-
Talangofua ʻa ʻĒpalahame mo Sela ki he ʻOtuáNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 8
Talangofua ʻa ʻĒpalahame mo Sela ki he ʻOtuá
Naʻe ʻikai fuʻu mamaʻo mei Pēpeli ha kolo naʻe ui ko ʻUa, ʻa ia naʻe lotu ai ʻa e kakaí ki he ngaahi ʻotua tokolahi kae ʻikai lotu kia Sihova. Ka naʻe ʻi ai ha tangata ʻi ʻUa ʻa ia naʻe lotu kia Sihova tokotaha pē. Ko hono hingoá ko ʻĒpalahame.
Naʻe pehē ʻe Sihova kia ʻĒpalahame: ‘Mavahe mei ho ʻapí pea mei ho kāingá, pea ʻalu ki he fonua te u fakahā atu kiate koe.’ Pea naʻe palōmesi ange ʻa e ʻOtuá: ‘Te ke hoko ko ha puleʻanga lahi, pea te u fai ʻa e ngaahi meʻa lelei maʻá e kakai tokolahi ʻi he māmaní kotoa koeʻuhi ko koe.’
Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe ʻĒpalahame ʻa e feituʻu naʻe fekau ʻe Sihova ke ne ʻalu ki aí, ka naʻá ne falala kia Sihova. Ko ia ko ʻĒpalahame, ko hono uaifi ko Selá, ko ʻene tamai ko Telá, mo Lote naʻá ne fohaʻakí naʻa nau faʻo ʻenau ʻū meʻá pea nau talangofua ʻo kamata ʻenau fononga lōloá.
Naʻe taʻu 75 ʻa ʻĒpalahame ʻi he taimi naʻá ne aʻu ai mo hono fāmilí ki he fonua naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ke nau sio aí. Naʻe ui ia ko e fonua ko Kēnaní. Naʻe lea ai ʻa e ʻOtuá kia ʻĒpalahame ʻo ne fai ʻa e palōmesi ko ení: ‘Ko e fonua kotoa ko eni ʻokú ke sio ai takatakai ʻiate koé, te u foaki ia ki hoʻo fānaú.’ Ka naʻe motuʻa ʻa ʻĒpalahame mo Sela pea naʻe ʻikai haʻana fānau. Ko ia ʻe fēfē hono ʻai ʻe Sihova ke hoko ʻa ʻene palōmesí?
“ʻI he tuí, naʻe talangofua ai ʻa ʻĒpalahame . . . ʻaki ʻene ʻalu ki ha feituʻu ʻa ia te ne maʻu ko hano tofiʻa; naʻá ne ʻalu atu, neongo ʻa e ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ko ʻene ʻalú ki fē.”—Hepelū 11:8
-
-
Ko Eni Kuo Maʻu ha Foha!Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 9
Ko Eni Kuo Maʻu ha Foha!
Naʻe mali ʻa ʻĒpalahame mo Sela ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá na liʻaki ʻa hona ʻapi fiemālie ʻi ʻUá peá na nofo ʻi ha tēniti. Ka naʻe ʻikai ke lāunga ʻa Sela, he naʻá ne falala kia Sihova.
Naʻe fiemaʻu lahi ʻe Sela ke ʻi ai haʻane tama ko ia naʻá ne tala ange kia ʻĒpalahame: ‘Kapau ʻe ʻi ai ha tama ʻa ʻeku sevāniti ko Hekaʻaá, ʻe hangē pē ia ko haʻaku tamá.’ Naʻe faifai pē ʻo maʻu ʻe Hekaʻā ha tamasiʻi. Ko hono hingoá ko ʻIsimeʻeli.
ʻI he ngaahi taʻu lahi ki mui ai, ʻi he taʻu 99 ʻa ʻĒpalahame pea taʻu 89 ʻa Selá, naʻe ʻi ai ʻena kau ʻaʻahi ʻe toko tolu. Naʻe fakaafeʻi kinautolu ʻe ʻĒpalahame ke nau mālōlō ʻi ha lalo ʻakau pea ʻoatu haʻanau meʻakai. ʻOkú ke ʻiloʻi pe ko hai ʻa e kau ʻaʻahí? Ko e kau ʻāngelo! Naʻa nau tala ange kia ʻĒpalahame: ‘ʻI he taimi ko ení ʻi he taʻu kahaʻú, ko koe mo ho uaifí ʻe ʻi ai homo foha.’ Naʻe fanongo ki ai ʻa Sela mei he loto tēnití. Naʻá ne kata ʻiate ia pē mo fakakaukau: ‘ʻE lava moʻoni koā ke u maʻu ha tama neongo ʻeku fuʻu motuʻá?’
ʻI he taʻu hono hokó, naʻe fāʻeleʻi ai ʻe Sela ha tamasiʻi, ʻo hangē pē ko e meʻa naʻe palōmesi ange ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová. Naʻe fakahingoa ia ʻe ʻĒpalahame ko ʻAisake, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “Kata.”
ʻI he taʻu nima nai ʻa ʻAisaké, naʻe sio ʻa Sela kia ʻIsimeʻeli ʻokú ne fakakataʻaki ʻa ʻAisake. Naʻá ne loto ke maluʻi ʻa ʻene tamá, ko ia naʻá ne ʻalu kia ʻĒpalahame ʻo kole ange ke ne fekau ʻa Hekaʻā mo ʻIsimeʻeli ke na mavahe. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe ʻikai ke loto ʻa ʻĒpalahame ke fai pehē. Ka naʻe tala ange ʻe Sihova kia ʻĒpalahame: ‘Fanongo kia Sela. Te u tokangaʻi ʻe au ʻa ʻIsimeʻeli. Ka ʻe hoko moʻoni ʻa e ngaahi palōmesí fakafou ʻia ʻAisake.’
“ʻI he tuí foki naʻe maʻu ai ʻe Sela ʻa e mālohi ke tuʻituʻiaʻi ha tama, . . . koeʻuhí naʻá ne tui ko e Tokotaha naʻá ne fai ʻa e talaʻofá ʻoku faitōnunga.”—Hepelū 11:11
-