KUPU AKO 44
Te Nau Tupu Hake ʻo Tauhi ki he ʻOtuá?
“Naʻe tupu hake ʻa Sīsū pea fakautuutu ʻa hono potó mo e leleiʻia ai ʻa e ʻOtuá mo e tangatá.”—LUKE 2:52.
HIVA 41 Lotu kia Sihova Lolotonga ʻo e Talavoú
ʻI HE KUPÚ NIa
1. Ko e hā ʻa e fili lelei taha ʻe lava ke fai ʻe ha taha?
KO E ngaahi fili ʻoku faʻa fai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻokú ne tākiekina ʻenau fānaú ʻi ha taimi fuoloa. Kapau ʻe fai ʻe he ngaahi mātuʻá ha fili fakavalevale, ʻe hoko ai ha palopalema ki heʻenau fānaú. Ka ʻo kapau te nau fai ha fili fakapotopoto, ʻoku nau tokoniʻi ai ʻenau fānaú ke maʻu ha moʻui fakafiefia mo fakafiemālie. Ko e moʻoni, kuo pau ke fai foki ʻe he fānaú ʻa e ngaahi fili lelei. Ko e fili lelei taha ʻe lava ke fai ʻe ha taha ko e tauhi ki heʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofá, ʻa Sihova.—Saame 73:28.
2. Ko e hā ʻa e ngaahi fili lelei naʻe fai ʻe Sīsū mo ʻene ongo mātuʻá?
2 Naʻe fakapapauʻi ʻe he ongo mātuʻa ʻa Sīsuú ke tokoniʻi ʻena fānaú ke tauhi kia Sihova, pea ko e ngaahi fili naʻá na faí naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻena taumuʻa tefito ʻi he moʻuí. (Luke 2:40, 41, 52) Naʻe fai foki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi fili lelei naʻe tokoniʻi ai ia ke fakahoko hono ngafa ʻi he taumuʻa ʻa Sihová. (Māt. 4:1-10) Naʻe tupu hake ʻa Sīsū ʻo hoko ko ha tangata anga-lelei, mateaki mo loto-toʻa—ko ha foha pehē ʻe laukauʻaki ʻe ha ongo mātuʻa manavahē-ʻOtua pea te ne ʻai ke fiefia hona lotó.
3. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau tali ʻi he kupu ko ení?
3 ʻI he kupu ko ení, te tau sivisiviʻi ai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení: Ko e hā ʻa e ngaahi fili lelei naʻe fai ʻe Sihova fekauʻaki mo Sīsuú? Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiané mei he ngaahi fili naʻe fai ʻe he ongo mātuʻa ʻa Sīsuú? Pea ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he toʻutupu Kalisitiané mei he ngaahi fili naʻe fai ʻe Sīsuú?
AKO MEIA SIHOVA
4. Ko e hā ʻa e fili mahuʻinga naʻe fai ʻe Sihova maʻa hono ʻAló?
4 Naʻe fili ʻe Sihova ha ongo mātuʻa lelei ʻaupito maʻa Sīsū. (Māt. 1:18-23; Luke 1:26-38) Ko e ngaahi lea loto-moʻoni ʻa Mele ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻene ʻofa loloto kia Sihova mo ʻene Folofolá. (Luke 1:46-55) Pea ʻoku fakahaaʻi mei he founga naʻe fakafeangai ai ʻa Siosifa ki he tataki ʻa Sihová naʻá ne manavahē ki he ʻOtuá pea loto ke fakahōifuaʻi ia.—Māt. 1:24.
5-6. Ko e hā naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ke hokosia ʻe hono ʻAló?
5 Fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke fili ʻe Sihova ha ongo mātuʻa koloaʻia maʻa Sīsū. Ko e feilaulau naʻe fai ʻe Siosifa mo Mele hili hono fāʻeleʻi ʻo Sīsuú ʻoku fakahaaʻi ai naʻá na masiva. (Luke 2:24) Naʻe ʻi ai nai ha fale ngāue ʻo Siosifa naʻe ofi ki hono ʻapí ʻi Nāsaleti naʻá ne ngāue ai ko ha tufunga. Ko ʻenau founga moʻuí kuo pau pē naʻe faingofua, tautefito ki he toe tokolahi ange ʻa e fāmilí ʻo kau ki ai ha fānau ʻe toko fitu pe lahi ange.—Māt. 13:55, 56.
6 Naʻe maluʻi ʻe Sihova ʻa Sīsū mei he ngaahi fakatuʻutāmaki pau, ka naʻe ʻikai ke Ne maluʻi ia mei he faingataʻa kotoa pē. (Māt. 2:13-15) Ko e fakatātaá, naʻe pau ke feangainga ʻa Sīsū mo e kāinga taʻetui. Sioloto atu, kuo pau pē naʻe loto-mamahi ʻa Sīsū ʻi he ʻikai tomuʻa tali ia ʻe he niʻihi hono fāmilí tonu ko e Mīsaiá. (Mk. 3:21; Sione 7:5) ʻOku ngalingali naʻe pau foki ke fekuki ʻa Sīsū mo e mate ʻene tamai ohí, ʻa Siosifa. ʻI he hoko ʻa e fakamasiva ko ení naʻe pau ai kia Sīsū, ko e foha lahi tahá ke ne tokangaʻi ʻa e pisinisi ʻa e fāmilí. (Mk. 6:3) ʻI he tupu hake ʻa Sīsuú, naʻá ne ako ke tokangaʻi ʻa hono fāmilí. Kuo pau pē nai naʻá ne ngāue mālohi ke poupouʻi kinautolu. Ko ia naʻe hokosia tonu ʻe Sīsū ʻa e ongoʻi helaʻia ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻahó.
Mātuʻa, teuʻi hoʻomou fānaú ki he tuʻunga moʻoni ʻo e moʻuí ʻaki hono akoʻi ke nau hanga ki he Folofolá ki ha faleʻi (Sio ki he palakalafi 7)d
7. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe tokoni ki he ngaahi hoa malí ʻi hono tauhi ʻenau fānaú? (e) ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e Palōveepi 2:1-6 ki hono akoʻi ʻa e fānaú?
7 Kapau ko ha ongo meʻa mali kimoua pea loto ke maʻu fānau, ʻeke hifo: ‘ʻE fili kimaua ʻe Sihova ke tokangaʻi ha kiʻi moʻui foʻou koeʻuhi ʻokú ma anga-fakatōkilalo mo fakakaukau fakalaumālie?’ (Saame 127:3, 4) Kapau ko ha mātuʻa koe, ʻeke hifo: ‘ʻOku ou akoʻi ʻeku fānaú ki he mahuʻinga ʻo e ngāue mālohí?’ (Tml. 3:12, 13) ‘ʻOku ou fai hoku lelei tahá ke maluʻi ʻeku fānaú mei he fakatuʻutāmaki fakaesino mo fakaeʻulungaanga ʻi he māmani ʻo Sētané?’ (Pal. 22:3) Heʻikai lava ke ke maluʻi hoʻo fānaú mei he ngaahi faingataʻa kotoa pē te nau fekuki mo iá. ʻOku taʻemalava ia. Ka ʻe lava ke hokohoko atu hoʻo teuʻi anga-ʻofa kinautolu ki he tuʻunga moʻoni ʻo e moʻuí ʻaki hono akoʻi ke nau hanga ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ki ha tokoni. (Lau ʻa e Palōveepi 2:1-6.) Ko e fakatātaá, kapau ʻoku fili ha kāinga ke mavahe mei he lotu moʻoní, tokoniʻi hoʻo fānaú ke ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e mātuʻaki mahuʻinga ke nofoʻaki mateaki kia Sihová. (Saame 31:23) Pe kapau ʻoku mate ha taha ʻofeina, fakahaaʻi ki hoʻo fānaú ʻa e founga ke ngāueʻaki ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke fekuki mo e mamahí pea maʻu ʻa e nonga.—2 Kol. 1:3, 4; 2 Tīm. 3:16.
AKO MEIA SIOSIFA MO MELE
8. Fakatatau ki he Teutalōnome 6:6, 7, ko e hā naʻe fai ʻe Siosifa mo Melé?
8 Naʻe tokoniʻi ʻe he ongo mātuʻa ʻa Sīsū ʻi he māmaní ʻa Sīsū ke ne tupu hake ʻo maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá; naʻá na muimui ki he fakahinohino ʻa Sihova ki he ngaahi mātuʻá. (Lau ʻa e Teutalōnome 6:6, 7.) Naʻe maʻu ʻe Siosifa mo Mele ha ʻofa loloto kia Sihova pea naʻá na fakamuʻomuʻa hono fakalototoʻaʻi ʻena fānaú ke fakatupulekina ʻa e ʻofa tatau.
9. Ko e hā ʻa e ngaahi fili mahuʻinga naʻe fai ʻe Siosifa mo Melé?
9 Naʻe tauhi maʻu ʻe Siosifa mo Mele ha taimi-tēpile fakalaumālie tuʻumaʻu ʻi he tuʻunga ko ha fāmili. ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻa nau maʻu ʻa e fakataha fakauike ʻi ha sinakoke ʻi Nāsaleti, pehē foki ki he Pāsova fakataʻu ʻi Selusalemá. (Luke 2:41; 4:16) Naʻá na ngāueʻaki nai ʻa e ngaahi fononga fakafāmili ko ia ki Selusalemá ke akoʻi ʻa Sīsū mo e toenga ʻena fānaú fekauʻaki mo e hisitōlia ʻo e kakai ʻa Sihová, pea ʻoku ngalingali naʻa nau fou atu ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku lave ki ai ʻa e Folofolá. ʻI he toe tokolahi ange ʻa e fānau ʻa Siosifa mo Melé, kuo pau pē naʻe faingataʻa ke na tauhi maʻu ha taimi-tēpile fakalaumālie tuʻumaʻu. Ka naʻe tāpuakiʻi kinaua ʻi heʻena fai peheé! Koeʻuhi ko ʻena fakamuʻomuʻa ʻa e lotu kia Sihová, naʻe tokangaʻi lelei fakalaumālie hona fāmilí.
10. Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke ako ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiané meia Siosifa mo Melé?
10 Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he ngaahi mātuʻa manavahē-ʻOtuá meia Siosifa mo Melé? Ko e meʻa mahuʻinga tahá, akoʻi hoʻo fānaú ʻi he lea mo e ngāue ʻokú ke ʻofa loloto kia Sihova. Hoko ʻo ʻiloʻi ko e meʻaʻofa lahi taha ʻe lava ke ke foaki kiate kinautolú ko hono tokoniʻi ke nau ʻofa kia Sihova. Pea ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ke ke akoʻi kiate kinautolú ko e founga ke tauhi maʻu ai ha taimi-tēpile ako fakalaumālie tuʻumaʻu, lotu, maʻu ʻa e fakatahá pea kau ki he ngāue fakafaifekaú. (1 Tīm. 6:6) Ko e moʻoni, kuo pau ke ke ʻoange ki hoʻo fānaú ʻa e meʻa fakamatelie ʻoku nau fiemaʻú. (1 Tīm. 5:8) Kae manatuʻi ko e vahaʻangatae vāofi hoʻo fānaú mo Sihová, ʻo ʻikai ko ʻenau koloa fakamatelié, te ne tokoniʻi kinautolu ke hao atu ʻi he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu motuʻa ko ení pea hū atu ki he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá.b—ʻIsi. 7:19; 1 Tīm. 4:8.
He fakalotomāfana ē ke sio ki he ngaahi mātuʻa Kalisitiane ʻoku nau fai ʻa e ngaahi fili fakalaumālie maʻa honau fāmilí! (Sio ki he palakalafi 11)e
11. (a) ʻE anga-fēfē tokoni ʻa e ekinaki ʻi he 1 Tīmote 6:17-19 ki he ngaahi mātuʻá ke fai ʻa e ngaahi fili lelei ʻi hono ʻohake ʻenau fānaú? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi taumuʻa ʻe fakakaukau nai ki ai ho fāmilí, pea ko e hā ʻa e tāpuaki ʻe maʻu mei aí? (Sio ki he puha “Ko e Hā ʻa e Taumuʻa Te Ke Tuli ki Aí?”)
11 He fakalotomāfana ē ke sio ki he ngaahi mātuʻa Kalisitiane tokolahi ʻoku nau fai ʻa e ngaahi fili fakalaumālie maʻa honau fāmilí! ʻOku nau lotu fakataha maʻu pē. ʻOku nau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá mo e fakataha-lahí. Pea ʻoku nau kau ki he ngāue fakamalangá. Ko e ngaahi fāmili ʻe niʻihi ʻoku nau malanga ʻi he feituʻu ngāue ʻoku tātātaha ke ngāueʻí. Ko e niʻihi ʻoku nau ʻaʻahi ki ha ʻapi Pēteli pe poupou ki he ngaahi ngāue langa fakateokalatí. Ko e ngaahi fāmili ʻoku nau fai ʻa e ngaahi ngāué ni kuo pau ke nau fai ha ngaahi feilaulau fakapaʻanga, pea ʻoku ngalingali te nau fehangahangai mo ha ngaahi pole. Ka ko e ngaahi ʻaonga ʻoku nau maʻú ʻokú ne ʻai moʻoni kinautolu ke koloaʻia fakalaumālie. (Lau ʻa e 1 Tīmote 6:17-19.) Ko e fānau ʻoku ʻohake ʻi he ngaahi fāmili peheé ʻoku hokohoko atu ʻenau maʻu ʻa e ngaahi tōʻonga lelei kuo nau akó pea ʻoku ʻikai haʻanau fakaʻiseʻisa!c—Pal. 10:22.
AKO MEIA SĪSŪ
12. Ko e hā naʻe fiemaʻu ke fai ʻe Sīsū ʻi heʻene tupu haké?
12 Ko e Tamai fakahēvani ʻa Sīsuú ʻokú ne fai maʻu pē ʻa e ngaahi fili lelei, pea ko ʻene ongo mātuʻa ʻi he māmaní naʻá na fai foki ʻa e ngaahi fili fakapotopoto. Neongo ia, ʻi he tupu hake ʻa Sīsuú, naʻe pau ke ne fai ʻene fili pē ʻaʻana. (Kal. 6:5) Hangē pē ko kitautolú, naʻá ne maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e tauʻatāina ke filí. Naʻá ne mei fili ke kumi pē ki he lelei pē ʻaʻaná. ʻI hono kehé, naʻá ne fili ke tauhi maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova. (Sione 8:29) ʻE anga-fēfē nai ʻa e tokoni ʻene faʻifaʻitakiʻangá ki he toʻutupu he ʻaho ní?
Toʻutupu, ʻoua ʻaupito ʻe talitekeʻi ʻa e tataki hoʻo mātuʻá (Sio ki he palakalafi 13)f
13. Ko e hā ʻa e fili mahuʻinga naʻe fai ʻe Sīsū ʻi heʻene kei siʻí?
13 ʻI he kei siʻi ʻa Sīsuú, naʻá ne fili ke talangofua ki heʻene ongo mātuʻá. Naʻe ʻikai ʻaupito ke ne talitekeʻi ʻa e tataki ʻene ongo mātuʻá, ʻo fakaʻuhinga naʻe ʻilo lahi ange ia ʻiate kinaua. ʻI hono kehé, “naʻe hokohoko atu ʻene anganofo kiate kinauá.” (Luke 2:51) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe fakahoko fakamātoato ʻe Sīsū hono fatongia ko e foha lahi tahá. Naʻá ne ngāue mālohi ke ako ngāue mei heʻene tamai ohí koeʻuhi ke lava ke ne poupouʻi hono fāmilí.
14. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ko Sīsuú ko ha tokotaha ako fakamātoato ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá?
14 ʻOku ngalingali naʻe tala ange ʻe he ongo mātuʻa ʻa Sīsuú kiate ia hono fanauʻi fakaemana iá mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he talafekau ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo iá. (Luke 2:8-19, 25-38) Naʻe ʻikai fiemālie pē ʻa Sīsū ʻi he meʻa naʻá na tala angé; naʻá ne toe ako ʻa e Folofolá. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ko Sīsuú ko ha tokotaha ako fakamātoato ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá? Koeʻuhi ʻi heʻene kei siʻí, ko e kau faiako ʻi Selusalemá “naʻa nau ofoofo ai pē ʻi heʻene mahinó mo ʻene ngaahi talí.” (Luke 2:46, 47) Pea ʻi heʻene taʻu 12 pē, naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Sīsū kiate ia tonu ko ʻene Tamaí ʻa Sihova.—Luke 2:42, 43, 49.
15. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻene fili ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová?
15 ʻI he ʻiloʻi ʻe Sīsū hono ngafa ʻi he taumuʻa ʻa Sihová, naʻá ne fili ke tali hono vāhenga-ngāué. (Sione 6:38) Naʻá ne ʻiloʻi ʻe fehiʻanekinaʻi ia ʻe he tokolahi, pea kuo pau pē naʻe fakamamahi ʻene fakakaukau atu ki aí. Ka, naʻá ne fili ke talangofua kia Sihova. ʻI he papitaiso ʻa Sīsū ʻi he 29 T.S., ko ʻene taumuʻa tefito ʻi he moʻuí ko hono fai ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Sihova meiate iá. (Hep. 10:5-7) Naʻa mo e taimi naʻe mei pekia ai ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí, naʻe ʻikai ʻaupito haʻane veiveiua ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻene Tamaí.—Sione 19:30.
16. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke ako ʻe he fānaú meia Sīsuú?
16 Talangofua ki hoʻo mātuʻá. Hangē ko Siosifa mo Melé, ko hoʻo ngaahi mātuʻá ʻoku ʻikai ke nau haohaoa. Neongo ia, kuo vaheʻi ʻe Sihova ki hoʻo ngaahi mātuʻá ke nau maluʻi, akoʻi mo tataki koe. Kapau ʻokú ke fakamahuʻingaʻi ʻenau faleʻí pea fakaʻapaʻapaʻi honau mafaí, ʻe “lelei ia kiate koe.”—ʻEf. 6:1-4.
17. Fakatatau ki he Siosiua 24:15, ko e hā ʻa e fili ʻoku totonu ke fai ʻe he toʻutupú?
17 Fili pe ko hai te ke tauhí. Kuo pau ke ke fakamoʻoniʻi kiate koe pe ko hai ʻa Sihova, ko e hā ʻoku kaunga ki heʻene taumuʻá pea mo ʻene kaunga kiate koé. (Loma 12:2) Pea ʻe lava leva ke ke fai ʻa e fili mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí, ʻa e fili ke tauhi kia Sihová. (Lau ʻa e Siosiua 24:15; Tml. 12:1) Kapau te ke tauhi maʻu ha taimi-tēpile lau Tohi Tapu mo e ako, ʻe tupulekina hoʻo ʻofa kia Sihová pea hoko ʻo mālohi ange hoʻo tui kiate iá.
18. Ko e hā ha fili kuo pau ke fai ʻe he toʻutupú, pea ko e hā hono olá?
18 Fili ke fakamuʻomuʻa ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻi hoʻo moʻuí. ʻOku talaʻofa mai ʻe he māmani ʻo Sētané kapau te ke ngāueʻaki ho talēnití ke ke maʻu ʻaonga pē mei ai, te ke fiefia. Ko e moʻoni, ko e faʻahinga ʻoku nau tokangataha ki he taumuʻa fakamatelié ʻoku nau hokohokaʻi fakaʻaufuli pē kinautolu “ʻaki ʻa e ngaahi mamahi lahi.” (1 Tīm. 6:9, 10) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau te ke fanongo kia Sihova pea fili ke fakamuʻomuʻa hono finangaló ʻi hoʻo moʻuí, te ke lavameʻa pea te ke “fai fakapotopoto ai.”—Sios. 1:8.
KO E HĀ TE KE FILI KE FAÍ?
19. Ko e hā kuo pau ke manatuʻi ʻe he ngaahi mātuʻá?
19 Ngaahi mātuʻa, fai homou lelei tahá ke tokoniʻi homou fāmilí ke tauhi kia Sihova. Falala kiate ia, pea te ne tokoniʻi koe ke fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto. (Pal. 3:5, 6) Manatuʻi ʻe tākiekina lahi ange hoʻo fānaú ʻe he meʻa ʻokú ke faí ʻi he meʻa ʻokú ke leaʻakí. Ko ia fai ʻa e ngaahi fili te ne tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová.
20. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻe he toʻutupú kapau te nau fili ke tauhi kia Sihova?
20 Toʻutupu, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe hoʻomou ngaahi mātuʻá ke fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto ʻi he moʻuí. Ka ko koe pē te ke fai ʻa e fili ke maʻu ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. Ko ia faʻifaʻitaki kia Sīsū pea fili ke tauhi ki hoʻo Tamai fakahēvani anga-ʻofá. Kapau te ke fai eni, te ke maʻu ha moʻui femoʻuekina, fakakoloa mo fakafiefia he taimí ni. (1 Tīm. 4:16) Pea ʻi he kahaʻú, te ke maʻu ʻa e moʻui fiemālie lahi taha ʻe ala maʻú!
HIVA 11 ʻAi ʻa e Loto ʻo Sihová ke Fiefia
a ʻOku loto ʻa e ngaahi mātuʻa Kalisitiané ke tupu hake ʻenau fānaú ʻo hoko ko e kau sevāniti fiefia ʻa Sihova. Ko e hā ʻa e ngaahi fili ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá? Ko e hā ʻa e ngaahi fili ke fai ʻe he toʻutupu Kalisitiané ke maʻu ai ʻa e lavameʻa moʻoni ʻi he moʻuí? ʻE tali ʻi he kupu ko ení ʻa e ongo fehuʻi ko iá.
b Sio ki he Pure Worship of Jehovah—Restored At Last!, p. 69-70, pal. 17-18.
c Sio ki he puha “Naʻá Ku Maʻu ha Ongo Mātuʻa Lelei” ʻi he Awake!, ʻOkatopa 2011, p. 20 mo e kupu “Ko ha Tohi Makehe ki Heʻena Mātuʻá” ʻi he Awake!, Maʻasi 8, 1999, p. 25.
d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Kuo pau pē naʻe fakahūhū ʻe Mele ʻa e ʻofa loloto kia Sihová kia Sīsū ʻi heʻene kei siʻí. ʻE lava ke fakahūhū ʻe he ngaahi faʻē he ʻaho ní ʻa e ʻofa kia Sihová ki heʻenau fānaú.
e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Kuo pau pē naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Siosifa ʻa e ʻalu ki he sinakoké mo hono fāmilí. ʻE lava ke fakamahuʻingaʻi ʻe he ngaahi tamaí he ʻahó ni ʻa e maʻu ʻa e fakatahá mo honau fāmilí.
f FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Naʻe ako ʻe Sīsū ʻa e pōtoʻi ʻaonga mei heʻene tamaí. ʻE lava ke ako ʻe he toʻutupu he ʻaho ní ʻa e ngaahi pōtoʻi mei heʻenau tamaí.