-
Toʻa mo Mateaki ʻa SionataneNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 42
Toʻa mo Mateaki ʻa Sionatane
Ko e foha lahi taha ʻo Tuʻi Saulá, ʻa Sionatane, ko ha tokotaha toʻa ia ʻi he taú. Naʻe pehē ʻe Tēvita naʻe veʻe vave ange ʻa Sionatane ʻi ha ʻīkale peá ne mālohi ange ʻi ha laione. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe sio atu ai ʻa Sionatane ki ha kau sōtia Filisitia ʻe toko 20 ʻi ha moʻunga. Naʻá ne pehē ange ki heʻene tangata toʻo meʻataú: ‘Te ta ʻohofi kinautolu ʻo kapau pē ʻe ʻomai ʻe Sihova kiate kitaua ha fakaʻilonga. Kapau ʻe tala mai ʻe he kau Filisitiá ke ta kaka hake, ko e fakaʻilonga ia ke ta ʻohofi ai kinautolu.’ Naʻe kaila mai ʻa e kau Filisitiá: ‘Mo ʻalu hake ʻo faitau!’ Ko ia naʻe kaka hake ʻa e ongo tangatá ʻi he moʻungá ʻo na ikunaʻi ʻa e kau sōtiá.
Koeʻuhi ko Sionatane ʻa e foha lahi taha ʻo Saulá, naʻá ne mei hoko ko e tuʻi hono hokó. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Sionatane kuo fili ʻe Sihova ʻa Tēvita ko e tuʻi ia hono hoko ʻo ʻIsilelí; neongo ia, naʻe ʻikai te ne meheka. Naʻe kaumeʻa ofi ʻa Sionatane mo Tēvita. Naʻá na fepalōmesiʻaki te na tauʻaki maluʻi mo taukapoʻi kinaua. Naʻe ʻoange ʻe Sionatane kia Tēvita ʻa hono kofú, heletaá, ngahaú, mo hono letá ko ha fakamoʻoni ia ʻo ʻena kaumeʻá.
ʻI he hola ʻa Tēvita meia Saulá, naʻe ʻalu ʻa Sionatane kiate ia ʻo pehē: ‘Ke ke hoko ʻo mālohi pea loto-toʻa. Kuo fili koe ʻe Sihova ke ke hoko ko e tuʻi. ʻOku ʻiloʻi foki ia ʻe heʻeku tamaí.’ Te ke saiʻia ke ʻi ai hao kaumeʻa lelei hangē ko Sionatané?
Naʻe laka hake he tuʻo tahá ʻa hono tuku ʻe Sionatane ʻene moʻuí ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi heʻene tokoniʻi ʻa hono kaumeʻá. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe loto ʻa Tuʻi Saula ke tāmateʻi ʻa Tēvita, ko ia naʻá ne pehē ki heʻene tamaí: ‘Te ke faiangahala kapau te ke tāmateʻi ʻa Tēvita; kuo ʻikai te ne fai ha kovi.’ Naʻe ʻita lahi ʻa Saula ʻia Sionatane. ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻe mate fakataha ai ʻa Saula mo Sionatane ʻi he taú.
Hili ʻa e mate ʻa Sionatané, naʻe kumi ʻa Tēvita ki he foha ʻo Sionatane ko Mefipōsetí. ʻI hono maʻu ia ʻe Tēvitá, naʻá ne tala ange kia Mefipōseti: ‘Koeʻuhi ko hoʻo tamaí ko hoku kaumeʻa lelei, te u tokangaʻi koe ʻi he kotoa ʻo hoʻo moʻuí. Te ke nofo ʻi hoku palasí pea kai ʻi heʻeku tēpilé.’ Naʻe ʻikai ʻaupito ke ngalo ʻia Tēvita ʻa hono kaumeʻa ko Sionatané.
“Mou feʻofaʻaki ʻo hangē tofu pē ko ʻeku ʻofaʻi kimoutolú. ʻOku ʻikai ha taha kuó ne maʻu ha ʻofa ʻoku lahi ange ʻi he meʻá ni, ke tuku atu ʻe ha taha ʻene moʻuí maʻa hono ngaahi kaumeʻá.”—Sione 15:12, 13
-
-
Faiangahala ʻa Tuʻi TēvitaNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 43
Faiangahala ʻa Tuʻi Tēvita
ʻI he mate ʻa Saulá, naʻe tuʻi ʻa Tēvita. Naʻá ne taʻu 30. Hili ʻene hoko ʻi ha ngaahi taʻu ko e tuʻí, naʻá ne sio hifo ai mei he funga fale ʻo hono palasí ki ha fefine talavou. Naʻe ʻeke ʻe Tēvita ʻo ne ʻilo ko hono hingoá ko Pati-sepa pea naʻá ne mali mo ha sōtia ko ʻŪlaia. Naʻe ʻomai ʻe Tēvita ʻa Pati-sepa ki hono palasí. Naʻá na mohe, peá ne hoko ai ʻo feitama. Naʻe feinga ʻa Tēvita ke fufū ʻa e meʻa naʻá ne faí. Naʻá ne tala ki he pule ʻi heʻene kau taú ke ʻai ke ʻotu muʻa ʻa ʻŪlaia ʻi he taú pea ke nau holomui meiate ia. Hili ʻa e mate ʻa ʻŪlaia ʻi he taú, naʻe mali leva ʻa Tēvita mo Pati-sepa.
Ka naʻe sio mai ʻa Sihova ki he ngaahi meʻa kovi kotoa naʻe hokó. Ko e hā naʻá ne faí? Naʻá ne fekauʻi atu ʻa e palōfita ko Nētané kia Tēvita. Naʻe pehē ange ʻe Nētane: ‘Naʻe ʻi ai ha tangata koloaʻia naʻe tokolahi ʻene fanga sipí, pea mo ha tangata masiva naʻe ʻi ai ʻene kiʻi lami pē ʻe taha ʻa ia naʻá ne ʻofa lahi ai. Naʻe ʻave ʻe he tangata koloaʻiá ʻa e kiʻi lami pē ʻe taha ʻa e tangata masivá.’ Naʻe ʻita lahi ai ʻa Tēvita peá ne pehē: ‘ʻOku totonu ke mate ʻa e tangata koloaʻia ko iá!’ Naʻe tala ange leva ʻe Nētane kia Tēvita: ‘Ko koe ʻa e tangata koloaʻia ko iá!’ Naʻe loto-mamahi lahi ai ʻa Tēvita, peá ne fakahā kia Nētane: ‘Kuó u faiangahala kia Sihova.’ Ko e angahalá ni naʻe ʻomi ai ʻa e faingataʻa kia Tēvita mo hono fāmilí. Naʻe tauteaʻi ʻe Sihova ʻa Tēvita ka naʻá ne tuku pē ke ne moʻui koeʻuhí he naʻá ne faitotonu mo anga-fakatōkilalo.
Naʻe loto ʻa Tēvita ke ne langa ha temipale maʻa Sihova, ka naʻe fili ʻe Sihova ʻa e foha ʻo Tēvita ko Solomoné ke ne langa ʻa e temipalé. Naʻe kamata teuteu ʻe Tēvita ʻa e ngaahi meʻá ke maau kia Solomone peá ne pehē: ‘Kuo pau ke fakaʻofoʻofa ʻa e temipale ʻo Sihová. ʻOku kei siʻi ʻa Solomone, ka te u tokoniʻi ia ʻaki hono teuteu ke maau ʻa e ngaahi meʻá.’ Naʻe meʻaʻofaʻaki ʻe Tēvita ʻene paʻanga lahi ki he ngāue langá. Naʻá ne kumi mai ha kau ngāue pōtoʻi. Naʻá ne tānaki ʻa e koula mo e siliva, pea ʻomi ʻa e papa sita mei Tāia mo Saitoni. ʻI he ofi ke ne maté, naʻe ʻoange ʻe Tēvita kia Solomone ʻa e palani ki hono langa ʻo e temipalé. Naʻá ne pehē: ‘Naʻe ʻai ʻe Sihova ke u hiki ʻa e ngaahi meʻá ni maʻau. ʻE tokoniʻi koe ʻe Sihova. ʻOua ʻe ilifia. Ke ke mālohi pea fai ʻa e ngāué.’
“Ko e tokotaha ʻokú ne ʻufiʻufi ʻene ngaahi faihalá heʻikai te ne lavameʻa, ka ʻilonga ʻa ia ʻokú ne vetehia pea liʻaki iá ʻe fai ha meesi ki ai.”—Palōveepi 28:13
-