-
Sivi Naʻe Fai ʻi Moʻunga KāmeliNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 46
Sivi Naʻe Fai ʻi Moʻunga Kāmeli
Ko e puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí naʻe lahi ai ʻa e ngaahi tuʻi koví, ka ko ʻĒhapi ʻa e taha ʻo e ngaahi tuʻi kovi tahá. Naʻá ne mali mo ha fefine kovi naʻe lotu kia Pēali. Ko hono hingoá ko Sisipeli. Naʻe fakafonu ʻe ʻĒhapi mo Sisipeli ʻa e fonuá ʻaki ʻa e lotu Pēalí pea tāmateʻi ʻa e kau palōfita ʻa Sihová. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sihová? Naʻá ne fekauʻi ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá ke ne ʻave ha fekau kia ʻĒhapi.
Naʻe tala ʻe ʻIlaisiā kia Tuʻi ʻĒhapi, heʻikai ke tō ha ʻuha ʻi ʻIsileli koeʻuhi ko ʻene anga-koví. Laka hake ʻi he taʻu ʻe tolu, naʻe ʻikai ke tupu ʻa e ngoué pea naʻe fiekaia ʻa e kakaí. Naʻe toe fekauʻi atu ki mui ai ʻe Sihova ʻa ʻIlaisiā kia ʻĒhapi. Naʻe pehē ange ʻe he tuʻí: ‘Ko koe ʻokú ke fakatupu palopalemá! Ko e tupu kotoa eni meiate koe.’ Naʻe tali ange ʻe ʻIlaisiā: ‘Naʻe ʻikai ko au naʻá ku ʻai ke hoko ʻa e laʻalaʻā ko ení. Ko koe naʻá ke ʻaí ʻi hoʻo lotu kia Pēalí. Te tau fai ha sivi. Fakatahatahaʻi mai ʻa e puleʻangá mo e kau palōfita ʻa Pēalí ki he funga Moʻunga Kāmelí.’
Naʻe fakatahataha ʻa e kakaí ʻi he moʻungá. Naʻe pehē ange ʻe ʻIlaisiā: ‘ʻAi ke pau hoʻomou fakakaukaú. Kapau ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoní, muimui ʻiate ia. Kapau ko Pēali, pea muimui ʻiate ia. ʻOku ou fai atu ʻa e pole ko ení. Tuku ke teuteu ʻe he kau palōfita ʻe toko 450 ʻa Pēalí ha feilaulau pea ui ki honau ʻotuá, pea te u teuteu ʻe au ha feilaulau pea ui kia Sihova. Ko e toko taha te ne tali mai ʻaki ha afí ko e ʻOtua moʻoní ia.’ Naʻe loto ki ai ʻa e kakaí.
Naʻe teuteu ʻe he kau palōfita ʻa Pēalí ha feilaulau. Naʻa nau ui ki honau ʻotuá ʻi he ʻahó kotoa: ‘ʻE Pēali, fai mai ha tali kiate kimautolu!’ ʻI he ʻikai ke fai mai ʻe Pēali ha talí, naʻe katakataʻi kinautolu ʻe ʻIlaisiā. Naʻá ne pehē ange: ‘Mou ui ʻaki ʻa e leʻo-lahi tahá. Mahalo pē ʻokú ne mohe, pea ʻoku fiemaʻu ha taha ke ne fafangu ia.’ Naʻe aʻu ki he efiafí, pea mo e kei ui pē ʻa e kau palōfita ʻa Pēalí. Ka naʻe ʻikai pē ke fai mai ha tali.
Naʻe tuku ʻe ʻIlaisiā ʻa ʻene feilaulaú ʻi he ʻōlitá peá ne lingi ki ai ha vai. Hili iá naʻá ne lotu: ‘ʻE Sihova, tuku muʻa ke ʻiloʻi ʻe he kakaí ko koe ʻa e ʻOtua moʻoní.’ ʻI he taimi pē ko iá, naʻe tuku hifo ai ʻe Sihova ha afi mei hēvani ʻo ne tutu ʻa e feilaulaú. Naʻe kaila ʻa e kakaí: ‘Ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoní!’ Naʻe pehē ange ʻe ʻIlaisiā: ‘ʻOua naʻa tuku ke hao ʻa e kau palōfita ʻa Pēalí!’ ʻI he ʻaho ko iá, naʻe tāmateʻi ai ʻa e kau palōfita ʻa Pēali ʻe toko 450.
ʻI he ʻasi ha kiʻi konga ʻao ʻi ʻolunga ʻi he tahí, naʻe tala ʻe ʻIlaisiā kia ʻĒhapi: ‘ʻE haʻu ha fuʻu matangi. Teuteu hoʻo salioté, peá ke ʻalu ki ʻapi.’ Naʻe fakapoʻuli ʻa e langí ʻi he ngaahi konga ʻaó, naʻe puhi ʻa e havilí, pea naʻe kamata ke tō ha fuʻu ʻuha lahi. Naʻe faifai pē ʻo ngata ʻa e laʻalaʻaá. Naʻe heka ʻa ʻĒhapi ʻi heʻene salioté ʻo lele ʻi he vave taha ʻo ʻene malavá. ʻI he tokoni ʻa Sihová, ko hono moʻoní naʻe vave ange ʻa e lele ia ʻa ʻIlaisiaá ʻi he lele ʻa e salioté! Ka naʻe ʻosi ai ʻa e palopalema kotoa ʻa ʻIlaisiaá? Tau sio angé.
“ʻOfa ke ʻilo ʻe he kakaí ko koe, ʻa ia ko ho huafá ko Sihova, ko koe pē toko taha ʻa e Fungani Māʻolunga ʻi he māmaní kotoa.”—Saame 83:18
-
-
Fakaivimālohiʻi ʻe Sihova ʻa ʻIlaisiāNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 47
Fakaivimālohiʻi ʻe Sihova ʻa ʻIlaisiā
Naʻe fanongo ʻa Sisipeli ʻi he meʻa naʻe hoko ki he kau palōfita ʻa Pēalí, pea naʻá ne ʻita lahi. Naʻá ne ʻoatu ha fekau kia ʻIlaisiā: ‘Te ke mate ʻapongipongi, ʻo hangē pē ko e kau palōfita ʻa Pēalí.’ Naʻe ilifia lahi ai ʻa ʻIlaisiā ʻo ne hola ki he toafá. Naʻá ne lotu: ‘ʻE Sihova, ʻoku ʻikai ke u kei kātaki. Tuku ā muʻa ke u mate.’ ʻI heʻene helaʻiá, naʻe mohe ʻa ʻIlaisiā ʻi ha lalo ʻakau.
Naʻe fafangu ia ʻe ha ʻāngelo ʻo ne lea anga-ʻofa ange: ‘Tuʻu hake ʻo kai.’ Naʻe sio ʻa ʻIlaisiā ki ha foʻi mā fuopotopoto ʻi ha funga maka vela mo ha sioki vai. Naʻá ne kai mo ne inu pea toe hoko atu ʻene mohé. Naʻe toe fafangu ia ʻe he ʻāngeló ʻo ne pehē: ‘Kai. ʻOku fiemaʻu ha mālohi kiate koe ki hoʻo fonongá.’ Ko ia naʻe toe kai ʻa ʻIlaisiā. Pea naʻá ne fononga ʻi he ʻaho ʻe 40 mo e pō ʻe 40, peá ne aʻu ki Moʻunga Hōlepi. Naʻe hū ai ʻa ʻIlaisiā ki ha ʻana ke ne mohe ai. Ka naʻe lea ʻa Sihova kiate ia. Naʻá ne pehē: ‘Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku fai ʻi hení, ʻIlaisiā?’ Naʻe tali ange ʻe ʻIlaisiā: ‘Kuo maumauʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻenau palōmesi kiate koé. Kuo nau fakaʻauha ho ngaahi ʻōlitá pea tāmateʻi hoʻo kau palōfitá. Ko eni ʻoku nau feinga ke tāmateʻi mo au foki.’
Naʻe tala ange ʻe Sihova: ‘ʻAlu ʻo tuʻu ʻi he moʻungá.’ ʻUluakí, naʻe puhi mai ha fuʻu matangi mālohi ʻi he ʻaná. Ko hono hokó, naʻe ʻi ai ha mofuike pea hoko mai ai ha afi. Faifai atu pē naʻe fanongo ʻa ʻIlaisiā ki ha leʻo mokomoko mo leʻo-siʻi. Naʻá ne fakapūlouʻi hono matá ʻaki hono kofú peá ne tuʻu ʻi tuʻa ʻi he ʻaná. Naʻe ʻeke ange leva ʻe Sihova pe ko e hā naʻá ne hola aí. Naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā: ‘Ko au toko taha pē ʻoku kei toé.’ Ka naʻe tala ange ʻe Sihova kiate ia: ‘ʻOku ʻikai te ke toko taha pē. ʻOku ʻi ai ʻa e toko 7,000 ʻi ʻIsileli ʻoku nau kei lotu mai kiate au. ʻAlu ʻo fakanofo ʻa ʻIlaisa ke ne hoko ko e palōfita ʻo fetongi koe.’ ʻI he taimi pē ko iá, naʻe ʻalu ʻa ʻIlaisiā ʻo fai ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe Sihova kiate iá. ʻOkú ke pehē ʻe tokoniʻi mo koe foki ʻe Sihova ʻi hoʻo fai ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻu mai ke ke faí? ʻIo, te ne fai pehē. Tau vakai angé pe ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko lolotonga ʻa e laʻalaʻaá.
“ʻOua ʻe hoko ʻo loto-moʻua ʻi ha faʻahinga meʻa, ka ʻi he meʻa kotoa pē mou ʻai ke ʻilo hoʻomou ngaahi kolé ʻe he ʻOtuá, fakafou ʻi he lotu mo e hū tōtōaki fakataha mo e fakafetaʻi.”—Filipai 4:6
-