Uki ʻa e Kau Talavou Katoliká Ke Nau Faifakamoʻoni
MEI HE TOKOTAHA-TOHI ʻĀ HAKE! ʻI ʻAOSITELĒLIA
ʻI SIULAI taʻu kuo ʻosí ko e kau Katolika Loma takatakai ʻi he māmaní naʻa nau fakatahataha ai ʻi Senē, ʻAositelēlia, ke kātoangaʻi ʻa e ʻAho ʻa Māmani ki he Kau Talavou 2008, ko ha meʻa fakalotu naʻe fakapaʻanga ʻe he Siasi Katoliká.
Naʻe fakatahataha ʻi he ngaahi halá ʻa e kau ʻaʻahi, pe kau pilikimi naʻa nau taʻataʻalo ha ngaahi fuka mei he fonua ʻe 170, ʻo kaila fiefia, hiva pea fakamafola ha ʻatimosifia ʻo ha kātoanga ʻi he koló kotoa. Naʻe laine ʻa e kau mamata ʻe laui afe ʻi he Taulanga Seneé ke sio kia Tuʻitapu Penitiketo XVI, ʻa ia naʻe aʻu mai ʻi ha vaka naʻe fakafeʻao ʻe he ngaahi vaka kehe lanu fakaʻofoʻofa ʻe 12. Naʻe sio tonu ʻa e kakai nai ʻe toko 500 miliona ʻi māmani lahi ʻi heʻenau TV.
Ko e Misa fakaʻosí, naʻe fai ʻi ha malaʻe lova hoosi ʻi he koló, naʻe tohoakiʻi ki ai ʻa e kakai naʻe aʻu ki he toko 400,000, ʻo kau ai ʻa e kau fakafofonga ʻe toko 4,000 ʻo e siasí mo e kau ngāue ʻe toko 2,000 ʻi he mītiá. Ko e fakatahataha lahi taha pē eni kuo faifai ange pea sio tonu ai ʻi ʻAositelēlia, ʻa ia ne tokolahi ange ia he lēkooti naʻe fokotuʻu ʻi he Vaʻinga ʻOlimipiki ʻi Senē he 2000.
Ko e hā ʻa e ʻAho ʻa Māmani ki he Kau Talavoú? Ko e hā ʻoku fai aí? Ko e hā e ngaahi meʻa ʻoku kau ki aí? Pea ko e hā naʻá ne fakahaaʻi fekauʻaki mo e tui ʻa e toʻutupu ʻi Seneé?
“Ko ha Hōloa ʻa e Tuí”
Ko e ʻAho ʻa Māmani ki he Kau Talavoú ko ha ʻaho fakataʻu ia ʻoku kātoangaʻi ai ʻa e tui ʻa e kau talavou Katoliká. ʻOku faʻa kātoangaʻi ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e siasí ʻa e ʻaho ko ení ʻi he taiosisi ʻi honau feituʻú. Kae kehe, ʻi he taʻu ʻe ua pe tolu kotoa pē, ʻoku fai ai ʻi ha fuʻu kolo lahi ʻa e meʻá ni pea ʻoku fakaafeʻi ai ʻa e kau talavou Katolika takatakai ʻi he māmaní ke nau kau ki ai. Ko e kolo lalahi ʻe 10 ʻi he konitinēniti ʻe nima kuo nau fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi fakatahataha peheé, pea kuo kau ki ai ʻa e laui miliona.
Kae hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he kau fakafofonga ʻo e siasí, ko e ʻAho ʻa Māmani ki he Kau Talavoú ʻoku toe fakataumuʻa ia ke taʻofi ʻa e hōloa ʻo tokosiʻi ange ʻa e kakai ʻi he Siasi Katoliká. “ʻOku mau fehangahangai mo ha hōloa lahi ʻi he kakai Katoliká pea aʻu ki he tuʻunga ko ha hōloa ʻa e tuí,” ko e lau ia ʻa Katinale George Pell, ko e faifekau Katolika māʻolunga ʻi ʻAositelēlia. “Ko e ʻAho ʻa Māmani ki he Kau Talavoú ko ha feinga ia ke fai ha meʻa fekauʻaki mo ia.”
Ko e tokolahi ʻo e kau pātelé ʻoku tōlalo ia ʻi māmani lahi, fakatatau ki he fika mei he Vatikanó. Ko e laui mano kuo nau tukuange ʻa e pātelé ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu ki mui ní ka nau mali. Ko e tokolahi ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku nau ako pātele ʻi ʻAositelēliá kuo holo ʻo laka hake ʻi he peseti ʻe 70 ʻi he taʻu ʻe 30 fakamuimuí. ʻI he taimí ni ko e fakaʻavalisi ʻo e taʻu ʻo e pātele ʻi he taiosisi lahi taha ʻi ʻAositelēliá ko e taʻu 60 tupu, ʻo motuʻa ʻaki ia ʻa e taʻu nai ʻe 20 ʻi he ʻavalisi ʻo e 1977.
Ko e maʻu lotú ʻi he ngaahi fonua lahi kuo toe hōloa mo ia. Ko e peseti nai ʻe 25 ʻo e kau ʻAositelēliá kotoa ʻoku nau ui kinautolu ko e kau Katolika, ka ko e peseti pē ʻe 14 ʻo e faʻahingá ni ʻoku nau maʻu lotu maʻu peé. ʻOku tokosiʻi ange ʻi he peseti ʻe 10 ʻa e kau talavou Katolika ʻoku pehē tokua ʻoku nau maʻu lotú. Lolotonga iá ko e kau Katolika tokolahi ʻoku nau talangataʻa ki he ngaahi akonaki ʻa e siasí fekauʻaki mo e fehokotaki fakasino taʻetāú, fakavahavahafanaú pea mo e veté. ʻOku taʻefiemālie ʻa e niʻihi ʻi he ongoongo kovi ʻa e siasí, hangē ko e kau pātele ko ia ʻoku nau kau ʻi hono pāʻusiʻi ʻa e fānaú.
Ko e ʻAho ʻa Māmani ki he Kau Talavoú “ko ha feinga fakaʻosi moʻoni ia ke taʻofi ʻa e hōloa ʻi he siasí,” ko e lau ia ʻa e Sydney Morning Herald. “Ko e tuʻunga taki ʻo e siasí ʻi ʻAositelēlia mo Lomá ʻoku kumi ai ki ha toe fakaakeake mo e fakafoʻou ʻo e tuí fakafou he kau talavoú.” ʻOku anga-fēfē ʻa e ʻai ke maongo kia kinautolu ʻe he kau taki ʻo e siasí?
Fakahā Teu mo e Ngaahi Paati
Naʻe kau ʻi he ʻAho ʻa Māmani ki he Kau Talavou 2008 ha fakahā teu ʻa e siasí, ngaahi fetalanoaʻaki fakakulupu, ngaahi fononga pilikimi fakalotu, pea mo e ngaahi fuʻu fakatahataha lalahi ki he kātoangaʻi ʻo e Misá. Neongo naʻe maongo lahi ʻa e ngaahi meʻá ni ki he tokolahi ʻo e kau pilikimi ko ení, naʻe fakatokangaʻi ʻe he niʻihi ha laumālie ʻe taha naʻá ne ʻai ke toe longoaʻa ange ʻa e kātoangá. Ko ha talavou Katolika ko Alexandra mei ʻAmelika naʻá ne pehē fekauʻaki mo e ʻAho ʻa Māmani ki he Kau Talavoú, “Ko ha fuʻu paati lahi pē ia.”
Ko e fakatahataha ʻaho ono ʻi Seneé naʻe fakaʻaliʻali ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe 450, ʻo kau ai ʻa e ngaahi koniseti, faiva, tulama, fakaʻaliʻali mo e fakahoko ʻo e ngaahi hula ʻi he halá. Naʻe ʻalu ʻa e fasí mei he hiva ongoongoá mo e fasi fakalotú ki he fasi ngatūtū mo e fasi laulau. Ko e ngaahi koniseti rock naʻe tohoakiʻi mai ai ʻa e kau talavou konā longoaʻa ʻe laui afe.
Ko e ngaahi meʻa ko eni naʻe faí naʻe hohaʻa ki ai ʻa e kau Katolika ʻe niʻihi. Ko e kātoangá kuo “hoko ia ko ha paati fakafiefia pē—ko e uike ʻo e paati mo e ngaahi koniseti mo e ngaahi meʻa fakamāmani ʻo siʻi ʻaupito ai ʻa e meʻa ʻoku māʻoniʻoni mo toputapu moʻoní,” ko e lau ia ʻa e pātele ko Peter Scott ki he Ongoongo ABC ʻa ʻAositelēliá. Ko hono moʻoní, ʻi he taʻu 2000, naʻe tohi ai ʻe Tuʻitapu Penitiketo XVI, ʻa ia ko Katinale Ratzinger ia he taimi ko ení: “Ko e [fasi] ‘rock’ ko e fakahāhā ia ʻo e ngaahi holi mālohi fakaesino, pea ko e ngaahi kātoanga rock ʻoku hangē ia ko ha lotu mavahé, ko hono moʻoní, ʻoku fakafepaki ia ki he lotu faka-Kalisitiané.”—The Spirit of the Liturgy.
ʻE langaʻi nai ai ʻa e fehuʻi, “ʻE hoko ʻa e ʻAho ʻa Māmani ki he Kau Talavoú ko ha meʻa liliu moʻuí?” “Mahalo pē ki he kiʻi tokosiʻi ʻaupito,” ko e fakamatala ia ʻa ha tokotaha naʻe pātele ki muʻa ko Paul Collins. “Ka ko e tokolahi tahá te nau toe foki pē ki heʻenau sīpinga moʻui ki muʻá,” ko ʻene laú ia. “Ko e liliu moʻoní ʻoku ʻikai ke hoko ia fakafou he ngaahi meʻa fakaholomamata, ka ʻoku fakafou ia he fakakaukauloto, palani lelei mo ha loto-lelei ke fakatonutonu ʻa e ngaahi palopalema mafatukitukí.”
“Hoko ko ʻEku Kau Fakamoʻoni”
Ko e kau taki lotú ʻoku nau ʻilo lelei ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa ko iá. Ko ia ai, ko e ʻAho ʻa Māmani ki he Kau Talavou 2008 naʻe fakaʻaliʻali ai ʻa e kaveinga: “Te mou maʻu pe ha mālohi, ʻo ka hifo ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni kiate kimoutolu: pea te mou hoko ko ʻeku kau fakamoʻoni.”a
Naʻe uki ʻe he kau pīsopé ʻa e kau pilikimí ke nau “fakahāhā ha faivelenga fakaʻapositolo foʻou ke faifakamoʻoni kakato ange ai ki he Kōsipelí ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní.” Naʻe ekinaki ʻa Tuʻitapu Penitiketo XVI ki he kau pilikimí ke nau hoko “ko ha toʻutangata foʻou ʻo e kau ʻapositolo,” pea ʻi he taimi ʻe taha naʻá ne uki ai kinautolu ke nau fakamafola “ʻa e Ongoongo Leleí ʻi he lotolotonga ʻo honau ngaahi kaumeʻá, ko honau ngaahi fāmilí mo kinautolu kotoa ʻoku nau fetaulaki mo iá.”
Ko e ngaahi kōlenga ko ení naʻe ueʻi ai ha kau pilikimi loto-moʻoni ʻe niʻihi. Ko Ramido, ko ha tokotaha taʻu 20 mei ʻAmelika, naʻá ne tala ange ki he taha ʻo e kau faiongoongó: “ʻOku ou fakamātoato ʻi he hoko ko ha fakamoʻoní.” Ka ko Beatrice, ko ha tokotaha taʻu 18 mei ʻĪtali, naʻá ne pehē: “Ko e toʻutupu he ʻaho ní ʻoku ʻikai te nau talanoa fekauʻaki mo e ʻOtuá. Ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻi he ngaahi ʻahó ni ko ha meʻa faingataʻa ʻaupito ia.” Naʻe fakaongo atu ʻe he kau pilikimi tokolahi ʻa e fakamatala ʻa ha ongo tamaiki fefine taʻu hongofulu tupu mei Tekisisi, ʻAmelika, “Ko e faʻahinga pē ʻoku nau faifakamoʻoni ʻi he feituʻu ʻoku mau haʻu mei aí ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová!”
Kau Talavou ʻOku Faifakamoʻoni
Ko e moʻoni, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻa e iiki mo e lalahi, ʻoku ʻiloa kinautolu ʻi heʻenau faifakamoʻoni faivelengá. Ko e hā ʻoku nau fai ai iá? “Ko e ʻofa ki he ʻOtuá, ʻofa ki he kakaí, mo e ʻofa ki he Tohi Tapú,” ko e lau ia ʻa Sotir, ko ha Fakamoʻoni taʻu 22 mei Senē.
Lolotonga ʻa e ʻAho ʻa Māmani ki he Kau Talavou 2008, ko e kau talavou Fakamoʻoni ofi ki he toko 400 mei Senē, neongo naʻe ʻikai te nau kau ki he kātoangá, naʻa nau kau ki ha feingangāue makehe ke vahevahe atu ʻa e moʻoni Fakatohitapú ki he kau pilikimi ʻaʻahi ʻa e Katoliká. “Naʻá ku fiefia ʻi he feʻiloaki mo e kau talavou Katolika tokanga ko eni ki he meʻa fakalaumālié,” ko e lau ia ʻa Travas, taʻu 25. “Ko e tokolahi ʻo kinautolú naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi fehuʻi Fakatohitapu lelei, pea naʻá ku fiefia ʻi hono fakahaaʻi kia kinautolu ʻa e ngaahi tali fakafiemālie.”
“Ko ʻeku fakaleá naʻe fiemālie mo fakakaumeʻa,” ko e lau ia ʻa Tarsha, taʻu 23. “Naʻá ku loto ke talitali lelei kinautolu ki Senē pea fanongo ki he meʻa naʻa nau tui ki aí.” “ʻI heʻene feʻungamālié, naʻá ku ʻoange ai ki he kau ʻaʻahí ha meʻaʻofa—ko e tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?”b ko e lau ia ʻa Frazer, taʻu 20. “Ko e tokotaha kotoa naʻá ku fetaulaki mo iá naʻe fiefia ʻi hono maʻu iá.”
ʻOku hā mahino naʻe fiefia ʻa e kau ʻaʻahi tokolahi ʻi heʻenau fetalanoaʻaki mo e kau talavou Fakamoʻoní. Ko Suzanne mei Fisi, naʻá ne ʻeke kia Belinda, ko ha Fakamoʻoni taʻu 19, ʻa eʻuhinga kuo fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá. Naʻe fokotuʻu ange ʻe Belinda ke na lāulea ki he tali ʻoku ʻomai ʻi he tohi Akoʻi ʻe he Tohi Tapú. ʻI he ʻosi ʻena talanoá, naʻe pehē ange ʻe Suzanne: “ʻOku faʻa tala mai pē ʻe he kakaí ia kiate au ko e ʻOtuá ʻoku ngāue ia ʻi he ngaahi founga misiteli. ʻI he taimi ní ʻoku ou maʻu moʻoni ʻa e talí!” ʻI hono ʻoange ʻe Belinda kiate ia ʻa e tohí, naʻe lea leʻo-lahi ʻa Suzanne: “Naʻá ku feinga ke maʻuloto ʻa e meʻa kotoa naʻá ke leaʻakí. Naʻe ʻikai te u fakakaukau au te ke ʻomai maʻaku ʻa e tohí!”
Naʻe kole ange ʻe ha tokotaha ʻaʻahi Filipaini kia Marina, ko ha Fakamoʻoni taʻu 27, ke ne ʻai hono tā ʻi muʻa ʻi ha fale fakahisitōlia ʻi Senē. Naʻe hoko atu ai ha fetalanoaʻaki anga-fakakaumeʻa, pea naʻe ʻoange ʻe Marina ki he fefiné ha tohi Akoʻi ʻe he Tohi Tapú. “Naʻá ku lotu moʻoni ʻanepō ke u mahinoʻi lelei ange ʻa e Tohi Tapú,” ko e fakamatala ia ʻa e fefiné. “ʻOku pau pē ko e tohí ni ʻa e tali ki heʻeku lotú!”
Ko Levi, ko ha Fakamoʻoni taʻu 27, naʻá ne kamata ha talanoa mo e ongo ʻaʻahi ʻe toko ua mei Panamā, ko ha faʻē mo haʻane taʻahine. Naʻe vave ʻa e liliu ʻa e fetalanoaʻakí ki he ngaahi meʻa fakalaumālié, pea naʻe hoko atu ai ha fetalanoaʻaki lelei ki he ngaahi akonaki ʻa e Tohi Tapú. Naʻe tali ʻe he toko uá ha tohi Akoʻi ʻe he Tohi Tapú. Ki mui ai, naʻe ʻeke ange ʻe Levi, “Ko e hā e meʻa mahuʻinga ʻi hoʻomo folaú?” ʻI hono puke ʻa e tohi Akoʻi ʻe he Tohi Tapú, naʻe tali ange ʻe he taʻahiné, “Ko ʻema feʻiloaki mo koé.”
ʻIo, naʻe vēkeveke ʻa e kau talavou Katolika tokolahi ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Fēfē koe? Te ke saiʻai ke mahinoʻi lelei ange ʻa e Tohi Tapú? Ko e hā ʻoku ʻikai te ke kole ai ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki ha ako Tohi Tapu taʻetotongi ʻi ʻapi? Te nau fiefia ke tokoniʻi mo koe foki!
[Fakamatala ʻi lalo]
b Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
[Fakatātā ʻi he peesi 27]
“ʻOku mau fehangahangai mo ha hōloa lahi ʻi he kakai Katoliká pea aʻu ki he tuʻunga ko ha hōloa ʻa e tuí.”—Katinale Katolika Loma George Pell
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
FAKAʻALIʻALI ʻO E NGĀUE FAKASIASÍ
Ko e ʻAho ʻa Māmani ki he Kau Talavou 2008 naʻe fai ai ʻa e fakaʻaliʻali lahi taha ʻo e ngāue fakalotu kuo fai ʻi ʻAositelēliá. Laka hake he ngaahi kautaha mo e fakafofonga ʻe 100 ʻa e Katoliká naʻa nau uki ʻa e kau pilikimi ʻe toko 50,000 tupu ke nau fakakaukau ki he ngaahi ngāue ʻi he Siasi Katoliká hangē ko e pātelé, tāupoʻoú pe ko e ngāue fakalotu kehe.
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Laka ʻi he ngaahi halá ʻa e kau pilikimi teunga lanu kehekehe
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Talanoa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he kau pilikimi naʻa nau ʻaʻahi ki he kolo ko Seneé
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Getty Images