Vakai Ki He Māmaní
Uta Mole
ʻOku toutou mole ʻa e utá ʻi he folau vakapuná. ʻOku līpooti ʻe he International Herald Tribune ʻo pehē ʻi he 2007, “naʻe mole ai ʻa e kato ʻe 42 miliona, ko e laka hake ʻaki ia ʻa e peseti ʻe 25 ʻi he 2006.” Ko e lahi taha ʻo e ngaahi kato ko iá naʻe ʻave ia ki he faʻahinga ʻoku ʻanautolú ʻi loto ʻi he houa ʻe 48, ka ko e peseti ai ʻe 3, “ko e kato ʻe taha ki he kau folau kotoa pē ʻe toko 2,000, naʻe ʻikai ʻaupito ke toe maʻu ia.” Ko e uta molé naʻe fakamoleki ai ʻe he ngaahi kautaha vakapuná ʻa e $3.8 piliona ʻi he 2007. ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ne fakatupungá ʻa e “feʻefiʻefihi tupu mei he tokolahi fakautuutu ʻa e kau pāsesé, nounou ʻa e taimi ʻo e fetongi vaká,” ʻave hala ʻa e utá pe fehālaaki ʻi he leipolo naʻe ʻai ki aí.
Nonofo Taʻemali ʻa e Kau Katoliká
ʻOku fakahaaʻi ʻi ha fakatotolo ʻi Falanisē ʻa e “hōloa ʻo e lotú” ko ha ʻuhinga ia ki he liliu ʻi he moʻui mo e meʻa ʻoku mahuʻinga ki he kakaí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e tui ʻoku nau kau ki aí, ko e lau ia ʻa e makasini Population & Sociétés. Ko e fakatātaá, ko e peseti nai ʻe 88 ʻo e toʻutupu ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 18 mo e 24 ʻi Falaniseé ʻoku nau taukaveʻi ko e kau Katolika kinautolu, ka ko e peseti ʻe 80 ʻo e faʻahingá ni ʻoku ʻikai ʻaupito te nau ō ki he lotú tuku kehe pē ʻi he ngaahi malí, papitaisó pe putú. Ko e hōloa ʻa e meʻa mahuʻinga tukufakaholó ʻoku ʻasi ia ʻi he moʻui fakafāmilí. ʻI he taʻu ʻe 40 kuohilí, ko e hoa ʻe 1 ʻi he 10 naʻa nau nonofo ki muʻa ʻi he malí. ʻI he ʻahó ni ko e fiká ko e 9 ʻi he 10. “ʻI he lotolotonga ʻo e tokolahi taha ʻo e kau Katolika ʻoku ō maʻu pē ki he lotú, ko e peseti ai ʻe 75 naʻa nau nonofo ki muʻa ʻi he malí,” ko e meʻa ia naʻe fakahaaʻi ʻi he fakatotoló.
Fakautuutu ʻa e Taonakitá ʻi he Kau Faama ʻInitiá
ʻI ʻInitia, talu mei he 2002, ko e kau faama laka hake he toko 17,000 kuo nau toʻo ʻenau moʻuí ʻi he taʻu taki taha, ʻo faʻa hoko ʻi heʻenau inu ʻa e faitoʻo tāmate ʻinisēkité, ko e līpooti ia ʻa e nusipepa ko e Hindu. ʻOku kau ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e kau fāmá ʻa e laʻalaʻā, tōlalo ʻa e totongi e fua ʻo e ngoué, mahiki e totongi ʻo e palaú, mo e palopalema ʻi hono maʻu ha nō ʻi he pangikeé. Ko hono olá, kuo ō ai ʻa e tokolahi ki he faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻenau paʻanga nō, ʻa ia ʻoku nau tuku mai ʻa e totongi tupu tōtuʻa, ʻo iku ai ʻa e kau noó ki he moʻua lahi. Ke totongi honau ngaahi moʻuá, kuo aʻu ai ʻa e kau faama ʻe niʻihi ʻo fakatau atu ʻa e ngaahi konga ʻo honau sinó. Kae kehe, ʻi he ʻikai lavameʻa iá pe ʻikai toe felave ha meʻá, ʻoku hanga ai ʻa e laui afe ki he meʻa pē taha ʻoku nau ʻiloʻi ʻe lava ke nau hao aí—ko e taonakita.
Fetalanoaʻaki ʻa e Kalokataile ʻi he Nailá ki Muʻa ʻi Honau Fōfoaʻí
“ʻOku fetalanoaʻaki ʻa e fanga kiʻi ʻuhikiʻi kalokatailé lolotonga ʻenau kei ʻi he loto fuá,” ʻo taimi taha ai ʻa honau fōfoaʻí, ko e līpooti ia ʻa e Times ʻo Lonitoní. Naʻe hiki ʻa e tangi ʻa e fanga kiʻi kalokataile ʻi he Nailá ʻi heʻenau ʻi he loto fuá ki muʻa ʻi honau fōfoaʻí. Naʻe tā leva ʻa e tangi ko iá ki ha ngaahi fua kehe. Ko e fanga kiʻi kalokataile ʻi he ngaahi fua ko iá naʻa nau tali ʻa e tangí pea ʻai ʻo ngaue lahi ai ʻa honau fuá ʻi he ngaahi fua ko ia naʻe ʻikai fanongo ki he tangí. “Ko e ʻuhiki ko ia naʻe fanongo ki he longoaʻa ʻa e fanga kiʻi kalokataile kehe teʻeki fōfoaʻí naʻa nau meimei fofoa taimi taha ʻi he vahaʻa ʻo e miniti ʻe hongofulu,” ko e lau ia ʻa e fakamatalá. Ko e ngaahi foʻi fua naʻe tuku lōngonoa pe tā ki ai ha longoaʻa kehé naʻe ʻikai lava ke nau fofoa taimi taha.
[Fakatātā ʻi he peesi 30]
◼ “Ko e ngaahi meʻa fakaʻaliʻali nai ʻe 160,000 ʻoku puli mei he ngaahi mesiume ʻi he kotoa ʻo Lūsiá.”—RIA NOVOSTI, LŪSIA.
◼ “Ko e Meʻalele Vavā Phoenix Mars ʻa e NASA naʻe ʻiloʻi mei ai ʻa e ngangana ʻa e sinou mei he ngaahi konga ʻao ʻi he palanite ko Maʻasí.”—“NASA MISSION NEWS,” ʻAMELIKA.
◼ “Ko e peseti ʻe 65 ʻo e kau fakaʻuli mo e kau pāsese ʻoku mole ʻenau moʻuí ʻi he ngaahi hala ʻi Kalisí ʻoku ʻikai te nau ngāueʻaki ʻa honau leta ʻi he seá pe tui honau ngaahi tatā maluʻí.”—EIKONES, KALISI.