Tauhi Maʻu Pē ʻa Sihova ʻi Hoʻo Fakakaukaú
“Kuo u ʻai ʻa Sihova ʻi hoku ʻao maʻu pē.”—SĀME 16:8.
1. ʻOku lava fēfē ke ueʻi kitautolu ʻe he ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú?
ʻOKU ʻi he Folofola tohi ʻa Sihová ha lēkooti fisifisimuʻa ʻo e ngaahi feangainga ʻa e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku lave ai ki he kakai tokolahi naʻe ʻi ai ʻenau kaunga ki hono fakahoko ʻo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Ko e moʻoni, ko ʻenau ngaahi leá mo e ngāué ʻoku ʻikai ke fakakau ʻi he Tohi Tapú ko ha ngaahi talanoa pē ke maʻu ai ʻetau fiefiá. ʻI hono kehé, ko e ngaahi talanoa ko iá ʻoku lava ke tohoakiʻi ai kitautolu ke tau ofi ange ki he ʻOtuá.—Sem. 4:8.
2, 3. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau mahinoʻi ʻa e ngaahi lea ʻi he Sāme 16:8?
2 Ko kitautolu kotoa ʻoku lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi mei he ngaahi hokosia ʻa e faʻahinga ʻiloa ʻi he Tohi Tapú—ko ʻĒpalahame, Sela, Mōsese, Lute, Tēvita, ʻĒseta, ko e ʻapositolo ko Paulá pea mo e niʻihi kehe. Kae kehe, ko e ngaahi talanoa fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku ʻikai loko ʻiloá ʻoku toe lava pē ke tau maʻu ʻaonga mei ai. Ko e fakalaulauloto ki he ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú ʻoku lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau ngāue ʻo fehoanaki mo e ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Kuo u ʻai ʻa Sihova ʻi hoku ʻao maʻu pē; ko e meʻa ʻi heʻene ʻi hoku toʻomataʻu ko ia ai ʻe ʻikai te u ngaūe.” (Sāme 16:8) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi leá ni?
3 ʻOku faʻa toʻo ʻe ha sōtia ʻa ʻene heletaá ʻaki hono nima toʻomataʻú, ʻo tuku taʻemaluʻi ʻa e tafaʻaki ko iá ʻe he pā ʻoku toʻo ʻe hono nima toʻohemá. Neongo ia, naʻe maluʻi ia kapau naʻe tau hano kaumeʻa ʻo ofi kiate ia ʻi hono tafaʻaki toʻomataʻú. Kapau ʻoku tau tauhi ʻa Sihova ʻi heʻetau fakakaukaú pea fai ʻa hono finangaló, te ne maluʻi kitautolu. Ko ia tau sio angé ki he founga ʻe lava ai ke fakaivimālohiʻi ʻetau tuí ʻe he ngaahi talanoa ʻi he Tohi Tapú koeʻuhi ke tau “tauhi maʻu pē ʻa Sihova ʻi [heʻetau] fakakaukaú.”—Byington.
Tali ʻe Sihova ʻEtau Lotú
4. ʻOmai ha fakatātā Fakatohitapu ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku tali ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotú.
4 Kapau ʻoku tau tauhi ʻa Sihova ʻi heʻetau fakakaukaú, te ne tali ʻetau ngaahi lotú. (Sāme 65:2; 66:19) ʻOku tau maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻo e meʻá ni ʻi he meʻa naʻe hoko ki he sevāniti taʻumotuʻa taha ʻa ʻĒpalahamé, ko ʻEliesa nai. Naʻe fekauʻi ia ʻe ʻĒpalahame ki Mesopotēmia ke ne kumi ha uaifi manavahē-ʻOtua ʻo ʻAisake. Naʻe lotu ʻa ʻEliesa ʻo kole e tataki ʻa e ʻOtuá pea naʻá ne ʻiloʻi naʻe tataki ʻe Sihova ʻa e meʻá ni ʻi he taimi naʻe fakainu ai ʻe Lepeka ʻa ʻene fanga kāmelí. Koeʻuhi naʻá ne lotu tōtōivi, naʻe maʻu ai ʻe ʻEliesa ʻa e tokotaha naʻe hoko ko e uaifi ʻofeina ʻo ʻAisaké. (Sen. 24:12-14, 67) Ko e moʻoni, ko e sevāniti ʻa ʻĒpalahamé naʻá ne ʻi ha vāhenga-ngāue makehe. Kae ʻikai ʻoku totonu ke tau falala pau hangē tofu pē ko iá ʻoku fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú?
5. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ʻoku lava ke ola lelei naʻa mo ha lotu nounou fakalongolongo kia Sihova?
5 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ai ke tau lotu fakavavevave ʻo kole ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakatokangaʻi ai ʻe Tuʻi ʻAtasease ʻo Pēsiá naʻe mata mamahi ʻa ʻene tokotaha ngaohi inu ko Nehemaiá. “ʻOku sio ki he ha hoʻo kole?” ko e ʻeke ia ʻa e tuʻí. “Pea [fai leva ʻe Nehemaia ʻene] lotu ki he ʻOtua ʻo Langi.” Naʻe pau ke lotu nounou ʻa Nehemaia ʻi he lotu ʻa ia ʻoku hangehangē naʻe fai fakalongolongo. Neongo ia, naʻe tali ʻe he ʻOtuá, he naʻe tokoniʻi ʻe he tuʻí ʻa Nehemaia ke ne toe langa ʻa e ʻā ʻo Selusalemá. (Lau ʻa e Nehemaia 2:1-8.) ʻIo, ʻoku lava ke ola lelei naʻa mo ha lotu nounou fakalongolongo.
6, 7. (a) ʻI he fekauʻaki mo e lotú, ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe ʻEpafasí? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau lotu maʻá e niʻihi kehé?
6 ʻOku ekinaki mai ke tau “fehufiaʻaki,” neongo ʻoku ʻikai ke tau maʻu vave maʻu pē ha fakamoʻoni ʻoku tali ʻa e ngaahi lotu ko iá. (Sem. 5:16) Ko ʻEpafasi, ʻa ia ko ha “faifekau agatonu a Kalaisi,” naʻá ne lotu tōtōivi maʻá e faʻahinga naʻe felāveʻi mo ia ʻi he tuí. Naʻe pehē ʻe Paula ʻi heʻene tohi mei Lomá: “ʻOku ʻofa atu ʻa Epafasi, ko e tamaioʻeiki ʻa Kalaisi Sisu mei homou feituʻu [Kolose]; ʻa ia ʻoku ne fai fefaʻuhi ai pe ʻi heʻene ngaahi hu koeʻuhi ko kimoutolu, ko e kole ke mou tuʻu maʻu ʻi he tuʻutuʻuni kotoa pe ʻa e ʻOtua, kuo mou fakamotuʻatangata mo ʻiloʻilopau. Seuke, ʻoku ou fakamoʻoni kiate ia, ʻoku lahi ʻene feinga koeʻuhi ko kimoutolu, mo e kainga ʻi Leotisia mo Hailapoli.”—Kol. 1:7, PM; Kol. 4:12, 13.
7 Ko Kolose, Leotisia mo Hailapolí ko e ngaahi kolo ia ʻi he feituʻu tatau ʻo ʻĒsia Mainá. Ko e kau Kalisitiane ʻi Hailapolí naʻa nau nofo ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau lotu ʻa e ʻotua-fefine ko Sipelé, ko e faʻahinga ʻi Leotisiá, naʻe fakamanamanaʻi ʻe he tuli ki he meʻa fakamatelié pea naʻe fakatuʻutāmaki ki he kau Kolosé ʻa e filōsofia fakaetangatá. (Kol. 2:8) Tā neʻineʻi ke hoko ʻa ʻEpafasi mei Kolosé ʻo ‘fefaʻuhi ʻi heʻene ngaahi huú’ maʻá e kau tui ʻi he kolo ko iá! ʻOku ʻikai fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú pe naʻe anga-fēfē hono tali ʻa e ngaahi lotu ʻa ʻEpafasí, ka naʻe ʻikai tuku ʻene lotu maʻá e kaungātuí; ʻoku totonu ke pehē pē mo kitautolu. Neongo ʻoku ʻikai ke tau “kaunoa ʻi ha meʻa” ʻa e kakai kehé, mahalo pē ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku hokosia ʻe ha mēmipa ʻi he fāmilí pe ko ha kaumeʻa ha ʻahiʻahi mamafa ʻo e tuí. (1 Pita 4:15) He feʻungamālie moʻoni ke lotu fakafoʻituitui maʻana! Naʻe tokoniʻi ʻa Paula ʻe he ngaahi hū ʻa e niʻihi kehé, pea ʻoku lava ke fakahoko tatau ʻa e meʻa lelei lahi ʻe heʻetau ngaahi lotú.—2 Kol.2Ko 1:10, 11.
8. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ko e kau mātuʻa mei ʻEfesoó naʻa nau ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e lotú? (e) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau fakakaukau fekauʻaki mo e lotu ki he ʻOtuá?
8 ʻOku vakai mai ʻa e niʻihi kehé kia kitautolu ko e kau tangata mo e kau fefine faʻa lotu? Hili e fetaulaki ʻa Paula mo e kau mātuʻa mei ʻEfesoó, “naʻa ne tuʻulutui mo kinautolu kotoa ʻo hu.” Pea “nau fuʻu tangi kotoa pē, ʻo nau taupe ʻi he uʻa ʻo Paula, ʻo nau toutou ʻuma lolomi kiate ia: pea lahi taha ʻenau mamahi koeʻuhi ko e lea kuo ne toki fai, tokua ʻe ʻikai te nau toe siofia siʻi fofonga oʻona.” (Ng. 20:36-38) ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e hingoa ʻo e kau mātuʻa kotoa ko iá, ka ʻoku hā mahino naʻa nau ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e lotú. Ko e moʻoni ʻoku fiemaʻu ke tau koloaʻaki ʻa e monū ʻo e lotu ki he ʻOtuá pea ʻoku totonu ke tau “hiki hake ʻa e nima maʻa” ʻi he tui ʻe tali ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻa ʻetau lotú.—1 Tim. 2:8.
Talangofua Kakato ki he ʻOtuá
9, 10. (a) Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he ngaahi ʻofefine ʻo Silofehatí? (e) ʻOku fēfē nai hono tākiekina ʻe he talangofua ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo Silofehatí ʻa e vakai ʻa ha Kalisitiane teʻeki mali ki he malí?
9 Ko e tauhi maʻu pē ʻa Sihova ʻi he fakakaukaú ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke talangofua kiate ia, pea te tau utu ai ʻa e ngaahi tāpuaki. (Teu. 28:13; 1 Sam. 15:22) ʻOku fiemaʻu ki he meʻá ni ha loto talangofua. Fakakaukau angé ki he vakai ʻa e kau tautehina ʻe toko nima, ko e ngaahi ʻofefine ʻo Silofehati, ʻa ia naʻe moʻui ʻi he taimi ʻo Mōsesé. Ko e anga fakafonua ʻi he kau ʻIsilelí, ko hono maʻu ʻe he ngaahi fohá ʻa e tofiʻa tukufakaholo mei heʻenau ngaahi tamaí. Naʻe mate ʻa e tangata ko Silofehatí ʻo ʻikai hano ngaahi foha, pea naʻe fakahinohino ʻe Sihova ke maʻu ʻe he kakai fefine ko eni ʻe toko nimá ʻa e tofiʻa tukufakaholó kotoa—ka naʻe ʻi ai ʻa e fiemaʻu ʻe taha. Naʻe pau ke nau mali mo e ngaahi foha ʻo Manasé koeʻuhi ke nofo maʻu ai ʻa e tofiʻa tukufakaholó ʻi he matakali tatau.—Nom. 27:1-8; 36:6-8.
10 Naʻe tui ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo Silofehatí ʻe lele lelei ʻa e ngaahi meʻá kapau te nau talangofua ki he ʻOtuá. “Hange ko e tuʻutuʻuni ʻe Sihova kia Mosese, naʻe pehe ʻa e fai ʻe he ngaahi ʻofefine ʻo Silofehati” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. “He ko Mahala, Tilisa, mo Hokela, mo Milika, mo Noa, ko e ngaahi ʻofefine ʻo Silofehati, naʻa nau mali mo e ngaahi foha ʻo e ngaahi tokoua oʻenau tamai. Naʻa nau mali ki he ngaahi famili ʻo haʻa Manase, foha ʻo Siosifa, pea naʻe kau honau tofiʻa ki he matakali ʻoku ʻi ai ʻa e famili oʻenau tamai.” (Nom. 36:10-12) Ko e kakai fefine talangofua ko iá naʻa nau fai ʻa e meʻa naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihová. (Sios. 17:3, 4) ʻI he tui meimei tatau, ko e kau Kalisitiane matuʻotuʻa fakalaumālie teʻeki malí ʻoku nau talangofua ki he ʻOtuá ʻi heʻenau mali “i he Eiki be.”—1 Kol.1Ko 7:39, PM.
11, 12. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Kēlepi naʻá ne falala pau ki he ʻOtuá?
11 ʻOku fiemaʻu ke tau talangofua kakato kia Sihova, hangē ko ia naʻe fai ʻe he tangata ʻIsileli ko Kēlepí. (Teu. 1:36) Hili hono fakahaofi ʻo ʻIsileli mei ʻIsipite ʻi he senituli hono 16 K.M., naʻe fekauʻi ʻe Mōsese ha kau asiasi ʻe toko 12 ke nau vakaiʻi ʻa e fonua ko Kēnaní, ka ko e toko 2 pē ʻi he kau asiasí—ko Kēlepi mo Siosiua—naʻá na ekinaki ki he kakaí ke nau falala kakato ki he ʻOtuá pea hū ki he fonuá. (Nom. 14:6-9) ʻI ha taʻu nai ʻe 40 ki mui ai, naʻe kei moʻui pē ʻa Siosiua mo Kēlepi ʻo talangofua kakato kia Sihova, pea naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa Siosiua ke ne taki ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Kae kehe, ko e kau asiasi taʻetui ʻe toko hongofulú ʻoku hā mahino naʻa nau mate lolotonga ʻa e fononga taʻu ʻe 40 ʻa ʻIsileli ʻi he toafá.—Nom. 14:31-34.
12 ʻI hono tuʻunga ko ha tokotaha taʻumotuʻa naʻe hao ʻi he meʻa naʻe hokosia ʻe ʻIsileli ʻi he toafá, naʻe lava ai ke tuʻu ʻa Kēlepi ʻi he ʻao ʻo Siosiuá ʻo ne pehē: “Naʻa ku topuvaʻetaha [pe talangofua kakato kia] Sihova ko hoku ʻOtua.” (Lau ʻa e Siosiua 14:6-9.) Naʻe kole ʻa e taʻu 85 ko Kēlepí ke ʻoange maʻana ʻa e feituʻu moʻungaʻia naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá kiate iá, neongo naʻe nofoʻi ia ʻe he ngaahi filí ʻi honau ngaahi fuʻu kolo mālohi.—Sios. 14:10-15.
13. Neongo ʻa hotau ngaahi ʻahiʻahí, ʻe tāpuakiʻi kitautolu kapau ʻoku tau fai ʻa e hā?
13 ʻI he hangē ko Kēlepi faitōnunga mo talangofuá, te tau maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá kapau te tau ‘talangofua kakato kia Sihova.’ Kapau ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi palopalema lalahi, ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau ‘talangofua kakato kia Sihová.’ Ka ʻi hono fai ia ʻi he kotoa ʻo e moʻuí, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Kēlepí, ʻe lava ke hoko ia ko ha pole. Neongo naʻe kamata lelei e pule ʻa Tuʻi Solomoné, naʻe afeʻi ʻe hono ngaahi uaifí ʻa hono lotó ʻi heʻene taʻumotuʻá ke ne tauhi ki he ngaahi ʻotua loi, pea “nae ikai muimui haohaoa [pe talangofua kakato] ia kia Jihova, o hage ko Tevita ko ene tamai.” (1 Tuʻi 11:4-6, PM) Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kuo pau ke tau fehangahangai mo iá, ʻofa ke tau talangofua kakato ki he ʻOtuá pea tauhi maʻu pē ia ʻi heʻetau fakakaukaú.
Falala Maʻu Pē kia Sihova
14, 15. Mei he ngaahi hokosia ʻa Nāomí, ko e hā kuó ke ako fekauʻaki mo e fiemaʻu ke falala ki he ʻOtuá?
14 ʻOku fiemaʻu ke tau falala ki he ʻOtuá tautefito ʻi he taimi ʻoku tau loto-mafasia aí koeʻuhi ʻoku hā ngali fakapōpōʻuli hotau kahaʻú. Fakakaukau angé ki he taʻumotuʻa ko Nāomí, ʻa ia naʻe toʻo ʻa hono husepānití mo hono ongo fohá ʻe he fili ko maté. ʻI heʻene foki mei Mōape ki Siutá, naʻá ne tangilāulau: “ʻOua ʻe ui au ko [Nāomi] (ko Melie), ui au ko Mala (ko Kona); he kuo fai kona ʻa Satai kiate au. Naʻa ku ʻalu atu kuo u fonu, pea kuo fakafoki au ʻe Sihova kuo u maha: ko e ha ʻoku mou ui ai au ko [Nāomi], ʻosi kuo hopo mo au ʻa Sihova, pea kuo fakamamahiʻi au ʻe Satai?”—Lute 1:20, 21.
15 Neongo naʻe loto-mamahi ʻa Nāomi, ko hano lau fakalelei ʻo e tohi Luté ʻoku fakahaaʻi ai naʻe hokohoko atu ʻene falala kia Sihová. Pea he liliu moʻoni ē ko hono ngaahi tuʻungá! Ko e tama-ʻi-he-fono ʻa e uitou ko Nāomí ʻa Lute, naʻá ne hoko ko e uaifi ʻo Pōasi peá ne fanauʻi ha foha. Naʻe hoko ʻa Nāomi ko e tauhi ʻo e tamá, pea ʻoku pehē ʻe he fakamatalá: “Nae fakahigoa ia e he kau fefine o hono kaugaabi, o behe, Kuo tubu ae tama kia Naomi, bea naa nau ui hono higoa ko Obeti: koia ia koe tamai a Jese, koe tamai a Tevita.” (Lute 4:14-17, PM) ʻI he taimi ʻe fokotuʻu hake ai ʻa Nāomi ki he moʻui ʻi he māmaní, te ne ʻilo ai ko Luté, ʻa ia ʻe ʻi ai mo ia foki, naʻá ne hoko ko e kui-fefine ʻa Sīsū ko e Mīsaiá. (Mt. 1:5, 6, 16) ʻI he hangē ko Nāomí, heʻikai lava ke tau fakapapauʻi pe ʻe iku ki he hā ʻa e ngaahi tuʻunga lolotonga ʻoku ʻikai leleí. Ko ia ai, tau falala maʻu pē ki he ʻOtuá, hangē pē ko ia ʻoku naʻinaʻi mai kia kitautolu ʻi he Palovepi 3:5, 6: “Falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, ʻo ʻouae fāki ki ho poto oʻou: Ke ke fakaongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga.”
Falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní
16. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻa e kau tangata taʻumotuʻa ʻe niʻihi ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá?
16 Kapau ʻoku tau tauhi maʻu pē ʻa Sihova ʻi heʻetau fakakaukaú, te ne tataki kitautolu ʻaki hono laumālie māʻoniʻoní. (Kal. 5:16-18) Ko e laumālie ʻo e ʻOtuá naʻe ʻi he kau tangata taʻumotuʻa ʻe toko 70 naʻe fili ke nau tokoni kia Mōsese ʻi hono ‘fua ae kavega ae kakai’ ʻIsilelí. Ko ʻElitati pē mo Mētati ʻoku ʻomai hona hingoá, ka naʻe fakaivia kinautolu kotoa ʻe he laumālié ke nau fakahoko honau ngaahi fatongiá. (Nom. 11:13-29, PM) ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻa nau lavameʻa, manavahē-ʻOtua, alafalalaʻanga, mo faitotonu ʻo hangē pē ko kinautolu naʻe fili ki muʻá. (Eki. 18:21) Ko e ngaahi ʻulungāanga pehē ʻoku fakahāhā ʻe he kau mātuʻa Kalisitiane he ʻaho ní.
17. Ko e hā ʻa e ngafa ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová ʻi hono langa ʻo e tāpanekalé?
17 Naʻe fakahoko ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová ha ngafa mahuʻinga ʻi hono langa ʻo e tāpanekalé ʻi he toafá. Naʻe fakanofo ʻe Sihova ʻa Pesalili ko e tokotaha ngāue fakasanisani tefitó ia pea ko e tokotaha langa ia ʻo e tāpanekalé, ʻo ne talaʻofa te ne “fakafonu ia i he laumalie oe Otua, i he boto, bea i he loto matala, moe faa ilo, bea i he gaahi gaue fakatufuga kotoabe.” (Eki. 31:2-5, PM) Ko e kau tangata ‘loto poto’ naʻa nau ngāue mo Pesalili mo hono tokoní ko ʻAholiapi ʻi hono fakahoko ʻo e ngāue fisifisimuʻa ko iá. ʻIkai ngata aí, naʻe ueʻi ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻa e kakai loto-leleí ke nau fai ha ngaahi tokoni loto-fiefoaki. (Eki. 31:6; 35:5, 30-34) Ko e laumālie tatau ko iá ʻokú ne ueʻi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní ke nau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau malavá ke pouaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá. (Mt. 6:33) ʻOku tau maʻu nai ʻa e ngaahi malava pau, ka ʻoku fiemaʻu ke tau lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní pea tuku ia ke ne tataki kitautolu kapau ʻoku fiemaʻu ke tau lavaʻi ʻa e ngāue kuo ʻomai ʻe Sihova ki hono kakaí ʻi hotau taimí.—Luke 11:13.
Lotu Maʻu Pē kia Sihova ʻo e Ngaahi Kau Tau
18, 19. (a) Ko e hā ʻa e faʻahinga fakakaukau ʻoku fakatupu ʻia kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá? (e) Ko e hā kuó ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Simione mo ʻAná?
18 ʻOku fakatupu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻi loto ʻia kitautolu ha fakakaukau faʻa lotu ʻa ia ʻoku tauhi maʻu pē ai ʻa Sihova ʻi heʻetau fakakaukaú. Naʻe tala ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá: “Ke mou lotu kia Sihova ʻo e Ngaahi Kau Tau he ʻokú ne māʻoniʻoni.” (Ai. 8:13, Byington) Ko e ongo meʻa taʻumotuʻa faʻa lotu ʻi Selusalema ʻi he ʻuluaki senitulí, ko Simione pea mo ʻAna. (Lau ʻa e Luke 2:25-38, PM.) Naʻe tui ʻa Simione ki he ngaahi kikite faka-Mīsaiá pea naʻá ne “tatali ki he fiemalieaga o Isileli.” Naʻe huaʻi hifo ʻe he ʻOtuá ʻa e laumālie māʻoniʻoní kia Simione pea fakapapauʻi kiate ia te ne moʻui ʻo sio ʻi he Mīsaiá. Pea ko e meʻa ia naʻe hokó. ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he taʻu 2 K.M., naʻe ʻomai ai ʻa Sīsū ki he temipalé ʻe Mele mo Siosefa, ko e faʻē mo e tamai ohi ʻa e valevalé. ʻI hono ueʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní, naʻe leaʻaki ʻe Simione ha ngaahi lea fakakikite fekauʻaki mo e Mīsaiá pea tomuʻa tala ʻa e mamahi kia Mele, ʻa ia naʻá ne hokosia ʻa e mamahi ʻi he taimi naʻe tutuki ai ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí. Kae fakaʻuta atu ki he fiefia lahi naʻe hokosia ʻe Simione ʻi heʻene fua ʻa ‘Kalaisi a Jihová’! Pea ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei moʻoni ia ʻo e faʻa lotú naʻe fokotuʻu ʻe Simione ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní!
19 Ko e uitou faʻa lotu taʻu 84 ko ʻAná “nae ikai mahui ia mei he fale lotu lahi.” Naʻá ne fai ʻa e ngāue toputapu kia Sihova ʻi he pō mo e ʻaho “i he aukai moe faa lotu.” Naʻe ʻi ai foki ʻa ʻAna ʻi hono ʻomai ʻa e pēpē ko Sīsuú ki he temipalé. He houngaʻia moʻoni ko ia ʻi heʻene sio ki he Mīsaia ʻi he kahaʻú! Ko ia ai, naʻá ne “fakafetai ki he Eiki, o ne fakaha ia kiate kinautolu kotoabe nae tatali ki he huhui i Jelusalema.” Naʻe ongoʻi ʻe ʻAna naʻe pau ke ne vahevahe ʻa e ongoongo lelei ko ení ki he niʻihi kehé! ʻI he hangē ko Simione mo ʻAná, ko e kau Kalisitiane taʻumotuʻa he ʻaho ní ʻoku nau fiefia ʻaupito ʻi he lava ke tauhi ʻa e kakaí kia Sihova ʻi he tuʻunga ko ʻene Kau Fakamoʻoni neongo ai pē pe ko e hā honau taʻumotuʻá.
20. Tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻumotuʻá, ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau faí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
20 Tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻumotuʻá, ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi maʻu pē ʻa Sihova ʻi heʻetau fakakaukaú. Te ne tāpuakiʻi leva kitautolu ʻi heʻetau ngaahi feinga anga-fakatōkilalo ke talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo hono tuʻunga-tuʻí pea mo ʻene ngaahi ngāue fakaofó. (Sāme 71:17, 18; 145:10-13) Kae kehe, kapau ʻoku fiemaʻu ke tau fakalāngilangiʻi ʻa Sihova, kuo pau ke tau fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungāanga fakaʻotuá. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungāanga ko iá ʻi hono sivisiviʻi ʻa e toe ngaahi fakamatala lahi ange Fakatohitapú?
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku fanongo mai ʻa Sihova ki he ngaahi lotú?
• Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau talangofua kakato ki he ʻOtuá?
• Tatau ai pē pe ʻoku tau loto-mafasia, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau falala maʻu pē kia Sihová?
• ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻa hono kakaí?
[Fakatātā ʻi he peesi 4]
Naʻe ola lelei ʻa e lotu ʻa Nehemaia kia Sihová
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
ʻI hono manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko kia Nāomí ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau falala kia Sihova