LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w18 Mē p. 9-11
  • Melino—ʻE Lava Fēfē Ke Ke Maʻu Ia?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Melino—ʻE Lava Fēfē Ke Ke Maʻu Ia?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO E HĀ ʻOKU FIEMAʻU KI HE MELINO MOʻONÍ?
  • TOKONIʻI KITAUTOLU ʻE HE LAUMĀLIE ʻO E ʻOTUÁ KE TAU FAKATUPULEKINA ʻA E MELINÓ
  • FOUNGA ʻO ʻENAU MAʻU ʻA E MELINO TUʻULOÁ
  • TULI KE MELINO MO E NIʻIHI KEHÉ
  • MAʻU ʻA E MELINÓ ʻO TAʻENGATA
  • ʻAi ʻa e “Melino oe Otua” ke Ne Maluʻi Ho Lotó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • “Kumi ki he Melino, ʻIo, ʻo Tuli ki Ai”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Melino Moʻoní​—Mei he Matavai Fē?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
  • Sione 14:27​—“Oku Ou Tuku ae Melino Kiate Kimoutolu”
    Fakamatalaʻi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapú
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
w18 Mē p. 9-11
‘Oku kau ‘i he ngaahi loto-mo‘ua ‘i he mo‘ui ‘a ha tangata ‘a e totongi ‘o e ngaahi mo‘uá mo e ‘i he falemahakí ha tokotaha ‘ofeina

Melino​—ʻE Lava Fēfē Ke Ke Maʻu Ia?

  • ʻOFA

  • FIEFIA

  • MELINO

  • KĀTAKI

  • ANGA-LELEI

  • LELEI

  • TUI

  • ANGA-MALŪ

  • MAPULEʻI-KITA

KOEʻUHI ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani fonu palopalema, kuo pau ke tau ngāue mālohi ke maʻu ʻa e melinó. Neongo ia, naʻa mo ʻetau maʻu ha melinó, ʻoku tau faʻa fāinga ke tauhi maʻu ia. Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e melino moʻoni mo tuʻuloá? Pea ʻe anga-fēfē nai ʻetau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai iá?

KO E HĀ ʻOKU FIEMAʻU KI HE MELINO MOʻONÍ?

Koeʻuhi ke maʻu ʻa e melino moʻoní, kuo pau ke tau ongoʻi malu pea maʻu ha ongoʻi nonga. ʻOku toe fiemaʻu ke tau fakatupulekina ʻa e kaumeʻa lelei mo e niʻihi kehé. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ke maʻu ʻa e melino tuʻuloá, kuo pau ke tau fakatupulekina ha kaumeʻa vāofi mo e ʻOtuá. ʻE lava fēfē ke tau fai ia?

‘Oku kau ‘i he ngaahi loto-mo‘ua ‘i he mo‘ui ‘a ha tangata ‘a e totongi ‘o e ngaahi mo‘uá mo e ‘i he falemahakí ha tokotaha ‘ofeina

Ko e loto-moʻua ʻi he moʻuí ʻokú ne kaihaʻasi mei he tokolahi ʻa e melinó

ʻI heʻetau talangofua ki he ngaahi fekau mo e tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoni ʻa Sihová, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau falala kiate ia pea ʻoku tau holi ke maʻu ha vahaʻangatae melino mo ia. (Sel. 17:7, 8; Sēm. 2:22, 23) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kitautolu pea tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻa e melino ʻi loto. ʻOku pehē ʻi he ʻAisea 32:17: “Ko e ola ʻo e māʻoniʻoni moʻoní ko e melino, pea ko e fua ʻo e māʻoniʻoni moʻoní ko e nonga mo e malu tuʻuloa.” ʻE lava ke tau maʻu ʻa e melino moʻoni ʻi lotó ʻi he talangofua kia Sihova mei he lotó.​—ʻAi. 48:18, 19.

ʻOku toe tokoniʻi kitautolu ke tau fakatupulekina ʻa e melino tuʻuloá fakafou ʻi ha meʻaʻofa makehe mei heʻetau Tamai fakahēvaní​—ko hono laumālie māʻoniʻoní.​—Ngā. 9:31.

TOKONIʻI KITAUTOLU ʻE HE LAUMĀLIE ʻO E ʻOTUÁ KE TAU FAKATUPULEKINA ʻA E MELINÓ

ʻOku fakahokohoko ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e melinó ko e tafaʻaki ia hono tolu ʻo e “fua ʻo e laumālié.” (Kal. 5:22, 23) Koeʻuhi ko e melino moʻoní ʻoku maʻu mei he laumālie ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke tau ʻulutukua ki he tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke fakatupulekina ai ʻa e melino moʻoní. Tau lāulea angé ki he founga ʻe ua ʻoku lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke tau maʻu ʻa e melinó.

ʻUluakí, ʻoku tokoniʻi kitautolu ke tau fakatupulekina ʻa e melinó ʻi hono lau maʻu pē ʻa e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá. (Saame 1:2, 3) ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he pōpoaki ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke tau mahinoʻi ʻa e fakakaukau ʻa Sihová ʻi he ngaahi meʻa lahi. Ko e fakatātaá, ʻoku tau sio ki he anga ʻo ʻene hanganaki fakamelinó mo e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai kiate ia ʻa e melinó. ʻI heʻetau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lēsoni pehē mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau hokosia ai ʻa e melino lahi ange ʻi heʻetau moʻuí.​—Pal. 3:1, 2.

Uá, kuo pau ke tau lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. (Luke 11:13) ʻOku talaʻofa mai ʻe Sihova kapau ʻoku tau kumi ki heʻene tokoní, “ko e melino ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē te ne maluʻi [hotau] lotó pea mo [ʻetau] ngaahi mafai fakaefakakaukaú fakafou ʻia Kalaisi Sīsū.” (Fil. 4:6, 7, fakamatala ʻi lalo) ʻI heʻetau falala ʻi he lotu ʻo kole ʻa e laumālie ʻo Sihová, ʻoku fakafonu ai ʻe he ʻOtuá ʻiate kitautolu ha melino ʻi loto ʻa ia ʻoku maʻu pē ia ʻe he faʻahinga ʻoku nau kaumeʻa fekoekoeʻi mo iá.​—Loma 15:13.

Kuo anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe he niʻihi ʻa e faleʻi Fakatohitapú pea fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú ʻa ia ʻoku fakaʻatā ai ke nau hokosia ʻa e melino tuʻuloa​—mo Sihova, mo kinautolu tonu, pea mo e kaungā-faʻahinga ʻo e tangatá?

FOUNGA ʻO ʻENAU MAʻU ʻA E MELINO TUʻULOÁ

ʻOku ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻa e niʻihi naʻa nau “hehema ki he ʻitá” ki muʻa, ka ʻi he taimi ní ʻoku nau faʻa fakakaukau ange, anga-lelei, anga-kātaki, pea fakamelino ʻi heʻenau feangainga mo e niʻihi kehé.a (Pal. 29:22) Fakatokangaʻi ange ʻa e anga ʻo ʻene hoko eni ʻi ha ongo meʻa malanga ʻe toko ua ʻo e Puleʻangá ʻa ia naʻe tokoniʻi kinaua ke na ikuʻi ʻa e ʻitá pea fakatupulekina ʻa e melino mo e niʻihi kehé.

Ko hono ngāue‘aki ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú mo e lotú ‘oku pouaki ai ‘a e melino ‘i he fāmilí

Ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú mo e lotu ʻo kole ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻe tokoni ia ke tau maʻu ai ʻa e melinó

Ko e fakakaukau kovi ʻa David naʻe uesia ai ʻa ʻene leá. Ki muʻa ke ne fakatapui ʻene moʻuí ki he ʻOtuá, naʻá ne faʻa fakaangaʻi ʻa e niʻihi kehé pea ngāueʻaki ʻa e lea fefeka ki hono fāmilí. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe ʻiloʻi ʻe David ʻoku fiemaʻu ke ne liliu pea hoko ʻo fakamelino. Naʻe anga-fēfē ʻene maʻu ʻa e melinó? ʻOkú ne pehē, “Naʻe kamata ke u ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi heʻeku moʻuí, pea ko hono olá, naʻe tupulekina ha anga-fakaʻapaʻapa ʻiate au mo hoku fāmilí.

Ko e puipuituʻa ʻo Rachel naʻá ne tākiekina ʻa ʻene fakakaukaú. ʻOkú ne fakamatala, “Naʻa mo e taimí ni, ʻoku ou fāinga mo e ngaahi ongoʻi ʻita koeʻuhí naʻe ʻohake au ʻi ha fāmili ʻiteʻita.” Ko e hā kuó ne tokoniʻi ia ke ne hoko ʻo fakamelino lahi angé? ʻOkú ne tali, “Ko e falala ʻi he lotu kia Sihova.”

Ko David mo Rachel ko e fakatātā pē ia ʻe ua ʻo e fua ʻo e melinó ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú pea falala ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻOku hā mahino, neongo ʻa e moʻui ʻi ha māmani ʻikai anga-fakakaumeʻá ʻe lava ke tau maʻu ʻa e melino ʻi loto ʻoku tokoni ki he feongoongoi ʻi hotau fāmilí pea mo e kaungā-Kalisitiané. Kae kehe, ʻoku enginaki mai ʻa Sihova ke tau “nofo melino mo e tangata kotoa pē.” (Loma 12:18) ʻE malava moʻoni koā ia, pea ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻe maʻu mei heʻetau ngaahi feinga ke fakamelinó?

TULI KE MELINO MO E NIʻIHI KEHÉ

Fakafou ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e kakaí ke nau maʻu ʻaonga mei heʻetau pōpoaki melino fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (ʻAi. 9:6, 7; Māt. 24:14) Ko e meʻa fakafiefiá, he kuo tali ia ʻe he tokolahi. Ko hono olá, ʻoku ʻikai kei lōmekina kinautolu ʻe he ongoʻi siva ʻa e ʻamanakí pe ʻita ʻi he meʻa ʻoku nau sio ʻoku hoko takatakai ʻiate kinautolú. ʻI hono kehé, ʻoku nau maʻu he taimí ni ha ʻamanaki moʻoni ki he kahaʻú pea ueʻi ai ke nau “kumi ki he melinó pea tuli ki ai.”​—Saame 34:14.

Kae kehe, ʻoku ʻikai ke tali lelei ʻe he tokotaha kotoa ʻetau pōpoakí, ʻi ha tuʻunga ʻi he ʻuluaki taimí. (Sione 3:19) Naʻa mo ia, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke tau ʻoatu ʻa e ongoongo leleí kiate kinautolu ʻi ha founga melino mo fakaʻapaʻapa. ʻI he foungá ni, ʻoku tau muimui ai ʻi he fakahinohino ʻa Sīsū ki he ngāue fakafaifekaú ʻoku hiki ʻi he Mātiu 10:11-13, ʻa ia ʻokú ne faleʻi mai ai: “ʻI hoʻomou hū ki he falé, mou talamonū ki he ʻapí. Kapau ʻoku taau ʻa e falé, tuku ke toka ai ʻa e melino naʻa mou talamonū ʻakí; ka ʻo kapau ʻoku ʻikai taau, tuku ke foki atu kiate kimoutolu ʻa hoʻomou melinó.” ʻI heʻetau muimui ʻi he faleʻi ʻa Sīsuú, ʻe lava ke tau mavahe ai mo e ongoʻi melino fakaʻaufuli fakataha mo e malava ke tokoniʻi ʻa e tokotaha ko iá ʻi he kahaʻú.

ʻOku tau toe tokoni ki he melinó ʻi he taimi ʻoku tau fakaofiofi ai ki he kau ʻōfisa fakapuleʻangá ʻi ha founga fakaʻapaʻapa​—ʻo kau ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakafepakiʻi nai ʻetau ngāué. Ko e fakatātaá, naʻe fakaʻatā ʻe ha puleʻanga ʻi he fonua ʻAfilika ʻe taha ʻa e tomuʻa fehiʻá ke taʻofi ai hono ʻomai ha ngofua ki hono langa ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá. ʻI he ʻamanaki ke fakaleleiʻi ʻi he melino ʻa e meʻá ni, naʻe vaheʻi ai ha tokoua ʻa ia naʻe ngāue ki muʻa ko ha misinale ʻi he fonua ʻAfilika ko iá ke ne ʻaʻahi ki he Komisiona Māʻolunga ʻo e fonuá ʻi Lonitoni, ʻIngilani. Naʻe fiemaʻu ke ne talanoa mo e komisioná fekauʻaki mo e ngāue ʻi he melino ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi hono fonuá. Naʻe iku ki he hā ʻa e ʻaʻahi ko iá?

“ʻI heʻeku aʻu atu ki he tesi ʻa e tokotaha talitali-kakaí,” ko ʻene fakamatalá ia, “naʻá ku fakamulitukuʻaki ʻi he anga ʻo e vala ʻo e tokotaha talitali-kakaí ʻokú ne kau ki ha matakali ʻa ia naʻá ku ako ʻenau leá. Ko ia naʻá ku fakafeʻiloaki kiate ia ʻi heʻene leá tonu. ʻI heʻene ʻohovalé, naʻá ne ʻeke mai, ‘Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo hoʻo ʻaʻahí?’ Naʻá ku tala ange ʻi he anga-fakaʻapaʻapa kiate ia ʻoku ou fakaʻamu ke sio ki he Komisiona Māʻolungá. Naʻá ne telefoni ki he komisioná, ʻa ia naʻá ne hū mai ʻo feʻiloaki mo au pea lea fakafeʻiloaki mai ʻi he lea ʻa e feituʻú. ʻI he hili iá, naʻá ne fanongo lelei ki heʻeku fakamatalaʻi ange kiate ia ʻa e ngaahi ngāue ʻi he melino ʻoku fai ʻe he Kau Fakamoʻoní.”

Ko e fakamatala anga-fakaʻapaʻapa ʻa e tokouá naʻe toʻo ai ʻa e konga lahi ʻo e taʻemahino mo e tomuʻa fehiʻa ʻa e komisioná ki heʻetau ngāué. ʻI ha taimi ki mui ai, naʻe toʻo ai ʻe he puleʻanga ʻo e fonua ʻAfilika ko iá ʻa hono tapui ʻo e langá. He fiefia moʻoni ē ko e fanga tokouá ʻi he ola naʻe hoko ʻi he fakamelinó! Ko e moʻoni, ko e fakafeangai anga-fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé ʻoku tupu mei ai ʻa e ngaahi ʻaonga lelei lahi​—ʻo kau ai ʻa e melinó.

MAʻU ʻA E MELINÓ ʻO TAʻENGATA

ʻI he ʻahó ni, ʻoku maʻu ai ʻe he kakai ʻa Sihová ha palataisi fakalaumālie ʻa ia ʻoku fonu ʻi he melino. Te ke tokoni ki he melino ko iá ʻi hoʻo ngāue ke fakatupulekina ʻa e tafaʻaki ko eni ʻo e fua ʻo e laumālié ʻi hoʻo moʻuí. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, te ke maʻu ai ʻa e hōifua ʻa Sihová pea maʻu ʻa e melino hulu fau mo taʻengata ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá.​—2 Pita 3:13, 14.

a Ko e ʻulungaanga ko e anga-leleí ʻe lāulea ki ai ʻi ha kupu ʻi he kahaʻú ʻi he kupu hokohoko ko eni fekauʻaki mo e fua ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share