LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • Fufū ʻe Lēhapi ʻa e Ongo Asiasí
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
    • Maluʻi ʻe Lēhapi ʻa e ongo asiasí ʻaki ʻene fekauʻi ʻa e kau sōtiá ke nau ʻalu ʻi ha hala kehe

      LĒSONI 30

      Fufū ʻe Lēhapi ʻa e Ongo Asiasí

      ʻI he ʻalu ʻa e ongo asiasi ʻIsilelí ki he kolo ko Sielikoó, naʻá na nofo ʻi he fale ʻo ha fefine ko Lēhapi. Naʻe ʻiloʻi ia ʻe he tuʻi ʻo Sielikoó peá ne fekauʻi atu ha kau sōtia ki he fale ʻo Lēhapí. Naʻá ne fufū ʻa e ongo asiasí ʻi he ʻató peá ne fekau ʻa e kau sōtiá ke nau ʻalu ʻi ha hala kehe. Naʻá ne pehē ange ki he ongo asiasí: ‘Te u tokoniʻi kimoua he ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku mou kau mo Sihova pea te mou ikunaʻi ʻa e fonuá. Mo palōmesi mai muʻa te mo fakahaofi ʻa hoku fāmilí.’

      Naʻe tala ange ʻe he ongo asiasí kia Lēhapi: ‘ʻOkú ma palōmesi atu heʻikai hoko ha kovi ki ha taha ʻi ho falé.’ Naʻá na pehē: ‘Haʻihaʻi ha afo kulokula ʻi ho matapā-teké, pea ʻe fakahaofi ʻa ho fāmilí.’

      Fale ʻo Lēhapí ʻoku haʻihaʻi ha afo kulokula ʻi he matapā-teké, ʻoku tuʻu pē lolotonga ia ʻoku holo ʻa e ʻā ʻo Sielikoó

      Naʻe tukutuku hifo ʻe Lēhapi ʻa e ongo asiasí ʻi ha maea ʻi hono matapā-teké. Naʻá na ʻalu ki he moʻungá ʻo toitoi ai ʻi he ʻaho ʻe tolu ki muʻa ke na foki kia Siosiuá. Naʻe kolosi leva ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he Vaitafe Sioataní ʻo teuteu ke nau maʻu ʻa e fonuá. Ko Sielikō ʻa e ʻuluaki kolo naʻa nau ikunaʻí. Naʻe tala ange ʻe Sihova ke nau laka takai ʻi he koló tuʻo taha ʻi he ʻaho ʻe ono. ʻI he ʻaho hono fitú, naʻa nau laka takai ʻi he koló ʻo tuʻo fitu. Hili iá naʻe ifi ʻe he kau taulaʻeikí ʻenau talupité, pea naʻe kaila ʻa e kakaí ʻi he leʻo-lahi taha naʻa nau malavá. Naʻe holo ʻa e ʻā ʻo e koló! Ka ko e fale ʻo Lēhapí, ʻa ia naʻe ʻi he ʻaá, naʻe tuʻu pē ia. Naʻe hao ʻa Lēhapi mo hono fāmilí koeʻuhi ko ʻene falala kia Sihová.

      “ʻI he founga tatau pē, ʻikai naʻe lau foki ʻa Lēhapi . . . ʻoku māʻoniʻoni ko e meʻa ʻi heʻene ngaahi ngāué, hili ia ʻene talitali lelei ʻa e ongo talafekaú peá ne tuku atu kinaua ʻi ha hala kehe?”​—Sēmisi 2:25

      Fehuʻi: Ko e hā naʻe tokoniʻi ai ʻe Lēhapi ʻa e ongo asiasí? Naʻe anga-fēfē hono ʻohofi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa Sielikoó? Ko e hā naʻe hoko kia Lēhapi mo hono fāmilí?

      Siosiua 2:1-24; 6:1-27; Hepelū 11:30, 31; Sēmisi 2:24-26

  • Siosiua mo e Kau Kipioné
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
    • ʻAlu atu ʻa e kau Kipioné kia Siosiua mo ʻene kau taú, ʻoku nau tui ha vala mahaehae

      LĒSONI 31

      Siosiua mo e Kau Kipioné

      Naʻe mafola atu ʻa e ongoongo fekauʻaki mo Sielikoó ki he ngaahi puleʻanga kehe ʻi Kēnaní. Naʻe fakapapauʻi ʻe honau ngaahi tuʻí ke nau fakatahataha ʻo tauʻi ʻa e kau ʻIsilelí. Ka naʻe kehe ʻa e palani ia ʻa e kau Kipioné. Naʻa nau tui ha ngaahi kofu mahaehae pea nau ʻalu kia Siosiua ʻo nau pehē: ‘Ko ʻemau haʻu mei ha fonua mamaʻo. Kuo mau fanongo fekauʻaki mo Sihova mo e meʻa kotoa naʻá ne fai maʻamoutolu ʻi ʻIsipite mo Mōapé. Palōmesi mai heʻikai ke mou ʻohofi kimautolu, pea te mau hoko ko hoʻomou kau sevāniti.’

      Naʻe tui ʻa Siosiua kiate kinautolu pea nau felotoi heʻikai te ne ʻohofi kinautolu. ʻI he ʻaho ʻe tolu ki mui ai, naʻá ne toki ʻiloʻi naʻe ʻikai ko ʻenau haʻu mei ha fonua mamaʻo. Ko ʻenau haʻú mei Kēnani. Naʻe ʻeke ange ʻe Siosiua ki he kau Kipioné: ‘Ko e hā naʻa mou loi mai ai kiate kimautolú?’ Naʻa nau tali ange: ‘Naʻa mau ilifia! ʻOku mau ʻiloʻi ko Sihova ko homou ʻOtuá ʻokú ne tau maʻamoutolu. ʻOua muʻa ʻe tāmateʻi kimautolu.’ Naʻe fai ʻa Siosiua ki heʻene palōmesí peá ne tuku ke nau moʻui.

      ʻIkai fuoloa mei ai, naʻe fakailifiaʻi ʻe he tuʻi ʻe nima ʻo Kēnaní mo ʻenau kau taú ʻa e kau Kipioné. Naʻe laka atu ʻa Siosiua mo ʻene kau taú ʻi ha pō kakato ke fakahaofi kinautolu. Naʻe kamata pongipongia he ʻaho hono hokó ʻa e taú. Naʻe kamata ke hola ʻa e kau Kēnaní ki he feituʻu kehekehe. Naʻe tuku hifo ʻe Sihova ha ngaahi fuʻu ʻuha-ʻaisi ki he feituʻu kotoa pē naʻa nau hola ki aí. Pea naʻe kole ʻe Siosiua kia Sihova ke ne ʻai ke tuʻu maʻu ʻa e laʻaá. Ko e hā naʻá ne kole ai kia Sihova ke ne fai ʻa e meʻa ko iá lolotonga ia kuo teʻeki ai ʻaupito ke tuʻu maʻu ʻa e laʻaá ki muʻa? Koeʻuhí naʻe falala ʻa Siosiua kia Sihova. Naʻe ʻikai ke tō ʻa e laʻaá ʻi he ʻaho kakato kae ʻoua kuo ikunaʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi tuʻi Kēnaní mo ʻenau kau taú.

      Hanga hake ʻa Siosiua ki he langí ʻo kole kia Sihova ke ne ʻai ke tuʻu maʻu ʻa e laʻaá

      “ʻAi pē hoʻomou lea ‘ʻIó’ ke ʻuhingá ko e ʻio, mo hoʻomou ‘ʻIkaí’ ke ʻikai, he ko hono toe fakalahi ení ko e tupu ia mei he tokotaha fulikivanú.”​—Mātiu 5:37

      Fehuʻi: Ko e hā naʻe fai ʻe he kau Kipioné ke maluʻi kinautolú? Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí?

      Siosiua 9:1–10:15

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share