e laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ko e ivi ngāue mālohi ia ʻo e ʻOtuá. “Te ne fakamoʻoni kiate au; pea ʻe fakamoʻoni mo kimoutolu foki.”
Toe Akonaki kae Mavahé
Ko e teuaki ʻeni ke mavahe ʻa Sīsū mo e kau ʻaposetoló mei he loki ʻi ʻolungá. “Ko e ngaahi meʻá ni kuó u tala atú, koeʻuhi ke ʻoua te mou tūkia,” ko ʻene hokó atu ia. Pea naʻá ne fai leva ʻa e fakatokanga fakamātoato ko ʻení: “Te nau fakahifo kimoutolu mei he falelotú. ʻIo, ʻoku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe ʻilonga ai ha taha te ne tāmateʻi kimoutolu, te ne lau kuó ne fai ha feilaulau ki he ʻOtuá.”
ʻOku hā mahino naʻe ongoʻi hohaʻa ʻaupito ʻa e kau ʻaposetoló ʻi he fakatokanga ko ʻení. Neongo naʻe pehē ʻe Sīsū ki muʻa atu ʻe fehiʻa ʻa e māmaní kiate kinautolu, ka naʻe ʻikai te ne fakahā fakahangatonu ʻe tāmateʻi kinautolu. “Naʻe ʻikai te u tala atu ʻa e ngaahi meʻa ko iá mei he kamataʻangá,” ko e fakamatala ia ʻa Sīsuú, “koeʻuhi naʻá ku ʻiate kimoutolu.” Ka, ko e meʻa lelei ē ke toka mateuteuʻi kinautolu ʻaki ʻa e fakamatala ko ʻení ki muʻa ke ne mavahe atú!
“Ka ko ʻeni,” naʻe hoko atu ʻa Sīsū, “ʻoku ou ʻalu atu kiate ia naʻá ne fekau mai aú, pea talaʻehai ʻoku fehuʻi mai ʻe hamou taha, ‘Ko siʻo ʻalú ki fē?’” Ki muʻa ange ʻi he efiafi ko ʻení, naʻa nau ʻeke ʻo fekauʻaki mo e feituʻu te ne ʻalu ki aí, ka naʻa nau fuʻu ʻohovale ʻi he taimi ko ʻení ʻi he meʻa naʻá ne tala ange kiate kinautolú pea naʻe ʻikai te nau toe ʻeke ange ʻo kau ki he meʻá ni. Hangē ko e lea ʻa Sīsuú: “Koeʻuhi kuó u tala ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení kiate kimoutolu, kuo fonu kotoa leva homou lotó ʻi he mamahi.” Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻa e loto-mamahi ʻa e kau ʻaposetoló koeʻuhi kuo nau ʻilo te nau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi fakatanga fakamamahi pea ʻe tāmateʻi kinautolu ka koeʻuhi ʻe mavahe atu meiate kinautolu ʻa honau ʻEikí.
Ko ia naʻe fakamatala ange ʻe Sīsū: “Ko hono lelei kiate kimoutolu ʻa e hiki ʻaʻakú. Pea kapau ʻe ʻikai te u hiki, pea ʻe ʻikai haʻu ʻa e taukapó kiate kimoutolu; ka ʻo kapau te u ʻalu, te u fekau ia kiate kimoutolu.” ʻI he tuʻunga ko e tangatá, ko Sīsuú ʻe lava ke ne ʻi he feituʻu pē ʻe taha ʻi ha taimi pē ʻe taha, ka ʻi heʻene ʻi hēvaní, ʻe lava ke ne fekau mai ʻa e taukapó, ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ki hono kau muimuí ki ha feituʻu pē te nau ʻi ai ʻi he māmaní. Ko ia naʻe hoko ʻo ʻaonga ʻa e mavahe ʻa Sīsuú.
Naʻe pehē ʻe Sīsū, ko e laumālie māʻoniʻoní, “te ne lea oʻo ki māmani ʻi he angahala, mo e māʻoniʻoni, mo e fakamaau.” ʻE fakaeʻa ʻa e angahala ʻa e māmaní, ʻa e ʻikai te nau ngāueʻi ʻa e tui ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Tānaki atu ki ai, ʻi he ʻalu hake ʻa Sīsū ki he Tamaí ʻe fakahāhaaʻi ai ʻa e fakamoʻoni pau ʻo kau ki he tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sīsuú. Pea ko e taʻemalava ʻe Sētane mo hono māmani fulikivanú ke maumauʻi ʻa e tauhi anga-tonu ʻa Sīsuú ko e fakamoʻoni pau ia kuo ʻosi maʻu ʻe he tokotaha pule ʻo e māmaní ʻa e fakamaau taʻefakahōifua.
“ʻOku kei toe lahi ʻeku meʻa ke lea ki ai kiate kimoutolú,” ko e hoko atu ia ʻa Sīsuú, “ka ʻoku ʻikai te mou lava ke fuesia ia he taimí ni.” Ko ia ai, naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ʻo pehē ʻi heʻene huaʻi hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ko e ivi ngāue ia ʻo e ʻOtuá, te ne tataki kinautolu ke maʻu ʻa e mahino ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení ʻo fakatatau mo ʻenau malava ke makupusi iá.
Ko e meʻa naʻe tautefito ʻene taʻemahino ki he kau ʻaposetoló ʻe pekia ʻa Sīsū pea te ne toe hā kiate kinautolu ʻi he hili ʻene toetuʻú. Ko ia naʻa nau feʻekenaki: “Ko e hā ʻeni ʻokú ne lau maí, ‘Toe siʻi pea ʻe ʻikai te mou mātā au, pea toe siʻi atu, pea te mou sio kiate au,’ pea mo ʻene lau, ‘ko ʻeku ʻalú ni ki he Tamaí’?”
Naʻe ʻilo ʻe Sīsū ʻoku nau loto ke fai ha fehuʻi kiate ia, ko ia naʻá ne fakamatala ange: “Ko ʻeni, ko au ē, ko au ē, ʻoku ou tala atu, Te mou tangi ʻe kimoutolu mo tangilāulau, ka ʻe fiefia ʻa māmani; te mou mamahi ka ʻe liliu hoʻomou mamahí ko e fiefia.” ʻI he konga ki mui ʻo e ʻaho ko iá, ʻi he hoʻatā efiafí, ʻi hono tāmateʻi ai ʻo Sīsuú, naʻe fiefia lahi ʻa e kau taki lotu anga-fakamāmaní, ka naʻe loto-mamahi ʻa e kau ākongá. Kae kehe, naʻe liliu ʻa ʻenau loto-mamahí ko e fiefia ʻi he toetuʻu ʻa Sīsuú! Pea naʻe hokohoko mai ʻa ʻenau fiefiá ʻi heʻene fakaivia kinautolu ʻi he Penitekosí ke hoko ko ʻene kau fakamoʻoní ʻaki hono huaʻi hifo kiate kinautolu ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá!
ʻI hono fakafehoanaki ʻa e tuʻunga ʻo e kau ʻaposetoló ki ha fefine he lolotonga ʻo ʻene langaá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ka langā ha fefine ʻokú ne ongoʻi mamahi, koeʻuhi kuo hokosia hono taimí.” Ka naʻe fakatokangaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻikai ke toe manatu ʻa e fefiné ki heʻene mamahí ʻi he ʻosi hono fāʻeleʻi ʻa e tamá, pea naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa ʻene kau ʻaposetoló, ʻo pehē: “Pehē, ʻoku mou ongoʻi mamahi ʻe kimoutolu ʻi he taimí ni, ka te u toe sio kiate kimoutolu [ʻi heʻeku toetuʻu maí], pea ʻe fiefia homou lotó, pea ko hoʻomou fiefiá ʻe ʻikai ʻave ʻe ha taha.”
ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ʻení, naʻe teʻeki ai ʻaupito pē ke fai ʻe he kau ʻaposetoló ha ngaahi kole ʻi he huafa ʻo Sīsuú. Ka naʻá ne pehē ʻeni: “Kapau te mou kole ha meʻa mei he Tamaí, te ne ʻatu kiate kimoutolu ʻi hoku hingoá. . . . He ko e Tamaí ʻokú ne ʻofa kiate kimoutolu fakaeia pē, koeʻuhi ā kuo mou ʻofa kiate au, pea kuo mou tui naʻá ku ʻalu atu mei he Tamaí. Naʻá ku ʻalu atu mei he Tamaí, pea kuó u haʻu ki māmani. Ko ʻeni ʻoku ou tuku ʻa māmani ʻo u ʻalu ki he Tamaí.”
Ko e ngaahi lea ko ʻeni ʻa Sīsuú ko ha fakalototoʻa lahi ia ki he kau ʻaposetoló. “Ko e meʻa ko iá ʻoku mau tui ai naʻá ke haʻu mei he ʻOtuá,” ko ʻenau leá ia. “ʻOku mou tui ʻeni koā?” ko e fehuʻi ange ia ʻa Sīsuú. “ʻE, ʻoku ʻunu mai ha taimi, ʻio, kuo hokosia, ʻa ia ʻe vetekina kimoutolu taki taha ki hono ʻapi tonu, pea te mou tuku au ke toko taha.” Neongo ʻoku ngalingali ko e meʻa ʻe ʻikai ala fai ha tui ki ai, ka naʻe hoko pē ia ʻi he teʻeki ai ke ʻosi ʻa e pō ko iá!
“Ko e ngaahi meʻá ni kuó u tala kiate kimoutolu, koeʻuhi ke mou maʻu ʻiate au ha melino.” Naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Sīsū: “ʻI māmani ʻoku mou maʻu fakamamahi, ka mou loto-toʻa pē! Kuó u ikuna ʻa māmani ʻe au.” Naʻe ikuna ʻe Sīsū ʻa e māmaní ʻaki ʻene fakahoko anga-tonu ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá neongo ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe Sētane mo hono māmaní ke maumauʻi ʻaki ʻa e tauhi anga-tonu ʻa Sīsuú.
Lotu Tuku ʻi he Loki ʻi ʻOlungá
ʻI hono ueʻi ʻe he ʻofa loloto ki heʻene kau ʻaposetoló, naʻe teuteuʻi ai kinautolu ʻe Sīsū ki heʻene mavahe naʻe tuʻunuku atú. ʻI he ʻosi ʻa ʻene akonaki mo fakafiemālieʻi lahi kinautolú, naʻá ne hanga hake hono fofongá ki he langí pea kole ki heʻene Tamaí: “Fakalāngilangiʻi ho ʻaló, koeʻuhi ke fakalāngilangiʻi ʻe he ʻaló ʻa e ʻAfioná, hangē ā naʻá ke tuku kiate ia ʻa e pule ki he kakano kotoa pē, koeʻuhi ko e meʻa kātoa naʻá ke foaki kiate iá, ke ne foaki kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻengatá.”
Ko ha kaveinga fakaueʻiloto ē naʻe ʻoatu ʻe Sīsuú—ko e moʻui taʻengata! ʻI he ʻoange kiate ia ʻa e “pule ki he kakano kotoa peé,” ʻoku malava ai ʻe Sīsū ke ne ʻoatu ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo ʻene feilaulau huhuʻí ki he faʻahinga ʻo e tangatá kotoa ʻoku fakaʻau ki he maté. Ka, ʻokú ne ʻoatu ʻa e “moʻui taʻengatá” ki he faʻahinga pē ʻoku hōifua ki ai ʻa e Tamaí. ʻI hono tānaki atu ki he kaveinga ko ʻeni ʻo kau ki he moʻui taʻengatá, naʻe hoko atu ʻe Sīsū ʻa ʻene lotú:
“Pea ko ʻeni ia ʻa e moʻui taʻengatá, ke nau fai ke ʻilo koe ko e ʻOtua moʻonia pē taha, pea mo Sīsū ne ke fekau mai ko e Mīsaiá.” ʻIo, ʻoku fakatuʻunga ʻa e fakamoʻuí ʻi heʻetau maʻu ʻa e ʻilo fakatouʻosi ki he ʻOtuá mo hono ʻAló. Ka ʻoku toe lahi ange ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻú ia ʻi he maʻu pē ʻa e ʻiló ʻi he ʻatamaí.
Kuo pau ke ʻiloʻi lelei ʻaupito kinaua ʻe ha tokotaha, ʻo fakatupulekina ʻa e tuʻunga kaumeʻa femahinoʻaki mo kinaua. Kuo pau ke te fakakaukau ʻo tatau pē mo kinaua ʻo kau ki he ngaahi meʻá pea ke sio ki he ngaahi meʻá ʻo fakatatau ki he anga ʻo ʻena sió. Sinoemeʻa, kuo pau ke feinga mālohi ʻe ha tokotaha ke ne faʻifaʻitaki ki hona ngaahi ʻulungaanga taʻealafakatatauá ʻi he feangai mo e niʻihi kehé.
Ko e meʻa hono hoko ʻi he lotu ʻa Sīsuú: “Kuó u fakalāngilangiʻi koe ʻi māmani, he kuó u fakaʻosi ʻa e ngāue naʻá ke tuku kiate au ke u faí.” ʻI heʻene fakahoko ʻa ʻene ngāue naʻe vaheʻi angé ʻo aʻu mai ki he taimi ko ʻení pea mo ʻene loto-maʻu te ne lavaʻi ia ʻi he kahaʻú, naʻá ne kole ʻo pehē: “Tamai, ke ke fakalāngilangiʻi au ʻe koe, he fakataha mo e ʻAfioná, ʻaki ʻa e lāngilangi naʻá ku maʻu ʻi he teʻeki ke tuʻu ʻa māmaní ʻi heʻeku feangai mo koé.” ʻIo, ko ʻene kole ʻeni ke toe fakafoki ia ki he lāngilangi fakahēvani naʻá ne maʻu ki muʻá ʻo fakafou ʻi he toetuʻu.
ʻI hono fakanounou ʻa ʻene fakamatala ki heʻene ngāue tefito ʻi he māmaní, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuó u fakamahino ho huafá ki he kakai naʻá ke foaki kiate au mei māmaní. Naʻe ʻoʻou ʻa kinautolu, pea naʻá ke foaki ʻa kinautolu kiate au, pea kuo nau tauhi hoʻo folofolá.” Naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ko Sihova, ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú pea naʻá ne fakahāhaaʻi ʻa e puʻaki totonu ʻo iá, ka naʻe lahi ange ʻa e meʻa naʻá ne fai ke fakaeʻa ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ki heʻene kau ʻaposetoló. Naʻá ne toe fakalahi atu ʻa ʻenau ʻilo mo e houngaʻia kia Sihová, ki hono ngaahi ʻulungaangá mo ʻene ngaahi taumuʻá.
ʻI hono tuku kia Sihova ʻa e tuʻunga ko e Tokotaha-Māʻolunga Angé ia, ko e Tokotaha ʻokú ne ngāue ki aí, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi he anga-fakatōkilalo: “Ko e ngaahi lea naʻá ke tuku mai kiate aú, kuó u tuku kiate kinautolu, pea kuo nau tali ia, pea kuo nau ʻilo moʻoni naʻá ku haʻu mei he ʻAfioná, pea kuo nau tui naʻe fekau mai au ʻe he ʻAfioná.”
ʻI hono fakafaikehekeheʻi ʻa hono kau muimuí mo e toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe hoko atu ki ai ʻa e lotu ʻa Sīsuú: “ʻOku ou fakakolekole . . . ʻoku ʻikai ko ʻeku fai koeʻuhi ko māmani, ka koeʻuhi pē ko kinautolu naʻá ke foaki maí . . . Lolotonga ʻeku ʻiate kinautolú naʻá ku tauhi kinautolu . . . naʻá ku leʻohi kinautolu, pea kuo ʻikai mole hanau taha, ngata pē ʻi he hako ʻo malá,” ʻa ia ko Siutasi ʻIsikaliote ia. ʻI he mōmeniti pē ko ʻení, naʻe fai ʻe Siutasi ʻa ʻene ngāue fakalielia ke lavakiʻi ʻa Sīsuú. Ko ia, naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Siutasi ia ʻokú ne fakahoko ai ʻa e ngaahi Konga Tohitapú.
“Ko māmani naʻá ne fehiʻa kiate kinautolu,” ko e hoko atu ia ʻa e lotu ʻa Sīsuú. “ʻOku ʻikai te u pehē, ke ke toʻo kinautolu mei māmani, ka ke ke taʻofi kinautolu mei he filí. ʻOku ʻikai te nau ʻo māmani, hangē ko aú, ʻoku ʻikai te u ʻo māmani.” Ko e kau muimui ʻo Sīsuú ʻoku nau ʻi he māmaní, ko e sōsaieti fokotuʻutuʻu maau fakaetangata ko ʻeni ʻoku puleʻi ʻe Sētané, ka ʻoku nau, pea kuo pau ke nau tauhi maʻu pē ʻenau mavahe mei aí pea mo hono anga-fulikivanú.
“Fakamāʻoniʻoniʻi kinautolu ʻi he moʻoní,” naʻe hoko atu ʻa Sīsū, “ko e folofola ʻaʻaú ko e moʻoní ia.” Naʻe ui heni ʻe Sīsū ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepelū fakamānavaʻí, ʻa ia naʻá ne toutou lave ki aí, “ko e moʻoni.” Ka ko e meʻa naʻá ne akoʻi ki heʻene kau ākongá pea mo ia naʻa nau toki hiki ʻi hono fakamānavaʻi ʻo hoko ko e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻoku tatau pē, “ko e moʻoni” mo ia. Ko e moʻoni ko ʻení ʻoku lava ke ne fakamāʻoniʻoniʻi ha tokotaha, ʻo liliu kakato ʻa ʻene moʻuí, pea ʻai ia ko ha tokotaha ʻoku mavahe mei he māmaní.
Naʻe lotu leva ʻa Sīsū ʻo pehē “ʻoku ʻikai ko kinautolú ni pē ʻoku kau ki ai ʻeku kolé, ka ʻoku kau foki kiate kinautolu ʻe tui pīkitai kiate [ia] ko e meʻa ʻi heʻenau malangá.” Ko ia naʻe lotu ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo kinautolu ʻe hoko ko hono kau muimui paní pea mo e kau ākonga kehe ʻi he kahaʻú ʻa ia ʻe tānaki mai kinautolu ke hoko ko e “tākanga pē taha.” Ko e hā naʻá ne kole maʻá e faʻahinga kotoa ko ʻení?
“Ke nau taha pē ʻa kinautolu kotoa pē, hangē ā ʻokú ke ʻiate au, ʻalā Tamai, mo au ʻiate koe, . . . ke nau taha ʻo hangē ʻokú ta tahá.” Ko Sīsū mo ʻene Tamaí ʻoku ʻikai ko ha sino ʻe taha pē, ka ʻokú na loto-tatau ʻi he ngaahi meʻa hono kotoa pē. Naʻe lotu ʻa Sīsū ke maʻu ʻe hono kau muimuí ʻa e taha tatau pē koeʻuhi ke “ʻilo ʻe māmani naʻe fekau mai au ʻe hoʻo ʻAfió, pea kuó ke ʻofa kiate kinautolu, ʻo hangē ko hoʻo ʻofa kiate aú.”
Naʻe fai ʻeni ʻe Sīsū ha kole ki heʻene Tamai fakahēvaní koeʻuhi ko kinautolu ʻe hoko ko hono kau muimui paní. Ki he hā? “Ko e potu ʻoku ou ʻi ai aú, ke nau ʻi ai ʻa kinautolu foki mo au, ke nau siofia ʻa e lāngilangi ʻoʻokú, ʻa ia kuó ke foaki maí, he naʻá ke ʻofa kiate au ʻi he teʻeki ke tanu pou ʻa māmaní,” ʻa ia ko e taimi ia ki muʻa ke feitamaʻi ai ʻa e hako ʻo ʻĀtama mo ʻIví. Ki muʻa fuoloa atu ʻi he taimi ko iá, naʻe ʻofaʻi ʻe he ʻOtuá hono ʻAlo-tofu-pē-taha-ne-fakatupú, ʻa ia kuo hoko ko Sīsū Kalaisí.
ʻI he fakaʻosi ʻo ʻene lotú, naʻe toe fakamamafaʻi ʻe Sīsū: “Kuó u fakaʻilo kiate kinautolu ho huafá, ʻio, pea te u fakaʻilo pē, koeʻuhi ke ʻiate kinautolu ʻa e ʻofa kuó ke ʻofa ʻaki kiate aú, pea ke u ʻiate kinautolu foki mo au.” Ki he kau ʻaposetoló, ko e ako ki he huafa ʻo e ʻOtuá naʻe fekauʻaki ia mo e hoko ʻo ʻilo fakafoʻituitui ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá. Sione 14:1–17:26; 13:27, 35, 36; 10:16; Luke 22:3, 4; Ekisoto 24:10; 1 Tuʻi 19:9-13; Aisea 6:1-5; Kaletia 6:16; Sāme 35:19; 69:4; Palovepi 8:22, 30.
▪ Naʻe teu ʻalu ʻa Sīsū ki fē, pea ko e hā ʻa e tali naʻe maʻu ʻe Tōmasi ʻo fekauʻaki mo e hala ki aí?
▪ ʻI he kole ʻa Filipé, ʻoku hā mahino ko e hā naʻá ne fiemaʻu ke ʻomai ʻe Sīsuú?
▪ Ko e hā ʻa e ʻuhinga ko e tokotaha kuo sio ʻia Sīsuú, naʻá ne sio ai pē ki he Tamaí?
▪ ʻE anga-fēfē ʻa e fai ʻe he kau muimui ʻo Sīsuú ʻa e ngaahi ngāue lahi ange ia ʻi he meʻa naʻá ne faí?
▪ ʻI he ʻuhinga fē naʻe ʻikai ke puleʻi ai ʻe Sētane ʻa Sīsuú?
▪ Naʻe tō ʻanefē ʻe Sihova ʻa e vaine fakaefakatātaá, pea ʻanefē mo anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e niʻihi kehe ko e konga ʻo e fuʻu vainé?
▪ Faifai atu pē, ko e ngaahi vaʻa ʻe fiha kuo maʻu ʻe he vaine fakaefakatātaá?
▪ Ko e hā ʻa e faʻahinga fua ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá mei he ngaahi vaʻá?
▪ ʻOku lava fēfē ke tau hoko ko e ngaahi kaumeʻa ʻo Sīsū?
▪ Ko e hā ʻoku fehiʻa ai ʻa e māmaní ki he kau muimui ʻo Sīsuú?
▪ Ko e hā ʻa e fakatokanga ʻa Sīsū naʻe fakatupu hohaʻa ki heʻene kau ʻaposetoló?
▪ Ko e hā naʻe ʻikai ke fehuʻi ai ʻe he kau ʻaposetoló kia Sīsū ʻo kau ki he feituʻu te ne ʻalu ki aí?
▪ Ko e hā naʻe tautefito ki ai ʻa e ʻikai ke mahinoʻi ʻe he kau ʻaposetoló?
▪ Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e liliu ʻa e tuʻunga ʻo e kau ʻaposetoló mei he loto-mamahí ki he fiefiá?
▪ Ko e hā naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe vave hono fai ʻe he kau ʻaposetoló?
▪ Naʻe anga-fēfē ʻa hono ikuʻi ʻe Sīsū ʻa e māmaní?
▪ ʻI he ʻuhinga fē naʻe foaki ai kia Sīsū ʻa e “pule ki he kakano kotoa pē”?
▪ Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e maʻu ʻa e ʻilo ʻo e ʻOtuá mo hono ʻAló?
▪ Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe fakaeʻa ai ʻe Sīsū ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá?
▪ Ko e hā ʻa e “moʻoní,” pea ʻoku anga-fēfē ʻene “fakamāʻoniʻoniʻi” ha tokotaha Kalisitiane?
▪ ʻOku anga-fēfē ʻa e taha ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻAló, mo e kau lotu moʻoni kotoa pē?
▪ Ko e taimi fē ia ʻa e “tanu pou ʻa māmani”?
-
-
Mamahi Lahi ʻi he NgouéKo e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
-
-
Vahe 117
Mamahi Lahi ʻi he Ngoué
ʻI HE hili ʻa e lotu ʻa Sīsuú, naʻá ne hiva mo ʻene kau ʻaposetolo anga-tonu ʻe toko 11 ʻi he ngaahi hiva fakamālō kia Sihova. Naʻa nau hifo leva ki lalo mei he loki ʻi ʻolungá, ʻo hū atu ʻi he ʻea mokomoko ʻo e poʻulí, ʻo nau toe foki ʻo kolosi atu ʻi he Teleʻa ko Kitiloné ʻo huʻu ki Pētani. Ka ʻi he lolotonga ʻenau fonongá, naʻa nau tuʻu ʻi ha feituʻu fakamānako, ko e ngoue ko Ketisemaní. Naʻe tuʻu pē ʻeni ʻo ofi ki he Moʻunga ko ʻOlivé. Naʻe faʻa fakataha ʻa Sīsū ʻi heni mo ʻene kau ʻaposetoló ʻi he ngaahi fuʻu ʻolivé.
Naʻá ne tuku ʻa e toko valu ʻo ʻene kau ʻaposetoló—ʻo ofi nai ki he hūʻanga ki he ngoué—ʻo ne fakahinohino kiate kinautolu: “Mou nofo heni, kau ʻalu ki hē ʻo lotu.” Naʻá ne ʻalu leva mo e toko tolu ko ē—ko Pita, mo Sēmisi, mo Sione—ʻo fononga atu ki he loto ngoué. Naʻe kamata ke loto-mamahi mo faingataʻaʻia ʻaupito ʻa Sīsū. “ʻOku mamahi fuʻu hoku laumālié, ʻo hangē ka maté,” ko ʻene lea ange ia kiate kinautolú. “Mou tatali ʻi heni ʻo feʻao mo au.”
Naʻá ne laka siʻi atu ki muʻa, pea tō mapeʻe hifo ʻa Sīsū ki he kelekelé ʻo foʻohifo hono fofongá ki he kelekelé mo kamata ke ne lotu fakamātoato: “ʻAlā Tamai, kapau ʻe lava, tuku ke tolona ʻa e ipú ni meiate au. Kae kehe, ke ʻoua naʻa fai ki hoku lotó, ka ki hoʻoú pē.” Naʻá ne ʻuhinga ki he hā? Ko e hā naʻá ne ‘mamahi fuʻu ai ʻo hangē ka maté’? Naʻá ne loto ke liʻaki ʻene fili naʻá ne fai ke pekia ke tokonaki ha huhuʻí?
ʻIkai ʻaupito! Naʻe ʻikai ke kole ʻa Sīsū ia ke fakahaofi ia mei he maté. Naʻa mo e fakakaukau ke kalofi ʻa e mate fakaefeilaulaú, ʻa ia naʻe fokotuʻu atu ʻe Pita ʻi ha taimi ʻe taha, naʻe taukovi ia kiate ia. Kae kehe, naʻá ne mamahi lahí koeʻuhi ko ʻene ilifia he ko e founga naʻe tuʻunuku atu ke ne pekia aí—ʻo hangē ko ha tokotaha faihia fakafehiʻanekiná—ʻe hoko ai ha luma ki he huafa ʻo ʻene Tamaí. Naʻá ne ongoʻi heni, ʻi ha ngaahi houa siʻi ʻe tautau ai ia ʻi he ʻakaú ʻi he tuʻunga ko ha tangata kovi taha—ko ha tokotaha lea-fieʻotua ʻo fakafepaki ki he ʻOtuá ia! Ko e meʻa ʻeni naʻá ne fakafaingataʻaʻiaʻi iá.
ʻI he hili ʻene lotu fuoloá, naʻe foki mai ʻa Sīsū ʻo ʻilo ʻa e kau ʻaposetolo ʻe toko tolú ʻoku nau mohe. Naʻá ne pehē kia Pita: “ʻOku pehē koā hoʻomou taʻelava ke ʻā mo au ʻo houa taha? Leʻo pē mo lotu, ke ʻoua naʻa mou hū ki ha ʻahiʻahi.” Kae kehe, ʻi heʻene ʻilo ʻa e mafasia kuo nau hokosiá pea kuo valenga poó, naʻá ne pehē: “ʻOku loto pē ʻa laumālie ke fai, ka ʻoku vaivai ʻa kakano.”
Naʻe toe ʻalu ʻa Sīsū ko hono tuʻo ua mo kole ke toʻo ʻe he ʻOtuá meiate ia ʻa e “ipú ni,” ʻa ia ko e ngāue naʻe vaheʻi ange pe ko e finangalo ko ia ʻo Sihova kiate iá. ʻI heʻene foki maí, naʻá ne toe ʻilo ʻoku mohe pē ʻa e toko tolú ka naʻe totonu ke nau lotu ke ʻoua te nau hū atu ki ha ʻahiʻahi. ʻI he lea atu ʻa Sīsū kiate kinautolú, naʻe ʻikai te nau ʻilo pe ko e hā haʻanau tali.
Ko hono fakaʻosí, ko hono tuʻo tolú ia, naʻe ʻalu atu ʻa Sīsū ʻo fakafuofua ko e lisingi maka ʻe taha, peá ne tūʻulutui ʻo ne kalanga leʻo-lahi mo e loʻimata, ʻo ne lotu: “ʻE Tamai, kapau ko ho finangaló ia, ke ke fakalaka ʻa e ipú ni meiate au.” Naʻe mātuʻaki ongoʻi moʻoni ʻe Sīsū ʻa e mamahi lahi koeʻuhi ko e luma ʻe hoko ki he huafa ʻo ʻene Tamaí tupu mei heʻene mate ʻo hangē ha tokotaha faihiá. Ke tukuakiʻi ko e tokotaha lea-fieʻotua ia—ko ha tokotaha ʻokú ne talatuki ki he ʻOtuá—naʻe ʻikai meimei lava ke ne kātakiʻi!
Ka neongo ia, naʻe hoko atu ʻe Sīsū ʻa ʻene lotú: “ʻOku ʻikai pē ko e hā hoku lotó, ka ko e hā hoʻoú.” Naʻe tukulolo mo talangofua ʻa e loto ʻo Sīsuú ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻI he taimi ko iá, naʻe hā mai ha ʻāngelo mei hēvani ke fakaivia ia ʻaki ha ngaahi lea fakalototoʻa. ʻOku ngalingali, naʻe fakahā ange ʻe he ʻāngeló kia Sīsū ʻoku hōifua ʻa ʻene Tamaí ʻiate ia.
Ka, ko ha meʻa mafatukituki ē ʻi he uma ʻo Sīsuú! Ko ʻene moʻui taʻengatá tonu pea mo e moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa pē naʻe kei ʻi ha tuʻunga taʻepau. Naʻe lahi fakaʻulia ʻa e mafasia fakaeongó. Ko ia, naʻe hokohoko atu ʻa Sīsū ʻo lotu fakamātoato ange, pea naʻe hoko hono pupuhá ko e ngaahi tulutā toto ʻi heʻene tō hifo ki he kelekelé. “Neongo ko e meʻa ʻoku hāhāmolofia,” ko e lau ia ʻa e The Journal of the American Medical Association, “ko e pupuha totó . . . ʻe lava ke hoko nai ʻi ha tuʻunga mafasia fakaeongo ʻoku lahi fakaʻulia.”
ʻI he hili iá, naʻe toe foki mai ʻa Sīsū ko hono tuʻo tolú ia ki heʻene kau ʻaposetoló, ʻo ne toe ʻilo pē kinautolu ʻoku nau mohe. Naʻa nau ongosia ʻi he fuʻu loto-mamahi. “Mohe ai pē ā ʻeni mo mālōlō!” ko ʻene kalangá ia. “Kuo mahili! Kuo hokosia hono taimi! ʻE! ʻOku lavakiʻi ʻa e Fanautama ʻa tangatá ki he kau angahala. Mou tuʻu, tau ō! Vakai! Kuo ofi mai hoku lavakí.”
Lolotonga ʻa ʻene kei leá, naʻe fakaofi mai ʻa Siutasi ʻIsikaliote, pea naʻe haʻu mo e fuʻu kakai tokolahi naʻa nau toʻo ʻa e ngaahi tūhulu mo e ngaahi maama mo e ngaahi meʻatau. Mātiu 26:30, 36-47; 16:21-23; Maake 14:26, 32-43; Luke 22:39-47; Sione 18:1-3; Hepelu 5:7.
▪ Hili ʻa e mavahe mei he loki ʻi ʻolungá, naʻe taki ki fē ʻe Sīsū ʻa e kau ʻaposetoló, pea ko e hā naʻá ne fai ʻi aí?
▪ Ko e hā naʻe fai ʻe he kau ʻaposetoló he lolotonga ʻa e lotu naʻe fai ʻe Sīsuú?
▪ Ko e hā naʻe mamahi lahi ai ʻa Sīsuú, pea ko e hā ʻa e kole naʻá ne fai ki he ʻOtuá?
▪ Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻi he hoko ʻa e pupuha ʻo Sīsuú ko e ngaahi tulutā totó?
-
-
Lavakiʻí mo Hono PukéKo e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
-
-
Vahe 118
Lavakiʻí mo Hono Puké
NAʻE mahili fuoloa atu ʻa e tuʻuapoó ʻi he taki atu ʻe Siutasi ʻa e fuʻu kau sōtia, houʻeiki taulaʻeikí, kau Fālesí, mo e niʻihi kehe tokolahi ki he loto ngoue ko Ketisemaní. Naʻe loto ʻa e kau taulaʻeikí ke totongi kia Siutasi ha ngaahi konga siliva ʻe 30 ke ne lavakiʻi ʻa Sīsū.
Ki muʻa atu aí, ʻi he ʻalu ʻa Siutasi mei he houa kai ʻo e Laka-Atú, ʻoku hā mahino naʻá ne ʻalu hangatonu ki he houʻeiki taulaʻeikí. Naʻa nau fakatahatahaʻi leva ʻa ʻenau kau ʻōfisa pē ʻanautolú, pea mo ha kulupu kau sōtia. Mahalo pē naʻe ʻuluaki taki kinautolu ʻe Siutasi ki he feituʻu naʻe kātoangaʻi ai ʻe Sīsū mo ʻene kau ʻaposetoló ʻa e Laka-Atú. ʻI hono ʻilo kuo nau ʻosi ʻalú, naʻe toʻo ʻe he fuʻu kakai tokolahí ʻenau ngaahi meʻatau mo toʻo ʻa e ngaahi maama mo e ngaahi tūhulu ʻo muimui ʻia Siutasi mei Selusalema ʻo kolosi atu ʻi he Teleʻa ko Kitiloné.
ʻI hono taki atu ʻe Siutasi ʻa e kakaí ki he Moʻunga ko ʻOlivé, naʻá ne ongoʻi papau ʻokú ne ʻilo ʻa e feituʻu ke maʻu ki ai ʻa Sīsuú. Lolotonga ʻa e uike naʻe toki ʻosí, ʻi he fefonongaʻaki ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻaposetoló ʻi he vahaʻa ʻo Pētani mo Selusalemá, naʻa nau faʻa afe ʻi he ngoue ko Ketisemaní ke mālōlō mo pōtalanoa ai. Ka ʻi he taimi ko ʻení, ʻi he pulia nai ʻa Sīsū ʻi he fakapoʻuli ʻi lalo ʻi he ngaahi fuʻu ʻolivé, ʻe ʻilo fēfē ia ʻe he kau sōtiá? Naʻe teʻeki ai ke nau sio nai ʻiate ia ki muʻa. Ko ia ai, naʻe fai ʻe Siutasi ha fakaʻilonga, ʻo ne pehē: “Kau ka ʻuma ki ha taha, ko ia ia; mou puke ia, ʻo taki tokanga atu.”
Naʻe taki atu ʻe Siutasi ʻa e fuʻu kakai tokolahí ki he loto ngoué, ʻo ne sio kia Sīsū mo ʻene kau ʻaposetoló, peá ne hangatonu atu ki ai. “Lāpai, siʻotoʻofa!” ko ʻene leá atu ia peá ne ʻuma lolomi kiate ia.
“Siana, ko e hā ʻa e meʻa kuó ke haʻu aí?” ko e tali vave atu ia ʻa Sīsuú. Peá ne toe tali pē ʻa ʻene fehuʻí ʻe ia pē, ʻo ne pehē: “ʻE Siutasi, ko e ʻuma koā ʻokú ke lavakiʻiʻaki ʻa e Fanautama ʻa tangatá?” Ka kuo feʻunga ʻa e tālanga mo hono tokotaha lavakí! Naʻe haʻu ʻa Sīsū ki muʻa ki he maama ʻo e ngaahi tūhulú mo e ngaahi maamá ʻo ne ʻeke: “Ko hai ʻoku mou kumi ki aí?”
“Ko Sīsū mei Nāsaletí,” ko e tali ia naʻe fai maí.
“Ko au ʻeni,” ko e tali ia ʻa Sīsuú, ʻo ne tuʻu loto-toʻa pē ʻi honau ʻaó. ʻI he ʻohovale koeʻuhi ko ʻene loto-toʻá pea mo e ʻikai ke ʻilo ʻa e meʻa ke ʻamanekiná, naʻe holomui ʻa e kau tangatá ʻo tō mapeʻe hifo ki he kelekelé.
“Ne u tala kiate kimoutolu, Ko au ʻeni,” ko e hoko atu ia ʻa Sīsū ʻi he anga-mokomoko pē. “Ko ia kapau ko au ʻoku mou kumi ki aí, pea tuku ange ʻa e tuʻunga meʻá ni ke nau ʻalu.” ʻI he fuoloa siʻi ki muʻa atu ʻi he loki ʻi ʻolungá, naʻe fakahā ai ʻe Sīsū ki heʻene Tamaí ʻi ha lotu kuó ne tauhi ʻa ʻene kau ʻaposetolo anga-tonú pea kuo ʻikai ke mole ha taha ʻiate kinautolu tuku kehe pē ʻa e “hako ʻo malá.” Ko ia, koeʻuhi ke fakahoko ʻa ʻene lea ko iá, naʻá ne kole ke tuku ange ʻa hono kau muimuí ke nau ʻalu.
ʻI he toe maʻu ʻe he kau sōtiá ʻa ʻenau loto-maʻú, ʻo nau tuʻu ki ʻolunga mo kamata ke nau haʻi ʻa Sīsuú, naʻe toki mahino ki he kau ʻaposetoló ʻa e meʻa ʻoku teu ke hokó. “ʻEiki, te mau taaʻi ʻaki ʻa e heletaá?” ko ʻenau fehuʻí atu ia. Ki muʻa ke tali ange ʻe Sīsuú, naʻe toʻo hake ʻe Pita ʻa e taha ʻo e ongo heletā naʻe ʻomai ʻe he kau ʻaposetoló, ʻo ne ʻohofi ʻa Malekusi, ko ha tamaioʻeiki ʻa e taulaʻeiki lahí. Naʻe ʻikai ke tau ʻa e tā ʻa Pitá ʻi he ʻulu ʻo e tamaioʻeikí ka naʻe motuhi ai ʻa hono telinga toʻomataʻú.
“Tuku siʻi ange kaeʻoua ke lava ʻeni,” ko e lea ia ʻa Sīsū ʻi heʻene tuʻu ʻi vahaʻa ke fai ha fakaleleí. Naʻá ne ala ki he telinga ʻo Malekusí, ʻo ne fakamoʻui ʻa e laveá. Pea naʻá ne akoʻi mai ai ha lēsoni mahuʻinga, ʻo ne fekau kia Pita: “Fakafoki hoʻo heletaá ki hono tuʻungá, he ʻilonga kinautolu ʻoku ala ki he heletaá te nau mate ʻi he heletaá. He ʻokú ke pehē koā ʻoku faingataʻa kiate au ke kole ʻeni ki heʻeku ʻEikí, ka ne ʻomai ha kongakau ʻāngelo ʻe hongofulu mā ua, pe lahi hake, ke tapa kiate au?”
Naʻe loto-lelei pē ʻa Sīsū ke puke ia, he naʻá ne fakamatala: “Kae fakamoʻoni fēfē ai ʻa e ngaahi Folofolá, ʻa ia ʻoku fakahā kuo pau ke hoko ʻo pehē?” Pea naʻá ne tānaki atu ki ai: “Ko e pehē koā ke ʻoua naʻá ku inu ʻa e ipu kuo tuku mai ʻe he Tamaí!” Naʻá ne loto-tatau kakato ki he finangalo ʻo e ʻOtuá kiate iá!
Naʻe toki lea leva ʻa Sīsū ki he fuʻu kakaí: “Ko hoʻomou ōmi fakaheletā mo fakaʻakau ke puke aú, ʻo hangē ko ha kaihaʻa au?” ko ʻene fehuʻí atu ia. “Ko e ʻaho kotoa pē naʻá ku nofo ʻi he temipalé ʻo faiako, ka naʻe ʻikai te mou puke au. Ka ko e fai ʻeni kotoa pē, koeʻuhi ke fakamoʻoni ki he ngaahi folofola ʻa e kau palōfitá.”
ʻI he taimi ko iá naʻe hanga ʻe he kau sōtiá mo e pule fakakautaú mo e kau ʻōfisa ʻo e kau Siú ʻo puke ʻa Sīsū ʻo haʻi ia. Naʻe liʻaki ʻe he kau ʻaposetoló ʻa Sīsū pea nau hola ʻi heʻenau sio ki he meʻa ko ʻení. Kae kehe, ko ha tangata kei talavou—ʻoku ngalingali ko e ākonga ko Maʻaké—naʻe kei ʻi ai pē ʻi he lotolotonga ʻo e fuʻu kakaí. Naʻá ne ʻi he ʻapi nai naʻe kātoangaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e Laka-Atú pea hili iá naʻá ne muimui mai ʻi he fuʻu kakaí mei ai. Kae kehe, naʻe fakatokangaʻi ia, pea naʻe fai ʻa e feinga ke puke ia. Ka naʻá ne tuku ange ʻa hono pulupulu līnení ka ne hola. Mātiu 26:47-56; Maake 14:43-52; Luke 22:47-53; Sione 17:12; 18:3-12.
▪ Ko e hā naʻe ongoʻi papau ai ʻe Siutasi te ne maʻu ʻa Sīsū ʻi he ngoue ko Ketisemaní?
▪ Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahā ʻe Sīsū ʻa e tokanga ki heʻene kau ʻaposetoló?
▪ Ko e hā ʻa e ngāue naʻe fai ʻe Pita ke maluʻi ʻa Sīsuú, ka ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū kia Pita ʻo fekauʻaki mo e meʻa ko iá?
▪ Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahā ʻe Sīsū naʻá ne loto-tatau kakato ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo kau kiate iá?
▪ ʻI hono liʻaki ʻe he kau ʻaposetoló ʻa Sīsuú, ko hai naʻe kei nofo pē aí, pea ko e hā naʻe hoko kiate iá?
-
-
ʻAve kia ʻAnasi, pea kia KaiafasiKo e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
-
-
Vahe 119
ʻAve kia ʻAnasi, pea kia Kaiafasi
NAʻE haʻi ʻa Sīsū ʻo hangē ko ha tokotaha hiamatea, pea naʻe taki atu ia kia ʻAnasi, ko ha taulaʻeiki lahi mālōlō naʻe lahi ʻene tākiekiná. Naʻe taulaʻeiki lahi ʻa ʻAnasi ʻi he taimi naʻe hanga ai ʻe Sīsū ʻi heʻene kei taʻu 12 ʻo fakaʻohovaleʻi ai ʻa e kau faiako lāpai ʻi he temipalé. Ki mui mai naʻe hoko ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi foha ʻo ʻAnasí ko e taulaʻeiki lahi, pea ʻi he taimi ko ʻení ko hono foha-ʻi-he-fono ko Kaiafasi naʻá ne maʻu ʻa e tuʻunga ko iá.
ʻOku ngalingali naʻe ʻuluaki taki ʻa Sīsū ki he ʻapi ʻo ʻAnasí koeʻuhi ko e tuʻu-ki-muʻa fuoloa ʻa e houʻeiki taulaʻeiki ko iá ʻi he moʻui fakalotu faka-Siú. Ko e afe ko ʻeni ke sio kia ʻAnasí naʻe maʻu ai ʻe he Taulaʻeiki Lahi ko Kaiafasí ʻa e faingamālie ke ne fakatahatahaʻi ai ʻa e Sanetalimí, ko e kau mēmipa ʻe toko 71 ʻo e fakamaauʻanga māʻolunga faka-Siú, pea ke toe ʻomai foki mo e kau fakamoʻoni loi.
Naʻe fakafehuʻi heni ʻe he houʻeiki taulaʻeiki ko ʻAnasí ʻa Sīsū ʻo kau ki heʻene kau ākongá pea fekauʻaki mo ʻene akonakí. Kae kehe, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi heʻene talí: “Ko e tokotaha au kuo u lea ʻasi, ʻo fai ki māmani. Ko ʻeku akó naʻe fai maʻu pē ʻi ha falelotu, kaeʻumaʻā ʻi he temipalé, ʻa e potu ʻoku fakataha ki ai ʻa haʻa Siú kotoa; pea naʻe ʻikai te u fai fūfūnaki ha momoʻi lea. Ko e hā ʻokú ke fehuʻi ai kiate aú? Fehuʻi pē kiate kinautolu kuo fanongo kiate aú, pe ko e hā ʻeku lea naʻe fai kiate kinautolú. ʻE! ʻOku lāuʻilo ʻe kinautolú ni ʻa e ngaahi meʻa kuó u leaʻakí.”
ʻI he meʻa ko ʻení naʻe hanga ai ʻe ha taha ʻo e kau ʻōfisá naʻe tuʻu ʻo ofi kia Sīsuú ʻo sipiʻi hono matá, mo ne pehē: “ʻOku pehē koā hoʻo tali ki he houʻeiki taulaʻeikí?”
“Kapau kuo kovi haʻaku lea,” ko e tali ia ʻa Sīsuú, “peʻi fakahaaʻi ʻa e koví; ka ʻo kapau kuo lelei, pea ko e hā kuó ke taaʻi ai aú?” ʻI he ʻosi ʻa e talanoa ko ʻení, naʻe fekau atu ʻe ʻAnasi ke ʻave haʻi pē ʻa Sīsū kia Kaiafasi.
ʻI he feʻunga mo e taimi ko ʻení naʻe kamata ke fakatahataha ai ʻa e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau mātuʻá mo e kau sikalaipé kotoa, ʻio, ʻa e Sanetalimí fakakātoa. ʻOku hā mahino ko e feituʻu naʻa nau fakataha ki aí ko e ʻapi ʻo Kaiafasí. Ke fai ha hopo pehē ʻi he pō ko ia ʻoku fai ai ʻa e Laka-Atú ʻoku hā mahino naʻe fepaki ia mo e lao faka-Siú. Ka naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe he meʻá ni ʻa e kau taki lotú mei heʻenau taumuʻa fulikivanú.
ʻI he ngaahi uike ki muʻa hení, ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻe Sīsū ʻa Lasalosi mei he maté, naʻe ʻosi fakapapauʻi pē ai ʻe he Sanetalimí ʻiate kinautolu kuo pau ke ne mate. Pea ʻi he ʻaho pē ʻe ua ki muʻa hení, ʻi he Pulelulu, naʻe fefonotaki ai ʻa e kau maʻu mafai fakalotú ke puke ʻa Sīsū ʻaki ha founga fakaoloolo ke tāmateʻi ai ia. Fakakaukau angé, naʻe ʻosi fakahalaiaʻi pē ia ʻoku teʻeki ai ke fai hono hopoʻí!
Naʻe fai atu ʻeni ʻa e ngaahi feinga ke maʻu ha kau fakamoʻoni ke nau ʻomai ha fakamoʻoni loi ke faiʻaki hano tukuakiʻi ʻo Sīsū. Kae kehe, naʻe ʻikai ke lava ʻo maʻu ha kau fakamoʻoni ʻa ia ʻoku tatau ʻa ʻenau fakamatalá. Faifai atu pē, naʻe haʻu ha toko ua ʻo na pehē: “Naʻa mau fanongo kiate ia ʻokú ne pehē, ‘Te u vete ʻa e fale tapú ni, ʻa ia naʻe ngaohi nima peá u langa ʻi he ʻaho ʻe tolu ha fale tapu ʻe taha, ʻa ia ʻoku ʻikai ko e ngaohi nima.’”
“ʻOku ʻikai haʻo momoʻi tali ki he meʻa ʻoku talatalaakiʻi ai koe ʻe he tuʻunga meʻa ni?” ko e fehuʻi ia ʻa Kaiafasí. Ka naʻe fakalongolongo pē ʻa Sīsū ia. Naʻa mo e talatalaakiʻi loi ko ʻení, naʻe ʻikai lava ke ʻai ke tatau ʻa e fakamatala ʻa e ongo fakamoʻoní, naʻe fakamā ai ʻa e Sanetalimí. Ko ia naʻe toe ngāueʻaki ʻe he taulaʻeiki lahí ha founga kehe ia.
Naʻe ʻilo ʻe Kaiafasi ʻa e mamahingofua ʻa e kau Siú ʻo kau ki ha tokotaha ʻokú ne taukaveʻi ko e ʻAlo tonu ia ʻo e ʻOtuá. Naʻe tuʻo ua ki muʻa atu heni ʻa ʻenau fakahā ko Sīsuú ko e tokotaha lea-fieʻotua ʻoku taau ke ne mate, pea naʻe tuʻo taha ʻenau maʻuhala ʻo pehē naʻe taku ʻe Sīsū ʻokú ne tatau mo e ʻOtuá. Naʻe fai fakaoloolo leva ʻe Kaiafasi ʻa e fekau ʻo ne pehē: “ʻOku ou hū atu ʻi he ʻOtua ʻoku ʻafió ni, ke ke tala mai pe ko e Kalaisí koe, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá!”
Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa e kau Siú, ko e ʻAlo moʻoni pē ʻo e ʻOtuá ia ʻa Sīsū. Pea ke ne fakalongolongo ai pē ʻe lava ke fakaʻuhingaʻi ia ko haʻane fakaʻikaiʻi ʻoku ʻikai ko e Kalaisí ia. Ko ia naʻe tali loto-toʻa ange ʻe Sīsū ʻo ne pehē: “Ko au; pea te mou mamata ki he Fanautama ʻa tangatá ʻokú ne nofo ki he nima toʻomataʻú ʻo mālohi, pea ʻokú ne hoko mai mo e ngaahi ʻao ʻo e langí.”
ʻI he meʻa ko ʻení, ʻi ha founga fakahāhā, naʻe hae hifo ai ʻe Kaiafasi hono kofú mo ne pehē: “Kuó ne lea-fieʻotua! Koeʻumaʻā ʻetau toe kumi fakamoʻoni? Ko ʻeni kuo mou toki fanongó ni ki he lea-fieʻotuá. Ko e hā hoʻomou fakakaukaú?”
“ʻOku totonu ke ne mate,” ko e fakahā ia ʻe he Sanetalimí. Naʻe kamata leva ke nau fakakata ʻaki ia, pea nau leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa taukae kiate ia. Naʻa nau sipiʻi hono fofongá mo ʻaʻanu kiate ia. Ko e niʻihi kehe naʻa nau fakapūlouʻi hono fofongá pea nau taaʻi ia ʻaki honau nimá mo nau lea manuki: “ʻE Kalaisi, mate mai pe ko hai naʻá ne taaʻi koé.” Naʻe hoko ʻa e ʻulungaanga ngaohikoviʻi, taʻefakalaó ni ʻi he hopo naʻe fai ʻi he taimi poʻuli. Mātiu 26:57-68; 26:3, 4; Maake 14:53-65; Luke 22:54, 63-65; Sione 18:13-24; 11:45-53; 10:31-39; 5:16-18.
▪ Naʻe ʻuluaki taki ʻa Sīsū ki fē, pea ko e hā naʻe hoko ki ai ʻi he feituʻu ko iá?
▪ Naʻe ʻave ʻa Sīsū hono hokó ki fē, pea ko e hā ʻa e taumuʻá?
▪ Naʻe anga-fēfē hono malava ʻe Kaiafasi ke ne ʻai ʻa e Sanetalimí ke nau fakahā ʻoku taau ʻa Sīsū ke ne maté?
▪ Ko e hā ʻa e ʻulungaanga ngaohikoviʻi, taʻefakalao naʻe hoko ʻi he lolotonga ʻo e hopó?
-
-
Ngaahi Fakaʻikaiʻi ʻi he LotoʻaáKo e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
-
-
Vahe 120
Ngaahi Fakaʻikaiʻi ʻi he Lotoʻaá
ʻI HE hili hono liʻaki ʻo Sīsū ʻi he ngoue ko Ketisemaní pea hola ʻi he manavahē fakataha mo e toenga ʻo e kau ʻaposetoló, naʻe tuʻu ʻa Pita mo Sione mei heʻenau feholakí. Mahalo naʻá na aʻu atu ʻo feʻunga mo hono ʻave ʻo Sīsū ki he ʻapi ʻo ʻAnasí. ʻI hono fekau ʻe ʻAnasi ke ʻave ia ki he Taulaʻeiki Lahi ko Kaiafasí, naʻe muimui mamaʻo atu pē ʻa Pita mo Sione, pea ʻoku hā ngalingali naʻá na ongoʻi taʻepau koeʻuhi ko e manavahē telia ʻena moʻuí pea mo ʻena tokanga lahi pe ko e hā ʻe hoko ki honau ʻEikí.
ʻI he aʻu ki he fuʻu nofoʻanga ʻo Kaiafasí, naʻe malava ʻa Sione ia ke hū ki he lotoʻaá, koeʻuhi he ʻoku ʻilo ia ʻe he taulaʻeiki lahí. Kae kehe, naʻe tuʻu pē ʻa Pita ʻi tuʻa ʻi he matapaá. Ka naʻe foki mai ʻa Sione ʻo lea ki he leʻo matapaá, ko ha kaunanga, pea naʻe fakangofua ʻa Pita ke hū ange ki loto.
Kuo kamata ke momoko mai, pea ko e kau fakanofonofo ʻi he falé pea mo e kau ʻōfisa ʻa e taulaʻeiki lahí naʻa nau tafu ha afi ʻaki ʻa e malala. Naʻe kau ʻa Pita mo kinautolu ʻi he fakamāfana pea mo talitali pe ʻe iku ki he hā ʻa e hopo ʻa Sīsuú. ʻI ai, ʻi he maama ʻo e afí, naʻe sio lelei atu kia Pita ʻa e leʻo matapā ʻa ia naʻá ne fakahū mai iá. “Ko koe foki naʻá ke ʻia Sīsū mei Kālelí!” ko ʻene kalangá atu ia.
ʻI heʻene loto-mamahi ʻi hono ʻiloʻi iá, naʻe fakaʻikaiʻi ʻe Pita ʻi honau ʻaó ʻoku ʻikai te ne ʻilo ʻe ia ʻa Sīsū. “ʻOku ʻikai te u ʻilo ia, pea ʻoku ʻikai mahino kiate au pe ko hoʻo laú ki he hā,” ko ʻene leá ia.
ʻI he hili ʻa e meʻa ko iá, naʻe ʻalu ai ʻa Pita ʻo ofi ki he hūʻangá. Naʻe fakatokangaʻi ai ia ʻe ha taʻahine ʻe taha peá ne toe pehē ki he faʻahinga naʻe tuʻu aí: “Ko e sianá ni foki naʻe ʻia Sīsū mei Nasaletí.” Naʻe toe fakaʻikaiʻi ia ʻe Pita, ʻo ne fakapapauʻi: “ʻOku ʻikai te u ʻilo ʻa e tangatá!”
Naʻe kei nofo pē ʻa Pita ʻi he lotoʻaá, ʻo ne feinga lahi ʻaupito ke ʻoua ʻe fuʻu ʻiloʻi ia. ʻI he taimi nai ko iá naʻe fakaʻohovaleʻi ia ʻe ha ʻuʻua ʻa ha moa ʻi he fakapoʻuli ʻo e hengihengí. Lolotonga iá, naʻe hoko atu hono fai ʻa e hopo ʻa Sīsuú, pea ʻoku hā mahino naʻe fai ia ʻi he loki ʻi ʻolunga ʻi he lotoʻaá. Naʻe talitali ʻa Pita mo e niʻihi kehé ʻi lalo ʻo sio nai ki he ʻalu atu mo e haʻu ʻa e kau fakamoʻoni kehekehe ʻoku ʻomai ke nau faifakamoʻoní.
ʻOku fakafuofua naʻe ʻosi ha houa nai ʻe taha talu mei hono fakahā fakamuimui ʻo pehē naʻe kau ʻa Pita mo Sīsuú. Pea naʻe toki haʻu ha niʻihi ʻo nau tuʻu takatakai kiate ia mo nau pehē: “ʻA, ʻoku moʻoni pē ʻokú ke kau koe foki ki he faʻahinga ko iá, kaeʻumaʻā ʻokú ke ʻilonga mei hoʻo fasí.” Ko e taha ʻi he faʻahingá ni ko ha kāinga ia ʻo Malekusi, ʻa ia naʻe tuʻusi ʻe Pita ʻa hono telingá. “ʻIkai naʻá ku mātuʻaki sio kiate koe ʻi he ngoue tapú fakataha mo ia?” ko ʻene leá ia.
“ʻOku ʻikai te u ʻiloa ʻa e tangatá!” ko e fakamatematē ange ia ʻa Pitá. Ko hono moʻoní, naʻá ne feinga ke fakalotoʻi kinautolu ke nau tui ʻoku nau maʻuhala kinautolu kotoa, ʻaki ʻene tuki mo fuakava fekauʻaki mo e meʻá ni, ko hono moʻoní, naʻá ne fai ʻa e talatuki ʻe ia kiate ia pē ʻo ka ʻikai te ne tala ʻa e moʻoní.
ʻI hono toki fai ʻe Pita ʻa e fakaʻikaiʻi hono tolú, naʻe ʻuʻua ai ʻa e moá. Pea ʻi he mōmeniti ko iá, ʻoku hā mahino naʻe hū mai ki tuʻa ʻa Sīsū ʻi he falefakatolo ʻi ʻolunga ʻo e lotoʻaá, peá ne sio hifo kiate ia. Naʻe manatuʻi leva ʻe Pita ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻi ha ngaahi houa siʻi ki muʻa atu ʻi he loki ʻi ʻolungá: “ʻI he teʻeki ke ʻuʻua tuʻo ua ʻa e moá, te ke fakafisingaʻi au ʻo tuʻo tolu mālō.” ʻI he ongoʻi mafasia ʻi heʻene angahalá, naʻe ʻalu ʻa Pita ki tuʻa ʻo tangi mamahi.
Naʻe malava fēfē ke hoko ʻa e meʻá ni? ʻI he hili ʻene fakapapauʻi ʻa ʻene mālohi fakalaumālié, naʻe malava fēfē ʻe Pita ke fakaʻikaiʻi hono ʻEikí ʻo tuʻo tolu hokohoko vave pehē? ʻOku ʻikai toe ʻi ai ha veiveiua naʻe fakaʻohovaleʻi ʻe he ngaahi tuʻunga ko ʻení ʻa Pita. Naʻe mioʻi ʻa e moʻoní, pea naʻe fakahāhaaʻi ko e tokotaha faihia fakalielia ʻa Sīsū. Ko e meʻa naʻe totonú naʻe ʻai ke hā ʻoku hala, pea ko e tokotaha tonuhiá naʻe ʻai ke hā ʻoku halaia. Ko ia koeʻuhi ko e ngaahi mafasia ʻo e taimi ko iá, naʻe ʻikai ke kei tonu ʻa e fakakaukau ʻa Pitá. Naʻe fakafokifā pē hono uesia ʻene mateaki totonú; naʻá ne mamahi ʻi heʻene mate ilifia ki he tangatá. ʻOfa ke ʻoua ʻe teitei hoko ʻa e meʻa ko iá kiate kitautolu! Mātiu 26:57, 58, 69-75; Maake 14:30, 53, 54, 66-72; Luke 22:54-62; Sione 18:15-18, 25-27.
▪ Naʻe anga-fēfē ʻa e lava ke hū ʻa Pita mo Sione ki he lotoʻā ʻo e taulaʻeiki lahí?
▪ ʻI he lolotonga ʻo e ʻi he lotoʻaá ʻa Pita mo Sioné, ko e hā naʻe hoko ʻi he falé?
▪ Naʻe ʻuʻua tuʻo fiha ha moa, pea naʻe tuʻo fiha hono fakaʻikaiʻi ʻe Pita ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa Kalaisí?
▪ Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa e tuki mo fuakava ʻa Pitá?
▪ Ko e hā naʻá ne fakatupunga ʻa Pita ke ne fakaʻikaiʻi ʻene ʻiloʻi ʻa Sīsuú?
-
-
ʻI he ʻAo ʻo e Sanetalimí, pea kia PailatoKo e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
-
-
Vahe 121
ʻI he ʻAo ʻo e Sanetalimí, pea kia Pailato
NAʻE fakaʻau atu ke ʻaho. Kuo fakaʻikaiʻi ai ʻe Pita ʻa Sīsū ko hono tuʻo tolú ia, pea kuo ʻosi fai ʻa e hopo manuki ʻa e kau mēmipa ʻo e Sanetalimí pea kuo nau mātuku. Kae kehe, naʻa nau toe fakataha ʻi he pongipongi Falaité ʻi he mafoa pē ʻa e atá, ʻo fai ʻeni ia ki he fale ʻo e Sanetalimí. ʻOku ngalingali ko ʻenau taumuʻá ke ʻai ke hā ngali fakalao ʻa e hopo naʻe fai ʻi he poʻulí. ʻI hono ʻomai ʻo Sīsū ki honau ʻaó, naʻa nau lea ʻo hangē ko ia naʻa nau fai ʻi he lolotonga ʻo e pō naʻe toki ʻosí, ʻo pehē: “Kapau ko e Kalaisí koe, tala mai.”
“Kapau te u tala kiate kimoutolu, talaʻehai te mou tui,” ko e tali ange ia ʻa Sīsuú. “Pea kapau te u fai atu ha fehuʻi, talaʻehai te mou tali.” Kae kehe, naʻe fakahā loto-toʻa ʻe Sīsū pe ko hai ia ʻo ne pehē: “Ka hili ʻeni ʻe nofo ʻa e Fanautama ʻa tangatá ki he nima toʻomataʻu ʻo e māfimafi ʻo e ʻOtuá.”
Naʻa nau fiemaʻu kotoa ke nau ʻilo: “ʻIo! pea ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá koe?”
“Ko kimoutolu pē ʻoku mou pehē ko au ia,” ko e tali ia ʻa Sīsuú.
Naʻe feʻunga pē ʻa e tali ia ko ʻení, he ko e kau tangata ko ʻení naʻa nau hanga taha pē ki he fakapō. Naʻa nau lau ia ko e lea-fieʻotua. “Koeʻumaʻā ʻetau toe kumi fakamoʻoni?” ko ʻenau fehuʻí ia. “He kuo tau fanongo kitautolu ki heʻene lea ʻaʻaná.” Ko ia naʻa nau haʻi ʻa Sīsū, ʻo taki ia ʻo ʻave ki he kōvana Loma ko Ponito Pailató.
Naʻe sio ʻa e tokotaha lavaki ʻo Sīsuú, ko Siutasi ki he meʻa kuo hokó. Pea ʻi heʻene sio kuo fakahalaiaʻi ʻa Sīsuú, naʻá ne ongoʻi loto-lavea. Ko ia naʻá ne ʻalu ki he houʻeiki taulaʻeikí mo e kau mātuʻá ke fakafoki ʻa e ngaahi konga siliva ʻe 30, ʻo ne pehē: “Kuó u faihala, he kuó u lavakiʻi ke mate ʻa e taʻehalaiá.”
“He ʻoku mau kau ai? ʻOku ʻiate koe pē ia!” ko ʻenau tali taʻefakaʻatuʻí ange ia. Ko ia naʻe laku ʻe Siutasi ʻa e ngaahi konga silivá ʻi he temipalé peá ne ʻalu ia ʻo feinga ke ne noʻouʻa. Kae kehe, ʻoku ngalingali naʻe motu ʻa e vaʻa naʻe haʻi ki ai ʻe Siutasi ʻa e maeá, pea tō hono sinó ki he maká ʻi lalo, ʻo mafaʻa ua ai.
Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he houʻeiki taulaʻeikí pe ko e hā te nau fai ki he ngaahi konga silivá. “ʻOku ʻikai ngofua ke lī ʻeni ki he puha paʻangá,” ko ʻenau fakamulitukú ia, “he ko e totongi ia ʻo e toto.” Ko ia, ʻi he ʻosi ʻa ʻenau aleaʻi fakatahá, naʻa nau fakatau ʻaki ʻa e paʻangá ni ʻa e ʻapi ʻo e tufunga ipu ʻumea ke hoko ko ha faʻitoka ki he kau ʻāunofó. Pea hoko ʻa e konga ko ʻení ʻo ui ko e “ʻApi ʻo e Toto.”
Naʻe ʻave pongipongia ʻa Sīsū ki he palasi ʻo e kōvaná. Ka ko e kau Siu naʻa nau ō atu mo iá naʻa nau fakafisi ke hū ki ai koeʻuhi he naʻa nau tui te nau ʻuli kinautolu ʻi he fetuʻutaki pehē mo e kau Senitailé. Ko ia ke ʻai ke taau mo kinautolú, naʻe haʻu ʻa Pailato ki tuʻa. “Ko e hā ʻa e talatalaaki ʻoku mou haʻu mo kimoutolu ki he tangatá ni?” ko ʻene fehuʻí ia.
“Ka naʻe ʻikai ko e siana faikovi ia, talaʻehai te mau tuku ange kiate koe,” ko ʻenau talí ia.
ʻI he feinga ke fakaʻehiʻehi mei haʻane kau ki aí, naʻe tali ʻe Pailato ʻo pehē: “Peʻi ʻave ia ʻe kimoutolu, ʻo mou fakamaau ʻo fakatatau ki hoʻomou laó.”
ʻI hono fakahā ʻenau taumuʻa fakapoó, naʻe taukaveʻi ʻe he kau Siú: “Ka ʻoku ʻikai ngofua ʻemau tāmateʻi ha taha.” Ko e moʻoni, kapau naʻa nau tāmateʻi ʻa Sīsū ʻi he lolotonga ʻa e Kātoanga ʻo e Laka-Atú, ʻoku ngalingali naʻe mei fakatupunga ai ha maveuveu ʻi he kakaí, koeʻuhi he naʻe tokaʻi lahi ʻe he tokolahi ʻa Sīsū. Ka ʻo kapau naʻa nau lava ʻo ʻai ʻa e kau Lomá ke nau tāmateʻi ia ʻi ha hia fakapolitikale, ʻe fakaʻatā ai kinautolu mei ha kaunga ki ai ʻi he vakai mai ʻa e kakaí.
Ko ia naʻe ʻikai ke lave ʻa e kau taki lotú ia ki heʻenau hopo ki muʻa atu ʻa ia naʻa nau fakahalaiaʻi ai ʻa Sīsū ki he lea-fieʻotuá, naʻa nau ʻohake ʻeni ha ngaahi fakaʻilo kehe ia. Naʻa nau fai ha tukuakiʻi konga tolu: “Naʻa mau ʻilo ʻa e sianá ni ʻokú ne [1] veuveuki homau kakaí, mo ne [2] taʻofi ʻa e tukuhau kia Sisá, [3] mo ne pehē ko kingi Kalaisi ia.”
Ko e tukuakiʻi ʻo pehē naʻe taukaveʻi ʻe Sīsū ko e tuʻi iá naʻe fakatupu hohaʻa kia Pailato. Ko ia ai, naʻá ne toe hū ki he palasí, ʻo ne ui ʻa Sīsū kiate ia mo ne ʻeke ange ki ai: “Ko koe ko e tuʻi ʻo e kakai Siú, ʻo?” ʻI hono fakalea ʻe tahá, kuó ke maumauʻi ʻa e laó ʻaki hoʻo fakahā koe ko e tuʻi ʻo fakafepaki kia Sisa?
Naʻe loto ʻa Sīsū ke ne ʻilo pe ko e hā hono lahi ʻo e ʻilo ʻa Pailato ʻo fekauʻaki mo iá, ko ia naʻá ne ʻeke ange: “Ko hoʻo lea pehē ʻiate koe, pe ʻoku ʻi ai ha niʻihi kuo nau fakahā peheʻi au kiate koe?”
Naʻe fakahā ʻe Pailato ʻa e taʻeʻilo ʻo fekauʻaki mo iá pea mo e holi ke ne ʻilo ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá. “He ko e Siu au?” ko ʻene talí ia. “Ko ho kakai ʻoʻoú mo e houʻeiki taulaʻeikí kuo nau tuku koe kiate au. Ko e hā kuó ke faí?”
Naʻe ʻikai ke feinga ʻa Sīsū ʻi ha faʻahinga founga ke kalofi ʻa e pole ko iá, ʻa ia naʻe fekauʻaki mo e tuʻunga-tuʻí. ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ʻa e fakaʻohovale kia Pailato ʻa e tali naʻe fai ʻe Sīsuú. Luke 22:66–23:3; Mātiu 27:1-11; Maake 15:1; Sione 18:28-35; Ngāue 1:16-20.
▪ Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e toe fakataha pongipongi ʻa e Sanetalimí?
▪ Naʻe anga-fēfē ʻa e mate ʻa Siutasí, pea ko e hā naʻe faiʻaki ʻa e ngaahi konga siliva ʻe 30?
▪ Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ʻe he kau Siú ke tāmateʻi ʻe he kau Lomá ʻa Sīsuú, kae ʻikai ke nau tāmateʻi ia ʻe kinautolú?
▪ Ko e hā ʻa e ngaahi tukuakiʻi naʻe fai ʻe he kau Siú kia Sīsuú?
-
-
Meia Pailato kia Hēlota pea Toe FakafokiKo e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
-
-
Vahe 122
Meia Pailato kia Hēlota pea Toe Fakafoki
NEONGO naʻe ʻikai ke fai ʻe Sīsū ia ha feinga ke fakapuliki meia Pailato ko ha tuʻi ia, naʻá ne fakamatala ko hono Puleʻangá ʻoku ʻikai te ne ala uesia ʻa Loma. “Ko hoku puleʻangá ʻoku ʻikai ʻo e maama ko ʻení,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. “Ka ne ʻo e maama ko ʻení ʻa hoku puleʻangá, pehē ʻe tau haʻaku kau ʻōfisa ke taʻofi hoku tuku ange ki haʻa Siú. Ka ko ʻeni, ko hoku puleʻangá ʻoku ʻikai ʻo ʻeni.” Ko ia naʻe tuʻo tolu hono fakahā ʻe Sīsū ʻoku ʻi ai hono Puleʻanga, neongo ʻoku ʻikai mei ha tupuʻanga fakaemāmani ia.
Ka naʻe toe vili atu ʻa Pailato ʻo ne pehē: “Pea tā ko e tuʻi koe, ʻo?” Ko hono fakalea ʻe tahá, ko e tuʻi koe neongo ko ho Puleʻangá ʻoku ʻikai ʻo māmani?
Naʻe ʻai ʻe Sīsū ke ʻilo ʻe Pailato ʻoku tonu ʻa ʻene fakamulitukú, ʻaki ʻene tali ʻo pehē: “Ko ia pē ʻokú ke meʻá, ko e tuʻi au. Ko e meʻa ko ia naʻe fanauʻi ai aú, pea ko e meʻa ko ia kuó u haʻu ai ki māmaní, koeʻuhi ke u fakahaaʻi ʻa e moʻoní. Ko ia kotoa pē ʻoku ʻo e moʻoní ʻokú ne tokanga ki hoku leʻó.”
ʻIo, ko e taumuʻa tefito ʻo e moʻui ʻa Sīsū ʻi māmaní ke faifakamoʻoni ki he “moʻoní,” tautefito ki he moʻoni ʻo kau ki hono Puleʻangá. Naʻe mateuteu ʻa Sīsū ke ne faitōnunga ki he moʻoni ko iá neongo kapau ʻe mole ai ʻa ʻene moʻuí. Neongo naʻe ʻeke ange ʻe Pailato: “Ko e hā tū ʻa e moʻoní?” naʻe ʻikai te ne tatali ki ha toe fakamatala atu. Naʻe feʻungaʻānoa pē ʻa e meʻa kuó ne fanongo ki aí ke ne fai ai ʻene fakamāú.
Naʻe foki ʻa Pailato ki he fuʻu kakai tokolahi naʻa nau talitali ʻi he tuʻa Palasí. ʻOku hā mahino naʻe ʻi hono tafaʻakí ʻa Sīsū, pea naʻá ne fakahā ki he houʻeiki taulaʻeikí mo kinautolu naʻe fakataha aí: “Ko aú ʻoku ʻikai te u momoʻi ʻilo ha hia ʻa e tangatá ni.”
ʻI heʻenau ʻita ʻi he tuʻutuʻuni kuo faí, naʻe kamata ke vili ʻa e fuʻu kakaí ʻo nau pehē: “ʻA, ʻokú ne oʻi ʻa e kakaí, heʻene faiako ʻi Siutea kātoa, ʻo ne fai mei Kāleli ki heni.”
Ko e tōtuʻa ʻa e loto-māfana taʻeʻuhinga ʻa e kau Siú ʻoku pau ko e meʻa ia naʻe fakatumutumu ai ʻa Pailató. Ko ia, ʻi he hanganaki kaikaila ʻa e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau mātuʻá, naʻe hanga ʻa Pailato kia Sīsū ʻo ne ʻeke: “ʻOku ʻikai te ke tokanga koā ki he ngaahi meʻa ʻoku nau fakaʻilo kiate koé, hono taha?” Naʻe kei ʻikai pē ke feinga ʻa Sīsū ia ke ne fai ha tali. Naʻe ofoofo ʻa Pailato ʻi heʻene nonga pē ʻi he fehangahangai mo e ngaahi tukuakiʻi tuʻungaʻa peheé.
ʻI he toki ʻilo ʻe Pailato ko e tokotaha mei Kāleli ʻa Sīsuú, naʻá ne ʻilo ai ha founga ke ne kalo ai mei he fatongia fekauʻaki mo Sīsuú. Ko e pule ʻo Kālelí, ko Hēlota ʻAnitipasa (foha ʻo Hēlota ko e Lahí), naʻá ne ʻi Selusalema koeʻuhi ko e Laka-Atú, ko ia naʻe fekau ʻe Pailato ke ʻave ʻa Sīsū kiate ia. Ki muʻa atú, naʻe tuʻutuʻuni ʻe Hēlota ʻAnitipasa ke tuʻusi ʻa e ʻulu ʻo Sione Papitaisó, pea naʻe manavahē leva ʻa Hēlota ʻi heʻene fanongo ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ngāue fakaemana ʻa Sīsuú, ʻo ne manavahē ʻi heʻene pehē ko Sīsuú ko Sione pē ia kuo toe fokotuʻu mai mei he maté.
Naʻe fuʻu fiefia ʻaupito leva heni ʻa Hēlota ʻi he ʻamanaki ke sio kia Sīsuú. Naʻe ʻikai ke peheé ia koeʻuhi ko haʻane tokanga ʻo kau ki he meʻa ʻoku fekauʻaki mo Sīsuú pe haʻane fie fai ha feinga moʻoni ke ʻilo pe ʻoku moʻoni pe loi ʻa e ngaahi tukuakiʻi fekauʻaki mo iá. Ka, naʻá ne fie ʻilo pē ia mo ʻamanekina ke sio ʻoku fai ʻe Sīsū ha mana.
Kae kehe, naʻe ʻikai ke fakalato ʻe Sīsū ia ʻa e fie ʻilo ʻa Hēlotá. Ko hono moʻoní, ʻi hono fakafehuʻi ia ʻe Hēlotá, naʻe ʻikai te ne lea ia. ʻI he loto-mamahi ʻi he tō ʻa e ʻamanakí, naʻe fakakataʻaki ʻe Hēlota mo ʻene kau sōtia leʻó ʻa Sīsū. Naʻa nau fakakofu ʻaki ia ʻa e tupenu ngingila pea manukiʻi ia. Pea naʻa nau fakafoki ia kia Pailato. Ko hono olá, ko Hēlota mo Pailato, ʻa ia naʻá na hoko ko e ongo fili ki muʻá kuó na hoko ʻeni ʻo kaumeʻa lelei.
ʻI he toe foki mai ko ʻeni ʻa Sīsuú, naʻe fakatahaʻi ʻe Pailato ʻa e houʻeiki taulaʻeikí, mo e kau pule Siú, pea mo e kakaí ʻo ne pehē: “Naʻa mou ʻomi kiate au ʻa e tangata ko ʻení, ko e tokotaha, tokua, ʻokú ne taki kehe ʻa e kakaí, pea ko eni! Ne u ʻeke ʻa e tangatá ni ʻi homou ʻaó ʻe au, pea naʻe ʻikai te u ʻilo haʻane momoʻi hala ʻe taha ʻi he ngaahi meʻa naʻa mou talatalaakiʻi ai iá. Kaeʻumaʻā ʻoku pehē mo Hēlota, he kuó ne fekau ke toe ʻomi ia kiate kitautolu; pea tā ʻoku ʻikai ha meʻa kuó ne fai ʻoku taau mo e maté. Ko ia te u ʻai hano kini pea vete ange.”
Ko ia, naʻe tuʻo ua hono fakahā ʻe Pailato ʻoku tonuhia ʻa Sīsū. Naʻá ne vēkeveke ke tuku ange ia, he kuó ne ʻilo ko e meheka pē naʻe ʻomai ai ia ʻe he kau taulaʻeikí kiate iá. ʻI he hokohoko atu ʻa e feinga ʻa Pailato ke tuku ange ʻa Sīsuú, naʻá ne toe maʻu ha toe ʻuhinga mālohi ke ne fai pehē. Lolotonga ʻa ʻene ʻi he nofoʻanga ʻo e fakamāú, naʻe ʻomai mei hono uaifí ha pōpoaki, ʻo naʻinaʻi kiate ia: “ʻOua te ke ala ki he meʻa ʻoku kau ki he tangata maʻoniʻoni ko ʻená, he ne u hohaʻa lahi ʻanehengihengi ʻi haʻaku misi [ʻoku hā mahino ko e fakatupunga mei he ʻOtuá] ko e meʻa ʻi he tangata ko iá.”
Ka, ʻe lava fēfē ke tuku ange ʻe Pailato ʻa e tangata tonuhia ko ʻení, he naʻá ne ʻilo ʻoku totonu ke ne fai pehē? Sione 18:36-38; Luke 23:4-16; Mātiu 27:12-14, 18, 19; 14:1, 2; Maake 15:2-5.
▪ Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sīsū ki he fehuʻi ʻo fekauʻaki mo hono tuʻunga-tuʻí?
▪ Ko e hā ʻa e “moʻoni” ʻa ia naʻe fakamoleki lahi ai ʻe Sīsū ʻa ʻene moʻuí ʻi he māmaní ke ne fakamoʻoni ki aí?
▪ Ko e hā ʻa e fakamaau ʻa Pailató, naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kakaí, pea ko e hā naʻe fakahoko ʻe Pailato kia Sīsuú?
▪ Ko hai ʻa Hēlota ʻAnitipasa, ko e hā naʻe fuʻu fiefia ʻaupito ai ke ne sio kia Sīsuú, pea ko e hā naʻá ne fai kiate ia?
▪ Ko e hā naʻe vēkeveke ai ʻa Pailato ke ne tuku ange ʻa Sīsuú?
-
-
“Vakai! Ko ʻEna ʻa e Tangatá!”Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
-
-
Vahe 123
“Vakai! Ko ʻEna ʻa e Tangatá!”
ʻI HE maongo kia Pailato ʻa e ʻulungaanga ʻo Sīsuú mo fakatokangaʻi ʻa ʻene tonuhiá, naʻá ne feinga ha founga ʻe taha ke tuku ange ai ia. “ʻOku ʻi ai homou anga foki,” ko ʻene tala ange ia ki he fuʻu kakaí, “ke u vete atu ha pōpula ʻe taha ʻi he laka-atú.”
Naʻe nofo pōpula foki ʻa Palapasa, ko e tokotaha ʻiloa ia ʻi he fakapoó, ko ia naʻe ʻeke ʻe Pailato: “Ko e fē nai ʻoku mou loto ke u vete atú, ʻa Palapasa, pe ko Sīsū, ʻoku ui ko Kalaisí?”
Naʻe fakalotoʻi ʻe he houʻeiki taulaʻeikí ʻo ueʻi ai ʻa e kakaí ke nau kole ke tuku ange mai ʻa Palapasa kae tāmateʻi ʻa Sīsū. ʻI he ʻikai ke foʻi ʻa Pailató naʻá ne tali, ʻo ne toe ʻeke ange: “Ko e fē ʻi he ongo meʻá ni ʻoku mou loto ke u vete atú?”
“Ko Palapasa,” ko ʻenau kailá ia.
“Pea ko e hā ai te u fai kia Sīsū ʻa ia ʻoku ui ko Kalaisí?” ko e ʻeke ia ʻe Pailato ʻi heʻene loto-mamahí.
Naʻa nau kalanga fakatutuli fakataha mai ʻo pehē: “Tuku ke tutuki ia!” “Tutuki! Tutuki ia!”
Naʻe kole fakamātoato ʻa Pailato, ʻi heʻene ʻilo ʻoku nau kole ke mate ha tangata ʻoku tonuhiá ʻo ne pehē: “He ko e hā ha kovi kuo fai ʻe he tangatá ni? Kuo ʻikai te u momoʻi ʻilo haʻane hiamatea; ko ia te u ʻai hano kini, pea vete ange.”
Neongo ʻa ʻene ngaahi feingá, koeʻuhi ko e fakaʻaiʻai ʻe honau kau taki lotú naʻe ʻita lahi ʻa e fuʻu kakaí, pea naʻa nau hanganaki kaila: “Tuku ke tutuki ia!” ʻI he fakaʻaiʻai ʻe he kau taulaʻeikí ke tekelili ʻa e kakaí, naʻe fiemaʻu ʻe he fuʻu kakaí ia ha toto. Pea fakakaukau ange, ʻi he ʻaho ʻe nima pē ki muʻá, ko ha niʻihi ʻiate kinautolu naʻa nau kau nai ki hono talitali ʻa Sīsū ki Selusalema ko ha Tuʻi! Kae lolotonga iá, ko e kau ākonga ʻa Sīsuú, kapau naʻa nau ʻi ai, naʻa nau fakalongo pē pea mo ʻikai ke fuʻu tekeutua mai.
ʻI he sio ʻa Pailato kuo taʻeʻaonga ʻa ʻene ngaahi kole fakamātoató, ka kuo hoko ai ha maveuveú, naʻá ne toʻo mai ha vai ʻo ne fanofano hono nimá ʻi he ʻao ʻo e fuʻu kakaí, mo ne pehē: “Kuó u ʻataʻatā au mei he toto ʻo e tangata māʻoniʻoní ni. ʻOku ʻiate kimoutolu ia.” ʻI he meʻa ko iá, naʻe tali atu ʻe he kakaí: “Ko hono totó ke ʻeke kiate kimautolu mo ʻemau fānaú.”
Ko ia, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi kouná—pea mo ʻene holi ke fakafiemālieʻi ʻa e kakaí ʻo lahi ange ia ʻi haʻane fai ʻa ia naʻá ne ʻilo ʻoku totonú—naʻe tuku atu ai ʻe Pailato ʻa Palapasa kiate kinautolu. Naʻá ne ʻave ʻa Sīsū peá ne fekau ke vete hono kofú ʻo haha ia. Naʻe ʻikai ko ha haha ʻeni ʻi he founga anga-mahení. ʻOku fakamatala ʻe he The Journal of the American Medical Association ʻa e founga naʻe ngāueʻaki ʻe he kau Lomá ki he hahá ʻo pehē:
“Ko e meʻa naʻe faʻa ngāueʻakí ko ha uipi nounou (flagrum pe flagellum) naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi lauʻi leta pe ko e ngaahi lauʻi leta kuo ʻosi fī ʻi he lōloa kehekehe, ʻa ia naʻe haʻi fakavahavaha ki ai ʻa e ngaahi foʻi pulu ukamea pe ko e ngaahi huiʻisipi māsila. . . . ʻI hono toutou tā mālohi ʻaki ʻe ha kau sōtia Loma ʻa e tuʻa ʻo e hiá, naʻe fakatupunga ʻe he ngaahi foʻi pulu ukameá ʻa e ngaahi volu loloto, pea ko e ngaahi lauʻi letá mo e ngaahi huiʻisipí ʻe matuʻu ia ki he kilí mo e kakanó. Ko ia, ʻi he hokohoko atu ʻa e hahá, ko e ngaahi mahae ʻo e kakanó ʻe aʻu ki he ngaahi uouá pea fakatupunga ai ʻa e tetetete ʻo e ngaahi konga kakano ʻoku fānoa ai ʻa e totó.”
ʻI he hili ʻa e haha fakamamahi ko ʻení, naʻe ʻave ʻa Sīsū ki he palasi ʻo e kōvaná, pea naʻe fakatahatahaʻi kotoa ki ai ʻa e kau taú. Naʻe hoko atu ai ʻe he kau sōtiá hono toe ngaohikoviʻí ʻaki hano ʻai ha kalauni talatala ʻo lolomi hifo ia ʻi hono ʻulú. Naʻa nau ʻai ha vaʻa kaho ʻi hono nima toʻomataʻú, pea nau fakakofu ʻaki ia ʻa e tupenu lanu-fisiʻifekika, ko e tupenu naʻe ʻai ʻe he haʻa tuʻí. Pea naʻa nau manuki kiate ia ʻo pehē: “ʻEī, Tuʻi Siu!” Pea nau ʻanuhi mo sipiʻi foki ia ʻi hono fofongá. Naʻa nau toʻo ʻa e vaʻa kaho fefeka mei hono nimá, pea nau ngāueʻaki ia ke tā ʻaki hono ʻulú, ʻo toe lolomi hifo ange ai ʻa e talatala māsila ʻo hono “kalauni” fakamāʻulaloʻí ki hono tumuʻaki ʻulú.
Ko e anga-molumalu mo e ivi mālohi ʻa Sīsū ʻi he fehangahangai mo e ngaohikoviʻi ko ʻení naʻe maongo lahi ia kia Pailato ʻo ueʻi ai ia ke toe fai ha feinga ʻe taha ke fakatauʻatāinaʻi ia. “Vakai! ʻOku ou ʻomi ia ki tuʻa kiate kimoutolu, koeʻuhi ke mou ʻilo ʻoku ʻikai te u maʻu haʻane momoʻi hia,” ko ʻene lea ia ki he fuʻu kakaí. Naʻá ne fakakaukau nai ko e tuʻunga fakamamahi naʻe ʻi ai ʻa Sīsuú ʻe ongo ia ki honau ngaahi lotó. ʻI he tuʻu ʻa Sīsū ʻi he ʻao ʻo e kakai taʻeʻofá, naʻá ne tui ʻa e kalauni talatala mo e kofu-tuʻa lanu-fisiʻifekika pea ko hono fofongá naʻe tafe mei ai ʻa e totó pea naʻe hā mei ai ʻa e mamahi, naʻe pehē ʻe Pailato: “Vakai! Ko ʻena ʻa e tangatá!”
Neongo naʻe takaʻuli mo fepulopulasi, pea naʻe tuʻu mai ʻeni ʻa e tokotaha tuʻu-ki-muʻa taha ia ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá, ko e moʻoni ko e moʻungaʻi tangata lahi taha ia kuo moʻui maí! ʻIo, naʻe fakahā ʻe Sīsū ha anga-molumalu fakalongolongo mo e nonga naʻe hā mei ai ʻa e tuʻunga ongoongoa ʻa ia naʻa mo Pailato naʻe pau naʻá ne lāuʻilo ki ai, he ko ʻene ngaahi leá ʻoku hā mahino mai ai ʻa e tuifio fakatouʻosi ai ʻa e fakaʻapaʻapá mo e fakaʻofaʻiá. Sione 18:39–19:5; Mātiu 27:15-17, 20-30; Maake 15:6-19; Luke 23:18-25.
▪ ʻI he founga fē naʻe feinga ai ʻa Pailato ke tuku ange ʻa Sīsuú?
▪ Naʻe anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Pailato ke fakaʻataʻatā ia mei he kaunga ki he fatongiá?
▪ Ko e hā naʻe kau ki he hahá?
▪ Naʻe anga-fēfē hono lumaʻi ʻo Sīsū ʻi he ʻosi hono hahá?
▪ Ko e hā ʻa e toe feinga ʻe taha ʻa Pailato ke tuku ange ʻa Sīsuú?
-
-
Naʻe Tuku Atu Ia pea Taki AtuKo e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
-
-
Vahe 124
Naʻe Tuku Atu Ia pea Taki Atu
ʻI HE ueʻi ʻa Pailato ʻe he anga-molumalu fakalongolongo ʻa Sīsū ʻi hono fakamamahiʻí, naʻá ne toe feinga ke tuku ange ia, ka naʻe toe ʻita ange ai ʻa e houʻeiki taulaʻeikí. Naʻa nau loto-ʻalovili ke ʻoua ʻe fakaʻatā ha meʻa ke ne taʻofi ʻa ʻenau taumuʻa fulikivanú. Ko ia naʻe toe kamata ʻa ʻenau kailá: “Tutuki ia! Tutuki ia!”
“Peʻi mou ʻave ia ʻo tutuki ʻe kimoutolu,” ko e tali ia ʻa Pailató. (ʻI he kehe ʻaupito ia mei heʻenau ʻuluaki taukaveʻi ki muʻa atú, naʻe ʻi ai pē nai ʻa e mafai ʻi he kau Siú ke nau tāmateʻi ʻa e kau hiamatea ki he ngaahi hia fakalotú ʻa ia naʻe mamafa feʻunga pē.) Ko ia, ʻi he ʻikai siʻi hifo ʻi hono tuʻo nimá ʻeni, naʻe fakahā ai ʻe Pailato ʻa e tonuhia ʻa Sīsuú, ʻo ne pehē: “Ko aú ʻoku ʻikai te u ʻilo haʻane hia.”
ʻI he sio ʻa e kau Siú naʻe ʻikai ke ʻi ai hano ola ʻo ʻenau ngaahi tukuakiʻi fakapolitikalé, naʻa nau hanga ki he tukuakiʻi fakalotu ki he lea-fieʻotua naʻe ngāueʻaki ʻi he ngaahi houa siʻi pē ki muʻa atu ʻi he hopoʻi ʻo Sīsū naʻe fai ʻi he ʻao ʻo e Sanetalimí. “ʻOku ʻi ai ha lao ʻamautolu,” ko ʻenau leá ia, “pea ʻi he lao ko iá ʻoku totonu ke ne mate, koeʻuhi naʻá ne lau, ko e ʻalo ʻo e ʻOtuá ia.”
Naʻe foʻou kia Pailato ʻa e tukuakiʻi ko ʻení, pea fakatupunga ai ke ne toe ilifia ange. ʻI he taimi ko iá kuó ne ʻosi ʻilo ko ha tangata makehe ʻa Sīsū ia, ʻo hangē ko ia naʻe fakahāhā ʻe he misi ʻa hono uaifí pea mo e mālohi fakaofo ʻa e anga ʻo Sīsuú. Ka ko e “ʻalo ʻo e ʻOtuá” ia? Naʻe ʻilo ʻe Pailato ko Sīsuú mei Kāleli. Ka, naʻe moʻui nai ia ki muʻa? ʻI hono toe ʻave ia ki loto palasí, naʻe ʻeke ʻe Pailato: “Mei fē tū koe?”
Naʻe fakalongolongo pē ʻa Sīsū ia. Ki muʻa atú naʻá ne tala kia Pailato ko e tuʻi ia, ka ko hono Puleʻangá ʻoku ʻikai kau ki he māmani ko ʻení. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taumuʻa ʻaonga ki ha toe hoko atu ke fai ha fakamatala ʻi he taimi ko ʻení. Kae kehe, naʻe liliu ʻa e pōlepole ʻa Pailató ʻo ne loto-mamahi ʻi he fakafisi ke fai ange ha talí, pea naʻá ne pupuke atu ʻaki ʻa e ngaahi lea ko ʻení kia Sīsū: “ʻOku ʻikai te ke lea kiate au koā? ʻOku ʻikai koā te ke ʻilo ʻoku ou mafai ke tuku ange koe, pea ʻoku ou mafai ke tutuki koe?”
“ʻE ʻikai te ke momoʻi mafai ha meʻa kiate au, ʻo ka ne taeʻoua hono tuku kiate koe mei ʻolungá,” ko e tali anga-fakaʻapaʻapa ia ʻa Sīsuú. Ko ʻene lave ki he tuku ʻe he ʻOtuá ʻa e mafai ki he kau pule fakaetangatá ke nau pule ki he ngaahi meʻa fakaemāmaní. Naʻe tānaki atu ʻe Sīsū: “Ko ia ʻoku hulu atu ʻa e angahala ʻaʻana naʻá ne tuku ange au kiate koé.” Ko e moʻoni, ko e fatongia ki he ngaohikoviʻi taʻetotonu naʻe fai kia Sīsuú naʻe fua mamafa ange ia ʻe he taulaʻeiki lahi ko Kaiafasí mo hono ngaahi kaungāfaí pea mo Siutasi ʻIsikaliote ʻia Pailato.
ʻI he maongo mo manavahē ʻo toe lahi ange ʻia Sīsū koeʻuhi naʻa ʻoku ʻi ai ha tupuʻanga fakaʻotua nai ʻo Sīsuú, naʻe toe feinga ai ʻa Pailato ke tuku ange ia. Kae kehe, naʻe keuʻi ʻe he kau Siú ia ʻa Pailato. Naʻa nau toe ʻai ʻa ʻenau tukuakiʻi fakapolitikalé, ʻo nau fakamanamana olopoto: “Kapau te ke tuku ange ʻa e sianá ni, tā ʻoku ʻikai ko e takanga koe ʻo Sisa. ʻIlonga ʻa ia ʻokú ne lau ko e tuʻi ia ʻokú ne lea pauʻu kia Sisa.”
Neongo ʻa e ikuʻanga fakamanavaheé, naʻe toe ʻomai ʻe Pailato ʻa Sīsū ki tuʻa. “Vakai! Ko ʻena homou tuʻí!” ko ʻene toe kolé ia.
“Tafiʻi ia! Tafiʻi ia! Tutuki ia!”
“Kau tutuki koā homou tuʻí?” ko e fehuʻi ia ʻa Pailato ʻi he feifeingavale moʻoni.
Naʻe ongoʻi ʻita ʻa e kau Siú ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e kau Lomá. Ko hono moʻoní, naʻa nau taʻetokaʻi ʻa e pule mai ʻa Lomá! Ka, naʻe pehē mālualoi ʻe he houʻeiki taulaʻeikí: “ʻOku ʻikai hamau tuʻi, ko Sisa pē.”
ʻI he manavahē ki hono lakanga fakapolitikalé mo hono ongoongó, naʻe faifai atu pea foʻi ʻa Pailato ki he ngaahi loto taʻemanonga ʻo e kau Siú. Naʻá ne tuku atu ʻa Sīsū. Naʻe vete ʻe he kau sōtiá ʻa e kofu lanu-fisiʻifekiká meia Sīsū kae fakakofu ʻaki ia hono ngaahi kofu tuʻá. ʻI hono taki atu ʻa Sīsū ke tutuki iá, naʻe ʻai ia ke ne fua pē hono ʻakau fakamamahí.
Ko e hoʻatā pongipongi ia ʻo e ʻaho Falaité, Nīsani 14; naʻe fakaofi atu nai ʻeni ki he hoʻatā mālié. Naʻe talu ʻa e ʻā ʻa Sīsū mei he hengihengi Tuʻapulelulú, pea naʻá ne hokosia ha faingataʻaʻia lahi hokohoko. ʻOku mahino, ko hono iví naʻe vave ke ʻosi ia ʻi he mamafa ʻo e ʻakaú. Ko ia, ko ha tokotaha fononga, ko ha tangata ko Saimone mei Sailine ʻi ʻAfilika, naʻe fakamālohiʻi ia ke ne fua ʻa e ʻakaú. Pea ʻi heʻenau fononga atú, naʻe muimui ai ha fuʻu kakai tokolahi, kau ai mo e kakai fefine tokolahi naʻa nau sī fatafata ʻi he mamahi mo tengihia ʻa Sīsū.
Naʻe hanga ʻa Sīsū ʻo pehē ki he kakai fefiné: “Siʻi kau fefine Selusalema, ʻoua te mou tangi koeʻuhi ko au. Ka mou tangi pē koeʻuhi ko kimoutolu, pea koeʻuhi ko hoʻomou fānaú; he tala atu! ʻoku tuʻunuku mai ha taimi ʻa ia te nau pehē ai, ‘Monuʻiaā ka ko e paʻá, pea mo e manava naʻe ʻikai fanaú, mo e huhu naʻe ʻikai fai ai ha huhú!’ . . . He kapau ʻoku nau fai pehē ki he ʻakau matá, ko e hā ʻe fai ki he mōmoá?”
Naʻe lave ʻa Sīsū ki he fuʻu ʻakau ko e puleʻanga Siú, ʻa ia naʻe kei ʻi ai pē ʻa e hahau ʻo e moʻuí koeʻuhi ko e ʻi ai ʻa Sīsuú pea mo e ʻi ai ʻa e toenga naʻa nau tui kiate iá. Ka ʻi hono toʻo atu ʻa e faʻahinga ko ʻení mei he puleʻangá, ko e fuʻu ʻakau mate fakalaumālie pē naʻe kei toé, ʻio, ko ha kautaha fakapuleʻanga mōmoa. ʻOi, ko ha fakatupunga tangi lahi ē naʻe hoko ʻi hono hanga ʻe he kau tau Lomá ʻi he tuʻunga ko e kau faifakaʻauha ʻa e ʻOtuá, ʻo fakaʻauha ʻosiʻosingamālie ʻa e puleʻanga Siú! Sione 19:6-17; 18:31; Luke 23:24-31; Mātiu 27:31, 32; Maake 15:20, 21.
▪ Ko e hā ʻa e tukuakiʻi naʻe fai ʻe he kau taki lotú kia Sīsū ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha ola ʻo ʻenau ngaahi tukuakiʻi fakapolitikalé?
▪ Ko e hā naʻe hoko ai ʻa Pailato ʻo toe manavahē angé?
▪ Ko hai naʻa nau fua ʻa e angahala lahi ange ki he ngaahi meʻa naʻe hoko kia Sīsuú?
▪ Fakaʻosí, naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe he kau Siú ʻa Pailato ke ne tuku mai ʻa Sīsū ke tāmateʻí?
▪ Ko e hā naʻe tala ʻe Sīsū ki he kakai fefine naʻa nau tengihia kiate iá, pea ko e hā ʻa ʻene ʻuhinga ʻi heʻene lave ki he ʻakau naʻe “mata” pea mo e “mōmoá”?
-
-
Langa Lahi ʻi he ʻAkaúKo e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
-
-
Vahe 125
Langa Lahi ʻi he ʻAkaú
NAʻE taki fakataha mo Sīsū ʻa e ongo kaihaʻa ʻe toko ua ke tāmateʻi. ʻIkai ke fuʻu mamaʻo mei he koló, naʻe tuʻu ʻa e fonongá ʻi ha feituʻu naʻe ui ko Kolokota, pe Feituʻu ʻo e ʻUlupoko.
Naʻe toʻo ʻa e kofu ʻo e kau pōpulá. Pea naʻe ʻomai ʻa e uaine kuo fakakona ʻaki ʻa e mula. ʻOku ngalingali naʻe teuteu ia ʻe he kakai fefine mei Selusalemá, pea naʻe ʻikai ke fakafisingaʻi ʻe he ongo Lomá ia ʻa e inu fakasiʻisiʻi mamahi ko ʻeni kiate kinautolu ʻe tutukí. Kae kehe, ʻi hono ʻahiʻahiʻi ia ʻe Sīsuú, naʻá ne fakafisi ke ne inu ia. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku hā mahino naʻá ne fiemaʻu ke ne mapuleʻi kakato pē ʻe ia ʻene fakakaukaú lolotonga ʻa e ʻahiʻahiʻi lahi taha ko ʻeni ʻo ʻene tuí.
Naʻe fakalōloa atu ʻeni ʻa Sīsū ʻi he ʻakaú pea ko hono ongo nimá naʻe ʻi ʻolunga ʻi hono ʻulú. Naʻe tuki leva ʻe he kau sōtiá ha ngaahi faʻo lalahi ki hono ongo nimá mo e ongo vaʻé. Naʻá ne mākaua ʻi he mamahi ʻi he ngalo hifo ʻa e faʻó ʻi he kakanó mo e ngaahi uouá. ʻI hono fokotuʻu ki ʻolunga ʻa e ʻakaú, naʻe ongo fakaʻulia ʻa e mamahí, he ko e mamafa ʻo e sinó naʻá ne fusi ʻo fakalahi ʻa e lavea mei he faʻó. Ka, ʻi he ʻikai ke ne fakamanamaná, naʻe lotu ʻa Sīsū maʻá e kau sōtia Lomá: “ʻAlā Tamai, fakamolemoleʻi ʻa kinautolu, he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku nau faí.”
Naʻe fokotuʻu ʻe Pailato ha tohi ʻi he ʻakaú ʻa ia naʻe pehē ai: “Ko Sīsū mei Nasaleti ko e Tuʻi Siú.” ʻOku ngalingali, naʻe ʻikai ko ʻene tohi pē ʻeni koeʻuhi ko ʻene tokaʻi ʻa Sīsuú ka ko ʻene fakaliliʻa ʻi he kau taulaʻeiki Siú ko ʻenau ikunaʻi meiate ia ʻa e tautea mate ʻo Sīsuú. Ke malava ʻe he tokotaha kotoa pē ke lau ʻa e tohí, naʻe ʻai ia ʻe Pailato ke tohi ʻi he ngaahi lea ʻe tolu—ko e lea faka-Hepelū, ʻi he lea faka-Latina fakapuleʻangá, pea mo e lea faka-Kalisi ʻa e kakai lāuvalé.
Naʻe loto-mamahi ʻa e houʻeiki taulaʻeikí, kau ai mo Kaiafasi mo ʻAnasi. Ko e fanongonongo pau ko ʻení naʻá ne maumauʻi ʻenau fiefia ʻi heʻenau ikuná. Ko ia naʻa nau lea fakafepaki: “ʻOua te ke tohi, ‘Ko e Tuʻi Siú,’ ka ke tohi, naʻá ne pehē, ‘Ko e Tuʻi Siú au.’” ʻI he ʻita ʻi hono ngāueʻaki ia ʻe he kau taulaʻeikí ke nau aʻusia ai ʻenau taumuʻá, naʻe tali ange ʻe Pailato ʻi he loto-maʻu mo paetaku: “Ko ia kuó u tohí, kuo tohi.”
Naʻe fakatahataha leva ʻa e kau taulaʻeikí, fakataha mo e fuʻu kakaí ki he feituʻu naʻe fai ai ʻa e tāmate fakalaó, pea naʻe feinga ʻa e kau taulaʻeikí ke fakataʻeʻaongaʻi ʻa e fakamatala fakamoʻoni ʻa e fakaʻilongá. Naʻa nau toe lave ki he fakamoʻoni loi naʻe fai ki muʻa ʻi he ngaahi hopo ʻi he Sanetalimí. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ha ofo, ko e faʻahinga naʻe fefonongaʻaki mai aí naʻa nau leakovi, mo kalokalo honau ʻulú ʻi he manuki mo nau pehē: “ʻA e tama holoki fale tapu ʻo langa ʻi he ʻaho ʻe tolu, ʻe, fakahaofi koe! Kapau ko e ʻalo koe ʻo e ʻOtuá, peʻi ʻalu hifo mei he ʻakaú!”
“Naʻá ne fakahaofi ʻa e kakai kehé; ka ʻoku ʻikai te ne lava ke fakahaofi ia!” ko e lea ia ʻa e houʻeiki taulaʻeikí mo honau takanga fakalotú. “Ko e Tuʻi ʻIsilelí tokua ʻeni; tuku ke ne ʻalu hifo leva mei he ʻakaú, pea te mau tui kiate ia. Naʻá ne falala tokua ki he ʻOtuá; pea ke ne fakahaofí ni ia, ʻo kapau ʻokú ne ʻofa kiate ia, he naʻá ne pehē tokua, ‘Ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá au.’”
Naʻe kau foki ʻa e kau sōtiá ki he fakakata ʻaki ʻo Sīsuú ʻi heʻenau sio ki he meʻa ko iá. Naʻa nau ʻoatu fakamatalili pē kiate ia ha uaine mahi, ʻo ngalingali naʻa nau pukepuke ia ʻo kiʻi mamaʻo siʻi pē mei hono loungutú naʻe pakupaku. “Kapau ko e tuʻi Siú koe,” ko ʻenau lumá ia, “fakahaofi koe.” Naʻa mo e ongo kaihaʻá—ko e tokotaha naʻe tutuki ki he toʻomataʻu ʻo Sīsuú, pea mo e tokotaha kehe ʻi hono toʻohemá—naʻá na manukiʻi ia. Fakakaukau ange ā ki ai! Ko e moʻungaʻi tangata lahi taha kuo moʻui maí, ʻio, ʻa e tokotaha naʻá ne kau mo e ʻOtua ko Sihová ʻi hono fakatupu ʻa e ngaahi meʻa hono kotoa pē, naʻá ne kātakiʻi loto-ʻalovili ʻa e ngaohikoviʻi kotoa ko ʻení!
Naʻe toʻo ʻe he kau sōtiá ʻa e ngaahi kofu tuʻa ʻo Sīsuú ʻo vahevahe ia ki he konga ʻe fā. Naʻa nau fai ha talotalo pe ko hai te ne maʻu iá. Kae kehe, ko e kofu lotó naʻe ʻikai ke ʻi ai ha hokoʻanga, he ko e tupenu mahuʻinga ia. Ko ia naʻe fepehēʻaki ʻe he kau sōtiá: “ʻE, ʻoua naʻa tau hae ia, ka tau talotalo ki ai, pe ʻohai ia.” Ko ia, naʻe ʻikai te nau ʻilo, naʻa nau fakahoko ai ʻa e konga Tohitapu naʻe pehē: “Naʻa nau tufa kiate kinautolu hoku kofú, pea nau talotalo ki heʻeku teú.”
Faifai atu pē, naʻe toki mahino ki he taha ʻo e ongo kaihaʻá ʻoku pau ko e tuʻi moʻoni ʻa Sīsū. Ko ia ai, naʻá ne valokiʻi hono takangá, ʻo ne pehē: “Hilinga mo koe ke ke ʻapasia ki he ʻOtuá, he ʻokú mo kaungātautea mo ia. Pea tonuhekina hoʻotauá, he ʻokú ta kai ʻa e nunuʻa ʻo e ngāue naʻá ta faí; ka ko e tokotahá ni, kuo ʻikai haʻane momoʻi meʻa taʻetāu ʻe fai.” Ko ia naʻá ne hanga kia Sīsū, ʻo kole: “Manatuʻi au, ʻi hoʻo hoko ki ho puleʻangá.”
“Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate koe ʻi he ʻahó ni,” ko e tali ia ʻa Sīsuú, “Te ke ʻi Palataisi mo au.” ʻE fakahoko ʻa e talaʻofa ko ʻení ʻi he taimi ʻe pule ai ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻi hēvaní peá ne fokotuʻu ʻa e tokotaha faikovi kuo fakatomalá ni mei he maté ki he moʻui ʻi māmani ʻi he Palataisi ʻa ia ʻe maʻu ai ʻa e monuú ʻe he kau hao atu ʻi ʻĀmaketoné mo honau takangá ke ngāueʻi ia. Mātiu 27:33-44; Maake 15:22-32; Luke 23:27, 32-43; Sione 19:17-24.
▪ Ko e hā naʻe fakafisi ai ʻa Sīsū ke ne inu ʻa e uaine naʻe fakakona ʻaki ʻa e mulá?
▪ ʻOku hā mahino ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fokotuʻu ai ʻa e fakaʻilonga ʻi he ʻakaú kia Sīsuú, pea ko e hā ʻa e toe fetalanoaʻaki naʻe fakalanga ʻe he meʻá ni ʻia Pailato mo e houʻeiki taulaʻeikí?
▪ Ko e hā mo ha toe ngaohikoviʻi naʻe hoko kia Sīsū ʻi he ʻakaú, pea ʻoku hā mahino ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne langaʻi iá?
▪ Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahoko ʻa e kikité ʻi he meʻa naʻe fai ki he ngaahi kofu ʻo Sīsuú?
▪ Ko e hā ʻa e liliu naʻe fai ʻe ha tokotaha ʻo e ongo kaihaʻá, pea ʻe anga-fēfē hano fakahoko ʻe Sīsū ʻa ʻene kolé?
-
-
“Tā Naʻá Ne Moʻoni Pē ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá”Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
-
-
Vahe 126
“Tā Naʻá Ne Moʻoni Pē ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá”
NAʻE ʻikai ke fuoloa ʻa e ʻi he ʻakaú ʻa Sīsuú, pea ʻi he hoʻatā mālié, naʻe hoko ha fakapoʻuli faikehe ʻo feʻunga mo e houa ʻe tolu hono fuoloá. Naʻe ʻikai ko ha tupu ia mei ha mate ʻa e laʻaá, koeʻuhi he naʻe hoko pē ia ʻi he taimi ʻo e māhina foʻoú, pea ko e māhina kātoa ʻeni ia ʻi he taimi ʻo e Laka-Atú. ʻIkai ko ia pē, ko e mate ʻa e laʻaá ʻoku feʻunga pē ia mo ha ngaahi miniti siʻi pē. Ko ia naʻe tupu mei he ʻOtuá ʻa e fakapoʻulí ni ia! Mahalo pē naʻe ʻai ia ke fakakaukau ai ʻa kinautolu naʻe manuki kia Sīsuú, ʻo aʻu ʻo fakatupunga ai ke tuku mo ʻenau lumá.
Kapau naʻe hoko ʻa e meʻa fakatupu tuʻutuʻukina ko ʻení ki muʻa ʻi hono valokiʻi ʻe he faiangahala ʻe tahá ʻa hono takangá mo ne kole kia Sīsū ke manatuʻi iá, mahalo pē ko e meʻa ia naʻe ueʻi ai ia ke ne fakatomalá. Naʻe fakaofiofi mai nai ki he ʻakau fakamamahí ʻa e kau fafine ʻe toko fā, ʻa ia ko e faʻē ʻa Sīsuú mo hono tokoua ko Sālomé, mo Mele Makitaline, mo Mele ko e faʻē ʻa e ʻaposetolo ko Sēmisi ko e Siʻí, he lolotonga ʻa e fakapoʻuli ko iá. Naʻe ʻi ai fakataha mo kinautolu ʻa Sione, ko e ʻaposetolo ʻofeina ʻa Sīsuú.
Ko ha ‘mamahi’ lahi ē ka ko e loto ʻo e faʻē ʻa Sīsuú ʻi heʻene sio ki heʻene tama naʻá ne tauhi mo fafangá ʻoku tautau ʻi he mamahi lahi! Ka, naʻe ʻikai ke fakakaukau ʻa Sīsū ia ki hono mamahí, ka ki ha lelei ki heʻene faʻeé. ʻI ha feinga lahi, naʻá ne kamo hono ʻulú kia Sione peá ne pehē ki heʻene faʻeé: “Fefine, ko ʻena hoʻo tamá!” Peá ne kamo hono ʻulú kia Mele, ʻo ne pehē kia Sione: “Ko ʻena hoʻo faʻeé!”
Ko ia naʻe tuku ʻe Sīsū ki heʻene ʻaposetolo ʻa ia naʻá ne ʻofa makehe aí ʻa e tauhi ʻo ʻene faʻeé, ʻa ia ʻoku hā mahino ko ha uitou ia ʻi he taimi ko ʻení. Naʻá ne fai ʻeni koeʻuhi ko e fānau tangata kehe ʻa Melé naʻe teʻeki ai ke nau fakahāhā ʻa e tui kiate iá. Ko ia naʻá ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo hono fai ha tokonaki ʻo ʻikai ngata pē ki he ngaahi fiemaʻu fakamatelie ʻa ʻene faʻeé ka ki heʻene ngaahi fiemaʻu fakalaumālié foki.
ʻI he tolu efiafí nai, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ou fieinua.” Naʻe ongoʻi ʻe Sīsū, ʻo hangē kuo toʻo ʻe heʻene Tamaí ʻa e maluʻí meiate ia koeʻuhi ke ʻahiʻahiʻi kakato ʻa ʻene anga-tonú. Ko ia naʻá ne ui leʻo-lahi: “ʻE hoku ʻOtua, ʻe hoku ʻOtua, naʻá ke liʻaki au kae hā?” ʻI he fanongo ki he meʻá ni, naʻe pehē ʻe ha niʻihi naʻa nau tutuʻu ʻo ofi ai: “Tā ʻoku ui ʻa ʻIlaisiā ʻe he sianá ni.” Naʻe lele leva ha toko taha ʻo kinautolu, ʻo ne ʻoange ki ai ha inu, ʻaki ha konga ulapa kuo unu ki he uaine mahi ʻo ne ʻai ia ki he muiʻi kaho. Ka naʻe pehē ʻe he niʻihi kehe: “ʻE, tau vakai pe ʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ke fakahaofi ia.”
ʻI hono maʻu ʻe Sīsū ʻa e uaine mahí, naʻá ne kalanga: “Kuo lava!” ʻIo, kuó ne lavaʻi ʻa e meʻa hono kotoa pē naʻe fekau mai ai ia ʻe heʻene Tamaí ki māmani ke ne faí. Fakaʻosí, naʻá ne pehē: “ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumālié ki ho nimá.” Ko ia naʻe tuku atu ai ʻe Sīsū ki he ʻOtuá hono ivi-moʻuí ʻi heʻene tui pau ʻe toe fakafoki ia ʻe he ʻOtuá kiate ia. Naʻe punou hifo leva ʻa hono ʻulú ʻo ne pekia.
ʻI he mōmeniti ʻo e mānava fakaʻosi ko ia ʻa Sīsuú, naʻe hoko ha mofuike mālohi fau, ʻo mafahifahi ʻa e ngaahi maka lalahí. Naʻe fuʻu mālohi fau ʻa e lulu ʻa e mofuiké ʻo maumau ai ʻa e ngaahi fonualoto ʻi tuʻa Selusalemá, pea punakaki ki tuʻa mei ai ʻa e ngaahi ʻangaʻangá. Ko kinautolu naʻa nau fononga mai aí, naʻa nau sio ki he ngaahi ʻangaʻanga kuo eʻá, pea naʻa nau hū ki he koló ʻo fakamatala ʻo kau ki ai.
ʻIkai ko ia pē, ʻi he mōmeniti ko ia ʻo e pekia ʻa Sīsuú, ko e fuʻu puipui kāfakafa naʻá ne vaheʻi ʻa e Potu Tapú mei he Potu Toputapú ʻi he temipale ʻo e ʻOtuá naʻe mavaeua ia, mei ʻolunga ki lalo. ʻOku ngalingali ko e puipui teuteu fakaʻofoʻofa ko ʻení naʻe feʻunga hono māʻolungá mo e mita ʻe 18 pea naʻe mamafa ʻaupito! Ko e mana fakaofo ko ʻení naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi heʻene fakahā ʻa e houhau ʻa e ʻOtuá ki he kau tāmateʻi ʻo Hono ʻAló ka naʻá ne fakahaaʻi naʻe toki malava pē ʻi he pekia ʻa Sīsuú ʻa e hū ki he Potu Toputapú, ko hēvani tonu pē.
ʻI he ʻilo ʻe he kakaí ʻa e ngalulu ʻa e mofuiké mo sio ki he ngaahi meʻa naʻe hokó, naʻa nau ilifia lahi ʻaupito. Naʻe fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá ʻe he ʻōfisa pule fakakautau ʻi he faiʻanga tāmaté. “Tā naʻá ne moʻoni pē ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá,” ko ʻene kalangá ia. ʻOku ngalingali naʻá ne ʻi he hopoʻi ʻo Sīsū ʻi he ʻao ʻo Pailató ʻi he fetalanoaʻaki ʻo fekauʻaki mo hono tuʻunga-ʻalo fakaʻotuá. Pea ʻi he taimi ko ʻení naʻá ne tui pau ko Sīsuú ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, ʻio, ko e moʻungaʻi tangata lahi taha moʻoni ia kuo moʻui mai.
Naʻe aʻu loloto ki he loto ʻo e niʻihi kehé foki ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hoko fakaemaná, pea naʻa nau kamata ke foki atu ki ʻapi mo e sī fatafata, ko e fakahāhā ia ʻo ʻenau mātuʻaki mamahi mo e ongoʻi mā. Naʻe mamata mei he mamaʻó ki he meʻa fakaofó ni ʻa e kau ākonga fefine tokolahi ʻa Sīsū ʻa ia naʻe ueʻi loloto kinautolu ʻe he ngaahi meʻa fakaofo ko ʻeni naʻe hokó. Naʻe ʻi ai foki mo e ʻaposetolo ko Sioné. Mātiu 27:45-56; Maake 15:33-41; Luke 23:44-49; 2:34, 35; Sione 19:25-30.
▪ Ko e hā naʻe ʻikai ko ha mate pē ʻa e laʻaá ia naʻe fakatupunga ai ʻa e fakapoʻuli ʻi he houa ʻe tolú?
▪ Taimi siʻi ki muʻa peá ne pekiá, ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe ʻomai ʻe Sīsū kiate kinautolu kuo taʻumotuʻa ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá?
▪ Ko e hā ʻa e ngaahi lea fakaʻosi ʻe fā ʻa Sīsū ki muʻa peá ne pekiá?
▪ Ko e hā naʻe fakahoko ʻe he mofuiké, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e mahae ʻo konga ua ʻa e puipui ʻo e temipalé?
▪ Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ki he ʻōfisa pule fakakautau ʻi he faiʻanga tāmaté ʻi he hoko ʻa e ngaahi mana ko ʻení?
-
-
Tanu he Falaite—ʻIkai ha Taha ʻi he Fonualotó he SāpatéKo e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
-
-
Vahe 127
Tanu he Falaite—ʻIkai ha Taha ʻi he Fonualotó he Sāpaté
KO E efiafi Falaité ʻeni, pea ʻe kamata ʻa e Sāpate ʻo Nīsani 15 ʻi he tō hifo ko ia ʻa e laʻaá. Naʻe tautau ʻa e sino mangumolū kuo pekia ʻo Sīsuú ʻi he ʻakaú, ka naʻe kei moʻui pē ʻa e ongo kaihaʻa ʻi hono tafaʻakí. Ko e efiafi Falaité naʻe ui ia ko e Tokonaki koeʻuhi ko e taimi ʻeni naʻe teuteu ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi meʻatokoni pea fakaʻosi mo ha ngāue kehe naʻe fiemaʻu fakavavevave ʻa ia ʻe ʻikai lava ke toe tatali ki he toki ʻosi ʻa e Sāpaté.
Ko e Sāpate ko ʻeni naʻe mei kamatá naʻe ʻikai ke ngata pē ko e Sāpate anga-mahení pē ia (ko e ʻaho hono fitu ʻo e uiké) ka ko e Sāpate, “lahi” pe lōua foki. Naʻe ui ʻaki iá koeʻuhi he ko Nīsani 15, ʻa ia ko e ʻuluaki ʻaho ia ʻo e kātoanga ʻaho ʻe fitu ko e Kātoanga Tapu Lēvaní (pea ko ha Sāpate maʻu ai pē ia, tatau ai pē pe ko e ʻaho fē ʻo e uiké ʻe tō aí), naʻe tō ʻi he ʻaho tatau pē mo e Sāpate anga-mahení.
Fakatatau ki he Lao ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai lava ke tuku ai pē ke tautau ʻi he ʻakaú ʻa e ngaahi sinó ʻi he poʻulí ʻo aʻu ki he ʻaho hono hokó. Ko ia naʻe kole ʻe he kau Siú kia Pailato ke fakavavevaveʻi ʻa e mate ʻa e faʻahinga naʻe lolotonga tauteá ʻaki hano fesiʻi honau vaʻé. Ko ia ai, naʻe fesiʻi ʻe he kau sōtiá ʻa e ongo vaʻe ʻo e ongo kaihaʻá. Ka koeʻuhi naʻe hā kuo ʻosi pekia ʻa Sīsū ia, naʻe ʻikai ke fesiʻi ai ʻa hono vaʻé. Naʻe fakahoko heni ʻa e konga Tohitapu: “ʻE ʻikai maumau ha hui ʻe taha ʻoʻona.”
Kae kehe, ke toʻo atu ha veiveiua pe naʻe pekia moʻoni ʻa Sīsū pe ʻikai, naʻe hokaʻi ia ʻe ha taha ʻo e kau sōtiá ʻaki ha tao ʻi hono tafaʻakí. Naʻe hokaʻi ʻa e taó ʻi he tafaʻaki ʻoku ofi ai ʻa hono mafú, pea tafe mai leva ai ʻa e toto mo e vai. Naʻe fakamatala ʻe ha fakamoʻoni sio tonu, ko e ʻaposetolo ko Sioné, naʻe fakahoko heni ha toe konga Tohitapu ʻe taha: “Te nau mamata kiate Ia naʻa nau hokaʻí.”
Naʻe ʻi ai foki ʻi he tautea tāmaté ʻa Siosefa mei he kolo ko ʻAlemateá, ko ha mēmipa ongoongolelei ʻo e Sanetalimí. Naʻe fakafisi ia ke ne kau ʻi hono poupouʻi ʻa e ngāue taʻefaitotonu ʻa e fakamaauʻanga lahí kia Sīsuú. Ko hono moʻoní, ko Siosefá ko ha ākonga ia ʻa Sīsū, neongo naʻá ne ilifia ke ne fakahāhā ia. Kae kehe, ʻi he taimi ko ʻení, naʻá ne loto-toʻa ʻo ʻalu kia Pailato ʻo kole ʻa e sino ʻo Sīsuú. Naʻe fekau ʻe Pailato ki he ʻōfisa pule fakakautaú ke haʻu, pea ʻi he ʻosi hono fakapapauʻi ʻe he ʻōfisá kuo pekia ʻa Sīsuú, naʻe fekau ʻe Pailato ke tuku atu ʻa e sinó.
Naʻe ʻave ʻe Siosefa ʻa e sinó ʻo takai ʻaki ia ʻa e līneni lelei mo maʻa ke teuteu ki hono tanú. Naʻe tokoni ki ai ʻa Nikotīmasi, ko ha mēmipa ia ʻe taha ʻo e Sanetalimí. Naʻe ʻikai ke fakahāhā foki ʻe Nikotīmasi ʻa ʻene tui kia Sīsuú koeʻuhi ko ʻene manavahē naʻa mole ʻa hono lakangá. Ka naʻá ne haʻu ʻeni mo e kato mula mo e ʻālosi naʻe feʻunga hono mamafá mo e pauni ʻe teau ʻi he fua faka-Lomá. Naʻe kofuʻaki ʻa e sino ʻo Sīsuú ʻaki ʻa e ngaahi konga tupenu naʻe ʻi ai ʻa e meʻa namu-kakala ko ʻení, ʻo fakatatau ki he founga naʻe teuteu ʻaki ʻe he kau Siú ʻa e ngaahi sinó ki hono tanú.
Naʻe tanu leva ʻa e sinó ʻi he fonualoto foʻou ʻa Siosefa ʻa ia naʻe foa ʻi he loto maka ʻi he ngoue ofi mai pē ai. ʻI he fakaʻosí, naʻe tekaʻi atu ha fuʻu maka lahi ʻo tāpuni ʻaki ʻa e fonualotó. Naʻe fakavavevave ʻa e teuteu ʻo e sinó ke lava ʻa hono tanú ki muʻa ʻi he Sāpaté. Ko ia ai, ko Mele Makitaline mo Mele ko e faʻē ʻa Sēmisi ko e Siʻí, ʻa ia naʻá na kau nai ʻi he teuteu ko iá, naʻá na fakatoʻotoʻo ki ʻapi ke teuteu ha toe meʻa namu-kakala mo e ngaahi lolo namu lelei lahi ange. ʻI he hili ʻa e Sāpaté, naʻa nau fokotuʻutuʻu ke toe teuteuʻi ʻa e sino ʻo Sīsuú koeʻuhi ke tolonga atu ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa ange.
Ko e ʻaho hono hokó ko e Tokonaki (ko e Sāpaté ia), naʻe ʻalu ʻa e houʻeiki taulaʻeikí mo e kau Fālesí kia Pailato ʻo pehē: “Tangataʻeiki, ʻoku mau manatu naʻe lau ʻe he siana kākā ko ʻená ʻi heʻene kei moʻuí, ʻo pehē, ‘Hili ʻa e ʻaho ʻe tolu peá u toetuʻu.’ Ko ia ke ke fekau ke maluʻi ʻa e fonualotó, ʻo aʻu ki hono tolu ʻo e ʻahó, naʻa ʻiloange ʻe ōmai ʻene kau akó, ʻo nau kaihaʻasi ia, ʻo nau tala ki he kakaí, ‘Kuó ne toetuʻu mei he maté!’ pea ʻe ʻangeʻange ʻa e hē ʻi muʻá ʻi he hē ki mui ní.”
“ʻOku mou maʻu pē ha kau leʻo,” ko e tali ia ʻa Pailató. “Mou ō pē ʻo fai homou tūkuingatá hono maluʻí.” Ko ia naʻa nau ʻalu ʻo maluʻi ʻa e fonualotó ʻaki hono silaʻi ʻa e maká mo fokotuʻu ki ai ha kau sōtia Loma ko e kau leʻo.
Pongipongia ʻi he Sāpaté ko Mele Makitaline, Mele ko e faʻē ʻa Sēmisí, fakataha mo Sālome, Sōana, mo e kau fafine kehe, naʻa nau ōmai mo e ngaahi meʻa namu-kakala ke ngaahi ʻaki ʻa e sino ʻo Sīsuú. ʻI heʻenau fonongá naʻa nau fepehēʻaki: “Ko hai te ne fai maʻatautolu ʻa e fakateka ʻo e maká mei he matapā ʻo e fonualotó?” Ka ʻi heʻenau aʻu ki aí, naʻa nau ʻilo naʻe hoko ha mofuike pea kuo tekaʻi ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ʻa e maká. Naʻe puli ʻa e kau leʻó, pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha ia ʻi he fonualotó! Mātiu 27:57–28:2; Maake 15:42–16:4; Luke 23:50–24:3, 10; Sione 19:14, Sione 19:31–20:1; Sione 12:42; Livitiko 23:5-7; Teutalonome 21:22, 23; Sāme 34:20; Sakalaia 12:10.
▪ Ko e hā naʻe ui ai ʻa e Falaité ko e Tokonakí, pea ko e hā ʻa e Sāpate “lahi”?
▪ Ko e hā ʻa e ngaahi konga Tohitapu naʻe fakahoko ʻi he fekauʻaki mo e sino ʻo Sīsuú?
▪ Ko e hā naʻe fai ʻe Siosefa mo Nikotīmasi ʻo fekauʻaki mo hono tanu ʻo Sīsuú, pea ko e hā hona felāveʻi mo Sīsuú?
▪ Ko e hā ʻa e kole naʻe fai ʻe he kau taulaʻeikí kia Pailató, pea naʻe anga-fēfē ʻa ʻene talí?
▪ Ko e hā naʻe hoko pongipongia ʻi he Sāpaté?
-