LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • Maʻu ʻe Sēkope ʻa e Tofiʻá
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
    • ʻOange ʻe Sēkope kia ʻĪsoa ha poulu supo ʻo fetongiʻaki ʻene totonu ki he ʻuluaki fohá

      LĒSONI 12

      Maʻu ʻe Sēkope ʻa e Tofiʻá

      Ko ʻAisake mo Lepeka mo ʻena ongo māhanga tangatá, ko Sēkope mo ʻĪsoa

      Naʻe taʻu 40 ʻa ʻAisake ʻi heʻene mali mo Lepeká. Naʻá ne ʻofa lahi ʻiate ia. Naʻe faifai pē ʻo ʻi ai ʻena fānau ʻe toko ua​—ko e ongo māhanga tangata.

      Naʻe ui ʻa e tamasiʻi lahí ko ʻĪsoa, pea ko e siʻí ko Sēkope. Naʻe saiʻia ʻa ʻĪsoa ʻi he nofo ʻi tuʻá, pea naʻá ne poto ʻi he tulimanú. Ka naʻe saiʻia ʻa Sēkope ke nofo pē ʻi ʻapi.

      ʻI he taimi ko iá, naʻe foaki ki he foha lahi tahá ʻa e lahi taha ʻo e kelekelé mo e paʻangá ʻi he mate ʻa ʻene tamaí. Naʻe ui ia ko ha tofiʻa. ʻI he fāmili ʻo ʻAisaké, naʻe toe kau ki he tofiʻá ʻa e ʻi ai ha kaunga ki he palōmesi naʻe fai ʻe Sihova kia ʻĒpalahamé. Naʻe ʻikai ke fuʻu tokanga ʻa ʻĪsoa ki he ngaahi palōmesi ko iá, ka naʻe ʻiloʻi ʻe Sēkope naʻe mahuʻinga ʻaupito ia.

      Sēkope mo ʻĪsoa

      ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe haʻu ai ʻa ʻĪsoa ki ʻapi ʻokú ne helaʻia lahi ʻi haʻane tulimanu ʻi he ʻahó kotoa. Naʻá ne nāmuʻi ʻa e meʻatokoni ifo naʻe ngaohi ʻe Sēkopé peá ne pehē ange: ‘ʻOku ou fuʻu fiekaia! ʻOmi ha meʻi meʻa mei he supo kulokula ko ená!’ Naʻe pehē ʻe Sēkope: ‘Te u ʻoatu, ka ke ʻuluaki palōmesi mai ʻe lava ke u maʻu ho tofiʻá.’ Naʻe pehē ange ʻe ʻĪsoa: ‘ʻOku ʻikai te u tokanga au ki hoku tofiʻá! ʻE lava ke ke maʻu ia ʻe koe. ʻOku ou fiemaʻu pē ʻe au ke u kai.’ ʻOkú ke pehē naʻe fakapotopoto ʻa e meʻa naʻe fai ʻe ʻĪsoá? ʻIkai. Naʻe foaki ʻe ʻĪsoa ha meʻa mahuʻinga ʻaupito, ki ha poulu supo pē.

      ʻI he motuʻa ʻaupito ʻa ʻAisaké, naʻe aʻu ki he taimi ke ne tāpuakiʻi ʻa hono foha lahí. Ka naʻe tokoniʻi ʻe Lepeka ʻa Sēkope, ko e foha siʻisiʻí, ke ne maʻu ʻa e tāpuakí. ʻI hono ʻiloʻi ʻe ʻĪsoá, naʻá ne ʻita lahi peá ne faʻufaʻu ke tāmateʻi ʻa hono tokoua māhangá. Naʻe loto ʻa ʻAisake mo Lepeka ke maluʻi ʻa Sēkope, ko ia naʻá na tala ange ki ai: ‘ʻAlu ʻo nofo mo e tuongaʻane ʻo hoʻo faʻeé, ʻa Lēpani, kae ʻoua ke holo hifo ʻa e ʻita ʻa ʻĪsoá.’ Naʻe fanongo ʻa Sēkope ki he faleʻi ʻa ʻene ongo mātuʻá peá ne hola koeʻuhi ko ʻene moʻuí.

      “Ko e hā hano lelei ki ha tangata ke ne maʻu ʻa e māmaní kotoa pea mole ʻene moʻuí? Ko e hā moʻoni ha meʻa ʻe ʻoatu ʻe ha tangata ke fakafetongiʻaki ʻene moʻuí?”​—Maʻake 8:36, 37

      Fehuʻi: Ko e tokotaha fēfē ʻa ʻĪsoa? Ko e tokotaha fēfē ʻa Sēkope? Ko e hā naʻe maʻu ai ʻe Sēkope ʻa e tāpuakí kae ʻikai ko ʻĪsoá?

      Sēnesi 25:20-34; 27:1–28:5; Hepelū 12:16, 17

  • Fakamelino ʻa Sēkope mo ʻĪsoa
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
    • Punou ʻa Sēkope pea ʻoku lele atu ʻa ʻĪsoa kiate ia

      LĒSONI 13

      Fakamelino ʻa Sēkope mo ʻĪsoa

      Naʻe palōmesi ʻa Sihova kia Sēkope te ne maluʻi ia ʻo hangē pē ko ʻene maluʻi ʻa ʻĒpalahame mo ʻAisaké. Naʻe nofo ʻa Sēkope ʻi ha feituʻu ko Hālani, ʻa ia naʻá ne mali ai, maʻu ha fāmili tokolahi, peá ne hoko ʻo koloaʻia ʻaupito.

      Faifai atu pē naʻe tala ʻe Sihova kia Sēkope: ‘Foki ki ho fonuá.’ Ko ia naʻe kamata ʻa e fononga lōloa ʻa Sēkope mo hono fāmilí ʻo nau foki. Naʻe haʻu ha kakai ʻi he halá kia Sēkope ʻo nau pehē ange: ‘Ko ho tokoua ena ko ʻĪsoá ʻokú ne haʻu, pea ʻokú ne haʻu mo ha kau tangata ʻe toko 400!’ Naʻe ilifia ʻa Sēkope naʻa ʻoku loto ʻa ʻĪsoa ke fai ha kovi kiate ia mo hono fāmilí. Naʻá ne lotu kia Sihova: ‘Fakahaofi muʻa au mei hoku tokouá.’ ʻI he ʻaho hono hokó naʻe ʻoatu ai ʻe Sēkope kia ʻĪsoa ha meʻaʻofa ko e fanga sipi, fanga kosi, fanga pulu, fanga kāmeli, mo e fanga ʻasi tokolahi.

      ʻI he pō ko iá lolotonga ʻa e nofo toko taha ʻa Sēkopé, naʻá ne sio ki ha ʻāngelo! Naʻe kamata ke ne fangatua mo e ʻāngeló. Naʻá na fangatua pē ʻo aʻu ki he pongipongí. Neongo naʻe mamahiʻia ʻa Sēkope, naʻe ʻikai te ne foʻi. Naʻe pehē ange ʻe he ʻāngeló: ‘Tuku ange au.’ Ka naʻe pehē ʻe Sēkope: ‘ʻIkai, ʻe ʻikai kae ʻoua kuó ke tāpuakiʻi au.’

      Naʻe faifai pē ʻo tāpuakiʻi ʻe he ʻāngeló ʻa Sēkope. Naʻe ʻiloʻi leva ʻe Sēkope heʻikai tuku ʻe Sihova ke fai ʻe ʻĪsoa ha kovi kiate ia.

      ʻI he pongipongi ko iá naʻe hanga atu ʻa Sēkope ki he mamaʻó ʻo ne sio kia ʻĪsoa mo e kau tangata ʻe toko 400. Naʻe muʻomuʻa atu ʻa Sēkope ʻi hono fāmilí ʻo ne punou tuʻo fitu ʻi muʻa ʻi hono tokouá. Naʻe lele mai ʻa ʻĪsoa kia Sēkope ʻo ne fāʻofua ʻiate ia. Naʻe fetāngihi ʻa e ongo tautehiná peá na fakamelino. ʻOkú ke pehē naʻe fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova ʻi he meʻa naʻe fai ʻe Sēkope ʻi he tuʻunga ko ení?

      Ki mui ai naʻe foki ʻa ʻĪsoa ki hono ʻapí, pea ʻalu ʻa Sēkope ki hono ʻapí. Naʻe maʻu ʻe Sēkope ha foha fakakātoa ʻe toko 12. Ko honau hingoá ko Lūpeni, Simione, Līvai, Siuta, Tani, Nafitalai, Kata, ʻĀseli, ʻĪsaka, Sepuloni, Siosifa, pea mo Penisimani. Ko e taha ʻo e ngaahi foha ko iá​—ʻa Siosifa—​naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ke ne fakahaofi ʻa Hono kakaí. ʻOkú ke ʻiloʻi pe naʻe anga-fēfē? Tau sio angé ki aí.

      “Hokohoko atu hoʻomou ʻofa ki homou ngaahi filí pea lotu maʻanautolu ʻoku nau fakatangaʻi kimoutolú, koeʻuhí ke mou fakamoʻoniʻi ai ko e fānau kimoutolu ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi hēvaní.”​—Mātiu 5:44, 45

      Fehuʻi: Ko e hā naʻe maʻu ai ʻe Sēkope ha tāpuakí? Naʻe anga-fēfē ʻene fakamelino mo hono tokouá?

      Sēnesi 28:13-15; 31:3, 17, 18; 32:1-29; 33:1-18; 35:23-26

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share