Ko ha Fetalanoaʻaki mo ha Kaungāʻapi—Ko e ʻOtuá ʻa Sīsū?
ʻOKU fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he fetalanoaʻaki ʻi he Tohi Tapú mo honau ngaahi kaungāʻapí. ʻOku ʻi ai ha kaveinga pau Fakatohitapu kuó ke fifili fekauʻaki mo ia? ʻOkú ke fieʻilo nai fekauʻaki mo ha taha ʻo e ngaahi tui pe ngaahi tōʻonga fakalotu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? Kapau ko ia, ʻoua ʻe toumoua ke ʻohake ʻa e kaveingá ni ʻi he taimi hono hoko te ke fetaulaki ai mo ha tokotaha Fakamoʻoni. Te ne fiefia ke fai ha lāulea mo koe ki he ngaahi kaveinga ko iá.
Ko ha sīpinga fetalanoaʻaki eni ʻe fai nai ʻe he taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo ha kaungāʻapi. Tau fakaʻuta atu eni ko ha tokotaha Fakamoʻoni ko hono hingoá ko Kēleni kuó ne ʻalu atu ki he ʻapi ʻo ha fefine ko hono hingoá ko Samenitā.
ʻOku Moʻoni Koā ʻOku ʻIkai Te Ke Tui kia Sīsū?
Samenitā: ʻOku tala mai ʻe heʻeku faifekaú ʻoku ʻikai ke tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ia kia Sīsū. Ko e moʻoni koā ia?
Kēleni: Tuku ke u fakamoʻoniʻi atu kiate koe ʻoku mau tui kia Sīsū. Ko hono moʻoní, ʻoku mau tui ko hono ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsuú ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ia ki he fakamoʻuí.
Samenitā: ʻOku ou tui pehē foki mo au.
Kēleni: Ko ia ʻokú ta tui tatau ʻi he meʻá ni. Kae kehe, ko hoku hingoá ko Kēleni. Kātaki muʻa ko hai ho hingoá?
Samenitā: Ko Samenitā. ʻOku ou fiefia he feʻiloaki mo koé.
Kēleni: ʻOku ou fiefia foki mo au ʻi he feʻiloaki mo koé, Samenitā. Te ke fifili nai, ‘Kapau ʻoku tui moʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kia Sīsū, ko e hā ʻoku pehē ai ʻe he kakaí ʻoku ʻikaí?’
Samenitā: ʻIo, ʻoku ou fieʻilo ki ai.
Kēleni: Ko hono fakanounouʻí Samenitā, ʻoku mālohi ʻaupito ʻemau tui kia Sīsuú, ka ʻoku ʻikai ke mau tui ki he meʻa kotoa pē ʻoku leaʻaki ʻe he kakaí ʻo fekauʻaki mo iá.
Samenitā: ʻE lava ke ke ʻomai ha kiʻi fakatātā?
Kēleni: ʻIo. ʻOku pehē ʻe he kakai ʻe niʻihi ko Sīsuú ko ha tangata lelei pē ia. Ka ʻoku ʻikai te mau loto-tatau mo e foʻi fakakaukau ko iá.
Samenitā: Tatau pē mo au.
Kēleni: Ko ia ko e toe meʻa ia ʻe taha ʻokú ta tui tatau ai. Ko ha fakatātā hono ua, ʻoku ʻikai ke tui tatau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ia mo e ngaahi akonaki ʻoku fepaki mo e meʻa naʻe lea tonu ʻaki ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo hono vahaʻangatae mo e Tamaí.
Samenitā: Ko e hā hoʻo ʻuhingá?
Kēleni: ʻOku akoʻi ʻe he ngaahi lotu lahi ia ko Sīsuú ko e ʻOtuá ia. Mahalo pē ko e meʻa ia kuo akoʻi atu kiate koé.
Samenitā: ʻIo, ʻoku pehē ʻe heʻeku faifekaú ko e ʻOtuá mo Sīsū ʻokú na tatau pē.
Kēleni: Ka te ke loto-tatau nai ko e founga lelei taha ke ʻilo ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sīsuú ko hono sivisiviʻi ʻa e meʻa naʻá ne leaʻaki ʻo fekauʻaki mo iá?
Samenitā: ʻIo, ʻoku ou loto-tatau mo ia.
Ko e Hā Naʻe Leaʻaki ʻe Sīsuú?
Kēleni: Ta vakai angé ki ha veesi Tohi Tapu te ne ʻomai ai ha fakamaama ʻi he meʻá ni. Fakatokangaʻi ange muʻa ʻa e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Sione 6:38. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuó u ʻalu hifo mei he langí ke fai, ʻo ʻikai ki hoku lotó, ka ki he finangalo ʻo ia naʻá ne fekau mai aú.” Ko ia, ko e fakamatala ko ení ʻe kiʻi fakapuputuʻu nai kapau ko e ʻOtuá ʻa Sīsū.
Samenitā: Ko e hā hoʻo ʻuhingá?
Kēleni: Sai, fakatokangaʻi naʻe pehē ʻe Sīsū naʻe ʻikai ke ʻalu hifo mei he langí ke fai pē hono loto ʻoʻoná.
Samenitā: Moʻoni, naʻá ne pehē ko ʻene ʻalu hifó ke fai ʻa e finangalo ʻo e Tokotaha naʻá ne fekau mai iá.
Kēleni: Ka ʻo kapau ko Sīsuú ko e ʻOtuá ia, ko hai naʻá ne fekau hifo ia mei he langí? Pea ko e hā naʻe fakamoʻulaloa ai ʻa Sīsū ki he finangalo ʻo e Tokotaha ko iá?
Samenitā: ʻOku ou sio ki he meʻa ʻokú ke ʻuhinga ki aí. Ka ʻoku ʻikai te u tui ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he foʻi veesi ʻe taha ko ení ʻoku ʻikai ko e ʻOtuá ʻa Sīsū.
Kēleni: Kae kehe, fakakaukau angé ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻi ha taimi ʻe taha. Naʻá ne fai ha lea meimei tatau ʻi he vahe hono hoko ʻo e Sioné. Kātaki muʻa te ke lau mai ʻa e Sione 7:16?
Samenitā: Sai ʻaupito. “Naʻe tali ange leva ʻe Sīsū kiate kinautolu ʻo ne pehē: ‘Ko e meʻa ʻoku ou akoʻí ʻoku ʻikai ʻaʻaku, ka ʻoku ʻaʻana ia naʻá ne fekau mai aú.’”
Kēleni: Mālō, Samenitā. Fakatatau ki he veesi ko ení, naʻe akoʻi nai ʻe Sīsū haʻane ngaahi fakakaukau pē ʻaʻana?
Samenitā: ʻIkai, naʻá ne pehē ko e ngaahi meʻa ʻokú ne akoʻí ʻoku ʻa e Tokotaha ia naʻá ne fekau mai iá.
Kēleni: ʻOku moʻoni ia. ʻOku tau toe fifili ai: ‘Ko hai naʻá ne fekau mai ʻa Sīsuú? Pea ko hai naʻá ne ʻoange kiate ia ʻa e ngaahi moʻoni naʻá ne akoʻí?’ ʻIkai ko e Tokotaha ko iá ʻe lahi ange ia ʻia Sīsū? He ko hono moʻoní, ʻoku māʻolunga ange ʻa e tokotaha ʻokú ne fai ʻa e fekauʻi maí ʻi he tokotaha ʻoku fekauʻí.
Samenitā: Mālie tama ia. Naʻe teʻeki ai ke u lau ʻa e konga tohi ko iá ki muʻa.
Kēleni: Toe fakakaukau foki ki he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he Sione 14:28: “Naʻa mou fanongo naʻá ku pehē kiate kimoutolu, te u ʻalu pea te u toe haʻu kiate kimoutolu. Kapau naʻa mou ʻofa ʻiate au, te mou fiefia ʻi heʻeku ʻalu ki he Tamaí, koeʻuhi ʻoku lahi ange ʻa e Tamaí ʻiate au.” Makatuʻunga ʻi he veesi ko iá, ko e hā haʻo lau ki he anga ʻo e vakai ʻa Sīsū kiate ia ʻi heʻene felāveʻi mo e Tamaí?
Samenitā: Naʻá ne pehē ʻoku lahi ange ʻa e Tamaí ʻiate ia. Ko ia ʻoku ou tui naʻá ne vakai ki he ʻOtuá ʻoku māʻolunga ange ia ʻiate ia.
Kēleni: Ko ia tofu pē. Ko e toe fakatātā ʻe taha, fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻa ia ʻoku hiki ʻi he Mātiu 28:18. ʻOku pehē ʻe he veesi ko iá: “Kuo tuku kiate au ʻa e mafai kotoa pē ʻi hēvani mo māmani.” Ko ia naʻe pehē nai ʻe Sīsuú naʻe ʻiate ia maʻu pē ʻa e mafai kotoa pē?
Samenitā: ʻIkai, naʻá ne pehē naʻe foaki ange ia kiate ia.
Kēleni: Ka ʻo kapau ko Sīsuú ko e ʻOtuá ia, ʻe lava fēfē ke toe foaki ange kiate ia ha mafai lahi ange? Pea ko hai naʻá ne foaki ange ia kiate iá?
Samenitā: Te u fakakaukau tama ki he meʻa ko iá.
Ko Hai Naʻá Ne Lea ki Aí?
Kēleni: ʻOku ʻi ai ʻa e meʻa ʻe taha ʻoku toe kiʻi fakapuputuʻu kapau moʻoni ko Sīsuú ko e ʻOtuá ia.
Samenitā: Ko e hā ia?
Kēleni: Ko e meʻa ko ia ʻoku tau lau fekauʻaki mo e papitaiso ʻo Sīsuú. Fakatokangaʻi ʻa e fakamatala ʻoku hiki ʻi he Luke 3:21, 22. Kātaki ʻe lava ke ke lau mai ʻa e ongo veesi ko iá?
Samenitā: “Ko ia, ʻi he papitaiso kotoa ʻa e kakaí, naʻe papitaiso foki mo Sīsū. Pea ʻi heʻene fai ha lotu, naʻe fakaava hifo ʻa e langí, pea naʻe ʻalu hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoní kiate ia ʻi he sino hangē ha lupé, pea naʻe ongo mai ha leʻo mei he langí: ‘Ko hoku ʻAló koe, ʻa e ʻofeiná; kuó u hōifua ʻiate koe.’”
Kēleni: Naʻá ke fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he ʻosi pē ʻene papitaisó?
Samenitā: Naʻá ne fai ha lotu.
Kēleni: ʻIo. Ko e moʻoni, te tau fifili nai, ‘Kapau ko Sīsuú ko e ʻOtuá ia, ko hai naʻá ne lotu ki aí?’
Samenitā: Ko e fehuʻi lelei ia. Kuo pau ke u ʻeke ia ki heʻeku faifekaú.
Kēleni: ʻOku ʻi ai ʻa e toe meʻa kehe ke tau fakakaukau ki ai, fakatokangaʻi ʻi he hili ʻa e ʻalu hake ʻa Sīsū mei he vaí, naʻe lea hifo ha tokotaha mei he langí. Naʻá ke fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he Tokotaha ko iá?
Samenitā: Naʻá ne pehē ko Sīsuú ko Hono ʻAlo, naʻá Ne ʻofa ai, pea naʻá Ne hōifua ai.
Kēleni: Ko ia. Ka ʻo kapau ko Sīsuú ko e ʻOtuá ia, ko hai naʻá ne leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko iá mei he langí?
Samenitā: Naʻe teʻeki ai ke u fakakaukau ki he meʻa ko iá ki muʻa.
Ko e Hā ʻOku ‘Tamai’ Ai mo “ʻAló”?
Kēleni: Ko e meʻa eni ʻe taha ke fakakaukau ki ai: Kuó ta lau naʻe lea ʻa Sīsū ʻo kau ki he ʻOtuá ko ʻene Tamai fakahēvani. Pea ʻi he taimi naʻe papitaiso ai ʻa Sīsuú, ko ha leʻo mei he langí naʻe lave kia Sīsū ko Hono ʻAlo. Ko hono moʻoní, naʻe lave mahino ʻa Sīsū kiate ia tonu ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Sai, kapau te ke loto ke akoʻi mai kiate au ʻoku tatau ha ongo meʻa ʻe toko ua, ko e hā ʻa e faʻahinga vahaʻangatae fakafāmili te ke ngāueʻaki nai ke fakatātaaʻi ʻa e poiní?
Samenitā: Te u ngāueʻaki nai ha ongo tautehina.
Kēleni: Ko ia tofu pē—pe ko ha ongo māhanga nai. Ka naʻe lave ʻa Sīsū ia ki he ʻOtuá ko e Tamaí ia pea kiate ia ko e ʻAló ia. Ko ia, ko e hā ʻa e foʻi fakakaukau ʻokú ke pehē naʻe ʻomai ʻe Sīsuú?
Samenitā: ʻOku ou sio ki he meʻa ʻokú ke ʻuhinga ki aí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻa e toko taha ʻoku taʻu lahi ange ia pea ʻokú ne maʻu ʻa e mafai lahi ange ʻi he toko taha ʻe tahá.
Kēleni: Ko ia tofu pē. Fakakaukau angé ki he meʻá ni: Naʻá ke ʻohake ha fakatātā feʻungamālie moʻoni ʻo e tatau ʻa ha ongo meʻa, ʻa ia ko ha ongo tautehina pe ongo māhanga. Kapau moʻoni ko Sīsuú ko e ʻOtuá ia, ʻikai nai ko Sīsū, ʻi hono tuʻunga ko e Faiako Lahí, naʻá ne mei fakakaukau ki he fakahoa tatau—pe naʻa mo ha fakatātā mahino ange ʻo e tatau ʻa ha ongo meʻá?
Samenitā: ʻOku moʻoni.
Kēleni: Ka ʻi hono kehé, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e ongo foʻi lea ko e “Tamaí” mo e “ʻAló” ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa hono vahaʻangatae mo e ʻOtuá.
Samenitā: Ko ha poini mahuʻinga ia ʻokú ke ʻohaké.
Ko e Hā Naʻe Leaʻaki ʻe he Muʻaki Kau Muimui ʻo Sīsuú?
Kēleni: Ki muʻa ke u mavahé, ʻoku ou saiʻia ke ta lāulea ki ha toe tafaʻaki ʻe taha ʻo e kaveingá ni, kapau ʻoku ʻi ai hao kiʻi mōmeniti siʻi.
Samenitā: ʻIo, te u tuku atu ha kiʻi miniti siʻi.
Kēleni: Kapau moʻoni ko Sīsuú ko e ʻOtuá ia, ʻikai te ke ʻamanekina ne mei lea mahino ʻaki ia ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú?
Samenitā: ʻOku ngali ʻuhinga lelei ia.
Kēleni: Neongo ia, ʻoku halaʻatā ha potu ʻi he Tohi Tapú ʻoku tau lau ai naʻa nau akoʻi ʻa e meʻa ko iá. ʻI hono kehé, fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe hiki ʻe he taha ʻo e muʻaki kau muimui ʻo Sīsuú, ko e ʻapositolo ko Paulá. ʻI he Filipai 2:9, ʻokú ne fakamatalaʻi ai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he ʻOtuá ʻi he hili ʻa e pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú: “Naʻe hakeakiʻi ai ia [Sīsū] ʻe he ʻOtuá ki ha tuʻunga māʻolunga peá ne foaki anga-lelei ange kiate ia ʻa e hingoa ʻa ia ʻoku māʻolunga ia ʻi he hingoa kehe kotoa pē.” Fakatatau ki he veesi ko ení, ko e hā naʻe fai ʻe he ʻOtuá maʻa Sīsuú?
Samenitā: ʻOku pehē ai ko e ʻOtuá naʻá ne hakeakiʻi ia ki ha tuʻunga māʻolunga ange.
Kēleni: ʻIo. Ka ʻo kapau naʻe tatau ʻa Sīsū mo e ʻOtuá ki muʻa ʻi heʻene pekiá pea hakeakiʻi ia ʻe he ʻOtuá ki mui ai ki ha tuʻunga māʻolunga ange, ʻikai ʻe ʻai ai ʻa Sīsū ia ʻo māʻolunga ia he ʻOtuá? ʻE lava fēfē ke māʻolunga ange ha taha ʻi he ʻOtuá?
Samenitā: Heʻikai lava ia ki ha taha. ʻOku taʻemalava ia.
Kēleni: ʻOku ou tui pehē. Ko ia, makatuʻunga ʻi he kotoa ʻo e fakamoʻoni ko ení, te ke pehē nai ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ko Sīsuú ko e ʻOtuá ia?
Samenitā: ʻIkai, ʻoku ʻikai hā ngali pehē ia. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá.
Kēleni: ʻOku tonu ia. Kae kehe, tuku ke u fakapapauʻi atu kiate koe, Samenitā, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau tokaʻi lahi ʻaupito ʻa Sīsū. ʻOku mau tui ko ʻene pekia ʻi he tuʻunga ko e Mīsaia naʻe talaʻofaʻaki maí ʻoku fakaʻatā ai ʻa e hala ki he fakamoʻuí maʻá e faʻahinga faitōnunga kotoa pē ʻo e tangatá.
Samenitā: ʻOku ou tui pehē pē mo au.
Kēleni: Ka te ke fifili nai, ‘ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi kia Sīsū ʻoku tau fakahoungaʻi ʻene foaki ʻene moʻuí koeʻuhi ko kitautolú?’a
Samenitā: Naʻá ku fifili ʻo fekauʻaki mo e meʻa ko iá.
Kēleni: Mahalo pē ʻe lava ke u toe foki mai ke vahevahe mo koe ʻa e tali ʻa e Tohi Tapú. Te ke ʻi ʻapí ni pē ʻi he taimi peheni ʻi he uike kahaʻú?
Samenitā: ʻIo, te u ʻi heni pē.
Kēleni: Lelei ʻaupito, ta toki fetaulaki.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he vahe 5 ʻo e tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?