Sivisiviʻi ʻe ha Loea ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová
“NAʻE fakangatangata ʻaupito ʻa ʻeku ʻilo fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová,” ko e lea ia ʻa Les Civin, ko ha loea pea ko ha talēkita ʻo ha kautaha lao ʻi ʻAfilika Tonga. Ko e hā naʻá ne vakaiʻi ai e ngaahi tui ʻa e Kau Fakamoʻoní? Ko e hā ʻene fakamulituku fekauʻaki mo e ngaahi tui ko iá? Ko e meʻa eni naʻá ne tala ange ki he ʻĀ Hake!
Ko e hā ho puipuituʻa fakalotú?
Ko aú mei ha puipuituʻa faka-Siu, ka ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1970 tupú, naʻá ku mali mo Carol, ʻa ia ko ha tokotaha siasi ʻIngilani. Naʻe halaʻatā haʻane mahuʻingaʻia ʻi he lotú, pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngāue ia ʻa e lotú ʻi heʻema moʻuí ʻi he taimi ko iá. Kae kehe, ʻi he taimi naʻe taʻu valu ai homa fohá, ʻa ʻAnitelū, naʻe ongoʻi ʻe Carol ʻoku totonu ke ma fai ha meʻa, kehe pē ke kau homa fohá ki ha lotu. Naʻe tala mai ʻe ha lāpai kiate au kapau ʻe ului ʻa Carol ki he lotu faka-Siú, ʻe ʻotomētiki pē ha hoko ʻa ʻAnitelū ʻo anga faka-Siu pea ʻe lava ke ne maʻu ha Bar Mitzvah (ko ha kātoanga lotu faka-Siu ki ha fuʻu lahi ha taha) ʻi heʻene aʻu ʻo taʻu 13. Ko ia naʻá ma kamata ke maʻu ʻi he uike kotoa ʻa e ngaahi kalasi fakaului ʻi he sinakoké.
Naʻe anga-fēfē hoʻo fetuʻutaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa e Kau Fakamoʻoní ki homau matapaá, naʻá ku faʻa fakangata nounouʻi ai pē kinautolu. “Ko e Siu au pea ʻoku ʻikai te u tui ki he Fuakava Foʻoú,” ko ʻeku leá ia. Naʻe tala mai leva ʻe Carol kiate au ko e taha ʻo hono ngaahi kaumeʻá ko ha Fakamoʻoni pea ʻokú ne ʻiloʻi lelei ʻaupito ʻa e Tohi Tapú. Naʻe fokotuʻu mai leva ʻe Carol ke ma ako ha kiʻi meʻa lahi ange fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Ko ia naʻá ku loto fakatoupīkoi ke ako pea mo e Kau Fakamoʻoní.
Naʻe anga-fēfē hoʻo tali ki he ako Tohi Tapú?
Naʻá ku fuʻu hīkisia ʻaupito. Naʻá ku toe ʻilo ʻeku ngaahi tui faka-Siú pea ongoʻi kuó u kau au ʻi he matakali kuo filí. ‘Ko e hā ʻe lava ke akoʻi mai ʻe he kakai ko ení kia aú?’ ko ʻeku fakakaukaú ia. Lolotonga ʻema ʻuluaki fetalanoaʻakí, naʻá ku tala ange ki he tokotaha Fakamoʻoni naʻe haʻu ki hoku ʻapí: “Naʻe fāʻeleʻi au ko e Siu. Kuó u ʻosi maʻu ʻeku lotú, pea te u mate pē ko ha Siu. Halaʻatā ha meʻa ʻe lava ke ke leaʻaki te ne liliuʻi au.” Naʻá ne mahinoʻi anga-ʻofa ʻa e anga ʻeku fakakaukaú. Ko ia, ʻi he pō Falaité mo e Mōnité, naʻá ma maʻu ʻa e ngaahi kalasi fakauluí pea ʻi he pongipongi Sāpaté (kapau naʻe ʻikai lava ke u hola mei ai) naʻá ma ako mo e Kau Fakamoʻoní. Ko e meʻa mālié, ko ʻenau akó, naʻe taʻetotongi, ʻo kehe ia mei he ngaahi kalasi ʻi he sinakoké.
Naʻá ku ngāueʻaki ʻeku Tohi Tapu faka-Siú koeʻuhí naʻá ku fakakaukau ʻoku ngāueʻaki ʻe he Kau Fakamoʻoní ia ha liliu Tohi Tapu ʻoku feʻungamālie mo ʻenau ngaahi fakakaukaú. Kae kehe, naʻá ku ʻohovale ʻi he anga ʻo e feongoongoi lahi ʻa e ongo Tohi Tapú. Naʻe ʻai au ʻe he meʻá ni ke toe ʻāsili ange ai ʻeku fakapapauʻi ke fakamoʻoniʻi ko e ongo Fakamoʻoní ʻoku ʻikai te na ʻilo ʻa e meʻa ʻokú na lea fekauʻaki mo iá.
Hili ha kau tuʻo siʻi ki ha ako mo e kau lāpaí, naʻe tala mai ʻe Carol kiate au ʻi heʻene ʻiló ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi lelei feʻunga ʻe he lāpaí ia ʻene Tohi Tapú. Naʻá ne fakahā mai te ne taʻofi ʻene maʻu ʻa e ngaahi kalasí pea ʻe ʻikai te ne fakaʻikaiʻi ʻa Kalaisi. ʻI he taulōfuʻu lahi, naʻá ku fakakaukau fekauʻaki mo hono fakangata ʻema nofo malí. Kae kehe, ʻi he matafi atu ʻa e loá, naʻá ku fakakaukau ki ha palani kehe—te u ngāueʻaki hoku puipuituʻa fakalaó ke fakamoʻoniʻiʻaki kia Carol ko e ‘kulupu lotu fakatuʻutāmaki’ ko ení naʻe hala.
Naʻá ke lavameʻa?
Ko ha lāpai naʻá ne ʻomai kiate au ha tohi naʻe hiki ia ke fakaʻikaiʻi ʻaki ʻa e ngaahi kikite faka-Mīsaiá. Feʻunga mo e māhina ʻe 18 ʻa ʻeku ako fakataha pea mo Carol ʻa e tohi ko iá. Naʻá ma toe hokohoko atu foki ʻema ako fakauike mo e ongo Fakamoʻoní. Kae kehe, ʻi heʻema sivisiviʻi ʻa e kikite taki taha naʻe lāulea ki ai ʻi he tohi ʻa e lāpaí, naʻe fakautuutu ʻeku hohaʻá. ʻI hono kehe mei he fakaʻuhinga ʻi he tohí, ko e ngaahi kikite faka-Mīsaia ʻi he Tohi Tapú naʻe tuhu maʻu pē ia ki he tangata pē ʻe taha—ko Sīsū Kalaisi. Naʻe faai atu pē ʻo aʻu ki hono tumutumú ʻi he taimi naʻá ma ako ai ʻa e kikite ʻoku hā ʻi he Taniela 9:24-27, ʻa ia naʻe tomuʻa fakahaaʻi ai ʻa e ʻasi hake ʻa e Mīsaiá ʻi he taʻu 29 T.S.a Naʻe ʻomai ʻe he Fakamoʻoní ha Tohi Tapu faka-Hepelū ʻinitaliniā pea mo hono liliu faka-Pilitāniá ʻi lalo ʻi he foʻi lea taki taha. Naʻá ku vakaiʻi ʻa e fakaleá, pea mo ʻeku fikaʻi ʻa e fakahokohoko taimí, pea pehē: “Sai, ko e kikité ʻoku tuhu ia ki he 29 T.S. Pea ko e ʻai mai ke hā?”
“Ko e taʻu ia naʻe papitaiso ai ʻa Sīsuú,” ko e meʻa ia naʻe leaʻaki ʻe he Fakamoʻoní.
Naʻá ku moʻutāfuʻua! Naʻá ku toe ʻohovale ʻi he anga ʻo e tonu ʻa e ngaahi kikite ʻa e Tohi Tapú pea mo e anga ʻo ʻenau fehulunaki leleí.
Naʻe anga-fēfē fakafeangai ho ngaahi kaumeʻá ki he liliu hoʻo ngaahi fakakaukaú?
Ko e niʻihi naʻa nau hohaʻa lahi pea palōmesi mai ke fakafeʻiloaki au mo hoku uaifí ki ha kakai te nau lava ʻo fakahaaʻi mai naʻe fakaʻutoʻi kimaua. Ko homa ngaahi fakatuipauʻí naʻe makatuʻunga ia ʻi he fekumi fakaʻāuliliki mo e fakaʻuhinga totonu—ko e mātuʻaki fehangahangai ia ʻo e fakaʻutoʻí.
Ko e hā naʻá ne ʻai koe ke ke fili ke hoko ko ha Fakamoʻoní?
ʻI he kamatá, naʻá ku kamata maʻu ha niʻihi pē ʻo e ngaahi fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻangá mo hoku uaifí, ʻa ia kuo ʻosi hoko ʻi he taimi ko iá ko ha Fakamoʻoni.b Naʻe maongo kiate au ʻa e anga-fakakaumeʻa ʻa e Kau Fakamoʻoní pea mo ʻenau feʻofaʻakí, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e matakali. Kuo teʻeki ai ke u sio ha meʻa peheni ʻi he tui naʻá ku kau ki aí. Ko ia hili nai ha taʻu ʻe tolu ʻo e ako lahi ange, naʻá ku papitaiso.
ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo hoʻo fili ke hoko ko ha Fakamoʻoní?
Ko ha monū ia ʻa e lava ke pehē, “Ko e taha au ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.” Ka ʻi he taimi ʻoku ou manatu ai ki he anga ʻo ʻeku tauʻi ʻa e moʻoní, ʻoku ou ongoʻi ʻoku ʻikai ke u tuha mo e ngaahi koloa fakalaumālie kuo foaki mai ʻe Sihová. Ko ʻeku filí ko e foʻi taha ia heʻikai ʻaupito te u fakaʻiseʻisa ai.
Ko e hā e ngaahi tāpuaki kuó ke fiefia aí?
Lahi. Ko e taha e meʻá, ʻoku ou koloaʻaki ʻa e monū ʻo e hoko ko ha mātuʻá, pe tauhi sipi mo ha faiako fakalaumālie ʻi he fakatahaʻanga homau feituʻú. Pehē foki, kuo lava ke u toe tokoni ki he Potungāue Fakalao ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻi ʻAfilika Tonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ka ko e tāpuaki lahi tahá, ʻoku ʻikai ha toe tālafili ki ai, ko hono ʻilo ʻa Sihova mo hono ʻAló pea mahinoʻi ʻa e mahuʻinga moʻoni hotau kuongá mo e ngaahi meʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻoku hoko ʻa ia ʻokú ne luluʻi e māmaní.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku ʻuhinga ʻa e T.S. ko e “Taimi ʻo Sīsū.” Ki ha lāulea fekauʻaki mo e kikite ʻa Taniela fekauʻaki mo e Mīsaiá, sio ki he peesi 197 ʻo e tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
b Naʻe mate ʻa Carol ʻi he 1994, pea kuo toe mali ʻa Les Civin talu mei ai.
[Fakamatala ʻi he peesi 11]
Naʻá ku . . . ʻohovale ʻi he anga ʻo e tonu ʻa e ngaahi kikite ʻa e Tohi Tapú pea mo e anga ʻo ʻenau fehulunaki leleí