-
Mei he ʻItá ki he TāmateNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 4
Mei he ʻItá ki he Tāmate
ʻI he hili ʻa e mavahe ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mei he ngoue ʻo ʻĪtení, naʻe maʻu ʻena fānau tokolahi. Ko hona ʻuluaki fohá ko Keini, naʻe hoko ia ko ha tokotaha ngoue, pea ko hona foha hono uá ko ʻĒpeli, naʻá ne hoko ko ha tauhi-sipi.
ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe fai ai ʻe Keini mo ʻĒpeli ha feilaulau kia Sihova. ʻOkú ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e feilaulau? Ko ha meʻaʻofa ia ki he ʻOtuá. Naʻe fiefia ʻa Sihova ʻi he feilaulau ʻa ʻĒpelí, ka naʻe ʻikai te ne fiefia ʻi he feilaulau ʻa Keiní. Naʻe ʻai ʻe he meʻa ko iá ke ʻita lahi ʻa Keini. Naʻe fakatokanga ʻa Sihova kia Keini ʻe lava ke ʻai ia ʻe heʻene ʻitá ke ne fai ha meʻa ʻoku kovi. Ka naʻe ʻikai ke fanongo ki ai ʻa Keini.
Ka naʻe pehē ʻe Keini kia ʻĒpeli: ‘Haʻu ke ta ō ki he ngoué.’ Lolotonga ʻena toko ua ʻi he ngoué, naʻe ʻohofi ʻe Keini ʻa hono tokouá ʻo ne tāmateʻi ia. Ko e hā ʻe fai ʻe Sihova fekauʻaki mo e meʻá ni? Naʻe tauteaʻi ʻe Sihova ʻa Keini ʻaki hono fekauʻi ke ne ʻalu ʻo nofo mamaʻo mei hono fāmilí. Naʻe ʻikai ʻaupito fakaʻatā ke toe foki mai ʻa Keini.
ʻOku ʻi ai ha lēsoni heni kiate kitautolu? ʻE kamata nai ke tau ongoʻi ʻita kapau ʻoku ʻikai hoko ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga ʻoku tau fakakaukau ki ai ʻoku totonú. Kapau ʻoku tau ongoʻi ʻoku tupu ʻi loto ha ʻita ʻiate kitautolu—pe kapau ʻoku fakatokanga mai ʻa e niʻihi kehé ko ʻenau fakatokangaʻi ʻa ʻetau ʻitá—ʻoku totonu ke tau ngāue fakavave ke puleʻi ʻetau ongoʻí ki muʻa ke ne puleʻi kitautolú.
Koeʻuhi naʻe ʻofa ʻa ʻĒpeli kia Sihova peá ne fai ʻa e meʻa naʻe totonú, ʻe manatuʻi maʻu pē ia ʻe Sihova. ʻE toe fakamoʻui ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĒpeli ʻi he taimi te Ne ngaohi ai ʻa e māmaní ko ha palataisí.
“ʻUluaki fakamelino mo ho tokouá, peá ke foki mai leva ʻo foaki hoʻo meʻaʻofá.”—Mātiu 5:24
-
-
ʻAʻake ʻa NoáNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 5
ʻAʻake ʻa Noá
ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe tokolahi ʻa e kakai ʻi he māmaní. Naʻe kovi ʻa e tokolahi taha ʻo kinautolú. Naʻa mo e niʻihi ʻo e kau ʻāngelo ʻi hēvaní naʻa nau hoko ʻo kovi. Naʻa nau liʻaki ʻa honau ʻapi ʻi hēvaní pea nau ʻalu hifo ki he māmaní. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻa nau fai ai iá? Koeʻuhi ke nau lava ʻo ʻai ha sino fakaetangata pea mali mo e kakai fefiné.
Naʻe maʻu ʻe he kau ʻāngeló mo e kakai fefiné ʻa e ngaahi foha. Naʻe tupu hake ʻa e ngaahi foha ko iá ʻo mālohi ʻaupito pea nau houtamaki. Naʻa nau fakamamahiʻi ʻa e kakaí. Naʻe ʻikai tuku ʻe Sihova ke hokohoko atu ʻa e ngaahi meʻa ko iá. Ko ia naʻá ne fili ai ke fakaʻauha ʻa e kakai koví ʻi ha lōmaki.
Ka naʻe ʻi ai ha tangata ʻa ia naʻe kehe ia. Naʻá ne ʻofa kia Sihova. Ko hono hingoá ko Noa. Naʻe ʻi ai hono uaifi mo e foha ʻe toko tolu ko Semi, Hami, pea mo Sēfeti, pea naʻe taki taha ʻi ai honau uaifi. Naʻe tala ʻe Sihova kia Noa ke ne langa ha fuʻu ʻaʻake ke lava ʻo ne hao ki ai mo hono fāmilí ʻi he Lōmakí. Ko e ʻaʻaké ko ha fuʻu puha papa ʻa ia ʻoku lava ke tētē ʻi he vaí. Naʻe toe tala ʻe Sihova kia Noa ke fakahū ki he ʻaʻaké ʻa e fanga manu tokolahi ke nau lava foki ʻo hao.
Naʻe kamata leva ʻe Noa ʻa hono faʻu ʻo e ʻaʻaké. Naʻe feʻunga mo e taʻu nai ʻe 50 ʻa hono faʻu ia ʻe Noa mo hono fāmilí. Naʻa nau faʻu ʻa e ʻaʻaké ʻo hangē tofu pē ko e meʻa naʻe tala ange ʻe Sihová. Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻe fai ai ʻe Noa ha fakatokanga ki he kakaí fekauʻaki mo e Lōmakí. Ka naʻe ʻikai fanongo ha taha kiate ia.
Faifai atu pē, naʻe hoko ʻa e taimi ke nau hū ai ki he ʻaʻaké. Tau sio angé pe ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó.
“Hangē tofu pē ko e ngaahi ʻaho ʻo Noá, ʻe pehē pē ʻa e ʻi heni ʻa e Foha ʻo e tangatá.”—Mātiu 24:37
-