-
Fakapulipuli 1: Meʻa Totonu ke MuʻomuʻáʻĀ Hake!—2010 | Sanuali
-
-
Fakapulipuli 1: Meʻa Totonu ke Muʻomuʻá
“Mou sivi ʻo ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei lahi.”—Filipai 1:10.
ʻUhinga ʻo e meʻá ni. ʻI he ngaahi nofo mali lavameʻá, ko e hoa mali taki taha ʻokú ne fakamuʻomuʻa ʻa e fiemaʻu ʻa e tokotaha ʻe tahá ʻiate ia, ʻi he koloá, ngāué, kaungāmeʻá, pea aʻu ki he kāinga kehé. ʻOku fakamoleki ʻe he husepānití mo e uaifí ʻa e taimi lahi fakaekinaua mo e fānaú. ʻOkú na fakatou loto-lelei ke fai ha feilaulau ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa e fāmilí.—Filipai 2:4.
ʻUhinga ʻoku mahuʻinga aí. ʻOku fakamahuʻingaʻi lahi ʻi he Tohi Tapú ʻa e fāmilí. Ko hono moʻoní, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko ha tokotaha ʻoku ʻikai te ne tokonaki maʻa hono fāmilí ʻoku “lahi hake ene kovi aana iate ia oku taelotu.” (1 Timote 5:8, PM) Neongo ia, ʻi he faai mai ʻa e taimí, ʻoku liliu nai ai ʻa e meʻa ʻoku fakamuʻomuʻa ʻe ha taha. Ko e fakatātaá, ko e faifaleʻi fāmili ʻe taha naʻá ne fakahaaʻi ko e tokolahi naʻa nau kau ki ha konifelenisi naʻá ne fai ʻoku hā ngali naʻa nau tokangataha ange ki heʻenau ngāué ʻi he fāmilí. ʻOkú ne pehē ʻoku hangē ia naʻa nau ʻamanekina ke tokangaʻi vave ha palopalema pē fekauʻaki mo e fāmilí pea nau foki leva ʻo tokangataha ki heʻenau ngāué.” Ko e hā e lēsoni ʻoku ako mei aí? ʻOku faingofua ange ke pehē ʻoku tau fakamuʻomuʻa ʻa e fāmilí ʻi hono fakahāhā iá.
ʻAhiʻahiʻi eni. Sivisiviʻi ʻa e meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá, ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi fehuʻi hokó ko ha tataki.
◼ ʻI he taimi ʻoku fie talanoa ai ʻa hoku hoá pe kiʻi tamá, ʻoku ou tokanga ʻi he vave tahá ki he tokotaha ko iá?
◼ ʻI he talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e meʻa ʻoku ou faí, ʻoku ou faʻa talanoa ki he meʻa ʻoku ou fai mo hoku fāmilí?
◼ Te u fakafoki ha fatongia lahi ange (ʻi he ngāué pe ʻi ha feituʻu kehe) kapau ʻoku fiemaʻu ʻe hoku fāmilí ʻa hoku taimí?
Kapau naʻá ke tali ʻio ki he ngaahi fehuʻi ʻi ʻolungá, ʻe lava nai ke ke pehē ʻoku totonu ʻa e meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá. Ka ʻe fēfē ʻa e vakai mai kiate koe ʻa ho hoá mo hoʻo fānaú? Ko e anga ʻo ʻetau vakai kia kitautolú ʻoku ʻikai ko e lula ia ʻoku fuaʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá. Pea ko e tefitoʻi moʻoni tatau ko iá ʻoku tatau ia mo e fakapulipuli kehe ki he lavameʻá ʻa ia ʻe lāulea ki ai ʻi he ngaahi peesi hokó.
Fai ha fili pau. Fakakaukau ki he founga ʻe taha pe ua ʻa ia ʻe lava ke ke fakahāhā ai ʻoku muʻomuʻa ho fāmilí. (Ko e fakatātaá: Fakakaukau ke fakasiʻisiʻi ʻa e taimi ʻi he meʻa ʻa ia ʻoku toʻo ai e taimi naʻe mei lelei ange ke fakamoleki ki ho hoá mo e fānaú.)
Ko e hā ʻoku ʻikai te ke fakahaaʻi ai hoʻo filí ki ho fāmilí? ʻI he taimi ʻoku fakahaaʻi ai ʻe ha mēmipa ʻe taha ʻa e loto-lelei ke liliú, ʻoku ngalingali ange ai ʻe muimui ki ai ʻa e niʻihi kehé.
[Fakatātā ʻi he peesi 3]
Ko ha mātuʻa tauhi fānau ikuna ʻokú ne fakamuʻomuʻa ʻa hono hoá mo e fānaú
-
-
Fakapulipuli 2: TukupāʻĀ Hake!—2010 | Sanuali
-
-
Fakapulipuli 2: Tukupā
“Ko e meʻa kuo fakahoko ʻe he ʻOtua, ke ʻoua naʻa fakamavae ʻe ha tangata.”—Mātiu 19:6.
ʻUhinga ʻo e meʻá ni. Ko e ngaahi hoa mali lavameʻá ʻoku nau vakai ki heʻenau nofo malí ko ha haʻi tuʻuloa. ʻI he taimi ʻoku malanga hake ai ha palopalemá, ʻoku nau feinga lahi ke fakaleleiʻi kae ʻikai ke ngāueʻaki ia ko ha kalofanga ke fakangata ai ʻa e nofo malí. ʻI he taimi ʻoku fai ai ha tukupā ʻa e ongo meʻa malí, ʻokú na ongoʻi malu. ʻOkú na taki taha falala ʻe hokohoko atu ʻa e tokotaha ʻe tahá ʻi hono fakalāngilangiʻi ʻa e haʻi ko iá.
ʻUhinga ʻoku mahuʻinga aí. ʻI he founga lahi, ko e tukupaá ʻa e huituʻa ʻo ha vahaʻangatae ʻi ha nofo mali. Neongo ia, hili ha toutou fepaki, ʻoku lava ke hā ngali ange ai ko ha tauhele ʻa e tukupaá ia kae ʻikai ko ha falala. Ko hono moʻoní, ko e “kae ʻoua kuo fakamāvae kitaua ʻe he maté” ʻoku hoko ia ko ha aleapau maʻamaʻa—ʻa ia ʻoku fakaʻamu ai ʻa e ongo meʻá ke na ʻatā mei ai. ʻOku ʻikai nai te na fakangata moʻoni ʻa e nofo malí, ka ʻoku lava ke na “ʻatā mei ai” ʻi he founga kehe—ko e fakatātaá, ʻaki ʻena mavahe ʻo fakalolongo ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke fai ha lāulea ki ha ʻīsiu mafatukitukí.
ʻAhiʻahiʻi eni. Sivisiviʻi ʻa hoʻo tukupaá, ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi fehuʻi hokó ko ha tataki.
◼ ʻI he taimi ʻokú ma fekīhiaki aí, ʻoku ou fakatomala ʻi heʻeku mali mo hoku hoá?
◼ ʻOku ou faʻa fakaʻānaua ke feohi mo ha taha kehe ʻo ʻikai ko hoku hoá?
◼ ʻOku ou tala ʻi he taimi ʻe niʻihi ki hoku hoá, “Te u liʻaki koe” pe “Te u kumi ha taha ʻoku mahuʻingaʻia ʻiate au”?
Fai ha fili pau. Fakakaukau ki ha meʻa ʻe taha pe ua ʻe lava ke ke fai ke ʻai ai ke mālohi ʻa hoʻo tukupaá. (Ngaahi fokotuʻu: Faitohi ʻi he taimi ki he taimi ki ho hoá, tuku maʻu ha ngaahi tā ʻo ho hoá ʻi he ngāué, pe telefoni mei he ngāué ki ho hoá ʻi he ʻaho kotoa pē, ke ʻi ai pē haʻamo fetuʻutaki.)
Ko e hā ʻoku ʻikai fai ai ha ngaahi fokotuʻu pea ʻeke leva ki ho hoá pe ko fē ʻa e fokotuʻu ʻoku mahuʻinga taha kiate iá?
[Fakatātā ʻi he peesi 4]
Ko e tukupaá ko ha maluʻi ia ʻokú ne ʻai ke malu ʻa hoʻo nofo malí ʻo hangē ko hono ʻai ʻe he ʻā ʻo ha hala lahi ke malu ʻa e kaá ʻi he halá
[Credit Line]
© Corbis/age fotostock
-
-
Fakapulipuli 3: Ngāue FakatimiʻĀ Hake!—2010 | Sanuali
-
-
Fakapulipuli 3: Ngāue Fakatimi
“ʻOku ngutuhuaange ke toko ua ʻi heʻete toko taha; . . . He kapau te na to, ʻe lava ʻe he taha ke ʻohake hono kaumeʻa.”—Koheleti 4:9, 10.
ʻUhinga ʻo e meʻá ni. Ko e ngaahi hoa mali lavameʻá ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ki he tuʻunga-ʻulú hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú. (Efeso 5:22-24) Neongo ia, ʻoku vakai fakatouʻosi ʻa e husepānití mo e uaifí ki heʻena nofo malí ʻi he tuʻunga ko e “ʻataua” mo e “kitaua” kae ʻikai ko e “ʻaʻaku” mo e “au.” ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai ʻa e ngāue fakatimí, ʻoku ʻikai kei fakakaukau ai ʻa e husepānití mo e uaifí ʻokú na kei taʻemali. ʻOkú na “kakano pe taha”—ko ha kupuʻi lea Fakatohitapu ʻoku fakamatalaʻi ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi he tuʻuloa ʻa e haʻí kae toe pehē foki ki heʻene fekoekoeʻí.—Senesi 2:24.
ʻUhinga ʻoku mahuʻinga aí. Kapau ko koe mo ho hoá ʻoku ʻikai te mo ʻi ha timi, ʻe lava ke hoko vave ai ʻa e meʻa īkí ko ha palopalema lalahi ʻo mo taki taha fetūkuaki kae ʻikai fakaleleiʻi ʻa e palopalemá. ʻI hono kehé, ʻi he taimi ʻokú ke timi ai mo ho hoá, ʻokú mo hangē ai ha pailate mo hano tokoni ʻokú mo maʻu ʻa e palani puna tatau kae ʻikai ko e ongo pailate ʻi ha vakapuna kehekehe ʻi ha halanga ʻe tupu ai haʻana fepaki. ʻI hoʻomo taʻefelotoí, mo ngāueʻi ha fakaleleiʻanga ʻaonga kae ʻikai fakamoleki ʻa e taimí mo e iví ʻi he tauʻaki tukuakiʻi mo e talatalaakiʻi.
ʻAhiʻahiʻi eni. Sivisiviʻi hoʻo ngāue fakatimí ʻaki hono tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení.
◼ ʻOku ou vakai ki he paʻanga ʻoku ou ngāueʻí ko e “meʻa kotoa ʻaʻaku,” koeʻuhi ko au naʻá ku ngāueʻi iá?
◼ ʻOku ou fakamamaʻo mei he kāinga ʻo hoku hoá, neongo ʻokú ne vāofi mo kinautolu?
◼ Ke mālōlō kakato, ʻoku ou fiemaʻu ke mavahe mei hoku hoá?
Fai ha fili pau. Fakakaukau ki he founga ʻe taha pe ua ʻe lava ke ke fakahaaʻi ai ʻokú ke hehema ke ngāue fakatimi mo ho hoá.
Ko e hā ʻoku ʻikai ke ʻeke ai ki ho hoá pe ko e hā haʻane fokotuʻú?
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Ko e ngāue fakatimí ʻoku ʻuhinga iá ʻokú mo pailate mo tokoni pailate fakataha mo e palani puna tatau
-
-
Fakapulipuli 4: FakaʻapaʻapaʻĀ Hake!—2010 | Sanuali
-
-
Fakapulipuli 4: Fakaʻapaʻapa
“Ko e . . . feʻiohoʻaki mo e lauʻikovi, tuku ke hiki ia meiate kimoutolu.”—Efeso 4:31.
ʻUhinga ʻo e meʻá ni. Ko e ngaahi fāmili palopalemaʻiá mo lavameʻá fakatouʻosi ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi taʻefelotoi. Ka ko e ngaahi fāmili lavameʻá ʻoku nau lāulea ki he ngaahi meʻá ʻo ʻikai ngāueʻaki ʻa e manuki, tafulu mo e lea kovi ʻi he founga kehe. Ko e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku nau fefaiʻaki ʻa e meʻa te nau saiʻia ke fai mai kia kinautolú.—Mātiu 7:12.
ʻUhinga ʻoku mahuʻinga aí. ʻOku lava ke hoko ʻa e leá ko e meʻatau ʻoku tupu mei ai ʻa e ola fakatupu maumau. ʻOku pehē ʻe ha palōveepi ʻi he Tohi Tapú: “Oku lelei hake ae nofo i he toafa, i he nonofo mo ha fefine faa ke mo faa ita.” (Palovepi 21:19, PM) Ko e moʻoni, ʻoku lava ke leaʻaki ʻa e meʻa tatau fekauʻaki mo ha tangata faʻa kē. Pea ʻi he tauhi fānaú, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOua te mou fakahohaʻasi hoʻomou fanau, naʻa faifai pea nau loto kina.” (Kolose 3:21) Ko e fānau ʻoku toutou fakaangaʻí te nau hoko nai ai ʻo ongoʻi ʻoku ʻikai malava ke fakahōhōʻiaʻi ʻenau mātuʻá. ʻE aʻu nai ʻo ʻikai te nau toe fai ha feinga.
ʻAhiʻahiʻi eni. Sivisiviʻi ʻa e tuʻunga fakaʻapaʻapa ʻi ho fāmilí ʻaki hono tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení.
◼ ʻI hoku fāmilí, ʻoku faʻa iku ai ʻa e taʻefelotoí ki he hū fakaʻita ha taha ki tuʻa mei he lokí?
◼ ʻI heʻeku lea ki hoku hoá pe ko e fānaú, ʻoku ou ngāueʻaki ʻa e lea tafulu, hangē ko e “sesele,” “anga-ua,” pe lea meimei tatau?
◼ Naʻe ʻohake au ʻi ha ʻātakai ʻa ia naʻe failahia ai ʻa e lea koví?
Fai ha fili pau. Fakakaukau ki he taumuʻa ʻe taha pe ua ʻe lava ke ke fokotuʻu ʻi hono fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ʻi hoʻo leá. (Fokotuʻu: Fakapapauʻi ke lea “ʻoku ou” kae ʻikai ko e “ʻokú ke.” Ko e fakatātaá, “ʻOku ou ongoʻi mamahi ʻi he taimi ʻokú ke . . . ,” kae ʻikai “ʻOkú ke . . . maʻu pē.”)
Ko e hā ʻoku ʻikai ai tuku ke ʻiloʻi ʻe ho hoá ʻa hoʻo (ngaahi) taumuʻá? ʻI loto ʻi he māhina ʻe tolu, ʻeke ki ho hoá pe kuó ke fakalakalaka fēfē.
Fakakaukau ki ha fakangatangata ʻe lava ke ke fokotuʻu koeʻuhi ke ʻoua te ke ngāueʻaki ʻa e lea koví ʻi hoʻo fetuʻutaki mo hoʻo fānaú.
Ko e hā ʻoku ʻikai te ke kole fakamolemole ai ki hoʻo fānaú ʻi haʻo lea fefeka nai pe manuki kia kinautolu?
[Fakatātā ʻi he peesi 6]
Hangē ko e lava ke holoki ʻe he peau ʻo e tahí ha fuʻu maka fefeka, ko ha sīpinga lea fakalotomamahi ʻe lava ke ne holoki ha fāmili
-
-
Fakapulipuli 5: FakaʻatuʻiʻĀ Hake!—2010 | Sanuali
-
-
Fakapulipuli 5: Fakaʻatuʻi
“Tuku ke ʻilo ʻe he kakai kotoa pē hoʻomou anga-fakaʻatuʻí.”—Filipai 4:5, NW.
ʻUhinga ʻo e meʻá ni. ʻI he fāmili lavameʻá, ʻoku faʻa fefakamolemoleʻaki ai ʻa e husepānití mo e uaifí ʻi heʻena fehālākí. (Loma 3:23) ʻOku toe ʻikai foki te na anga-fefeka tōtuʻa pe fuʻu fakangofua tavale ki heʻena fānaú. ʻOkú na fokotuʻu ha tuʻutuʻuni fakaʻatuʻi ʻi he fāmilí. ʻI he taimi ʻoku fiemaʻu ai ʻa e fakatonutonú, ʻokú na fai ia ʻi he tuʻunga “feʻunga.”—Selemaia 30:11.
ʻUhinga ʻoku mahuʻinga aí. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e “poto ʻoku mei ʻolunga, . . . [ʻoku] anga fakaʻatūʻi.” (Semisi 3:17) Ko e ʻOtuá tonu ʻoku ʻikai te ne kounaʻi ʻa e haohaoá mei he tangata taʻehaohaoá, ko ia ko e hā ʻoku totonu ai ke kounaʻi ia fakaekinaua ʻe ha ongo meʻa mali? Ko e moʻoni, ko hono toutou fakaangaʻi ʻa e hala īkí ʻoku fakatupunga ai ʻa e loto-mamahi, ʻo ʻikai ha fakalakalaka. ʻOku lelei tahá ke tali ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia “ʻoku lahi ʻa e meʻa ʻoku tau humu ai kotoa pe.”—Semisi 3:2.
Ko e ongo mātuʻa lavameʻá ʻokú na fakahāhā ʻa e fakaʻatuʻi ʻi he feangainga mo ʻena fānaú. Ko ʻena akonakí ʻoku ʻikai fuʻu tōtuʻa, pea ʻoku ʻikai ke “angakehe.” (1 Pita 2:18) ʻOkú na tuku ʻa e tauʻatāina ki he kau talavou ʻoku nau fakahāhā ʻoku nau alafalalaʻangá. ʻOku ʻikai te na feinga ke puleʻi ʻa e mingimingiʻi meʻa kotoa pē. ʻOku fakahaaʻi ʻe ha tohi ʻe taha ko e feinga ke puleʻi ʻa e tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻui ʻa e talavoú “ʻoku tatau ia mo hono fakahoko mālohi mo fakaongosia ha ouau ʻo e hula ke tō ha ʻuhá. Heʻikai ke tō ha ʻuha, ka te ke ongosia lahi.”
ʻAhiʻahiʻi eni. Sivisiviʻi hoʻo fakaʻatuʻí ʻaki hono tali ʻa e ongo fehuʻi ko ení.
◼ Ko fē ʻa e taimi fakamuimui naʻá ke fakahīkihikiʻi ai ho hoá?
◼ Ko fē ʻa e taimi fakamuimui naʻá ke fakaangaʻi ai ho hoá?
Fai ha fili pau. Kapau naʻá ke fāinga ke maʻu ha tali ki he ʻuluaki fehuʻí ʻi he meʻa ko eni ke ʻahiʻahiʻí kae ʻikai haʻo palopalema ʻi hono tali ʻa e fehuʻi hono uá, fakakaukau ki ha taumuʻa ʻe lava ke ke fokotuʻu ʻi he meʻa ʻokú ke ʻamanekiná.
Ko e hā ʻoku ʻikai te ke talanoa ai mo ho hoá ki he fili ʻe lava nai ke mo fakatou faí?
Fakakaukau ki he tauʻatāina ʻe lava ke ke tuku ki hoʻo talavoú ʻi heʻene fakahāhā ha alafalalaʻangá.
Ko e hā ʻoku ʻikai fai ai ha fetalanoaʻaki hangatonu mo hoʻo kiʻi talavoú fekauʻaki mo e meʻa hangē ko e taimi ke foki ai ki ʻapí?
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Hangē ko ha tokotaha fakaʻuli tokangá, ko ha mēmipa anga-fakaʻatuʻi ʻi he fāmilí ʻoku mateuteu ia ke ʻulutukua
-
-
Fakapulipuli 6: FakamolemoleʻĀ Hake!—2010 | Sanuali
-
-
Fakapulipuli 6: Fakamolemole
“Mou fekatakiʻaki pe mo fefakamolemoleʻaki.”—Kolose 3:13.
ʻUhinga ʻo e meʻá ni. Ko e ngaahi hoa mali lavameʻá ʻoku nau ako mei he kuohilí; ka ʻoku ʻikai te nau tuku tauhi ʻa e meʻa fakamamahi kuo ʻosí ʻo ngāueʻaki leva ia ko e fakamatala tefito, hangē ko ení “ʻOkú ke tōmui maʻu pē” pe “ʻOku ʻikai ʻaupito ke ke fanongo koe.” ʻOku fakatou tui ʻa e husepānití mo e uaifí “koe mea oku ne ogoogolelei ai ko ene fakamolemole ha agahala.”—Palovepi 19:11, PM.
ʻUhinga ʻoku mahuʻinga aí. Ko e ʻOtuá ʻoku “faʻa fakamolemole,” ka ʻoku ʻikai ke pehē maʻu pē ia ʻi he tangatá. (Sāme 86:5) Ko e fehālaaki he kuohilí ʻoku tuku taʻefakaleleiʻí ʻoku lava ke fakatupunga ai ha loto-mamahi lahi ʻoku fakalalahi ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻe hā ngali taʻemalava ai ke fai ha fakamolemole. Ko e hoa taki taha ʻe fakafisi nai ia ke talanoa—ʻo na tauʻaki ongonoa ki heʻena ongoʻí. ʻOkú na fakatou fihia ai ʻi ha nofo mali ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ʻofá.
ʻAhiʻahiʻi eni. Sio ʻi ho ʻū tā motuʻa mo ho hoá naʻe ʻai ʻi he konga ki muʻa ʻo hoʻomo malí pe ʻi he lolotonga hoʻomo faisoó. Feinga ke toe tafunaki ʻa e māfana naʻá ke ongoʻi ki muʻa ke hoko mai ʻa e palopalemá ʻo liliu ai e anga ʻo hoʻo fakakaukaú. Fakakaukau leva ki he ʻulungaanga naʻá ne ʻuluaki tohoakiʻi koe ki ho hoá.
◼ Ko e hā e ʻulungaanga ʻokú ke leleiʻia taha ai he taimí ni ʻi ho hoá?
◼ Fakakaukau ki ha ola lelei naʻe hoko ki hoʻo fānaú ʻi hoʻo hoko ko ha tokotaha fakamolemolé.
Fai ha fili pau. Fakakaukau ki he founga ʻe taha pe ua te ke fakapapauʻi ai ke ʻoua ʻe fakakau mai ʻa e meʻa fakamamahi he kuohilí ki hoʻo taʻefelotoi lolotonga mo ho hoá.
Ko e hā ʻoku ʻikai ke fakahīkihikiʻi ai ho hoá ʻi he ʻulungaanga ʻokú ke leleiʻia ai ʻiate iá?—Palovepi 31:28, 29.
Fakakaukau ki ha founga te ke fakahāhā ai ʻa e fakamolemolé ki hoʻo fānaú.
Ko e hā ʻoku ʻikai te ke talanoa ai mo hoʻo fānaú ki he fakamolemolé mo e founga ʻoku maʻu ʻaonga ai ʻa e mēmipa taki taha ʻo e fāmilí ʻi he malava ke fakamolemolé?
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
ʻI hoʻo fakamolemolé, ʻoku kaniseli ai ʻa e moʻuá. ʻOku ʻikai te ke feinga ke toe totongi ia
-
-
Fakapulipuli 7: Makatuʻunga FefekaʻĀ Hake!—2010 | Sanuali
-
-
Fakapulipuli 7: Makatuʻunga Fefeka
ʻUhinga ʻo e meʻá ni. Ko e ngaahi fāmili mālohí ʻoku ʻikai ke fakanatula pē ʻenau tuʻú, ʻo tatau mo ha fale ʻoku tuʻu maʻu ʻi ha laui hongofuluʻi taʻu. Ko ha langa fefeka ʻoku fiemaʻu ki ai ha makatuʻunga fefeka, pea ko e meʻa tatau pē ʻi ha fāmili mālohi. Ko e fāmili lavameʻá ʻoku langa ia ʻi ha matavai ʻo e tataki ʻoku ʻaonga.
ʻUhinga ʻoku mahuʻinga aí. Ko e faleʻi ki he moʻui fakafāmilí ʻoku lahi ʻaupito ia ʻi he ʻū tohi, makasini mo e polokalama TV. Ko e kau faleʻi ʻe niʻihi ʻi he nofo malí ʻoku nau fakaʻaiʻai ʻa e ngaahi hoa palopalemaʻiá ke nau nofo fakataha, lolotonga ʻoku fakaʻaiʻai ʻe he kau faleʻi kehé ʻa e ngaahi hoa mali tatau ko iá ke nau taki taha maʻana. ʻOku aʻu ʻo liliu ʻe he kau mataotaó ʻenau fakakaukaú tonu ʻi he tuʻunga-lea ko iá. Hangē ko ení, ʻi he 1994 naʻe tohi ai ʻe ha tokotaha faleʻi fakafaitoʻo ʻoku mataotao ʻi he palopalema ʻa e kau talavoú ʻo pehē ʻi he taimi ki muʻa ʻi heʻene ngāué, naʻá ne ongoʻi ai “ko e fānaú naʻe lelei ange ke nau nofo mo ha mātuʻa taʻemali fiefia kae ʻikai ko e ongo mātuʻa mali ʻoku ʻikai te na fiefia. Naʻá ku fakakaukau au ko e veté ko ha fili lelei ange ia ʻi he fāinga ʻi ha nofo mali ʻoku kovi.” Neongo ia, hili ha taʻu ʻe uofulu ʻo e taukeí, naʻe liliu ai ʻene fakakaukaú. Naʻá ne fakahaaʻi: “ʻOku lōmekina ʻe he veté ʻa e fānau tokolahi.”
ʻOku malava ke liliu ʻa e fakakaukaú, ka ko e faleʻi lelei taha ʻe lava ke maʻú ʻe ʻi ha founga maʻu pē ia ʻoku tapua atu ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohi Tapú. Ko hono lau ʻa e kupu hokohoko ko ení, kuó ke fakatokangaʻi nai ai ʻoku ʻomai ha tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻi ʻolunga ʻi he peesi 3-8. Ko e tefitoʻi moʻoni ko iá kuo tokoniʻi ai ʻa e fāmili lahi ke nau lavameʻa moʻoni. ʻI he hangē ko e fāmili kehe kotoa pē, ʻoku nau hokosia ʻa e palopalema. Ko e faikehekehé he kuo tokonaki ʻe he Tohi Tapú kia kinautolu ha makatuʻunga fefeka ki he nofo malí mo e moʻui fakafāmilí. Te tau ʻamanekina ʻoku hoko moʻoni ia ʻi he Tohi Tapú, he ko hono Faʻu-Tohí, ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻa e Tupuʻanga ʻo e fāmilí.—2 Timote 3:16, 17.
ʻAhiʻahiʻi eni. ʻAi ha lisi ʻo e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku hā ʻi ʻolunga ʻi he peesi 3 ki he 8. Tānaki atu ki ai ha konga Tohi Tapu kehe kuó ne tokoniʻi koe. Tauhi ha lisi ʻo e ngaahi meʻá ni ke ngāueʻaki, pea toutou vakai ki ai.
Fai ha fili pau. Fakapapauʻi ke ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ʻi hoʻo moʻui fakafāmilí.
[Fakatātā ʻi he peesi 8, 9]
ʻI ha makatuʻunga fefeka Fakatohitapu, ʻe lava ke matuʻuaki ai ʻe ho fāmilí ʻa e matangi mālohi ʻoku fakamanamana ke ne holoki iá
-