“Ke Maʻu Fiefia mei Ho Uaifi Fakatalavou”
“Ke maʻu fiefia mei ho uaifi fakatalavou. . . . Ko e ha ai, tama, ke ke toʻoa ha fefine muli?”—PALOVEPI 5:18, 20.
1, 2. Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē ko e ʻofa fakaemanako ʻi he vahaʻa ʻo ha husepāniti mo hono uaifí ʻoku fakamonūʻiaʻí?
ʻOKU ʻikai fakalongo ʻa e Tohi Tapú ʻi he fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó. ʻI he Palovepi 5:18, 19, ʻoku tau lau ai: “Ke monuʻia ho ʻanavai; pea ke maʻu fiefia mei ho uaifi fakatalavou. Ko siʻi tia lotoʻaki! Mo siʻi kaseli hoihoifua! Ke ke topono ai pe ʻi hono ongo huhu; ke ke toʻoa ai pe ʻi heʻene veveho mai.”
2 Ko e foʻi lea “ʻanavai” hení ʻoku ʻuhinga ia ki he matavai ʻo e fiemālie fakaefehokotaki fakasinó. ʻOku fakamonūʻiá koeʻuhi ko e ongoʻi ko ia ʻo e ʻofa fakaemanako mo e toʻoa ʻi he vahaʻa ʻo e ongo meʻa malí ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá. Neongo ia, ko e vā fekoekoeʻi ko ʻení ke toki hokosia pē ia ʻi loto ʻi he fokotuʻutuʻu fakaemalí. Ko ia, ʻoku ʻeke ai ʻe Tuʻi Solomone ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ko ha tokotaha-tohi ʻo e Palovepí, ʻa e fehuʻi ke tali loto pē ʻe kita: “Ko e ha ai, tama, ke ke toʻoa ha fefine muli, mo pikitai ki he fatafata ʻo ha kehe?”—Palovepi 5:20.
3. (a) Ko e hā ʻa e meʻa fakamamahi ʻoku hoko ki he ngaahi nofo mali lahi? (e) ʻOku fēfē ʻa e vakai mai ʻa e ʻOtuá ki he tonó?
3 ʻI he ʻaho ʻo ʻena malí, ʻoku fai ai ʻe ha tangata mo ha fefine ha fuakava molumalu ke na feʻofaʻaki mo nofo anga-tonu ai pē. Ka neongo ia, ʻoku lahi ʻa e ngaahi nofo mali ia ʻoku maumauʻi ʻe he tonó. Ko hono moʻoní, ʻi he hili hono ʻanalaiso ʻo ha ngaahi savea ʻe 25, naʻe fakaʻosiʻaki ai ʻe ha tokotaha fakatotolo ʻe taha ʻo pehē ko e “peseti ʻe 25 ʻo e ngaahi uaifí mo e peseti ʻe 44 ʻo e ngaahi husepānití kuo nau fakahoko ha fehokotaki fakasino ʻi tuʻa ia mei he nofo malí.” Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOua naʻa tuku ke kākāʻi kimoutolu: ʻoku ʻikai ha feʻauaki, pe ha lotu ki he aitoli, pe ha tono ʻunoho, pe ha moʻui fakapelepele, pe ha fai faka-Sotoma, . . . te ne maʻu tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtua.” (1 Kolinito 6:9, 10) ʻOku ʻikai toe fehuʻia ia. Ko ha angahala mamafa ʻa e tonó ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá, pea kuo pau ke maluʻi ʻe he kau lotu moʻoní kinautolu mei he taʻemateaki fakaemalí. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻai ‘ke lauʻi lelei ʻa e malí, pea ke taʻeʻuliʻi ʻa e mohenga ʻo e malí’?—Hepelu 13:4.
Tokanga Telia ha Loto Kākā
4. Ko e hā ha ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku malava ke hoko ai ha Kalisitiane ʻosi mali ʻo kau taʻeʻilo ʻi ha vahaʻangatae fakaemanako ʻi tuʻa ia mei he nofo malí?
4 ʻI he ʻātakai fakaeʻulungāanga ololalo ʻo e ʻaho ní, ko e kakai tokolahi “ko ho nau mata oku fonu i he tono fefine, bea oku ikai faa tuku ae agahala.” (2 Pita 2:14, PM) ʻOku nau tuli loto-lelei ki he ngaahi vā fakaemanako ʻi tuʻa ia mei he nofo malí. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi kuo hū ai ʻa e kakai fefine tokolahi ki he ngāué, pea kuo fakatupu ai ʻe he ngāue fakataha ʻa fafine mo tangatá ha ʻātakai ʻo e feʻofaʻaki fakaemanako taʻetotonu ʻi he ʻōfisí. Pehē foki, kuo hanga ʻe he ngaahi fetalanoaʻaki ʻi he ʻinitanetí ʻo ʻai ke faingofua naʻa mo e faʻahinga anga-maá ke nau kamata ha ngaahi kaumeʻa fekoekoeʻi ai. Kuo tō ʻa e kakai mali tokolahi ʻi he ngaahi tauhele ko iá ʻo ʻikai te nau teitei ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko kiate kinautolú.
5, 6. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa ha fefine Kalisitiane ʻo tauheleʻi ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki, pea ko e hā ʻoku malava ke tau ako mei he meʻá ni?
5 Fakakaukau angé ki ha founga ne tō ai ha Kalisitiane te tau ui pē ko Mele ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo ne meimei fakahoko ai ha fehokotaki fakasino taʻetaau. Ko hono husepānití, ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe ʻikai te ne loko ʻofaʻi ʻa hono fāmilí. ʻOku manatuʻi ʻe Mele ha taimi ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú naʻá ne fetaulaki ai mo e taha ʻo e kaungāngāue ʻo hono husepānití. Naʻe anga-fakaʻapaʻapa ʻa e tangatá, pea ʻi ha taimi ki mui ai, naʻe aʻu ʻo ne fakahaaʻi ha mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi tui fakalotu ʻa Melé. “Naʻá ne mātuʻaki anga-lelei, ʻo mātuʻaki kehe mei hoku husepānití,” ko e lau ia ʻa Melé. Tuaiekemo, ne kamata ke tupu ʻia Mele mo e kaungāngāue ʻo hono husepānití ha ngaahi ongoʻi ʻo e fetokangaʻaki fakaemanako. “Kuo teʻeki ke u fai ha tono,” ko e fakaʻuhinga ia ʻa Melé, “pea ʻoku mahuʻingaʻia ʻa e tangatá ia ʻi he Tohi Tapú. Mahalo pē ʻe lava ke u tokoniʻi ia.”
6 Ki muʻa ke taki atu ʻene ongoʻi fakaemanakó ki he tonó, ne foki mai ʻa e fakakaukau lelei ʻa Melé. (Kaletia 5:19-21; Efeso 4:19) Naʻe kamata ke ngāue hono konisēnisí, pea naʻá ne ngāue leva ke fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he hokosia ʻa Melé ʻa e “fungani ʻi he meʻa kākā ka ko e loto, pea ʻoku hilio hono kovi.” (Selemaia 17:9) ʻOku enginaki mai ʻa e Tohi Tapú kiate kitautolu: “ʻI he meʻa kotoa ʻoku ke tauhi, muʻomuʻa ʻa e lama ʻo ho loto.” (Palovepi 4:23) ʻE lava fēfē ke tau fai ia?
‘Ko e Fakapotopotó ʻOkú Ne Toi’
7. ʻI he tokoni ki ha taha ʻoku ʻi ai ʻene ngaahi faingataʻa fakaemalí, ko e hā ʻa e faleʻi Fakatohitapu ʻe hoko ko ha maluʻanga ʻa e muimui ki aí?
7 “ʻIlonga ʻa ia ʻoku ne pehe kuo ne tuʻu, ke vakavakai naʻa ne hinga,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. (1 Kolinito 10:12) Pea ʻoku pehē ʻe he Palovepi 22:3: “Ko e fakapotopoto ʻoku ne sio ki he kovi, ʻo ne toi.” ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe fakakaukau falala tōtuʻa ʻo pehē, ‘Heʻikai ʻaupito ke hoko ha meʻa ia kiate au,’ ʻoku fakapotopoto ke ke fakakaukauloto atu ki he ngaahi tuʻunga ʻe lava ke iku atu ai ki ha ngaahi palopalemá. Ko e fakatātaá, fakaʻehiʻehi mei he hoko ko e tokotaha pē ke falala mai ki ai ha taha kapau ko ha tangata koe ka ko e fefine ia ʻokú ne hokosia ha ngaahi faingataʻa fakapuputuʻu ʻi he nofo malí. (Palovepi 11:14) Tala ki he tokotahá ko e ngaahi palopalema fakaemalí ʻoku lelei tahá pē ke ne lāulea ki ai mo hono hoá, mo ha fefine Kalisitiane matuʻotuʻa kapau ko e fefine ia, ʻa ia ʻoku loto ke hoko ʻene nofo malí ʻo lavameʻa, pe ko e kau mātuʻá. (Taitusi 2:3, 4) ʻOku fokotuʻu ʻe he kau mātuʻa ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he meʻá ni. ʻI he taimi ʻoku fiemaʻu ai ki ha mātuʻa ke ne talanoa fakaeia mo ha tuofefine Kalisitiane, ʻokú ne fai ia ʻi ha feituʻu kakai, hangē ko e Fale Fakatahaʻangá.
8. Ko e hā ʻa e tokanga ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ʻi he ngāueʻangá?
8 ʻI he ngāueʻangá pe ʻi ha feituʻu kehe, tokanga ki he ngaahi tuʻunga ʻe lava ke ne fakaʻaiʻai ha vā fekoekoeʻí. Ko e fakatātaá, ko hono fakamoleki ha toe ngaahi houa ʻo ngāue vāofi ai ha tangata mo ha fefiné ʻe lava ke taki atu ia ki he fakatauele. ʻI he tuʻunga ko ha tangata pe fefine malí, ʻoku totonu ke ke ʻai ke mahino mei hoʻo leá pea mei hoʻo tōʻongá heʻikai pē ke ke toe manako koe ʻi ha taha kehe. ʻI he tuʻunga ko ha taha ʻokú ne tuli ki he anga-līʻoa fakaʻotuá, heʻikai moʻoni te ke langaʻi ha tokanga taʻetotonu atu kiate koe ʻaki ha fakamalinga pe hoko ʻo taʻefakanānā ʻi ho valá mo e teuteú. (1 Timote 4:8; 6:11; 1 Pita 3:3, 4) Ko hono tuku takai ʻa e ngaahi laʻitā ʻo ho hoa malí mo e fānaú ʻi hoʻo ngāueʻangá ʻe hoko ia ko ha fakamanatu kiate koe pea ki he niʻihi kehé ʻoku mahuʻinga kiate koe ho fāmilí. Fakapapauʻi ke ʻoua ʻaupito ʻe fakaʻaiʻai, pe naʻa mo kātakiʻi ʻa e ngaahi fakatauele fakaemanako mai ʻa ha taha kehe.—Siope 31:1.
“Fai Atu Hoʻo Nofo mo Ho Uaifi ʻOku Ke ʻOfa Ai”
9. Ko e hā ʻa e hokohoko ʻo e ngaahi meʻá ʻoku malava ke ne ʻai ke fakatauele ha vahaʻangatae fakaemanako foʻou?
9 Ko hono maluʻi ʻo e lotó ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻo ʻikai ko e fakaʻehiʻehi pē mei he ngaahi tuʻunga fakatuʻutāmakí. Ko ha tokanga fakaemanako ki ha taha ʻi tuʻa mei he nofo malí ʻoku lava nai ke hā mei ai ʻoku ʻikai ke fetokangaʻaki ʻa e husepānití mo e uaifí ki heʻena ngaahi fiemaʻu fakaekinauá. ʻOku hoko nai ia mei hano toutou tukunoaʻi ʻo e uaifí pe ko hono toutou fakaangaʻi ʻa e husepānití. Fakafokifā pē ʻa e ʻasi ha tokotaha ia ʻe taha, pe ko e fetaulaki mo ia ʻi he ngāué pe naʻa mo e ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻo hā ʻokú ne maʻu ʻe ia ʻa e ngaahi anga tofu pē ko ia ʻoku ʻikai maʻu ʻe hoto hoá. Tuaiekemo kuo kamata leva ha feohi vāofi ia, pea hoko leva ʻa e vahaʻangatae foʻou ko iá ko ha fakatauele ʻoku meimei taʻealatalitekeʻi. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he hokohoko olopoto ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻá ʻa e moʻoni ʻo e lau ʻa e Tohi Tapú: “ʻOku ʻahiʻahiʻi ʻa e tangata taki taha he tohoaki ia ʻe heʻene holi aʻana, mo taki ʻaki ha mounu.”—Semisi 1:14.
10. ʻE lava fēfē ke fakamaʻumaʻuluta ʻe he ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí ʻa honau vahaʻangataé?
10 ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe sio ki tuʻa mei he nofo malí ke fakalato ʻenau ngaahi holí, tatau ai pē pe ko e holi ki he ʻofa, ki he kaumeʻa, pe ki ha tokoni he lolotonga ʻo ha tuʻunga faingataʻa, ʻoku totonu ki he ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí ke nau ngāue ke fakamaʻumaʻuluta ha vahaʻangatae ʻofa mo honau hoá. Vaheʻi leva ha taimi ke mo feohi ai, mo ʻai ke mo vāofi. Fakakaukauloto atu ki he meʻa naʻá ne ʻai kimoua ke mo femanakoʻakí. Feinga ke toe maʻu mai ʻa e māfana naʻá ke ongoʻi ki he tokotaha ko ia naʻe hoko ko ho malí. Fakakaukau atu ki he ngaahi taimi fakafiefia naʻá mo maʻu fakatahá. Lotu ki he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni. Naʻe kōlenga ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá kia Sihova: “Fakatupu ʻiate au ha loto maʻa, ʻe ʻOtua; ʻo toe langaʻi ʻi loto ha laumalie totonua.” (Sāme 51:10) Fakapapauʻi ke ‘fai atu hoʻo nofo mo ho uaifi ʻokú ke ʻofa aí ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pe ʻo hoʻo moʻui muná, ʻa ia kuo ʻatu moʻou ʻi he lalo laʻaá.’—Koheleti 9:9.
11. Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe he ʻiló, potó mo e ʻiloʻiló ʻi hono ʻai ke mālohi ʻa e haʻi ʻo e nofo malí?
11 ʻI hono ʻai ke mālohi ʻa e haʻi ʻo e nofo malí, ʻoua naʻa taʻetokangaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻiló, potó mo e ʻiloʻiló. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 24:3, 4: “Ko e poto pe ʻoku langa ai ha fale; pea ko e fai fakapotopoto [pe ʻiloʻiló] ʻa ia ʻoku tuʻumaʻu ai: pea ko e ʻilo ʻoku fakafonu ai ʻa e ngaahi loki ʻi he koloa kehekehe ʻoku mahuʻinga mo masani.” ʻOku kau ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi koloa mahuʻinga kehekehe ʻoku fakafonu ʻaki ha ʻapi fiefiá ʻa e ngaahi ʻulungāanga hangē ko e ʻofá, mateakí, manavahē-ʻOtuá mo e tuí. Ko hono maʻu ʻo e ngaahi meʻá ni ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá. Ko ia, ʻoku totonu ki he ngaahi hoa malí ke nau hoko ko e kau ako fakamātoato ʻo e Tohi Tapú. Pea ʻoku mahuʻinga fēfē ʻa e potó mo e ʻiloʻiló? Ko e fekuki lavameʻa mo e ngaahi palopalema fakaʻahó ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e potó, ʻa e malava ke ngāueʻaki ʻa e ʻilo Fakatohitapú. Ko ha tokotaha ʻiloʻilo ʻokú ne malava ke mahinoʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongoʻi ʻa hono hoá. (Palovepi 20:5) ʻOku pehē ʻe Sihova fakafou ʻia Solomone: “Tama, tokanga ki he poto kuo u aʻu ki ai; fokotuʻu telinga mai ki he meʻa kuo u ʻilo.”—Palovepi 5:1.
ʻI he ʻI Ai ʻa e “Mamahi”
12. Ko e hā ʻoku ʻikai fakaʻohovale ai ʻa hono hokosia ʻe he ngaahi hoa malí ʻa e ngaahi palopalemá?
12 ʻOku ʻikai ha nofo mali ʻe haohaoa. ʻOku toe pehē ʻe he Tohi Tapú ko e ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí te na maʻu ʻa e “mamahi i he jino.” (1 Kolinito 7:28, PM) Ko e ngaahi loto-moʻuá, puké, fakatangá, mo e ngaahi meʻa kehe ʻoku malava ke nau fakamafasiaʻi ha nofo mali. Kae kehe, ʻi he malanga hake ʻa e ngaahi palopalemá, ʻoku fiemaʻu ke mo kumi fakataha ki he ngaahi fakaleleiʻangá ʻi he tuʻunga ko ha hoa mali mateaki ʻokú mo feinga ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova.
13. ʻI he ngaahi tafaʻaki fē ʻe lava ke sivisiviʻi ai ʻe ha husepāniti mo ha uaifi ʻa kinaua tonu?
13 Fēfē kapau ʻoku mafasia ʻa e nofo malí koeʻuhi ko e founga ʻo e feangaingaʻaki ʻa e ongo meʻa malí? ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga ʻi he kumi ki ha fakaleleiʻanga. Ko e fakatātaá, kuo tōʻongaʻaki nai ʻa e lea taʻeʻofá ia ʻi heʻena nofo malí pea kuo hoko leva ia ko ha tōʻonga anga-maheni. (Palovepi 12:18) Hangē ko ia naʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ʻe lava ke hoko ai ha ngaahi nunuʻa fakatupu maumau. ʻOku pehē ʻe ha palōveepi ʻi he Tohi Tapú: “ʻOku ngutuhuaange ʻete nofo ʻi ha potu lala, ʻi heʻete nofo mo ha fefine faʻa kē, ʻo kai mamahi.” (Palovepi 21:19) Kapau ko ha uaifi koe ʻi ha nofo mali pehē, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻOku hanga ʻe hoku ʻulungāangá ʻo ʻai ke faingataʻa ke ofi mai hoku husepānití kiate au?’ ʻOku tala ʻe he Tohi Tapú ki he ngaahi husepānití: “Mou ʻofa ki homou ngaahi uaifi, ʻo ʻoua ʻe kona homou loto kiate kinautolu.” (Kolose 3:19) Kapau ko ha husepāniti koe, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻOku ou anga taʻeʻofa, ʻo fakataueleʻi ai hoku uaifí ke ne kumi ki ha fiemālie ʻi ha toe tokotaha kehe?’ Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha kalofanga ki he fehokotaki fakasino taʻetāú. Ka, ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e malava ke hoko ha meʻa fakamamahi peheé ko e ʻuhinga lelei ia ke lāulea hangatonu ai ki he ngaahi palopalemá.
14, 15. Ko e hā ʻoku ʻikai ko e fakaleleiʻanga ai ki he ngaahi palopalema fakaenofomalí ʻa e sio ki tuʻa mei he nofo malí?
14 Ko e kumi ki ha fakanonga mei ha taha ʻokú te manako ai ʻi tuʻa mei he nofo malí ʻoku ʻikai ko e fakaleleiʻanga ia ki he ngaahi palopalema fakaenofomalí. Ko fē ʻe lava ke taki atu ki ai ha vahaʻangatae pehē? Ki ha nofo mali foʻou mo lelei ange? ʻOku fakakaukau pehē nai ʻa e niʻihi. ʻOku nau taukaveʻi, ‘Ko ē, ʻoku maʻu ʻe he tokotahá ni ʻa e ngaahi ʻulungāanga tofu pē ko ia ʻoku ou fiemaʻu mei haku hoá.’ Ka ʻoku hala ʻa e fakaʻuhinga ia ko iá, he ko ha taha pē te ne tukuange hono hoá pe ʻokú ne fakaʻaiʻai koe ke ke tukuange ho hoá, ʻokú ne taʻetokaʻi ʻaupito ʻe ia ʻa e toputapu ʻo e nofo malí. ʻOku taʻeʻuhinga ke ʻamanekina ʻe iku ha vahaʻangatae pehē ki ha nofo mali lelei ange.
15 Ko Mele, naʻe lave ki ai ʻanenai angé, naʻá ne fai ha fakakaukau fakamātoato ki he ngaahi nunuʻa ʻo hono ʻalungá, ʻo kau ai ʻa e malava ke fakatupunga kiate ia tonu pe ko ha toe tokotaha kehe ke mole mei ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. (Kaletia 6:7) ʻOkú ne pehē: “ʻI heʻeku kamata ke sivisiviʻi ʻeku ngaahi ongoʻi ki he kaungāngāue ʻo hoku husepānití, naʻá ku fakatokangaʻi ai kapau ne faifai ange ʻo ʻi ai ha faingamālie ki he tangatá ni ke ne hoko ai ʻo ʻilo ʻa e moʻoní, naʻe fepaki ia mo e meʻa naʻá ku faí. Ne mei uesia kovi ʻe he faihalá ʻa e tokotaha kotoa ʻoku kaunga ki aí pea tūkia ai mo e niʻihi kehé!”—2 Kolinito 6:3.
Ko e Fakaueʻiloto Mālohi Tahá
16. Ko e hā ʻa e ngaahi ikuʻanga ʻe niʻihi ʻo e taʻemaʻa fakaeʻulungāangá?
16 ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú: “Oku toʻi ae lougutu oe fefine muli o hage koe geeji oe honi, bea oku molemole lahi hake i he lolo a hono gutu. Ka oku tatau moe kona ii a hono ikuaga, o majila o hage ha heleta fakatoumata.” (Palovepi 5:3, 4, PM) Ko e ngaahi ikuʻanga ʻo e taʻemaʻa fakaeʻulungāangá ʻoku fakamamahi mo malava ke fakatupu mate. ʻOku kau ki ai ʻa e konisēnisi hohaʻa, ngaahi mahaki ʻoku fakamafola ʻe he fehokotaki fakasinó, pea mo e maumau fakaeongo ʻi he hoa ʻo e tokotaha taʻeangatonú. Ko hono moʻoní ko e ʻuhinga ʻeni ke ʻoua ʻe kamata ai ʻi ha ʻalunga ʻoku lava ke taki atu ki he taʻemateaki ʻi he nofo malí.
17. Ko e hā ʻa e ʻuhinga mālohi taha ki hono tauhi maʻu ʻo e mateaki ʻi he nofo malí?
17 Ko e ʻuhinga tefito ʻoku hala ai ʻa e taʻeangatonu ʻi he nofo malí koeʻuhi ko Sihová, ʻa e Tupuʻanga ʻo e nofo malí pea ko e Tokotaha-Foaki ʻo e malava fakaefehokotaki fakasinó, ʻokú ne fakahalaiaʻi ia. Fakafou ʻi he palōfita ko Malakaí, ʻokú Ne pehē: “Te u fakaofiofi kiate kimoutolu ke fai ʻa e fakamaau; pea te u hopo vave . . . mo e kau tonoʻunoho.” (Malakai 3:5) ʻI he fekauʻaki mo e meʻa ʻoku vakai mai ki ai ʻa Sihová, ʻoku pehē ʻe he Palovepi 5:21 (PM): “Oku tokaimaanaga i he ao o Jihova ae gaahi hala oe tagata, bea oku vakai eia a hono gaahi aluaga.” ʻIo, “ʻoku telefua mo tokaimaʻananga ʻa e meʻa kotoa pe ki he fofonga ʻo ia ʻoku tau fakamāu ki ai.” (Hepelu 4:13) Ko ia ai, ko e fakaueʻiloto mālohi taha ki hono tauhi maʻu ʻo e mateaki ʻi he nofo malí ko hono ʻiloʻi ʻoku tatau ai pē pe ʻoku fakapulipuli fēfē ha taʻemateaki pea mo e hā ngali siʻisiʻi ʻa hono ngaahi nunuʻa fakaesinó pe fakaesōsialé, ko ha faʻahinga tōʻonga pē ʻo e taʻemaʻa fakaefehokotaki fakasinó ʻokú ne maumauʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová.
18, 19. Ko e hā ʻoku tau ako mei he meʻa naʻe hokosia ʻe Siosifa ʻi he fekauʻaki mo e uaifi ʻo Pōtifá?
18 Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifá, ʻa e foha ʻo e pēteliake ko Sēkopé, ʻokú ne fakahaaʻi mai ko e holi ko ia ke kei melino ai pē mo e ʻOtuá ko ha fakaueʻiloto mālohi ia. ʻI hono ʻofeina ʻe Pōtifá, ko ha ʻōfisa ʻi he lotoʻā ʻo Feló, naʻe hoko ai ʻa Siosifa ki ha tuʻunga lelei ʻi he fale ʻo Pōtifá. Ko Siosifá foki “naʻe toulekeleka mo matamatalelei,” ko ha moʻoniʻi meʻa naʻe ʻikai puli mei he uaifi ʻo Pōtifá. ʻI he ʻaho kotoa pē, naʻá ne feinga ai ke fakataueleʻi ʻa Siosifa, ka naʻe ʻikai ha ola ʻo ʻene ngaahi feingá. Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa Siosifa ke ne talitekeʻi ʻa ʻene ngaahi feingá kotoa? ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu: “Pea ne fakafisi, ʻo ne pehe ki he uaifi ʻo hono ʻeiki, Vakai, . . . ʻa hoku ʻeiki . . . kuo ʻikai te ne taʻofi meiate au ha momoʻi meʻa ʻe taha, ko koe pe, koeʻuhiā ko hono uaifi koe: pea fefe ai haʻaku fai ʻa e fuʻu angahala lahi ni, ʻo te hia ai ki he ʻOtua?”—Senesi 39:1-12.
19 Naʻe tauhi maʻu ʻe Siosifa taʻemali ʻa e anga-maʻa fakaeʻulungāangá ʻaki ʻene fakafisi ke nofo mo e uaifi ʻo ha tangata kehe. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 5:15 ki he kau tangata ʻosi malí: “Maʻu ho vai inu mei ho lepa pe oʻou, mo hoʻo holi vai tufu ke lahi, mei hoʻou pe vai.” Fakaʻehiʻehi mei hano fokotuʻu taʻeʻilo ha ngaahi vā fakaemanako ʻi tuʻa mei he nofo malí. Feinga ke ʻai ke mālohi ʻa e haʻi ko e ʻofá ʻi hoʻomo nofo malí tonu, pea ngāue mālohi ke fakaleleiʻi ha faʻahinga faingataʻa fakaenofomali pē te mo fetaulaki nai mo ia. Ko hono fakakātoá, “maʻu fiefia mei ho uaifi fakatalavou.”—Palovepi 5:18.
Ko e Hā Naʻá Ke Akó?
• ʻE anga-fēfē nai ʻa e hoko taʻeʻilo ʻa ha Kalisitiane ʻo tō ki ha vahaʻangatae fakaemanako?
• Ko e hā ʻa e ngaahi tokanga tokamuʻa ʻe lava ke ne tokoniʻi ha taha ke ne fakaʻehiʻehi mei hano fokotuʻu ha vā fakaemanako ʻi tuʻa ia mei he nofo malí?
• ʻI hono hokosia ʻa e ngaahi palopalemá, ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe he ongo meʻa malí?
• Ko e hā ʻa e fakaueʻiloto mālohi taha ke tauhi maʻu ai ʻa e mateaki ʻi he nofo malí?
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Ko e meʻa fakamamahí, ʻoku lava ke hoko ʻa e ngāueʻangá ko ha ʻātakai ki ha feʻofaʻaki fakaemanako taʻetotonu ʻi he ʻōfisí
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
‘Ko e ʻiló ʻoku fakafonu ai ʻa e ngaahi lokí ʻi he koloa masani’