-
Ko Hai ʻa Siope?Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 16
Ko Hai ʻa Siope?
Naʻe ʻi ai ha tangata naʻe nofo ʻi he kolo ko ʻUsa ʻa ia naʻe lotu kia Sihova. Ko hono hingoá ko Siope. Naʻá ne koloaʻia lahi pea tokolahi ʻa hono fāmilí. Naʻá ne anga-lelei, peá ne tokoniʻi ʻa e kau masivá, mo e kau fefine naʻe mate honau malí, pea mo e fānau naʻe ʻikai haʻanau mātuʻá. Ka koeʻuhi naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe totonú, heʻikai nai ke ʻi ai ha ngaahi palopalema ia ʻa Siope?
Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe Siope naʻe siofi ia ʻe Sētane ko e Tēvoló. Naʻe pehē ʻe Sihova kia Sētane: ‘ʻOkú ke sio ki heʻeku sevāniti ko Siopé? ʻOku ʻikai ha taha ʻi māmani ʻe hangē ko iá. ʻOkú ne fanongo kiate au peá ne fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.’ Naʻe tali ange ʻe Sētane: ‘Ko e moʻoni ʻoku talangofua atu ʻa Siope kiate koe. ʻOkú ke maluʻi mo tāpuakiʻi ia. ʻOkú ke ʻoange hono kelekele mo e fanga manu. Toʻo kotoa ia, pea ʻe tuku ʻene lotu atu kiate koé.’ Naʻe pehē ʻe Sihova: ‘ʻE lava ke ke ʻahiʻahiʻi ʻa Siope. Ka heʻikai ngofua ke ke tāmateʻi ia.’ Ko e hā naʻe fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa Sētane ke ne ʻahiʻahiʻi ʻa Siopé? Naʻá ne falala heʻikai ke tō ʻa Siope ʻi he ʻahiʻahí.
Naʻe kamata ke ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Siope ʻaki ha ngaahi faingataʻa. Naʻá ne ʻuluaki tuku atu ha kakai ko e kau Sepeani ke nau kaihaʻasi ʻa e fanga pulu mo e fanga ʻasi ʻa Siopé. Hili iá naʻe ʻalu hifo ha afi ʻo fakaʻauha ʻa e fanga sipi kotoa ʻa Siopé. Naʻe toe kaihaʻasi ʻe ha kakai ʻe taha, ʻa ia ko e kau Kalitiá, ʻa ʻene fanga kāmelí. Naʻe tāmateʻi ʻa e kau sevāniti naʻa nau tokangaʻi ʻa e fanga manu ko iá. Naʻe hoko mai leva ʻa e faingataʻa lahi tahá. Naʻe mate ʻa e fānau kotoa ʻa Siopé ʻi he holo hifo ʻiate kinautolu ʻa e fale ʻa ia naʻe fai ai ʻenau kātoanga kai. Naʻe loto-mamahi lahi ʻa Siope, ka naʻe ʻikai ke tuku ai ʻene lotu kia Sihová.
Naʻe loto ʻa Sētane ke toe lahi ange ʻa e faingataʻaʻia ʻa Siopé, ko ia naʻá ne ʻai ke tupu ha ngaahi hangatāmaki ʻi he sino kotoa ʻo Siopé. Naʻe felāngaaki lahi ʻa Siope. Naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻa e ʻuhinga naʻe hoko ai kiate ia ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ení. Neongo ia, naʻe kei lotu pē ʻa Siope kia Sihova. Naʻe sio mai ʻa e ʻOtuá ki he meʻa kotoa ko ení, pea naʻá ne fiefia ʻaupito ʻia Siope.
Naʻe hoko atu leva ʻa Sētane ʻo fekauʻi ʻa e kau tangata ʻe toko tolu ke nau ʻahiʻahiʻi ʻa Siope. Naʻa nau tala ange kiate ia: ‘ʻOku pau pē naʻá ke faiangahala peá ke feinga ke fufū. ʻOku tauteaʻi koe ʻe he ʻOtuá.’ Naʻe pehē ʻe Siope: ‘Kuo ʻikai te u fai ha meʻa ʻoku hala.’ Ka naʻe kamata ke ne fakakaukau ko Sihova naʻá ne ʻai ke hoko ʻa e ngaahi palopalema ko ení, peá ne pehē kuo ʻikai ke faitotonu ʻa e ʻOtuá kiate ia.
Naʻe fanongo mai ki he fetalanoaʻakí ha kiʻi tangata ko ʻIlaiū. Peá ne lea leva ʻo pehē: ‘Ko e meʻa kuo mou leaʻakí kotoa ʻoku hala. ʻOku lahi ange ʻa Sihova ʻi he meʻa ʻoku lava ke tau mahinoʻí. Heʻikai ʻaupito ke ne fai ha meʻa ʻoku kovi. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻokú ne tokoniʻi ʻa e kakaí ʻi heʻenau palopalemá.’
Naʻe lea leva ʻa Sihova kia Siope. Naʻá ne pehē: ‘Naʻá ke ʻi fē ʻi he taimi naʻá ku ngaohi ai ʻa e langí mo māmaní? Ko e hā ʻokú ke pehē ai ʻoku ʻikai ke u faitotonú? ʻOkú ke lea, ka ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻá.’ Naʻe fakahaaʻi ʻe Siope ʻa ʻene fehālaakí ʻo ne pehē: ‘Naʻá ku hala. Kuó u fanongo fekauʻaki mo koe, ka ʻoku ou ʻiloʻi moʻoni koe he taimí ni. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa kiate koe. ʻOku ou fakatomala ʻi he meʻa naʻá ku leaʻakí.’
ʻI he ʻosi ʻa e ʻahiʻahí, naʻe ʻai ʻe Sihova ke toe moʻui lelei ʻa Siope peá ne ʻoange kiate ia ʻa e koloa lahi ange ʻi he meʻa naʻá ne maʻu ki muʻá. Naʻe moʻui fuoloa ʻa Siope mo fiefia. Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa Siope ʻi heʻene fanongo kiate ia neongo ʻene faingataʻá. Te ke hangē ko Siopé ʻo hokohoko atu ʻa e lotu kia Sihová, tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó?
“Kuo mou fanongo ʻi he kātaki ʻa Siopé pea kuo mou mātā ʻa e ola naʻe ʻoange ʻe Sihová.”—Sēmisi 5:11
-
-
Fili ʻa Mōsese ke Lotu kia SihovaNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 17
Fili ʻa Mōsese ke Lotu kia Sihova
ʻI ʻIsipite, naʻe ui ai ʻa e fāmili ʻo Sēkopé ko e kau ʻIsileli. Hili ʻa e mate ʻa Sēkope mo Siosifá, naʻe kamata ke pule ha Felo foʻou. Naʻá ne ilifia ʻi he mālohi ange ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he kau ʻIsipité. Ko ia naʻe hanga ʻe he Felo ko ení ʻo ʻai ke hoko ʻa e kau ʻIsilelí ko e kau pōpula. Naʻá ne fakamālohiʻi kinautolu ke nau ngaohi piliki pea ke nau ngāue lahi ʻi he ngaahi ngoué. Ka ko e lahi ange hono fakamālohiʻi kinautolu ʻe he kau ʻIsipité ke nau ngāue lahí, ko e toe tupu tokolahi ange ia ʻa e kau ʻIsilelí. Koeʻuhi naʻe ʻikai ke saiʻia ʻa Felo ʻi he meʻa ko iá, naʻá ne fekau ai ke tāmateʻi ʻa e tamaiki tangata ʻIsileli kotoa pē naʻe fāʻeleʻí. ʻE lava ke ke sioloto atu ki he ilifia ʻa e kau ʻIsilelí?
Naʻe ʻi ai ha pēpē tangata fakaʻofoʻofa ʻa ha fefine ʻIsileli ko Siokāpesi. Ke maluʻi iá, naʻá ne faʻo ia ʻi ha kato pea fufū ʻi he ʻulu kaho he Vaitafe Nailá. Ko e tuofefine ʻo e pēpeé ko Meliame naʻá ne nofo holo pē ai ke sio pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe hokó.
Naʻe haʻu ʻa e ʻofefine ʻo Feló ke kaukau ʻi he vaitafé peá ne sio ai ki he kató. Naʻá ne maʻu ʻi loto ʻa e kiʻi pēpeé ʻokú ne tangi, pea naʻá ne fakaʻofaʻia ai. Naʻe ʻeke ange ʻe Meliame: ‘Te u ʻalu ʻo kumi mai ha fefine ke ne tauhi maʻau ʻa e pēpeé?’ ʻI he ʻio ange ʻa e ʻofefine ʻo Feló, naʻe ʻave ʻe Meliame ʻa e pēpeé ki heʻene faʻeé, ʻa Siokāpesi. Naʻe tala ange kiate ia ʻe he ʻofefine ʻo Feló: ‘ʻAve ʻa e pēpē ko ení, ʻo tauhi maʻaku, pea te u totongi koe.’
ʻI he tupu ʻo fuʻu lahi ʻa e kiʻi tamá, naʻe ʻave ia ʻe Siokāpesi ki he ʻofefine ʻo Feló, ʻa ia naʻá ne fakahingoa ko Mōsese pea tauhi ia ko ʻene tamasiʻi. Naʻe tupu hake ʻa Mōsese ko ha pilinisi pea naʻe lava ke ne maʻu ha meʻa pē naʻá ne fiemaʻu. Ka naʻe ʻikai ʻaupito ke ngalo ʻia Mōsese ʻa Sihova. Naʻá ne ʻiloʻi ko hono moʻoní ko ha ʻIsileli ia, ʻo ʻikai ko ha ʻIsipite. Pea naʻá ne fili ke tauhi kia Sihova.
ʻI heʻene taʻu 40, naʻe fili ai ʻa Mōsese ke ne tokoni ki hono kakaí. ʻI heʻene sio ki hono tā ʻe ha ʻIsipite ha pōpula ʻIsilelí, naʻe taaʻi lahi ʻe Mōsese ʻa e ʻIsipité ʻo ne mate. Naʻe fūfuuʻi ʻe Mōsese ʻa hono sinó ʻi he ʻoneʻoné. ʻI hono ʻiloʻi ia ʻe Feló, naʻá ne feinga ke tāmateʻi ʻa Mōsese. Ka naʻe hola ʻa Mōsese ki he fonua ko Mitiani. Naʻe tokangaʻi ia ʻi ai ʻe Sihova.
“ʻI he tuí, naʻe fakafisi ai ʻa Mōsese . . . ke ui ia ko e tama ʻa e ʻofefine ʻo Feló, ʻo ne fili ke ngaohikovia ia fakataha mo e kakai ʻa e ʻOtuá.”—Hepelū 11:24, 25
-