ʻE Lava Ke Ke Kalofi ha Uʻu e Tā ʻo e Mafu Fakalaumālié
Ko ha tokotaha sipoti ʻi he tuʻunga tuʻu-ki-muʻa taha ʻo e māmaní, ʻi hono mapuleʻi kakato ʻa ʻene pōtoʻi vaʻingá pea ʻi he hā ngali moʻuilelei ʻaupito ʻa e kotoa ʻo hono fōtunga hā maí, naʻe fakafokifā pē haʻane tō lolotonga ʻo ha taimi ako vaʻinga ʻo mate. Ko e tokotaha sipotí ko Sergei Grinkov, ko ha tokotaha sikeiti ʻi he ʻaisí naʻe maʻu mētali koula tuʻo ua ʻi he ʻOlimipikí, ʻa ia ko ʻene ngāué naʻe taimi nounou pē pea ngata ʻi he kamata ke fakalakalaká—ʻi he taimi naʻá ne kei taʻu 28 pē aí. Ko ha tuʻunga fakamamahi ē! Ko e tupuʻangá? Ko e tuʻu e tā ʻo e mafú. Naʻe pehē ko ʻene maté naʻe mātuʻaki taʻeʻamanekina koeʻuhi he naʻe ʻikai ke ʻasi mai ha faʻahinga fakaʻilonga ke ʻilo ai naʻá ne fuesia ha mahaki mafu. Neongo ia, naʻe ʻilo ʻe he kau faisiví naʻe fakafuolahi hono mafú ʻo ne taʻofi mālohi ʻa e ngaahi kālava-tufa ʻi he mafú.
LOLOTONGA ʻoku hā ngali ko e lahi ʻo e ngaahi tuʻu e tā ʻa e mafú ʻoku hoko fakafokifā, ʻoku pehē ʻe he kau maʻu mafai fakafaitoʻó ʻoku tātātaha ke pehē. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi fakaʻilonga fakaefakatokanga mo e ngaahi tuʻunga ʻoku tānaki mai ki ai ʻo hangē ko e nounou ʻa e mānavá, fuʻu mamafá mo e mamahi ʻa e fatafatá ʻoku faʻa tukunoaʻi ia. Ko hono olá, kapau ʻoku ʻikai te nau mate ʻi he tuʻu e tā honau mafú, ʻoku hoko ʻa e tokolahi ʻo faingataʻaʻia lahi ʻaupito ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí.
ʻOku loto-tatau ʻi he ʻahó ni ʻa e tokolahi taha ʻo e kau maʻu mafai fakafaitoʻó ko hono kalofi ʻo ha mahaki mafu ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e tokanga hokohoko ʻi he tōʻonga kai mo e founga moʻui ʻa ha taha pea mo ha ngaahi vakaiʻi fakafaitoʻo tuʻumaʻu.a Ko e ngaahi tuʻunga ko iá, fakataha mo ha loto-lelei moʻoni ke fai ha ngaahi liliu ʻi hono fiemaʻú, ʻe tokoni lahi ia ʻi hono taʻofi mei ha taha ʻa e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo ha tuʻu e tā ʻo e mafú.
Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻo hotau mafú ʻoku taau naʻa mo ha tokanga lahi ange ki ai. “Mahulu hake ʻi he meʻa kehe kotoa pē kuo pau ke maluʻí, maluʻi ho lotó [mafú],” ko e fakatokanga ia ʻa e Tohitapú kiate kitautolú, “he ʻoku haʻu mei ai ʻa e ngaahi matavai ʻo e moʻuí.” (Palovepi 4:23, NW) Ko e moʻoni, ʻoku lave tefito ʻa e konga Tohitapu ko ení ki he mafu fakaefakatātaá. ʻOku fiemaʻu ʻa e tokangá ke ne maluʻi hotau mafu fakaesinó, ka ʻoku toe mahuʻinga lahi ange ke nofoʻaki tokanga ʻo kapau ʻoku tau loto ke maluʻi hotau mafu fakaefakatātaá mei he ngaahi mahaki ʻa ia ʻoku lava ke iku ki he mate fakalaumālié.
Sivisiviʻi ʻo ha Tuʻu e Tā ʻo e Mafu Fakaefakatātaá
Hangē pē ko e mahaki mafu fakaesinó, ko e taha ʻo e ngaahi founga pau taha ke taʻofi ai ha tuʻu e tā ʻo e mafú ʻi he tuʻunga fakalaumālié ko e ako ki hono ngaahi tupuʻangá pea fou atu leva ʻi ha ngaahi sitepu ke fai ha meʻa ki ai. Ko ia, tau vakaiʻi leva ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa tefito ʻoku tupu ai ʻa e ngaahi palopalema ʻo e mafú—moʻoni mo fakaefakatātā.
Tōʻonga Kaí. ʻOku fakamoʻoniʻi fakalūkufua ko e meʻakai taʻefakatupuiví, neongo ʻene ifó, ʻoku siʻi pe ʻoku ʻikai hano ʻaonga ki he moʻuí. ʻI he tuʻunga tatau, ko e meʻakai veve fakaeʻatamaí ʻoku ala maʻungofua ia pea ʻoku fakamānako ki he ngaahi ongoʻangá, ka ʻoku fakatuʻutāmaki ia ki he moʻuilelei fakalaumālie ʻa ha taha. ʻOku fakaeʻa olopoto atu ʻi he mītiá ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻa ia ʻoku fakaeʻa ai ʻa e fehokotaki fakasino taʻefakalaó mo e ngaahi faitoʻo kona tapú, fakamālohí pea mo e meʻa fakamēsikí. Ko hono fafanga ʻo e ʻatamai ʻo ha taha ʻaki ha meʻakai pehē ʻoku fakatupu-mate ia ki he mafu fakaefakatātaá. ʻOku fakatokanga ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko e meʻa katoa ʻoku ʻi mamani, ʻa e holi ʻo e kakano, mo e holi ʻo e mata, mo e ʻafungi ʻo e moʻui, ʻoku ʻikai mei he Tamai ia, ka ʻoku mei mamani. Pea ʻoku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani mo ʻene holi aʻana: ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.”—1 Sione 2:16, 17.
Ko e ngaahi meʻakai fakatupu-moʻuilelei, hangē ko e fuaʻiʻakaú mo e vesitapolo lanu matá, ʻoku siʻi ke fakamānako ia ki ha tokotaha ʻokú ne tōʻongaʻaki ʻa e kai ʻo e meʻakai taʻefakatupuiví. ʻI he tuʻunga tatau, ko e meʻakai fakatupu-moʻuilelei mo fefeka fakalaumālié ʻoku siʻi nai ʻene fakamānakó ki ha tokotaha kuo hoko ʻo anga ki hono fafanga ʻa hono ʻatamaí mo e lotó ʻi he ngaahi meʻa fakamāmaní. Te ne hokohoko atu nai ʻi ha taimi, ʻi he “huʻakau” ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. (Hepelu 5:13) ʻI he lele lōloá, ʻoku ʻikai te ne fakatupulekina ʻa e matuʻotuʻa fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ke fuaʻaki ʻa hono ngaahi ngafa fakalaumālie tefito ʻi he fakatahaʻangá mo e ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané. (Mātiu 24:14; 28:19; Hepelu 10:24, 25) Ko e niʻihi ʻi he tuʻunga ko iá kuo nau fakaʻatā ke hōloa ʻa honau mālohinga fakalaumālié ki ha tuʻunga ʻa ia ʻoku nau hoko ai ko e Kau Fakamoʻoni ʻoku ʻikai longomoʻui pe ʻikai ke ngāue!
Ko e toe fakatuʻutāmaki ʻe tahá ko e malava ke kākā ʻa e meʻa ʻoku hā ki tuʻá. Ko hono fakahoko fakatamulu pē ʻo e ngaahi ngafa faka-Kalisitiané te ne fufū nai ʻa e mahakiʻia fakautuutu ʻo ha mafu fakaefakatātā ʻa ia ʻoku fakangāvaivaiʻi ʻi he nōfoʻi fakapulipuli ki he ngaahi filōsofia pe fakafiefia fakamāmani ʻa ia ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú, fakamālohí pe meʻa fakamēsikí. Ko ha tōʻonga kai fakalaumālie tamele pehē ʻe ngali siʻi nai ʻene tākiekina ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo ha taha, ka ʻe malava ke ne maumauʻi ʻa e mafu fakaefakatātaá ʻi he founga ʻo e malava ke fakafefekaʻi ʻe he tōʻonga kai koví ʻa e ngaahi kālava-tufá ʻo maumau ai ʻa e mafu moʻoní. Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo hono fakaʻatā ʻa e ngaahi holi taʻetotonú ke hū ki he loto ʻo ha taha. Naʻá ne pehē: “ʻIlonga ʻa ia te ne fakasio ki ha fefine ke tafunaki ʻene holi ki ai, kuo ne tonoʻi ia ʻi hono loto.” (Mātiu 5:28) ʻIo, ko ha tōʻonga kai kovi fakalaumālie ʻoku malava ke iku ia ki ha tuʻu e tā ʻo e mafu fakalaumālié. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e toe ngaahi tuʻunga lahi ange ke fakakaukau ki ai.
Fakamālohisino. ʻOku ʻilolahia ʻa e malava ke tānaki atu ʻa e founga moʻui taʻengaungaué ki he tuʻu e tā ʻo e mafú. ʻI he tuʻunga tatau, ko ha founga moʻui taʻengaungaue fakalaumālie ʻoku malava ke ʻi ai hono ngaahi nunuʻa mafatukituki. Ko e fakatātaá, ʻe kau atu nai ha tokotaha ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ka ʻe fakangatangata nai eni ia ki he meʻa ʻoku ui nai ko e moʻui fakafiemālié, ʻo fai ha feinga siʻi pē pe ko e ʻikai feinga ke hoko ko ha “tagata gaue oku ikai ma, kae vahevahe totonu atu ae folofola oe mooni.” (2 Timote 2:15, PM) Pe ʻoku maʻu nai ʻe ha taha ha ngaahi fakataha faka-Kalisitiane ka ʻoku siʻi nai ʻene teuteu mo e kau ki aí. ʻOku ʻikai nai ʻi ai ha ngaahi taumuʻa fakalaumālie pe ha holi pe loto-māfana ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. Ko e siʻi ʻo e fakamālohisino fakalaumālié ʻoku faai atu pē ʻo ne fakangāvaivaiʻi pea aʻu ʻo ne tāmateʻi ʻa e tui naʻá ne ʻuluaki maʻu nai ki muʻá. (Semisi 2:26) Naʻe lave ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he fakatuʻutāmaki ko ení ʻi heʻene tohi ki he kau Kalisitiane Hepeluú, ʻa ia ʻoku ngalingali ko honau niʻihi naʻa nau tō ki ha founga moʻui taʻengaungaue fakalaumālie pehē. Fakatokangaʻi ʻa e founga naʻá ne fakatokanga ai ki he ola ʻo e fakafefeka ʻoku malava ke fai ʻe he meʻá ni ki honau tuʻunga fakalaumālié. “Mou vakai, ʻe kainga, naʻa ʻiloange ʻe ai ʻi hamou tokotaha ha loto kovi he taʻetui, ʻa ia ʻoku hiki mei he ʻOtua ʻoku moʻui. Ka mou feenginakiʻaki pe, ʻo hokohoko ʻaho pe, lolotonga ʻoku kei lau atu, Ko e ʻaho ni; naʻa fakafefeka hamou taha ʻi he kākā ʻa Angahala.”—Hepelu 3:12, 13.
Loto-mafasia. Tānaki atu ki ai, ko e tupuʻanga tefito ʻe taha ʻo e mahaki mafú ko e tōtuʻa ʻa e loto-mafasiá. ʻI he tuʻunga tatau, ko e loto-mafasiá pe “lotomoʻua ki he moʻui,” ʻoku malava ngofua ke fakatupu-mate ki he mafu fakaefakatātaá, naʻa mo hono ʻai ʻa e tokotaha ʻokú ne maʻu iá ke taʻofi fakalūkufua ʻene tauhi ʻa e ʻOtuá. ʻOku taimi totonu ai ʻa e fakatokanga ʻa Sīsuú ʻi he meʻá ni: “Mou lamasi kimoutolu, naʻa ʻiloange ʻe mafatukituki homou loto, ko e meʻa ʻi he faʻa kai, mo e faʻa inu, mo e faʻa lotomoʻua ki he moʻui ni, pea lapasi kimoutolu ʻe he ʻaho ko ia ʻo hangē ko ha hele puna.” (Luke 21:34, 35) ʻOku malava foki ke uesia ʻe he loto-mafasiá ʻa hotau mafu fakaefakatātaá ʻo kapau ʻoku tau mamahi lahi ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa koeʻuhi ko ha angahala fufū. Naʻe hokosia tonu ʻe tuʻi Tēvita ʻa e mamahi fekauʻaki mo e loto-mafasia fakatupu-maumau peheé ʻi he taimi naʻá ne pehē ai: “Oku ikai ha fiemalie i hoku hui koe mea i he eku agahala. He kuo hake a eku gaahi hia o ufiufi hoku ulu: o hange koe kavega mamafa oku taomia ai au.”—Sāme 38:3, 4, PM.
Loto-falala tōtuʻa. Ko e tokolahi naʻe maʻu ʻe ha tuʻu e tā ʻo e mafú naʻa nau fuʻu mātuʻaki falala ki honau tuʻunga moʻuileleí ki muʻa pē ia pea hoko ʻa e tuʻu e tā honau mafú. Naʻe faʻa liʻaki ʻa e ngaahi vakaiʻi pe ngaahi sivi fakafaitoʻó ia pe naʻa mo e fakakataʻaki ʻoku ʻikai ʻaupito ke fiemaʻu ia. ʻI he tuʻunga tatau, ʻe ongoʻi nai ʻe he niʻihi koeʻuhi kuo nau hoko ko e kau Kalisitiane ʻi ha vahaʻa taimi, ʻe ʻikai ha meʻa ʻe ala hoko kiate kinautolu. Te nau taʻetokanga nai ke fakamoʻulaloa ki he ngaahi vakaiʻi pe sivisiviʻi-kita fakalaumālié kae ʻoua kuo hoko ʻa e fakatamakí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke hanganaki tauhi ʻi he fakakaukaú ʻa e akonaki lelei fekauʻaki mo e falala tōtuʻá hangē ko ia naʻe ʻomai ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻIlonga ʻa ia ʻoku ne pehe kuo ne tuʻu, ke vakavakai naʻa ne hinga.” ʻOku fakapotopoto ke lāuʻilo ki hotau natula taʻehaohaoá pea ke sivisiviʻi fakalaumālie kitautolu ʻi he taimi ki he taimi.—1 Kolinito 10:12; Palovepi 28:14.
ʻOua ʻe Tukunoaʻi ʻa e Ngaahi Fakaʻilonga Fakaefakatokangá
ʻOku ʻuhinga lelei ʻa hono fakamuʻomuʻa lahi ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ʻa e tuʻunga ʻo e mafu fakaefakatātaá. ʻI he Selemaia 17:9, 10, ʻoku tau lau ai: “Ko e fungani ʻi he meʻa kākā ka ko e loto, pea ʻoku hilio hono kovi: ko hai te ne lava ke ʻilo ia? Ko au Sihova ʻoku ou hakule ʻa e loto, ʻoku ou sivi ʻa e kofuua, koeʻuhi ke ʻatu ki he tangata ʻo tāu mo hono ʻalunga, ʻo fakatatau ki he fua ʻo ʻene faianga.” Kae tuku kehe ʻa hono sivisiviʻi ʻa hotau lotó, ʻoku toe fai ʻe Sihova ha tokonaki anga-ʻofa ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi hono fai ʻa e sivisiviʻi-kita ʻoku fiemaʻú.
Fakafou ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto,” ʻoku ʻomai ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi fakamanatu taimi totonu. (Mātiu 24:45, PM) Ko e fakatātaá, ko e taha ʻo e ngaahi founga tefito ʻa ia ʻe malava ke kākaaʻi ai kitautolu ʻe hotau mafu fakaefakatātaá ko hono ʻai kitautolu ke tau nōfoʻi ʻi he ngaahi fakaʻānaua fakamāmaní. Ko e ngaahi fakakaukauloto, ngaahi fakaʻānaua mo e ngaahi hēhēʻia fakaefakakaukau taʻeʻaonga ʻeni ʻoku ʻikai ke moʻoni. ʻOku malava ke hoko ʻo fuʻu fakatuʻutāmaki ʻa e ngaahi meʻá ni, tautefito kapau ʻoku nau langaʻi ha ngaahi fakakaukau taʻemaʻa. Ko ia ai, kuo pau ke tau talitekeʻi fakaʻaufuli kinautolu. Kapau ʻoku tau fehiʻa ki he maumau-laó ʻo hangē ko Sīsuú, te tau maluʻi hotau lotó mei he nōfoʻi ʻi he ngaahi fakaʻānaua fakamāmaní.—Hepelu 1:8, 9.
Tānaki atu ki ai, ʻoku tau maʻu ʻa e tokoni ʻa e kau mātuʻa anga-ʻofa ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Lolotonga ko e tokanga ʻa e niʻihi kehé ʻoku fakahoungaʻi moʻoni, ko e fatongia ʻo hono tokangaʻi hotau mafu fakaefakatātaá ʻoku iku mai pē ia kiate kitautolu taki taha fakafoʻituitui. ʻOku fakafalala pē ʻiate kitautolu tāutaha ʻa hono “fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” pea ke ‘hanganaki sivisiviʻi pe ʻoku tau ʻi he tuí.’—1 Tesalonaika 5:21, NW; 2 Kolinito 13:5, NW.
Maluʻi ʻa e Mafú
Ko e tefitoʻi moʻoni ko ia, ko e “ʻilonga pe meʻa ʻoku to ʻe ha tangata, ko ia ia te ne utu foki” ʻoku toe kaunga foki ia ki he tuʻunga moʻuilelei ʻo hotau mafu fakaefakatātaá. (Kaletia 6:7) Ko e meʻa ʻoku hā ko ha fakatamaki fakafokifā fakalaumālié ʻoku faʻa hoko ko e ola ia ʻo ha ngaahi nōfoʻi lōloa mo fakafufū ʻi he ngaahi ngāue fakatupu-maumau fakalaumālie ʻo hangē ko e sio ʻi he ngaahi fakatātā fakalieliá, tokanga tōtuʻa ki he ngaahi meʻa fakamatelié pe ko e feinga ki he tuʻu-ki-muʻá pe mafaí.
Ko ia ai, ke maluʻi ʻa e mafú ʻoku fiemaʻu ke tokangaʻi ʻa e tōʻonga kai fakalaumālie ʻa ha taha. Fafanga ʻa e ʻatamaí mo e lotó ʻaki ʻa e kai ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Fakaʻehiʻehi mei he meʻakai veve fakaeʻatamai ʻa ia ʻoku mātuʻaki maʻungofua pea fuʻu fakamānako ki he kakanó ka ko hono ikuʻangá pē ko e ongonoa ai ʻa e mafu fakaefakatātaá. ʻOku fakatokanga ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻaki ha tuʻunga feʻungamālie—mo ʻuhinga lelei fakafaitoʻo—tatau: “Kuo hoko ʻo fefeka honau lotó [mafú] ʻo hangē tofu pē ko e ngakó.”—Sāme 119:70, NW.
Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi fehālaaki fakafufū kuo nofo ʻo fuʻu fuoloa, feinga mālohi ke toʻo kinautolu telia naʻa nau fakafefekaʻi ho ngaahi kālava-tufa fakaefakatātaá. Kapau ʻoku kamata ke hā fakamānako ʻa e māmaní mo hā ngali ke ne tuʻuaki mai ha meʻa lahi ʻi he founga ʻo e mālié mo e fiefiá, fakalaulauloto ki he akonaki fakapotopoto naʻe ʻomai ʻe he ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne tohi: “Ko ʻeku tala atu ʻeni, kainga, Kuo fakanounou ʻa e kuonga, koeʻuhi ʻi he taimi ʻoku toe, ke ʻilonga ʻa . . . kinautolu ʻoku ngaueʻaki ʻa mamani, ke hange ʻoku ʻikai ko ʻenau meʻa ke ʻosiki: he kuo kamata liliu ʻa e anga ʻo e maama ko eni.” (1 Kolinito 7:29-31) Pea kapau ʻoku kamata ke hā fakamānako ʻa e ngaahi koloa fakamatelié, tokanga ki he ngaahi lea ʻa Siopé: “Kapau naʻa ku tuʻu ʻi he koula ʻeku falala, pea u pehe ki he koula mahuʻinga, ko hoku paletuʻa koe! Ko e kovi mo ia foki ʻe ʻave ki he fakamaau: he ko ʻeku fakaʻotuamate ʻa Ela ʻoku ʻafio mei ʻolunga.”—Siope 31:24, 28; Sāme 62:10; 1 Timote 6:9, 10.
ʻI he lave ki he mafatukituki ʻa e tōʻongaʻaki ʻo e tukunoaʻi ʻa e akonaki makatuʻunga faka-Tohitapú, ʻoku fakatokanga ʻa e Tohitapú: “Ko e tangata faʻa valokia ʻoku fakakekeva hono kia, fokifa ʻoku fakaʻauha ʻo ʻikai hano faitoʻo.” (Palovepi 29:1) Ko hono kehé, ʻi hono tokangaʻi lelei ʻa hotau mafu fakaefakatātaá, ʻoku malava ai ke tau hokosia ʻa e fiemālie mo e nonga ʻo e fakakaukau ʻa ia ʻoku hoko mai mei he moʻuiʻaki ha moʻui faingofua mo māú. Ko e founga eni kuo fakaongoongoleleiʻi maʻu pē ai ʻa e lotu faka-Kalisitiane moʻoní. Naʻe fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke tohi: “Ka ʻoku moʻoni ko e meʻa fakakoloa ʻaupito ʻa e [“anga-līʻoa fakaʻotua ko ení,” NW], ʻo ka ō mo e loto topono. He talaʻehai naʻa tau haʻu mo kitautolu ha meʻa ki mamani, koeʻuhi foki ʻe ʻikai te tau lava ke ʻalu mo kitautolu ha momoʻi meʻa: pea ʻi heʻetau maʻu ʻetau meʻakai mo e kofu, te tau feʻunga pe ʻi he meʻa ko ia.”—1 Timote 6:6-8.
ʻIo, ko hono akoʻi mo ngāueʻi kitautolu ʻi he founga ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá te ne fakapapauʻi ʻoku tau maʻu ʻa e mafu fakaefakatātā ʻoku moʻuilelei mo mālohi. ʻI he hanganaki vakaiʻi lelei ʻa ʻetau tōʻonga kai fakalaumālié, ʻe ʻikai te tau fakaʻatā ai ha feituʻu ki he ngaahi founga mo e fakakaukau fakatupu-ʻauha ʻo e māmani ko ení ke ne fakatupunga ha faʻahinga maumau pe fakatamaki ki hotau tuʻunga fakalaumālié. Hiliō he meʻa kotoa, ʻi hono tali ʻa e tokonaki ʻa Sihova fakafou ʻi heʻene kautahá, ʻofa ke tau fakamoʻulaloa hokohoko kitautolu ki he ngaahi vakaiʻi ko ia ʻo hotau mafu fakaefakatātaá. Ko e fai tōtōivi peheé ʻe tokoni lahi ia ki hono kalofi ʻa e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo ha tuʻu e tā ʻo e mafu fakalaumālié.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha fakamatala lahi ange, kātaki sio ki he hokohoko “Mahaki Mafu—Ko e Hā ʻe Lava ke Faí?” ʻi he ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo Tīsema 8, 1996, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
[Fakamatala ʻi he peesi 10]
KO HA TŌʻONGA KAI FAKALAUMĀLIE TAMELE ʻE LAVA KE NE FAKAONGONOAʻI ʻA E MAFU FAKAEFAKATĀTAÁ ʻO HANGĒ KO E MALAVA KE FAKAFEFEKAʻI ʻE HA TŌʻONGA KAI KOVI ʻA E NGAAHI KĀLAVA-TUFÁ PEA MAUMAU AI ʻA E MAFU MOʻONÍ
[Fakamatala ʻi he peesi 10]
KO HA FOUNGA MOʻUI TAʻENGAUNGAUE FAKALAUMĀLIE ʻOKU LAVA KE ʻI AI HONO NGAAHI NUNUʻA MAFATUKITUKI
[Fakamatala ʻi he peesi 11]
KO E “LOTOMOʻUA KI HE MOʻUI” ʻOKU LAVA NGOFUA KE FAKATUPU-MATE KI HE MAFU FAKAEFAKATĀTAÁ
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
Ko hono taʻetokangaʻi ʻa ʻetau moʻuilelei fakalaumālié ʻe iku nai ki he ngaahi mamahi lahi
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Ko hono fakatupulekina ha tōʻonga fakalaumālie leleí ʻoku maluʻi ai ʻa e mafu fakaefakatātaá
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 9]
AP Photo/David Longstreath