-
Tēvita mo KolaiateNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 40
Tēvita mo Kolaiate
Naʻe tala ʻe Sihova kia Sāmiuela: ‘ʻAlu ki he fale ʻo Sesé. Ko e taha ʻo hono ngaahi fohá ʻe hoko ko e tuʻi hono hoko ʻo ʻIsilelí.’ Ko ia naʻe ʻalu ʻa Sāmiuela ki he fale ʻo Sesé. ʻI heʻene sio ki he foha lahi tahá, naʻá ne pehē loto pē: ‘ʻOku pau pē ko e kiʻi tangata ko ení ʻa e tokotahá.’ Ka naʻe tala ʻe Sihova kia Sāmiuela ʻoku ʻikai ko e tokotahá ia. Naʻe pehē ʻe Sihova: ‘ʻOku ou sio ki he meʻa ʻoku ʻi he loto ʻo ha taha, ʻo ʻikai ko ʻene hā pē ki tuʻá.’
Naʻe toe ʻomai ʻe Sese hono ngaahi foha ʻe toko ono kia Sāmiuela. Ka naʻe pehē ange ʻe Sāmiuela: ‘Kuo ʻikai ke fili ʻe Sihova ha taha ʻo kinautolu. ʻOku toe ʻi ai hao ngaahi foha?’ Naʻe pehē ʻe Sese: ‘ʻOku toe hoku foha ʻe taha, ko ʻeku tamasiʻi siʻisiʻi tahá ia, ko Tēvita. ʻOkú ne tokangaʻi ʻa ʻeku fanga sipí.’ ʻI he hū mai ʻa Tēvitá, naʻe tala ʻe Sihova kia Sāmiuela: ‘Ko ia ʻa e toko tahá!’ Naʻe lilingi ʻe Sāmiuela ʻa e loló ʻi he ʻulu ʻo Tēvitá, ʻo ne pani ia ke hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he kahaʻú.
ʻI ha taimi ki mui ai, naʻe tau ʻa e kau ʻIsilelí mo e kau Filisitiá, ʻa ia naʻe ʻi ai ha tangata tau ko ha fuʻu saianiti ko Kolaiate naʻe tau maʻanautolu. ʻI he ʻaho ki he ʻaho, naʻe manukiʻi ʻe Kolaiate ʻa e kau ʻIsilelí. Naʻá ne kaila: ‘ʻOmi ha tangata ke ne tau mo au. Kapau te ne ikuna, te mau hoko ko hoʻomou kau pōpula. Ka ʻo kapau te u ikuna, te mou hoko ko ʻemau kau pōpula.’
Naʻe ʻalu ʻa Tēvita ki he kau tau ʻIsilelí mo e meʻakai maʻa hono fanga tokoua naʻa nau kau ʻi he kau sōtiá. Naʻá ne fanongo kia Kolaiate peá ne pehē: ‘Te u tau mo ia!’ Naʻe pehē ange ʻe Tuʻi Saula: ‘Ka ko ha tamasiʻi pē koe.’ Naʻe tali ange ʻe Tēvita: ‘ʻE tokoniʻi au ʻe Sihova.’
Naʻe feinga ʻa Saula ke ʻai ke ngāueʻaki ʻe Tēvita ʻa ʻene meʻataú, ka naʻe pehē ange ʻe Tēvita: ‘Heʻikai lava ke u tau ʻo ngāueʻaki ʻa e meʻatau ko ení.’ Naʻe toʻo hake ʻe Tēvita ʻa ʻene makatā peá ne ʻalu ki ha vai. Naʻá ne fili ʻa e foʻi maka molemole ʻe nima ʻo faʻo ʻi ha kiʻi kato. Pea naʻe lele atu leva ʻa Tēvita kia Kolaiate. Naʻe kaila mai ʻa e saianití: ‘Haʻu ki heni, ʻa e kiʻi tamasiʻi ko koé. Te u fafangaʻaki koe ʻa e fanga manupuna ʻo e langí mo e fanga manu kaivaó.’ Naʻe ʻikai ke ilifia ʻa Tēvita. Naʻá ne kaila atu: ‘ʻOkú ke haʻu mo ha heletā mo ha tao, ka ʻoku ou ʻalu atu ʻi he huafa ʻo Sihová. ʻOku ʻikai ko haʻo faitau mo kimautolu; ʻokú ke faitau mo e ʻOtuá. ʻE sio ʻa e tokotaha kotoa ʻi hení ko Sihová ʻokú ne mālohi ange ʻi ha heletā pe ko ha tao. Te ne tuku ʻa kimoutolu kotoa ki homau nimá.’
Naʻe ʻai ʻe Tēvita ha foʻi maka ki heʻene makataá peá ne takatakaiʻi ʻi he mālohi taha ʻo ʻene malavá peá ne tuku ange atu. ʻI he tokoni ʻa Sihová, naʻe ʻalu atu ʻa e foʻi maká ʻo ngoto ʻi he foʻi laʻe ʻo Kolaiaté. Naʻe tō ki lalo ʻa e fuʻu saianití ʻo mate. Pea naʻe hola ʻa e kau Filisitiá ke nau moʻui. ʻOkú ke falala kia Sihova, ʻo hangē ko Tēvitá?
“Ki he tangatá ʻoku ʻikai malava, ka ʻoku ʻikai ke pehē ia ki he ʻOtuá, he ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku malava ia ki he ʻOtuá.”—Maʻake 10:27
-
-
Tēvita mo SaulaNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 41
Tēvita mo Saula
Hili hono tāmateʻi ʻe Tēvita ʻa Kolaiaté, naʻe ʻai ia ʻe Tuʻi Saula ke ne tokangaʻi ʻa ʻene kau taú. Naʻe ikuna ʻa Tēvita ʻi he ngaahi tau lahi, peá ne hoko ai ʻo manakoa ʻaupito. ʻI ha taimi pē naʻe foki mai ai ʻa Tēvita ki ʻapi mei he taú, naʻe haʻu ʻa e kau fefiné ʻo hula mo nau hiva: ‘Kuo taaʻi ʻe Saula ʻa e laui afe, pea kuo taaʻi ʻe Tēvita ʻa e laui mano!’ Naʻe meheka ai ʻa Saula ʻia Tēvita peá ne loto ke tāmateʻi ia.
Naʻe poto ʻaupito ʻa Tēvita ʻi he tā haʻapé. ʻI he ʻaho ʻe taha lolotonga ʻa e tā haʻape ʻa Tēvita kia Saulá, naʻe tolongi ʻaki ia ʻe he tuʻí ʻa ʻene taó. Naʻe kalo taimi totonu ʻa Tēvita, pea naʻe tau ʻa e taó ʻi he holisí. ʻI he hili iá, naʻe feinga tuʻo lahi ʻa Saula ke tāmateʻi ʻa Tēvita. Naʻe faifai pē ʻo hola ʻa Tēvita ʻo ne toi ʻi he toafá.
Naʻe ʻalu ʻa Saula mo ha kau tau ko e kau tangata ʻe toko 3,000 ʻo kumi ʻa Tēvita. Naʻe hoko ʻo ne hū ki he ʻana tofu pē ko ia naʻe toi ai ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá. Naʻe fafana ʻa e kau tangata ʻa Tēvitá: ‘Ko ho faingamālie eni ke ke tāmateʻi ai ʻa Saula.’ Naʻe tolotolo atu ʻa Tēvita kia Saula ʻo ne tuʻusi ha konga ʻo e kofu ʻo e tuʻí. Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ia ʻe Saula. ʻI he hili iá, naʻe ongoʻi kovi ʻaupito ʻa Tēvita ʻi heʻene fakahāhā ʻa e taʻefakaʻapaʻapa ki he tuʻi pani ʻa Sihová. Naʻe ʻikai te ne fakaʻatā ʻene kau tangatá ke nau ʻohofi ʻa Saula. Naʻe aʻu ʻo ne ui atu kia Saula, ʻo ne pehē naʻe mei lava ke ne tāmateʻi ʻa Saula ʻi heʻene maʻu ʻa e faingamālié. Naʻe liliu ʻa e fakakaukau ʻa Saula fekauʻaki mo Tēvitá?
ʻIkai. Naʻe hokohoko atu pē hono kumi ʻe Saula ʻa Tēvitá. ʻI he pō ʻe taha naʻe moulu atu ai ʻa Tēvita mo hono ʻilamutu ko ʻApisaí ki he tēniti ʻo Saulá. Naʻe aʻu kia ʻĀpina ko e tangata naʻá ne leʻohi ʻa Saulá, naʻá ne mohe. Naʻe pehē ʻe ʻApisai: ‘Ko hota faingamālié eni! Tuku ke u tāmateʻi ia.’ Naʻe tali ange ʻe Tēvita: ‘Ko Sihova te ne fakamāuʻi ʻa Saulá. Ta toʻo pē ʻene taó mo ʻene sioki vaí pea ta ō.’
Naʻe kaka ʻa Tēvita ki ha moʻunga ofi ai naʻe hanga atu ki he tēniti ʻo Saulá. Naʻá ne kaila: ‘ʻE ʻĀpina, ko e hā naʻe ʻikai ai te ke maluʻi ho tuʻí? Ko fē ʻa e sioki mo e tao ʻa Saulá?’ Naʻe ʻiloʻi ʻe Saula ko e leʻo ia ʻo Tēvitá peá ne pehē: ‘Naʻe mei lava ke ke tāmateʻi au, ka naʻe ʻikai. ʻOku ou ʻilo ko koe te ke hoko ko e tuʻi hono hoko ʻo ʻIsilelí.’ Naʻe foki ʻa Saula ki hono palasí. Ka naʻe ʻikai ke fehiʻa ʻa e toko taha kotoa ʻi he fāmili ʻo Saulá ʻia Tēvita.
“ʻO ka ala lava, ʻo fakatatau ki he lahi taha ʻo hoʻomou malavá, mou nofo melino mo e tangata kotoa pē. ʻOua te mou faisāuni maʻamoutolu, siʻi faʻahinga ʻofeina, kae tuku ia ki he houhaú.”—Loma 12:18, 19
-