LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • “Oku Fakaha ae Gaahi Mea Fufu” ʻe Sihova
    Ko e Taua Leʻo—2012 | Sune 15
    • “Oku Fakaha ae Gaahi Mea Fufu” ʻe Sihova

      “Koe mooni ko ho mou Otua, koe Otua oe gaahi otua bea moe Eiki oe gaahi tuʻi, bea koia oku fakaha ae gaahi mea fufu.”​—TAN. 2:47, PM.

      ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

      Ko e hā ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e kahaʻú kuo fakahā mai kia kitautolu ʻe Sihová?

      Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi ʻuluaki ʻulu ʻe ono ʻo e manu fekaí?

      Ko e hā ʻa e felāveʻi ʻoku tau ʻilo ʻi he vahaʻa ʻo e manu fekaí mo e ʻīmisi naʻe sio ki ai ʻa Nepukanesá?

      1, 2. Ko e hā kuo fakahā mai ʻe Sihova kia kitautolú, pea ko e hā kuó ne fai pehē aí?

      KO E ngaahi founga-pule fē te nau mālohi taha ʻi he māmaní ʻi he taimi ʻe fakangata ai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e tuʻunga-pule fakaetangatá? ʻOku tau ʻilo ʻa e talí​—kuo ʻosi fakaeʻa mai ia kia kitautolu ʻe he Tokotaha “fakaha ae gaahi mea fufu,” ʻa Sihova ko e ʻOtuá. ʻOkú ne fakamafeia kitautolu ke tau ʻiloʻi ko hai pau ʻa e ngaahi founga-pule ko iá fakafou ʻi he ongo tohi ʻa e palōfita ko Tanielá mo e ʻapositolo ko Sioné.

      2 Naʻe fakahā ʻe Sihova ki he ongo tangata ko iá ha ngaahi vīsone hokohoko fekauʻaki mo ha holongā ʻo e ngaahi manu fekai. Naʻá ne toe tala kia Taniela ʻa e ʻuhinga ʻo ha misi fakaevīsone ʻoku fakahaaʻi ai ha fuʻu ʻīmisi ukamea. Naʻe ʻai ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakamatala ko iá ke hiki pea fakatolonga ʻi he Tohi Tapú ke tau maʻu ʻaonga mei ai. (Loma 15:4) Naʻá ne fai pehē ke fakaivimālohiʻi ʻetau ʻamanakí ʻe vavé ni ke hanga ʻe hono Puleʻangá ʻo laiki ʻa e ngaahi founga-pule fakaetangata kotoa pē.​—Tan. 2:44.

      3. Koeʻuhí ke mahinoʻi totonu ʻa e kikité, ko e hā ʻoku ʻuluaki fiemaʻu ke tau mahinoʻí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

      3 ʻI hono fakatahaʻí, ko e ongo fakamatala ʻa Taniela mo Sioné ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he ʻiloʻi pau ʻa e ngaahi tuʻi ʻe valú, pe ngaahi tuʻunga-pule fakaetangatá, ka ʻoku toe fakahaaʻi ai ʻa e hokohoko ʻe ʻasi ai ʻa e ngaahi hau ko iá. Kae kehe, ʻe lava ke tau mahinoʻi totonu ʻa e ngaahi kikite ko iá kapau pē ʻoku tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻuluaki kikite tofu pē ko ia ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú. Ko e hā ʻoku pehē aí? Koeʻuhí ko hono fakahoko ʻo e kikite ko iá ko e kaveinga fāʻūtaha ia ʻo e Tohi Tapú. Ko ia ai, ʻi ha founga, ko e afo ia ʻoku tautau ki ai ʻa e ngaahi kikite kehe kotoa pē.

      KO E HAKO ʻO E NGATÁ MO E MANU FEKAÍ

      4. Ko hai ʻoku faʻuʻaki ʻa e hako ʻo e fefiné, pea ko e hā ʻe fai ʻe he hako ko iá?

      4 ʻI he hili pē ʻa e angatuʻu ʻi ʻĪtení, naʻe fai ai ʻe Sihova ha talaʻofa ʻo pehē ʻe ʻomai ʻe ha “fefine” ha “hako.”a (Lau ʻa e Sēnesi 3:15.) Ko e hako ko iá ʻe faifai atu pē ʻo ne fakavolu ʻa e ʻulu ʻo e ngatá, ʻa Sētane. Naʻe fakahā ʻe Sihova ki mui ʻo pehē ko e hakó ʻe hoko mai ia fakafou ʻia ʻĒpalahame, kau ʻi he puleʻanga ʻIsilelí, ko ha Siuta, pea ko ha hako ʻo Tuʻi Tēvita. (Sēn. 22:15-18; 49:10; Saame 89:3, 4; Luke 1:30-33) Ko e konga tefito ʻo e hako ko iá naʻe fakamoʻoniʻi ko Kalaisi Sīsū. (Kal. 3:16) Ko e konga hono ua ʻo e hakó ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e kau mēmipa pani ʻe he laumālié ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. (Kal. 3:26-29) Ko Sīsū mo e kau pani ko ení ʻoku nau fāʻūtaha ke faʻuʻaki ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa e meʻangāue ʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ke laiki ʻaki ʻa Sētané.​—Luke 12:32; Loma 16:20.

      5, 6. (a) Ko e ngaahi hau lahi ʻe fiha ʻoku ʻiloʻi pau ʻe Taniela mo Sioné? (e) Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻulu ʻo e manu fekai ʻi he Fakahaá?

      5 Ko e ʻuluaki kikite ko ia naʻe fai ʻi ʻĪtení ʻoku toe fakahaaʻi ai ko Sētané te ne ʻomai ha “hako.” ʻE fakahaaʻi ʻe hono hakó ʻa e tāufehiʻa ki he hako ʻo e fefiné. Ko hai ʻoku faʻuʻaki ʻa e hako ʻo e ngatá? Ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau faʻifaʻitaki ki he tāufehiʻa ʻa Sētane ki he ʻOtuá pea fakafepakiʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo fokotuʻutuʻu ʻe Sētane hono hakó ki he ngaahi faʻahi fakapolitikale kehekehe, pe ngaahi puleʻanga. (Luke 4:5, 6) Kae kehe, ko e ngaahi puleʻanga fakaetangata mātuʻaki siʻisiʻi pē kuo nau fai ha tākiekina lahi ki he kakai ʻa e ʻOtuá, pe ko e puleʻanga ʻIsilelí pe ko e fakatahaʻanga ʻo e kau Kalisitiane paní. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ení? Koeʻuhí ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he ongo vīsone ʻa Taniela mo Sioné ʻa e fakakātoa ʻo e ngaahi hau lahi pē ʻe valu.

      6 ʻI he ngataʻanga ʻo e ʻuluaki senituli T.S., naʻe ʻoange ai ʻe Sīsū kuo toetuʻú ki he ʻapositolo ko Sioné ha ngaahi holongā vīsone fakatupu moʻutāfuʻua. (Fkh. 1:1) ʻI he taha ai, naʻe sio ai ʻa Sione ki he Tēvoló, naʻe fakafofongaʻi ʻe ha talākoni, ʻoku tuʻu ʻi he matātahi ʻo e fuʻu tahi lahi. (Lau ʻa e Fakahā 13:1,  2.) Naʻe toe sio ai ʻa Sione ki ha manu fekai anga-kehe naʻe ʻalu hake mei he tahi ko iá ʻo ne maʻu ha mafai lahi mei he Tēvoló. Ko ha ʻāngelo ʻokú ne fakahaaʻi ki mui kia Sione ko e ʻulu ʻe fitu ʻo ha manu fekai kula ʻahoʻaho, ʻa ia ko ha ʻīmisi ia ʻo e manu fekai ʻo e Fakahā 13:1, ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e “ngaahi tuʻi ʻe fitu,” pe ngaahi founga-pule. (Fkh. 13:14, 15; 17:3, 9, 10) ʻI he taimi ʻo e tohi ʻa Sioné, ko e toko nima ʻo kinautolu kuo tō, ko e taha ʻoku lolotonga hau, pea ko e taha kuo “teʻeki ke aʻu mai.” Ko e hā ʻoku ʻiloʻi pau ʻaki ʻa e ngaahi puleʻanga ko iá, pe ngaahi hau ʻi māmaní? Tau lāulea taha taha ki he ngaahi ʻulu ʻo e manu fekai ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Fakahaá. Te tau toe sio ai ki he anga hono tānaki mai ʻe he ngaahi tohi ʻa Tanielá ʻa e ngaahi fakamaama fakaikiiki ki he lahi ʻo e ngaahi puleʻanga ko ení, ʻi he ngaahi senituli nai ki muʻa ke nau hoko maí.

      ʻISIPITE MO ʻASĪLIA​—KO E ONGO ʻULUAKI ʻULÚ

      7. Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻuluaki ʻulú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

      7 Ko e ʻuluaki ʻulu ʻo e manu fekaí ʻokú ne fakafofonga ʻa ʻIsipite. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko ʻIsipite ʻa e ʻuluaki hau tefito ke ne fakahaaʻi ʻa e tāufehiʻa ki he kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi hako ʻo ʻĒpalahamé​—ʻa ia ʻe hoko mai ai ʻa e hako naʻe talaʻofa ʻo e fefiné—​naʻe tupu ʻo tokolahi ʻi ʻIsipite. Naʻe ngaohikovia leva ʻe ʻIsipite ʻa ʻIsileli. Naʻe feinga ʻa Sētane ke tafiʻi ʻosi atu ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ki muʻa ke lava ʻo hoko mai ʻa e hakó. Anga-fēfē? ʻAki hono ueʻi ʻa Felo ke ne tāmateʻi ʻa e fānau tangata ʻIsileli kotoa pē. Naʻe taʻofi ʻe Sihova ʻa e feinga ko iá pea fakatauʻatāinaʻi hono kakaí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. (ʻEki. 1:15-20; 14:13) Ki mui ai naʻá ne ʻave ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá.

      8. Ko e hā ʻa e ʻiloʻanga ʻo e ʻulu hono uá, pea ko e hā naʻá ne feinga ke faí?

      8 Ko e ʻulu hono ua ʻo e manu fekaí ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa ʻAsīlia. Naʻe toe feinga ʻa e puleʻanga mālohi ko ení ke tafiʻi ʻosi atu ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e moʻoni, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa ʻAsīlia ko ʻene meʻangāue ke tauteaʻi ʻa e puleʻanga matakali ʻe hongofulú koeʻuhí ko ʻenau tauhi ʻaitolí mo e angatuʻú. Kae kehe, naʻe ʻohofi leva ʻe ʻAsīlia ʻa Selusalema. Naʻe maʻu nai ʻe Sētane ʻa e taumuʻa ʻo hono fakaʻauhamālie ʻa e laine fakatuʻi ʻe faifai atu ʻo taki kia Sīsuú. Ko e ʻohofi ko iá naʻe ʻikai ko e konga ia ʻo e taumuʻa ʻa Sihová, pea naʻá ne fakahaofi fakaemana ʻene kakai faitōnungá ʻaki hono fakaʻauha ʻa e kau ʻohofí.​—2 Tuʻi 19:32-35; ʻAi. 10:5, 6, 12-15.

      PAPILONE​—KO E ʻULU HONO TOLÚ

      9, 10. (a) Ko e hā naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ke fai ʻe he kau Pāpiloné? (e) Koeʻuhi ke fakahoko ʻa e kikité, ko e hā ʻe pau ke hokó?

      9 Ko e ʻulu hono tolu ʻo e manu fekai naʻe sio ki ai ʻa Sioné ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e puleʻanga ʻa ia naʻe kolomuʻa ai ʻa Pāpiloné. Naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e kau Pāpiloné ke nau liua ʻa Selusalema pea taki pōpula hono kakaí. Kae kehe, ki muʻa ke fakaʻatā ʻa e fakamaaʻi ko ení, naʻe fakatokanga ʻa Sihova ki he kau ʻIsileli angatuʻú ʻe tō ha faingataʻa pehē kia kinautolu. (2 Tuʻi 20:16-18) Naʻá ne tomuʻa tala ko e laine ʻo e ngaahi tuʻi fakaetangata ʻa ia naʻe pehē te nau ʻi he “taloni ʻo Sihova” ʻi Selusalemá ʻe toʻo. (1 Kal. 29:23) Kae kehe, naʻe toe talaʻofa ʻe Sihova ko ha hako ʻo Tuʻi Tēvita, ʻa e toko taha naʻá ne maʻu ʻa e “ʻoʻona totonu,” ʻe haʻu ʻo toe maʻu ʻa e mafai ko iá.​—ʻIsi. 21:25-27.

      10 Ko ha kikite ʻe taha naʻe fakahaaʻi ai ko e kau Siú te nau kei lotu ʻi he temipale ʻi Selusalemá ʻi he taimi ʻe aʻu mai ai ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofá, pe Tokotaha Paní. (Tan. 9:24-27) Ko ha kikite ki muʻa, naʻe hiki ki muʻa ke taki pōpula ʻa ʻIsileli ki Pāpiloné, naʻe fakahaaʻi ko e tokotaha ko ení ʻe fanauʻi ʻi Pētelihema. (Mai. 5:2) Kapau ʻe fakahoko ʻa e ongo kikite ko iá, ʻe pau ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau Siú mei he nofo pōpulá, foki ki honau fonua tupuʻangá, pea toe langa ʻa e temipalé. Ka naʻe ʻikai ko e founga ngāue ia ʻa Pāpiloné ke tukuange ʻa e kau pōpulá. ʻE anga-fēfē ikuʻi ʻa e pole ko iá? Naʻe fakahā ʻe Sihova ʻa e talí ki heʻene kau palōfitá.​—ʻĒm. 3:7.

      11. ʻOku fakatātaaʻi ʻa e ʻEmipaea Pāpiloné ʻi he ngaahi founga kehekehe fē? (Sio ki he fakamatala ʻi laló.)

      11 Ko e palōfita ko Tanielá naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e kau pōpula naʻe ʻave ki Pāpiloné. (Tan. 1:1-6) Naʻe ngāueʻaki ia ʻe Sihova ke ne fakahā ʻa e holongā puleʻanga te nau muimui mai ʻi he hau ʻi māmani ko iá. Naʻe fakaeʻa ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa fufū ko ení, ʻo ngāueʻaki ha ngaahi fakaʻilonga kehekehe lahi. Hangē ko ení, naʻá ne ʻai ʻa e tuʻi Pāpilone ko Nepukanesá ke ne misi fekauʻaki mo ha fuʻu ʻīmisi ʻa ia naʻe ngaohiʻaki ha ngaahi mētale kehekehe. (Lau ʻa e Taniela 2:1, 19, 31-38.) Fakafou ʻia Taniela, naʻe fakahā ʻe Sihova ko e ʻulu koula ʻo e ʻīmisí naʻá ne fakatātaaʻi ʻa e ʻEmipaea Pāpiloné.b Ko e hau ʻi māmani hili ʻa Pāpiloné ʻoku fakatātaaʻi ia ʻe he ngaahi manu fekai ʻoku nau fatafata mo uma siliva. Ko hai ʻa e hau ko iá, pea ʻe anga-fēfē ʻene fakafeangai ki he kakai ʻa e ʻOtuá?

      MĪTIA-PĒSIA​—KO E ʻULU HONO FAÁ

      12, 13. (a) Ko e hā naʻe fakahā ʻe Sihova fekauʻaki mo e ikunaʻi ʻo Pāpiloné? (e) Ko e hā ʻoku fakatātaaʻi feʻungamālie ai ʻa Mītia-Pēsia ko e ʻulu hono fā ʻo e manu fekaí?

      12 Laka hake ʻi he senituli ki muʻa ʻi he taimi ʻo Tanielá, naʻe fakahā ai ʻe Sihova fakafou ʻi he palōfita ko ʻAiseá ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e hau ʻi māmani te ne ikunaʻi ʻa Pāpiloné. Naʻe tala ʻe Sihova ʻo ʻikai ngata pē ʻi he founga ʻe ikuʻi ai ʻa e kolo ko Pāpiloné kae pehē foki ki he hingoa ʻo e tokotaha-ikuná. Ko e taki ko iá ko Kōlesi ko e Pēsiá. (ʻAi. 44:28–45:2) Naʻe maʻu ʻe Taniela ʻa e ongo vīsone kehe ʻe ua fekauʻaki mo e Hau ʻi Māmani ʻo Mītia-Pēsiá. ʻI he taha, ko e puleʻangá naʻe fakatātaaʻi ʻokú ne hangē ha peá ʻa ia naʻe mahiki hono tafaʻaki ʻe taha. Naʻe tala ke ne “kai kakano lahi.” (Tan. 7:5) ʻI ha vīsone kehe, naʻe sio ai ʻa Taniela ki he hau lōua ʻi māmani ko ení ʻa ia naʻe fakatātaaʻi ʻe ha sipi tangata naʻe nifo pe meʻatui ʻe ua.​—Tan. 8:3, 20.

      13 Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e ʻEmipaea Mītia-Pēsiá ke ne fakahoko ʻa e kikité ʻaki hono liua ʻa Pāpilone pea toe fakafoki ʻa e kau ʻIsilelí ki honau fonua tupuʻangá. (2 Kal. 36:22, 23) Kae kehe, ko e hau tatau ko ení naʻá ne hoko ki mui ʻo ne meimei toʻo ʻosi atu ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku hiki ʻi he tohi Fakatohitapu ʻa ʻĒsetá ha faʻufaʻu naʻe fai ʻe he palēmia ʻo Pēsiá, ko ha tangata naʻe ui ko Hāmani. Naʻá ne fokotuʻutuʻu ki hono fakaʻauha ʻosi ʻa e kau Siu kotoa naʻe nofo ʻi he fuʻu ʻEmipaea Pēsiá pea fokotuʻu ha ʻaho pau ke hoko ai ʻa e fakaʻauha fakafaʻahinga ko iá. Ko e toki kau mai pē ʻa Sihová naʻe toe maluʻi ai Hono kakaí mei he tāufehiʻa ʻa e hako ʻo Sētané. (ʻĒseta 1:1-3; 3:8, 9; 8:3, 9-14) Ko ia ai, ko Mītia-Pēsiá, ʻoku fakatātaaʻi feʻungamālie ia ko e ʻulu hono fā ʻo e manu fekai ʻi he Fakahaá.

      KALISI​—KO E ʻULU HONO NIMÁ

      14, 15. Ko e hā ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻoku fakahā ʻe Sihova fekauʻaki mo e ʻEmipaea Kalisi ʻi he kuonga muʻá?

      14 Ko e ʻulu hono nima ʻo e manu fekai ʻi he Fakahaá ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa Kalisi. Hangē ko ia naʻe fakahā ʻe Taniela ki muʻa ʻi he taimi naʻá ne fakaʻuhingaʻi ai ʻa e misi ʻa Nepukanesá, ko e hau tatau ko ení ʻoku fakatātaaʻi ia ʻe he kete mo e alanga palasa ʻo e ʻīmisí. Naʻe toe maʻu ʻe Taniela ʻa e ongo vīsone ʻe ua ʻa ia ʻoku fakatou ʻomai ai ʻa e ngaahi fakaikiiki fakaofo fekauʻaki mo e natula ʻo e ʻemipaea ko ení pea fekauʻaki mo hono tokotaha-pule tuʻu-ki-muʻa tahá.

      15 ʻI he vīsone ʻe taha, naʻe sio ai ʻa Taniela ki Kalisi ʻa ia ʻoku fakatātaaʻi ko ha lēpati ʻoku kapakau-fā, ʻo fakahaaʻi ai ko e ʻemipaea ko ení ʻe ikunaʻi vave. (Tan. 7:6) ʻI ha vīsone kehe, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Taniela ʻa e anga hono tāmateʻi vave ʻe ha kosi meʻatui-taha tuʻu-ki-muʻa ha sipi tangata meʻatui-ua, ʻa ia ko Mītia-Pēsia. Naʻe tala ʻe Sihova kia Taniela ko e kosí naʻá ne fakatātaaʻi ʻa Kalisi pea ko e meʻatui lahí naʻá ne fakatātaaʻi ʻa e taha hono ngaahi tuʻí. Naʻe toe hiki ʻe Taniela ko e meʻatui lahí ʻe maumau pea tupu hake ʻi hono tuʻungá ʻa e meʻatui iiki ʻe fā. Neongo naʻe hiki ʻa e kikite ko ení ʻi he taʻu ʻe lauingeau ki muʻa ke hoko ʻa Kalisi ʻo mālohi tahá, naʻe hoko ʻo moʻoni ʻa e fakaikiiki kotoa pē. Ko ʻAlekisānita ko e Lahi, ʻa e tuʻi tuʻu-ki-muʻa taha ʻo Kalisi ʻo e kuonga muʻá, naʻá ne taki ʻa e ʻohofi ʻo Mītia-Pēsiá. Kae kehe, naʻe vave ʻa e maumau ʻa e meʻatui ko ení, ʻa ia ko e mate ʻa e tuʻi lahí ni ʻi he tumutumu ʻo ʻene haú pea ʻi hono taʻu 32 pē. Pea naʻe faai atu ʻo vahevahe hono puleʻangá ʻi heʻene kau seniale ʻe toko faá.​—Lau ʻa e Taniela 8:20-22.

      16. Ko e hā naʻe fai ʻe ʻAnitiokasi IV?

      16 ʻI he hili hono ikunaʻi ʻa Pēsiá, naʻe pule ʻa Kalisi ki he fonua ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ení, naʻe toe nofo ʻa e kau Siú ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá pea kuo toe langa ʻa e temipale ʻi Selusalemá. Naʻa nau kei hoko pē ko e kakai fili ʻa e ʻOtuá, pea ko e temipale kuo toe langá naʻe kei hoko pē ko e senitā ki he lotu moʻoní. Kae kehe, ʻi he senituli hono ua K.M., ko Kalisi, ʻa e ʻulu hono nima ʻo e manu fekaí, naʻá ne ʻohofi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. Ko ʻAnitiokasi IV, ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻea ki he ʻemipaea kuo vahevahe ʻo ʻĀlekisānitá, naʻá ne fokotuʻu ha ʻōlita pangani ʻi he kelekele ʻo e temipale ʻi Selusalemá peá ne ʻai ʻa hono fai ʻo e lotu faka-Siú ko ha hia ia ke tautea mate. He ngāue tāufehiʻa ē ʻi he tafaʻaki ʻa e hako ʻo Sētané! Neongo ia, naʻe vave pē hono fetongi ʻa Kalisi ʻi he tuʻunga ko e hau ʻi māmaní. Ko hai ʻe hoko ko e ʻulu hono ono ʻo e manu fekaí?

      LOMA​—KO E ʻULU HONO ONÓ, “FAKAILIFIA MO FAKALILIFU”

      17. Ko e ʻulu hono onó naʻá ne fakahoko ha ngafa tefito ko e hā ʻi hono fakahoko ʻo e kikite ʻi he Sēnesi 3:15?

      17 Ko Loma ʻa e hau mālohi taha ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻe Sione ʻa e vīsone fekauʻaki mo e manu fekaí. (Fkh. 17:10) Ko e ʻulu hono ono ko ení naʻá ne fakahoko ha ngafa tefito ʻi hono fakahoko ʻo e kikite ʻoku hiki ʻi he Sēnesi 3:15. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e kau ʻōfisa Lomá ke nau fakahoko ha foʻi tā naʻe heke fakataimi ai ʻa e hakó, ʻo fakavolu ia ʻi “hono muivaʻe.” Anga-fēfē? Naʻa nau fakamāuʻi ʻa Sīsū ʻaki ʻa e tukuakiʻi loi fekauʻaki mo e angatuʻu pea ʻai ia ke fakapoongi. (Māt. 27:26) Ka ko e kafo ko iá naʻe vave hono fakamoʻuí koeʻuhí naʻe toe fokotuʻu hake ʻe Sihova ʻa Sīsū.

      18. (a) Ko e hā ʻa e puleʻanga foʻou naʻe fili ʻe Sihová, pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) Naʻe anga-fēfē hokohoko atu ʻa e hako ʻo e ngatá ʻene fakahāhā ʻa e tāufehiʻa ki he hako ʻo e fefiné?

      18 Ko e kau taki lotu ʻo ʻIsilelí naʻa nau faʻufaʻufono mo Loma fekauʻaki mo Sīsū, pea ko e fakalūkufua ʻo e puleʻangá naʻa nau toe talitekeʻi ia. Ko ia ai, naʻe siʻaki ʻe Sihova ʻa ʻIsileli fakaekakano ʻi he tuʻunga ko ʻene kakai. (Māt. 23:38; Ngā. 2:22, 23) Kuó ne fili he taimí ni ha puleʻanga foʻou, ko e “ʻIsileli ʻa e ʻOtuá.” (Kal. 3:26-29; 6:16) Ko e puleʻanga ko iá ko e fakatahaʻanga ia ʻo e kau Kalisitiane pani ʻoku faʻuʻaki ʻa e kau Siu mo e kau Senitaile fakatouʻosi. (ʻEf. 2:11-18) Hili ʻa e pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻe hokohoko atu ʻa e hako ʻo e ngatá ʻi he fakahāhā ʻa e tāufehiʻa ki he hako ʻo e fefiné. Naʻe laka hake ʻi he tuʻo tahá, ʻa e feinga ʻa Loma ke tafiʻi atu ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻa e konga hono ua ʻo e hakó.c

      19. (a) ʻOku fakamatalaʻi fēfē ʻe Taniela ʻa e hau ʻi māmani hono onó? (e) Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻa e kupu ʻe taha?

      19 ʻI he misi naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe Taniela kia Nepukanesá, ʻoku fakatātaaʻi ai ʻa Loma ʻe he vaʻe ʻaioné. (Tan. 2:33) Naʻe toe sio ʻa Taniela ki ha vīsone ʻoku fakamatalaʻi lelei ai ʻo ʻikai ko e ʻEmipaea Lomá pē kae toe pehē foki ki he hau ʻi māmani hono hoko ʻe tupu hake mei Lomá. (Lau ʻa e Taniela 7:7, 8.) ʻI he laui senituli, naʻe hā ai ʻa Loma ki hono ngaahi filí ʻokú ne “fakailifia mo fakalilifu, mo malohi kehe.” Kae kehe, naʻe tomuʻa tala ʻe he kikité ko e “hongofuluʻi nifo” ʻe tupu hake mei he ʻemipaea ko ení pea ko e taha pau ai ʻe tuʻu-ki-muʻa. Ko hai ʻa e hongofuluʻi nifo pe ngaahi meʻatui ko ení, pea ʻe ʻiloʻi pau fēfē ʻa e kiʻi meʻatui siʻisiʻí? ʻI he founga fē ʻoku fehoanakimālie ai ʻa e kiʻi meʻatui siʻisiʻí mo e fakamatala fekauʻaki mo e fuʻu ʻīmisi naʻe sio ki ai ʻa Nepukanesá? Ko e kupu ʻi he peesi 14 ʻe lāulea ai ki he ngaahi talí.

      [Fakamatala ʻi lalo]

      a Ko e fefine ko ení ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e kautaha ʻa Sihova hangē ha uaifí ʻa ia ʻoku faʻuʻaki ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie ʻi hēvani.​—ʻAi. 54:1; Kal. 4:26; Fkh. 12:1, 2.

      b ʻOku fakatātaaʻi ʻa Pāpilone fakatouʻosi ʻe he ʻulu ʻo e ʻīmisi ʻi he tohi ʻa Tanielá pea mo e ʻulu hono tolu ʻo e manu fekai ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Fakahaá. Sio ki he saati ʻi he peesi 12-13.

      c Neongo naʻe fakaʻauha ʻe Loma ʻa Selusalema ʻi he 70 T.S., ko e foʻi ngāue fakafili ko iá naʻe ʻikai ko e konga ia ʻo hono fakahoko ʻa e Sēnesi 3:15. ʻI he aʻu mai ki he taimi ko iá, naʻe ʻikai kei hoko ʻa ʻIsileli ia ko e puleʻanga fili ʻo e ʻOtuá.

  • ʻOku Fakahā ʻe Sihova ʻa e Meʻa “Kuo Pau ke Vavé Ni ʻEne Hokó”
    Ko e Taua Leʻo—2012 | Sune 15
    • ʻOku Fakahā ʻe Sihova ʻa e Meʻa “Kuo Pau ke Vavé Ni ʻEne Hokó”

      “Ko ha meʻa fakahā meia Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate ia, ke fakahā ki heʻene kau tamaioʻeikí ʻa e ngaahi meʻa kuo pau ke vavé ni ʻene hokó.” —FKH. 1:1.

      ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

      Ko fē ʻa e ngaahi konga ʻo e fuʻu ʻīmisí ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká?

      ʻOku anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻa e felāveʻi ʻi he vahaʻa ʻo e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká mo e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá?

      ʻOku anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻe Taniela mo Sione ʻa e ngataʻanga ʻo e tuʻunga-pule fakaetangatá?

      1, 2. (a) ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he ongo kikite ʻa Taniela mo Sioné ke tau fai ʻa e hā? (e) Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻuluaki ʻulu ʻe ono ʻo e manu fekaí?

      KO E ongo kikite ʻa Taniela mo Sioné ʻoku fehoanakimālie ia ʻi he ngaahi founga ʻoku lava ai ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi meʻa lahi ʻoku hoko he māmaní ʻi he lolotongá ni pea ʻi he kahaʻú. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei hono fakahoa ʻa e vīsone ʻa Sione fekauʻaki mo e manu fekaí, fakamatala ʻa Taniela fekauʻaki mo e manu fekai fakailifia naʻe ʻi ai hono meʻatui ʻe hongofulú, mo hono fakaʻuhingaʻi ʻe Taniela ʻa e fuʻu ʻīmisí? Pea ko e hā ʻoku totonu ke hanga ʻe hono mahinoʻi lelei ʻo e ngaahi kikite ko iá ʻo ueʻi kitautolu ke tau faí?

      2 Tau lāulea angé ki he vīsone ʻa Sione fekauʻaki mo e manu fekaí. (Fkh., vahe 13) Hangē ko ia naʻa tau sio ki ai ʻi he kupu ʻi muʻá, ko e ʻuluaki ʻulu ʻe ono ʻo e manu fekaí ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa ʻIsipite, ʻAsīlia, Pāpilone, Mītia-Pēsia, Kalisi, mo Loma. Ko e kotoa ʻo kinautolú naʻa nau fakahāhaaʻi ʻa e tāufehiʻa ki he hako ʻo e fefiné. (Sēn. 3:15) Ko Loma, ʻa e ʻulu hono onó, naʻe kei hoko ko ha mālohi fakapolitikale pule ʻi he laui senituli hili hono tohi ʻe Sione ʻene vīsoné. Faifai atu pē, ko e ʻulu hono fitú te ne fetongi ʻa Loma. Ko fē ʻa e hau fakapolitikale ʻi māmani naʻe fakamoʻoniʻi ko iá, pea ʻe anga-fēfē ʻene fakafeangai ki he hako ʻo e fefiné?

      ʻASI HAKE ʻA PILITĀNIA MO E ʻIUNAITE SETETÉ ʻO HAU

      3. Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he manu fekai fakailifia meʻatui ʻe hongofulú, pea ko e hā ʻoku fakatātaaʻi ʻe he meʻatui ʻe hongofulú?

      3 ʻE lava ke tau ʻiloʻi pau ʻa e ʻulu hono fitu ʻo e manu fekai ʻi he Fakahā vahe 13 ʻaki hono fakahoa ʻa e vīsone ʻa Sioné mo e vīsone ʻa Taniela fekauʻaki mo e manu fekai fakailifia meʻatui ʻe hongofulú.a (Lau ʻa e Taniela 7:7, 8, 23, 24.) Ko e manu fekai naʻe sio ki ai ʻa Tanielá naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e Hau ʻi Māmani ʻo Lomá. (Sio ki he saati ʻi he peesi 12-13.) ʻI he senituli hono nima T.S., naʻe kamata ai ke movete ʻa e ʻEmipaea Lomá. Ko e meʻatui ʻe hongofulu ʻoku tupu hake mei he ʻulu ʻo e manu fekai fakailifia ko iá ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi puleʻanga naʻe tupu hake mei he ʻemipaea ko iá.

      4, 5. (a) Ko e hā naʻe fai ʻe he meʻatui siʻí? (e) Ko e hā ʻa e ʻiloʻanga ʻo e ʻulu hono fitu ʻo e manu fekaí?

      4 Ko e fā ʻi he ngaahi meʻatuí, pe ngaahi puleʻangá, ʻa ia naʻe tupu hake mei he ʻulu ʻo e manu fekai fakailifiá ʻoku ʻi ai ʻa e lave makehe ki ai. Ko e tolu naʻe taʻaki ʻe ha nifo pe meʻatui ʻe taha, ko ha “nifo siʻi.” Naʻe fakahoko eni ʻi he taimi naʻe tupu hake ai ʻo tuʻu-ki-muʻa ʻa Pilitānia, ʻa ia ko ha kolonia ki muʻa ʻo e ʻEmipaea Lomá. ʻI he aʻu mai ki he senituli hono 17, ko Pilitāniá ko ha hau mātuʻaki siʻisiʻi pē. Ko e feituʻu kehe ʻe tolu ʻo e ʻEmipaea Loma motuʻá—ʻa Sipeini, Netaleni, mo Falanisē—naʻa nau hau lahi ange. Naʻe taʻaki taha taha ʻe Pilitānia ʻa e ngaahi hau ko iá, ʻo toʻo kinautolu mei honau ngaahi tuʻunga tuʻu-ki-muʻá. ʻI he aʻu mai ki he vaeuaʻanga ʻo e senituli hono 18, naʻe fou atu ʻa Pilitānia ke hoko ko e hau mālohi taha ʻi he tuʻunga ʻo e māmaní. Ka naʻe teʻeki ai ke hoko ia ko e ʻulu hono fitu ʻo e manu fekaí.

      5 Neongo naʻe maʻu ʻe Pilitānia ʻa e tuʻunga pule, naʻe mavahe atu ʻa e ngaahi kolonia ia ʻi ʻAmelika Tokelaú. Neongo ia, naʻe fakaʻatā ʻa e ʻIunaite Seteté ke tupu ʻo mālohi, ʻo maluʻi ʻe he mafai tau tahi ʻa Pilitāniá. ʻI he aʻu ki he taimi naʻe kamata ai ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí ʻi he 1914, kuo ʻosi langa ʻe Pilitānia ia ʻa e ʻemipaea lahi taha ʻi he hisitōliá pea ko e ʻIunaite Seteté naʻe hoko ko e hau lahi taha ʻi māmani ʻi he fakatupu koloa.b Lolotonga ʻa e Tau I ʻa Māmaní, naʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻIunaite Seteté ha hoa ngāue makehe mo Pilitānia. Ko e ʻulu hono fitu ʻo e manu fekaí kuo ʻasi hake he taimí ni ko e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa e ʻulu ko ení ki he hako ʻo e fefiné?

      6. Kuo anga-fēfē fakafeangai ʻa e ʻulu hono fitú ki he kakai ʻa e ʻOtuá?

      6 Taimi nounou pē hili e kamata ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí, naʻe ʻohofi ʻe he ʻulu hono fitú ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá—ʻa e toenga ʻo e fanga tokoua ʻo Kalaisi ʻi he māmaní. (Māt. 25:40) Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ko e lolotonga ʻo ʻene ʻi hení, ko ha toenga ʻo e hakó ʻe longomoʻui ʻi he māmaní. (Māt. 24:45-47; Kal. 3:26-29) Ko e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká naʻe faitau mo e kakai tapu ko iá. (Fkh. 13:3, 7) Lolotonga ʻa e Tau I ʻa Māmaní, naʻá ne ngaohikoviʻi ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, tapui ʻa e niʻihi ʻenau ʻū tohí, pea laku ʻa e kau fakafofonga ʻo e kalasi tamaioʻeiki anga-tonú ki he pilīsoné. Ko e ʻulu hono fitu ʻo e manu fekaí ne aʻu ʻo ne tāmateʻi ʻa e ngāue fakamalangá ʻi ha vahaʻa taimi. Naʻe tomuʻa ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa fakaʻulia ko ení pea fakahā ia kia Sione. Naʻe toe tala ʻe he ʻOtuá kia Sione ko e konga hono ua ʻo e hakó ʻe toe fakaake ki ha ngāue fakalaumālie fakautuutu. (Fkh. 11:3, 7-11) Ko e hisitōlia ʻo e kau sevāniti ʻi onopooni ʻa Sihová ʻoku fakapapauʻi mai ai naʻe hoko ʻa e ngaahi meʻa ko iá.

      KO E HAU ʻI MĀMANI ʻO PILITĀNIA-ʻAMELIKÁ MO E VAʻE ʻAIONÉ MO E ʻUMEÁ

      7. Ko e hā ʻa e felāveʻi ʻi he vahaʻa ʻo e ʻulu hono fitu ʻo e manu fekaí mo e fuʻu ʻīmisí?

      7 Ko e hā ʻa e felāveʻi ʻi he vahaʻa ʻo e ʻulu hono fitu ʻo e manu fekaí mo e fuʻu ʻīmisí? Ko Pilitānia—pea ʻi hono fakalahí, ʻa e ʻIunaite Seteté—naʻe tupu hake ia mei he ʻEmipaea Lomá. Kae fēfē leva, ʻa e vaʻe ʻo e ʻīmisí? ʻOku fakamatalaʻi ia ko ha fio ʻo e ʻaione mo e ʻumea. (Lau ʻa e Taniela 2:41-43.) Ko e fakamatala ko ení ʻoku hoko taimi tatau ia mo e taimi naʻe ʻalu hake ai ʻa e ʻulu hono fitú—ʻa e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká—ʻo tuʻu-ki-muʻá. Hangē pē ko e vaivai ange ʻa e fio ʻa ha ʻaione mo e ʻumea ʻi he ʻaione fefeká, ʻoku pehē pē foki ʻa e vaivai ange ʻa e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká ʻi he hau ko ia naʻe ʻasi hake mei aí. ʻO anga-fēfē?

      8, 9. (a) Naʻe anga-fēfē fakahāhā ʻe he hau ʻi māmani hono fitú ʻa e mālohi hangē ha ʻaioné? (e) Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻumea ʻi he vaʻe ʻo e ʻīmisí?

      8 ʻI ha ngaahi taimi, ko e ʻulu hono fitu ʻo e manu fekaí kuó ne fakahāhā ʻa e ngaahi anga hangē ha ʻaioné. Ko e fakatātaá, naʻá ne fakamoʻoniʻi hono haú ʻi hono ikunaʻi ʻa e Tau I ʻa Māmaní. Lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní, ko e hau hangē ha ʻaione ʻo e ʻulu hono fitú naʻe toe hā mahino ia.c Hili ʻa e tau ko iá, naʻe kei fakahāhā pē ʻe he ʻulu hono fitú ʻi he taimi ki he taimi ʻa e ngaahi anga hangē ha ʻaioné. Kae kehe, mei he kamatá ʻo faai mai, ko e ʻaione ko iá kuo fio ia mo e ʻumeá.

      9 Kuo fuoloa ʻa e kumi ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga fakaefakatātā ʻo e vaʻe ʻo e ʻīmisí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Taniela 2:41 ko e fio ʻa e ʻaioné mo e ʻumeá ko ha “puleʻanga” ia ʻe taha, ʻikai ko e ngaahi puleʻanga. Ko ia ai, ko e ʻumeá, ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi ʻelemēniti ʻi loto ʻi he siakale ʻo e mafai ʻo e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká, ko e ngaahi ʻelemēniti ʻokú ne ʻai ia ke vaivai ange ʻi he ʻaione fefeka ʻo e ʻEmipaea Lomá. ʻOku ʻuhinga ʻa e ʻumeá ki ha “hakoʻi kakai,” pe kakai lāuvalé. (Tan. 2:43) ʻI he Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká, kuo malanga hake ai ha kakai ʻo taukaveʻi ʻenau ngaahi totonú fakafou ʻi he ngaahi feingatau ki he ngaahi totonu fakasivilé, ngaahi ʻiunioni leipá, mo e ngaahi ngaʻunu ke tauʻatāiná. ʻOku hanga ʻe he kakai lāuvalé ʻo fakavaivaiʻi ʻa e malava ʻa e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká ke ngāue ʻi he mālohi hangē ha ʻaioné. Pehē foki, ko e fepakipaki ʻa e ngaahi fakakaukaú mo e vāvāofi ʻa e ngaahi ola ʻo e filí ʻa ia ʻoku ʻikai ke iku ki ha tokolahi mahino kuó ne fakavaivaiʻi ʻa e kau poupoú naʻa mo e kau taki manakoá, ʻo ʻikai te nau maʻu ai ha mafai ke fakahoko ʻenau ngaahi taumuʻa ngāué. Naʻe tomuʻa tala ʻe Tanielá: “Ko e puleʻanga ʻe fiofio malohi mo maumaungofua.”—Tan. 2:42; 2 Tīm. 3:1-3.

      10, 11. (a) Ko e hā ʻa e kahaʻu ʻo e “vaʻe”? (e) Ko e hā ʻe lava ke tau fakamulitukuʻaki fekauʻaki mo e fika ʻo e louhiʻi vaʻé?

      10 ʻI he senituli hono 21, kuo hokohoko atu ʻa Pilitānia mo e ʻIunaite Seteté ʻena hoa ngāue makehé, ʻo na faʻa ngāue fakataha ʻi he ngaahi meʻa ʻa e māmaní. Ko e ngaahi kikite fekauʻaki mo e fuʻu ʻīmisí mo e manu fekaí ʻoku fakapapauʻi ai ko e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká ʻe ʻikai ke toe fetongi ia ʻe ha hau ʻi māmani he kahaʻú. Ko e hau ʻi māmani fakamuimui ko ení ʻe vaivai ange nai ia ʻi he hau ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ongo alanga ʻaioné, ka ʻe ʻikai movete ia ʻiate ia pē.

      11 ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga makehe ʻo e fika ʻo e ngaahi louhiʻi vaʻe ʻo e ʻīmisí? Fakakaukau angé: ʻI he ngaahi vīsone kehé, ʻoku lave ai ʻa Taniela ki he ngaahi fika pau—ko e fakatātaá, ko e fika ʻo e ngaahi meʻatui ʻi he ngaahi ʻulu ʻo e ngaahi manu fekai kehekehe. Ko e ngaahi fika ko iá ʻoku mahuʻinga. Kae kehe, ʻi hono fakamatalaʻi ʻa e ʻīmisí, ʻoku ʻikai lave ai ʻa Taniela ia ki he fika ʻo e ngaahi louhiʻi vaʻé. Ko ia ai, ko e fiká ʻoku hā ʻoku ʻikai loko mahuʻinga ia ʻo hangē pē ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e ʻīmisí naʻe ʻi ai hono ongo uma, ongo nima, ongo louhiʻinima, ongo alanga, mo e ongo vaʻe. ʻOku lave tefito pē ʻa Taniela ia ki he ngaahi louhiʻi vaʻe ʻe ngaohiʻaki ʻa e ʻaione mo e ʻumea. Mei heʻene fakamatalá, ʻe lava ke tau fakamulitukuʻaki ʻo pehē ko e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká ko e hau ia ʻe mālohi taha ʻi he taimi ʻe taaʻi ai ʻe he “maka,” ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa e vaʻe ʻo e ʻīmisí.—Tan. 2:45.

      PILITĀNIA-ʻAMELIKA MO E MANU FEKAI MEʻATUI-UÁ

      12, 13. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he manu fekai meʻatui-uá ʻa e hā, pea ko e hā ʻokú ne faí?

      12 Neongo ko e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká ko e fio ia ʻo e ʻaione mo e ʻumea, ko e ngaahi vīsone naʻe ʻoange ʻe Sīsū kia Sioné ʻoku fakahaaʻi ai ko e hau ko ení ʻe hokohoko atu ia ke ne fakahoko ha ngafa tefito lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí. Anga-fēfē? Naʻe sio ʻa Sione ki ha vīsone ʻo ha manu fekai meʻatui-ua ʻa ia naʻe lea hangē ha talākoní. Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he manu fekai ngalikehe ko ení? ʻOku ʻi ai hono meʻatui ʻe ua, ko ia ko ha hau lōua ia. ʻOku toe sio ʻa Sione ki he Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká ka ʻi ha ngafa makehe.—Lau ʻa e Fakahā 13:11-15.

      13 Ko e manu fekai ko ení ʻokú ne pouaki ʻa hono faʻu ʻo e ʻīmisi ʻo e manu fekaí. Naʻe tohi ʻe Sione ʻo pehē ko e ʻīmisi ʻo e manu fekaí ʻe ʻasi hake, puli atu, pea toe ʻasi hake leva. Ko e meʻa tofu pē ia naʻe hoko ki ha kautaha naʻe pouaki ʻe Pilitānia mo e ʻIunaite Seteté, ʻa e kautaha naʻe fakataumuʻa ke fakafāʻūtahaʻi mo fakafofongaʻi ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní.d Naʻe ʻasi hake ʻa e kautaha ko ení hili ʻa e Tau I ʻa Māmaní pea naʻe ʻiloa ia ko e Kautaha ʻa e Ngaahi Puleʻangá. Naʻe puli atu ia ʻi he kamata ʻa e Tau II ʻa Māmaní. Lolotonga ʻa e tau ko iá, naʻe talaki ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻo pehē fakatatau ki he kikite ʻi he Fakahaá, ko e ʻīmisi ʻo e manu fekaí ʻe toe ʻasi hake. Ko e moʻoni naʻe ʻasi hake—ko e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá.—Fkh. 17:8.

      14. ʻI he ʻuhinga fē ʻoku pehē ai ko e ʻīmisi ʻo e manu fekaí “ko ha toe tuʻi foki ia hono valu”?

      14 Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sione ʻa e ʻīmisi ʻo e manu fekaí “ko ha toe tuʻi foki ia hono valu.” ʻI he ʻuhinga fē? ʻOku ʻikai ke fakatātaaʻi ia ko ha ʻulu hono valu ʻi he ʻuluaki manu fekaí. Ko e ʻīmisi pē ia ʻo e manu fekai ko iá. Ko ha hau pē ʻokú ne maʻu ko e haʻu ia mei hono ngaahi puleʻanga mēmipá, tautautefito mei hono poupou tefitó, ko e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká. (Fkh. 17:10, 11) Ka ʻokú ne maʻu ha mafai ke ngāue ko ha tuʻi ke fakahoko ha ngāue pau, ko e ngāue te ne langaʻi ha ngaahi meʻa hokohoko te ne liliu ʻa e hisitōliá.

      KEINA ʻE HE ʻĪMISI ʻO E MANU FEKAÍ ʻA E FEFINE PAʻUMUTÚ

      15, 16. ʻOku fakatātaaʻi ʻe he fefine paʻumutú ʻa e hā, pea ko e hā kuo hoko ki hono poupoú?

      15 Fakatatau kia Sione, ʻi ʻolunga ʻi ha manu fekai kula ʻahoʻaho—ʻa e ʻīmisi ʻo e manu fekaí—ʻoku heka ai ha fefine paʻumutu fakaefakatātā, ʻokú ne puleʻi ia. ʻOkú ne ʻai ʻa e hingoa “Pāpilone ko e Lahi.” (Fkh. 17:1-6) Ko e fefine paʻumutu ko ení ʻokú ne fakatātaaʻi feʻungamālie ʻa e lotu loi kotoa pē, ʻa ia ʻoku tuʻu-ki-muʻa ai ʻa e ngaahi siasi ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Ko e ngaahi kautaha lotu loí kuo nau ʻoatu ʻenau tāpuakí ki he ʻīmisi ʻo e manu fekaí pea kuo nau feinga ke puleʻi ia.

      16 Kae kehe, lolotonga ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí, ko Pāpilone ko e Lahi kuó ne sio ki he ngaahi vaí, ʻa e kakai ʻoku nau poupouʻi iá, ʻoku nau mātuʻaki mātuʻu atu. (Fkh. 16:12; 17:15) Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe ʻuluaki ʻasi hake ai ʻa e ʻīmisi ʻo e manu fekaí, ʻa e ngaahi siasi ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané—ko ha konga tuʻu-ki-muʻa ʻo Pāpilone ko e Lahí—naʻá ne puleʻi ʻa e māmani ʻo e Hihifó. ʻI he ʻahó ni, ko e ngaahi siasí mo honau kau faifekaú kuo mole meiate kinautolu ʻa e tokaʻi mo e poupou ʻa e kakai tokolahi. Ko e moʻoni, ʻoku tui ʻa e kakai tokolahi ko e lotú ʻokú ne tokoniʻi pe fakatupunga ʻa e fakafetaú. ʻOku fiemaʻu ʻe ha kulupu fakautuutu lea hangatonu mo fakamatematē ʻo e kau poto ʻo e Hihifó ke fakangata ʻa e pule ʻa e lotú ʻi he sōsaietí.

      17. Ko e hā ʻe vavé ni ke hoko ki he lotu loí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

      17 Kae kehe, ko e lotu loí, ʻe ʻikai ke mōlia ʻataʻatā atu pē. ʻE kei nofo pē ʻa e fefine paʻumutú ko ha mafai mālohi, ʻo feinga ke ofeʻi ʻa e ngaahi tuʻí ki hono lotó kae ʻoua kuo tō ʻe he ʻOtuá ha fakakaukau ʻi he loto ʻo kinautolu ʻoku haú. (Lau ʻa e Fakahā 17:16, 17.) ʻOku vavé ni ke ʻai ʻe Sihova ʻa e ngaahi ʻelemēniti fakapolitikale ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané, hangē ko ia ʻoku fakafofongaʻi ʻe he Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá, ke nau ʻohofi ʻa e lotu loí. Te nau fakaʻauha hono mafaí pea maumauʻi ʻene ngaahi koloá. Ko ha meʻa pehē ʻe hā ngali nai ʻe ʻikai hoko ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu pē kuohilí. ʻI he ʻahó ni, ʻoku fākalue holo ʻa e fefine paʻumutú ʻi he tuʻa ʻo e manu fekai kula ʻahoʻahó. Neongo ia, ʻe ʻikai te ne heheke māmālie mei hono nofoʻá. Ko ʻene toó ʻe fakafokifā mo mālohi.—Fkh. 18:7, 8, 15-19.

      NGATA ʻA E NGAAHI MANU FEKAÍ

      18. (a) Ko e hā ʻe fai ʻe he manu fekaí, pea ko e hā ʻa e olá? (e) ʻOku lave ʻa e Taniela 2:44 ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻokú ne fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga fē? (Sio ki he puha ʻi he peesi 17.)

      18 Hili hono fakaʻauha ʻa e lotu loí, ko e manu fekaí, ʻa e fokotuʻutuʻu fakapolitikale ʻi māmani ʻa Sētané, ʻe fakaʻaiʻai ke ne ʻohofi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI he ʻikai malava ke ne aʻu ki hēvaní, ko e ngaahi tuʻi ʻo e māmaní te nau tukuange atu ʻenau ʻitá ki he faʻahinga he māmaní ʻoku nau poupouʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e olá ʻoku taʻealakalofi. (Fkh. 16:13-16; 17:12-14) ʻOku fakamatalaʻi ʻe Taniela ʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻo e tau fakaʻosi ko iá. (Lau ʻa e Taniela 2:44.) Ko e manu fekai ʻoku lave ki ai ʻi he Fakahā 13:1, ko hono ʻīmisí, pea mo e manu fekai meʻatui-uá ʻe fakaʻauha.

      19. Ko e hā ʻa e falala-pau ʻe lava ke tau maʻú, pea ko e taimi eni ke fai ai ʻa e hā?

      19 ʻOku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e ʻulu hono fitú. ʻE ʻikai ha toe ngaahi ʻulu ʻe ʻasi hake ʻi he manu fekai ko ení ki muʻa ʻi hono fakaʻauhamālie iá. Ko e Hau ʻi Māmani ʻo Pilitānia-ʻAmeliká ʻa e hau mālohi taha ʻi māmani ʻi he taimi ʻe toʻo fakaʻaufuli atu ai ʻa e lotu loí. Ko e ongo kikite ʻa Taniela mo Sioné kuo fakahoko ia ʻo aʻu ki he fakaikiiki siʻi tahá. ʻE lava ke tau falala-pau ko e fakaʻauha ʻo e lotu loí pea mo e tau ʻo ʻĀmaketoné ʻe vavé ni ke hoko. Kuo fakahā tokamuʻa ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fakaikiiki ko ení. Te tau tokanga ki he ngaahi fakatokanga fakaekikité? (2 Pita 1:19) Ko e taimi eni ke tuʻu ai ʻi he tafaʻaki ʻa Sihová pea poupouʻi hono Puleʻangá.—Fkh. 14:6, 7.

      [Fakamatala ʻi lalo]

      a ʻI he Tohi Tapú, ko e fika hongofulú ʻokú ne faʻa fakatātaaʻi ha kulupu kakato—ʻi he tuʻunga ko ení, ko e ngaahi puleʻanga kotoa naʻe tupu hake mei he ʻEmipaea Lomá.

      b Neongo ko e ngaahi ʻelemēniti ʻo e hau lōua ʻi māmaní kuo ʻi ai ia talu mei he senituli hono 18, ʻoku fakamatalaʻi ia ʻe Sione ʻe hā ia ʻi he kamata ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí. Ko e moʻoni, ko hono fakahoko ʻo e ngaahi vīsone ʻoku hiki ʻi he Fakahaá ʻoku hoko ia he lolotonga ʻa e “ʻaho ʻo e ʻEikí.” (Fkh. 1:10) ʻI he toki aʻu mai ki he Tau I ʻa Māmaní naʻe kamata ai ke ngāue ʻa e ʻulu hono fitú ko ha hau fāʻūtaha ʻi māmani.

      c Naʻe tomuʻa ʻiloʻi ʻe Taniela ʻa hono fakaʻauha fakalilifu ʻe fakatupunga ʻe he tuʻi ko ení lolotonga ʻa e tau ko iá, ʻo ne tohi: “ʻE fakaofo [fakamanavahē] ʻene maumau meʻa.” (Tan. 8:24) Ko e fakatātaá, naʻe fakatupunga ʻe he ʻIunaite Seteté ʻa e maumau lahi fakaʻulia ʻi ha tuʻunga taʻehanotatau ʻi he taimi naʻá ne lī ai ʻa e ongo foʻi pomu ʻātomi ʻe ua ʻi ha fili ʻo e hau lōua ʻi māmaní.

      d Sio ki he Revelation—Its Grand Climax at Hand! peesi 240, 241, 253.

      [Puha ʻi he peesi 17]

      KO HAI ʻOKU FAʻUʻAKI “ʻA E NGAAHI PULEʻANGA KO IA”?

      Ko e kikite ʻi he Taniela 2:44 ʻoku pehē ai ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá “te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga ko ia.” Ko e kikite ko iá ʻoku lave pē ki he ngaahi puleʻanga ʻoku fakatātaaʻi ʻe he ngaahi konga kehekehe ʻo e ʻīmisí.

      Kae fēfē ʻa e ngaahi founga-pule fakaetangata kehé kotoa? Ko e kikite tatau ʻi he Fakahaá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ʻata lahi ange. ʻOku fakahaaʻi ai ko e “ngaahi tuʻi ʻo e kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí” te nau fakatahataha ʻo fakafepaki kia Sihova ʻi he “ʻaho lahi ʻo e ʻOtuá ko e Māfimafi-Aoniu.” (Fkh. 16:14; 19:19-21) Ko ia ai, ʻoku ʻikai ko e ngaahi puleʻanga pē ʻo e ʻīmisí ka ko e toe ngaahi founga-pule fakaetangata kehé kotoa ʻe fakaʻauha ʻi ʻĀmaketone.

  • Fakahaaʻi ʻa e Tuʻi ʻe Valu
    Ko e Taua Leʻo—2012 | Sune 15
    • Fakahaaʻi ʻa e Tuʻi ʻe Valu

      ʻI hono fakatahaʻí, ko e ongo tohi Fakatohitapu ʻo e Tanielá mo e Fakahaá ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he ʻiloʻi pau ai ʻa e ngaahi tuʻi ʻe valú, pe ngaahi tuʻunga-pule fakaetangatá, ka ʻoku toe fakahaaʻi ai ʻa e hokohoko ʻa ia te nau ʻasi aí. ʻE lava ke tau fakaʻuhingaʻi ʻa e ngaahi kikite ko iá ʻi heʻetau mahinoʻi ʻa e ʻuluaki kikite tofu pē ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú.

      ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo fokotuʻutuʻu ʻe Sētane hono hakó ki he ngaahi faʻahi fakapolitikale kehekehe pe ngaahi puleʻanga. (Luke 4:5, 6) Kae kehe, ko e ngaahi puleʻanga fakaetangata mātuʻaki siʻisiʻi pē kuo nau fai ha tākiekina lahi ki he kakai ʻa e ʻOtuá, pe ko e puleʻanga ʻIsilelí pe ko e fakatahaʻanga ʻo e kau Kalisitiane paní. Ko e ongo vīsone ʻa Taniela mo Sioné ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e fakakātoa ʻo e ngaahi hau lahi pē ʻe valu.

      [Saati/Fakatātā ʻi he peesi 12, 13]

      (Ki he fakamatala kakato, sio ki he tohí)

      KIKITE KIKITE

      ʻI HE TANIELÁ ʻI HE FAKAHAÁ

      1. ʻIsipite

      2. ʻAsīlia

      3. Pāpilone

      4. Mītia-

      Pēsia

      5. Kalisi

      6. Loma

      7. Pilitānia mo

      ʻAmelikaa

      8. Kautaha ʻa e Ngaahi Puleʻangá

      mo e Ngaahi Puleʻanga Fakatahataháb

      KAKAI ʻA E ʻOTUÁ

      2000 K.M.

      ʻĒpalahame

      1500

      Puleʻanga ʻo ʻIsilelí

      1000

      Taniela 500

      K.M./T.S.

      Sione

      ʻIsileli ʻa e ʻOtuá 500

      1000

      1500

      2000 T.S.

      [Fakamatala ʻi lalo]

      a Lolotonga ʻa e taimi fakamuí, ʻoku ʻi ai fakatouʻosi ʻa e ongo tuʻí. Sio ki he peesi 19.

      b Lolotonga ʻa e taimi fakamuí, ʻoku ʻi ai fakatouʻosi ʻa e ongo tuʻí. Sio ki he peesi 19.

      [Fakatātā]

      Ko e fuʻu ʻīmisí (Tan. 2:31-45)

      ʻAlu hake ha fuʻu manu ʻe fā mei he tahí (Tan. 7:3-8, 17, 25)

      Tahaʻi sipi tangata mo e kosi tangata (Tan., vahe 8)

      Ko e manu fekai ʻulu-fitu (Fkh. 13:1-10, 16-18)

      Pouaki ʻe he manu fekai meʻatui-uá ʻa hono faʻu ʻo e ʻīmisi ʻo e manu fekaí (Fkh. 13:11-15)

      [Credit Lines]

      Photo credits: Egypt and Rome: Photograph taken by courtesy of the British Museum; Medo-Persia: Musée du Louvre, Paris

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share