Tauhi Maʻu ʻa e “Loto Maʻa” ʻi he Taimi Faingataʻa Ko ení
“ʻOKU ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi ʻe ha taha ko e anga-maʻá ko ha palopalema ia ʻi he Siasí he ʻahó ni.” Ko e fainusipepa Katolika ko Vittorio Messori naʻá ne fai ʻa e fakamatala ko iá ki he ngaahi meʻa fakamā fakaefehokotaki fakasino kuo kau ki ai ki muí ni ʻa e Siasí ʻi ʻĪtali. “Pea heʻikai lava ke fakaleleiʻi ia ʻi hono fakangata ʻa e fuakava nofo taʻemali ʻi he siasí koeʻuhi ko e peseti ʻe 80 ʻo e ngaahi keisí ʻoku kau ki ai ʻa e kau faka-Sōtoma—ko e ngaahi keisi ʻo e fehokotaki fakasino anga-kehe ʻa e kau pātele ʻoku nau pāʻusiʻi ʻa e kakai tangatá mo e tamaiki tangatá.”—La Stampa.
Ko e lahi fau ʻa e fulikivanú ʻoku ʻikai ha veiveiua ko ha fakaʻilonga ia ʻo e “kuonga fakamui” ko eni ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá. (2 Tim. 3:1-5) Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ongoongó, ko e kovi fakaeʻulungaanga tupu mei aí ʻoku ʻi ai ʻene tākiekina kovi ʻo ʻikai ki he kakaí pē fakalūkufua kae pehē foki ki he faʻahinga ʻoku nau ui kinautolu ko e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko honau loto fakameleʻi mo taʻemaʻá ʻoku ueʻi ai kinautolu ke nau fai ʻa e ngaahi tōʻonga fakalielia. (Ef. 2:2) ʻI he ʻuhinga lelei, naʻe fakatokanga ʻa Sīsū “ʻoku mei he loto ʻa e ngāhi fakakaukau pango, ʻa e ngāhi fakapō, ʻa e ngāhi faikovi ʻa alafia, ʻa e ngāhi feʻauaki, ʻa e ngāhi kaihaʻa, ʻa e ngāhi tukuaki, ʻa e ngāhi laukovi ki he ʻOtua.” (Mt. 15:19) Kae kehe, ko e ʻOtua ko Sihová ʻokú ne finangalo ke manako ʻa ʻene kau sevānití ʻi he “loto maʻa.” (Pal. 22:11) Ko ia ʻe lava fēfē ke tauhi maʻu ʻe ha Kalisitiane ha loto maʻa ʻi he taimi faingataʻa ko ení?
ʻUhinga ʻo e ‘Maʻa ʻa e Lotó’
Fakatatau ki he tohi maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, ko e foʻi lea Fakatohitapu ki he lotó ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e “konga taupotu ʻi loto ʻo e tangatá” pea “ko e konga tefito ia ʻe taha ʻi he tangatá ʻoku mahuʻinga ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku fokotuʻu ai ʻa e moʻui fakalotú, ʻa ē ʻoku fakapapauʻi ai ʻa e tōʻonga fakaeʻulungaangá.” ʻOku fakafofongaʻi ʻe he lotó ʻa e tuʻunga ʻoku tau ʻi ai moʻoni ʻi lotó. Hangē ko ia ʻoku fakamamafaʻi ʻi he tohi naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá, ko e lotó ʻoku sivi ʻe Sihová pea ʻokú ne houngaʻia ʻi heʻene kau sevānití.—1 Pita 3:4.
ʻI he Tohi Tapú, ko e “maʻa” ʻoku lava ke fakahaaʻi ai ʻa e meʻa ʻoku maʻa ʻi he ʻuhinga fakaesinó. Ka ko e foʻi leá ʻoku toe ngāueʻaki ia ki he meʻa ʻoku taʻeʻuliʻi—ʻikai ke huʻi, fakaʻilaʻi, pe fakameleʻi—ʻi ha ʻuhinga fakaeʻulungaanga mo fakalotu. ʻI he Malanga he Moʻungá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū: “Monūʻiaā ka ko kinautolu ʻoku maʻa honau loto.” Naʻá ne ʻuhingá ki he faʻahinga ko ia ko hono moʻoní, ʻoku nau ʻāsinisini ʻi lotó. (Mt. 5:8) Ko ʻenau ʻofá, holí mo e taumuʻá ʻoku maʻa. ʻI hono ueʻi ʻe he ʻofá mo e houngaʻiá, ʻoku nau ʻofa kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ʻo honau lotó, ʻo moʻoni mo taʻemālualoi. (Luke 10:27) ʻOkú ke loto ke ke maʻa ʻi he ʻuhinga ko iá, ʻikai ko ia?
Faingataʻa—Ke Hanganaki ‘Maʻa ʻa e Lotó’
Ko ha sevāniti ʻa Sihova kuo pau ke ʻikai ngata pē ʻi heʻene “nima maʻa” ka ʻoku toe “loto maʻa.” (Sāme 24:3, 4, NW) Kae kehe, ʻi he ʻahó ni, ʻoku fakautuutu ai pē ʻa e faingataʻa ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke hanganaki “loto maʻa.” Ko Sētane mo e māmani ʻi heʻene pulé, pea pehē ki hotau kakano taʻehaohaoá tonu, ʻokú na fakahoko ha tenge mālohi ke fakamavaheʻi kitautolu meia Sihova. Ke talitekeʻi ʻa e tenge ko ení, ʻoku mahuʻinga tahá ke tau manako ʻi he “loto maʻa” pea piki maʻu ki ai. ʻE maluʻi kitautolu ʻe he meʻá ni pea tokoniʻi kitautolu ke tau hokohoko atu ʻa e hoko ko e ngaahi kaumeʻa ʻo e ʻOtuá. ʻE lava fēfē ke tau tauhi maʻu ha loto maʻa?
ʻI he Hepelu 3:12, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakatokanga: “Mou vakai, ʻe kainga, naʻa ʻiloange ʻe ai ʻi hamou toko taha ha loto kovi he taʻetui, ʻa ia ʻoku hiki mei he ʻOtua ʻoku moʻui.” Heʻikai lava ke ‘maʻa ai pē hotau lotó’ kapau ʻoku tau fakatupulekina ha “taʻetui.” Ko e hā e fakakaukau kuo fakamafola ʻe Sētane ko e Tēvoló ke fakavaivaiʻiʻaki ʻa e tui ki he ʻOtuá? ʻOku kau heni ʻa e fakakaukau ki he ʻevalūsioó, tui kehekehe fakaeʻulungaanga mo fakalotu, mo e veiveiua fekauʻaki mo e fakamānavaʻi fakaʻotua ʻo e Tohi Tapú. Kuo pau ke ʻoua te tau fakaʻatā ke uesia kitautolu ʻe he fakakaukau fakatupu mate peheé. (Kol. 2:8) Ko e lau Tohi Tapu fakaʻaho mo e fakalaulauloto lahí ʻa e ongo maluʻi tefito mei he ʻohofi ko ení. Ko e ʻilo totonu ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe tafunaki ai ʻetau ʻofa kia Sihova mo ʻetau houngaʻia ʻi heʻene ngaahi foungá. Ko e ʻofa mo e houngaʻia peheé ʻoku ʻikai ala tuku kapau ʻoku tau loto ke siʻaki ʻa e fakaʻuhinga halá pea tauhi ke mālohi ʻetau tui kia Sihová koeʻuhi ke tau lava ʻo tauhi maʻu ai ha loto maʻa.—1 Tim. 1:3-5.
ʻI he Fehangahangai mo e Holi Fakakakanó
Ko e toe founga ʻe taha ʻo e ʻoho ʻoku tau fehangahangai nai mo ia ʻi he feinga ke tauhi maʻu ʻa e “loto maʻa” ʻoku kau ki ai ʻa e holi fakakakanó mo fakamatelié. (1 Sione 2:15, 16) Ko e ʻofa ki he paʻangá pe ko e holi ke fokotuʻu ʻa e koloá mo e meʻa fakamatelié ʻe lava ke ne fakameleʻi ʻa e lotó, ʻo tataki atu ai ha Kalisitiane ke ne fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fepaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Kuo taʻefaitotonu ʻa e niʻihi ʻi he ngāué, kākaaʻi ʻa e niʻihi kehé, pe aʻu ʻo nau kaihaʻasi ʻa e paʻanga pe meʻa ʻoku ʻikai ʻanautolu.—1 Tim. 6:9, 10.
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi hono fakatupulekina ha manavahē lelei ki hono taʻefakahōifuaʻi ʻa Sihova, ʻofa ʻi he fakamaau totonú, pea fakapapauʻi ke tauhi maʻu ha konisēnisi leleí, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau manako ʻi he “loto maʻa.” ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he manako ko iá ke tau hokohoko atu ʻa e “tōʻonga faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.” (Hep. 13:18, NW) ʻI heʻetau ngāue totonú, ʻe lava ke iku ʻa e faitotonú ki ha fakamoʻoni lelei. Ko Emilio, ko ha Fakamoʻoni ʻĪtali ia ʻoku ngāue ko ha fakaʻuli ʻi ha meʻalele pāsese ʻa ha kautaha, naʻá ne maʻu ha uāleti naʻe ʻi ai ʻa e tola ʻe 680 ʻAmelika. ʻI he ʻohovale ʻa hono kaungāngāué, naʻá ne ʻoange ʻa e uāletí ki hono pulé, ʻa ia naʻá ne ʻoange ki mui ki he tokotaha naʻe mole mei aí. Ko e niʻihi ʻo e kaungāngāue ʻo Emilio naʻe maongo lahi kia kinautolu ʻa hono ʻulungaangá ʻo nau mahuʻingaʻia ai ʻi he Tohi Tapú pea kamata ke ako. Ko hono olá, naʻe tali ai ʻe he toko fitu mei he fāmili ʻe ua ʻa e moʻoní. ʻIo, ko e faitotonu mei ha loto maʻá ʻoku lava moʻoni ke ne ueʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá.—Tai. 2:10.
Ko e meʻa kehe ʻoku lava ke ʻi ai ʻene tākiekina kovi ʻa e maʻa ʻa ha loto ʻo ha Kalisitiane ko ha fakakaukau mioʻi mo taʻetaau ki he fehokotaki fakasinó. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻa e fakakaukau ʻa e tokolahi ʻoku fakanatula ʻa e fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí, fehokotaki fakasino mo ha taha kehe, mo e fakasōtomá ʻoku lava ke ne fakameleʻi ʻa e loto ʻo ha Kalisitiane. Ko ha tokotaha ʻoku ʻunua ki he fehokotaki fakasino taʻetāú ʻoku lava ke ne fai mālualoi ha moʻui lōua, ʻo fufū ʻa e angahalá. Heʻikai moʻoni tapua atu ʻi he meʻa ko iá ha “loto maʻa.”
Ko Gabriele naʻá ne papitaiso ʻi hono taʻu 15 pea kamata tāimuʻa leva. Kae kehe, ki mui ai, naʻá ne kamata fakamoleki ʻa e taimí mo e ngaahi feohi ʻikai lelei ʻi he naitikalapú. (Sāme 26:4) Naʻe kamata heni ha founga moʻui taʻetaau mo mālualoi, pea naʻe pau ai ke tuʻusi ia mei he fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko e akonaki ko ia meia Sihová naʻe ʻai ai ia ke ne fakakaukau fakamātoato. ʻOku manatuʻi ʻe Gabriele: “Naʻá ku kamata ke fai ʻa e meʻa kotoa pē naʻe ʻikai ke u fakakaukau fakamātoato ki ai ki muʻá. Naʻá ku lau Tohi Tapu he ʻaho kotoa pē, ʻo feinga ke fanongo ki he meʻa naʻe lea moʻoni ʻaki ʻe Sihová, pea naʻá ku ako fakalelei ʻa e ʻū tohi fakateokalatí. Naʻá ku sio ai ki he fakafiefia mo fakafiemālie ʻa e ako fakafoʻituituí mo e lahi ʻo e mālohi ʻoku lava ke maʻu mei he lau Tohi Tapú mo e lotu tōtōiví.” Naʻe tokoniʻi ʻe he meʻá ni ʻa Gabriele ke ne liʻaki ʻa e ʻulungaanga taʻetāú pea toe fokotuʻu ha vahaʻangatae mo Sihova.
ʻOku toe ngāue he taimí ni ʻa Gabriele ko ha tāimuʻa, fakataha mo hono malí. Ko e meʻa naʻe hoko kiate iá ʻoku fakapapauʻi ai ʻa e founga ʻoku lava ke tokoniʻi ai ha taha ʻe he ako ʻo e Tohi Tapú mo e ʻū tohi mei he “tamaioeiki agatonu mo boto” ke ne maʻu ha loto maʻa pea siʻaki ʻa e ʻulungaanga taʻetāú.—Mt. 24:45, PM; Sāme 143:10.
ʻI Hono ʻAhiʻahiʻi ʻa e “Loto Maʻa”
Ko e tenge mei he kau fakafepakí, faingataʻaʻia fakaʻekonōmiká, mo e puke lahí kuó ne lōmekina ʻa e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. ʻI ha tuʻunga, kuo uesia foki mo honau lotó. Naʻa mo Tuʻi Tēvita naʻá ne hokosia ha meʻa pehē: “ʻOku pongia ʻa e laumalie ʻia kita; pea ko hoku laumalie ʻi loto ʻoku tuenoa.” (Sāme 143:4) Ko e hā naʻá ne ʻai ke malava ʻo ne ikunaʻi ʻa e ngaahi mōmeniti peheé? Naʻe fakamanatu ʻe Tēvita ʻa e feangainga ʻa e ʻOtuá mo ʻEne kau sevānití pea mo ʻene aʻusia tonu ʻa ʻene fakahaofí. Naʻá ne fakalaulauloto ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova koeʻuhi ko Hono huafa lahí. Naʻá ne hanganaki tokanga ki he ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá. (Sāme 143:5) ʻI ha founga meimei tatau, ko e fakalaulauloto ki hotau Tokotaha-Fakatupú mo e meʻa kotoa kuó ne fai mo hokohoko fai kia kitautolú ʻe tokoniʻi ai kitautolu naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ʻahiʻahí.
ʻI he taimi kuo tau faihala ai pe te tau ongoʻi kuo fai mai ʻa e hala kia kitautolú, ʻoku lava ke tau hoko ai ʻo loto-kona. Ko e fakakaukau maʻu pē ki he meʻa ko iá ʻe lava ke iku ia ki heʻetau maʻu ʻa e ongoʻi fakaanga ki hotau fanga tokouá. Te tau fakamakehekehe nai ai ʻo fakamavaheʻi kitautolu pea ʻikai loko fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he niʻihi kehé. Kae kehe, ʻe fehoanakimālie ʻetau tōʻonga peheé mo ʻetau holi ke maʻu ha “loto maʻa”? ʻOku hā mahino, ko e taumuʻa ʻo hono maʻu ha tuʻunga pehē ʻi he lotó ʻoku fekauʻaki ia mo ʻetau feangainga mo e tali ki hotau fanga tokoua Kalisitiané.
ʻI ha māmani ʻoku fakameleʻi lahi mo hōloa fakaeʻulungaangá, ko kitautolu ʻi hotau tuʻunga ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku tau ʻilonga koeʻuhi ko ʻetau manako ʻi he “loto maʻa.” ʻOku tākiekina lelei ʻetau moʻuí ʻi heʻetau aʻusia ʻa e nonga ko e tupu mei hono fai ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Hiliō he meʻa kotoa, ʻoku tau maʻu ha kaumeʻa fekoekoeʻi mo hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻa e ʻOtua ko Sihová, ʻa ia ʻoku ʻofa ʻi he faʻahinga ʻoku “loto maa.” (Sāme 73:1, PM) ʻIo, ʻoku lava ke fakakau kitautolu ʻi he faʻahinga ʻa ia te nau fiefia koeʻuhi hangē ko ia ne talaʻofa ʻe Sīsuú, “te nau mamata ki he ʻOtua,” ʻi Heʻene ngāue mai maʻá e faʻahinga ʻoku “loto maʻa.”—Mt. 5:8.