LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi06 p. 19-24
  • Tohi Tohi Tapu Fika 20—Palovepi

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 20—Palovepi
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 14
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 14
bsi06 p. 19-24

Tohi Tohi Tapu Fika 20—Palovepi

Kau Malangá: Solomone, ʻAuka, Lēmiueli

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Selusalema

Kakato Hono Tohí: 717 K.M. n.

ʻI HE taimi naʻe hoko ai ʻa Solomone, ko e foha ʻo Tēvitá, ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he 1037 K.M., naʻá ne lotu kia Sihova ki ha “poto mo ha ʻilo” ke “fakamaau ʻaki ʻa e fuʻu kakai tokolahi ko ení.” ʻI he tali ki aí, naʻe ʻoange kiate ia ʻe Sihova ʻa e ‘ʻiló mo e potó mo ha loto mahino.’ (2 Kal. 1:​10-12, NW; 1 Tuʻi 3:​12, NW; 1Tu 4:​30, 31) Ko hono olá, naʻe hoko ai ʻa Solomone ʻo “[leaʻaki] ha palovepi ʻe tolu afe.” (1 Tuʻi 4:32) Ko e niʻihi ʻo e poto ko eni ʻoku leaʻakí naʻe lēkooti ia ʻi he tohi Tohi Tapu ʻa Palovepí. Koeʻuhi ko hono potó naʻe moʻoni ko e meʻa ia “kuo ʻai ʻe he ʻOtua ki hono loto,” ʻi heʻetau ako leva ʻa e Palovepí ʻoku tau ako moʻoni ai ʻa e poto ʻo Sihova ko e ʻOtuá. (1 Tuʻi 10:​23, 24) ʻOku fakatahatahaʻi ʻi he ngaahi palōveepi ko ení ʻa e ngaahi moʻoni taʻengata. ʻOku nau laka mo e taimí he taimí ni ʻo hangē pē ko e taimi naʻe ʻuluaki leaʻaki ai kinautolú.

2 Ko e pule fakatuʻi ʻa Solomoné ko ha taimi feʻungamālie ia ki hono tokonaki mai ʻo e tataki fakaʻotua ko ení. Naʻe pehē ko Solomoné naʻá ne “ʻafio . . . ʻi he taloni ʻo Sihova.” Ko e puleʻanga fakateokalati ʻo ʻIsilelí naʻe ʻi hono tumutumú, pea naʻe fakakoloaʻaki ʻa Solomone ʻa e “ngeia fakatuʻi” māʻolunga ʻaupito. (1 Kal. 29:​23, 25, NW) Ko ha taimi ia ʻo e melino mo e mahu, ko ha taimi ʻo e malu. (1 Tuʻi 4:​20-25) Kae kehe, naʻa mo e ʻi he malumalu ʻo e pule fakateokalati ko iá, naʻe kei maʻu pē ʻe he kakaí ʻa e ngaahi palopalema mo e ngaahi faingataʻaʻia fakafoʻituitui tupu mei he ngaahi taʻehaohaoa fakaetangatá. Ko e hanga ko ia ʻa e kakaí ki he tuʻi poto ko Solomoné ke ne tokoniʻi kinautolu ke solova ʻenau ngaahi palopalemá ʻoku mahinongofua ia. (1 Tuʻi 3:​16-28) ʻI hono fai ha tuʻutuʻuni fakaefakamaau ʻi he ngaahi keisi lahi ko ení, naʻá ne leaʻaki ai ʻa e ngaahi lea palōveepi ʻa ia naʻe feʻungamālie mo e ngaahi tuʻunga lahi ʻo e moʻuí ʻoku malanga hake ʻi he ʻaho ki he ʻaho. Ko e ngaahi lea nounou kae maongo ko ení naʻe koloa lahi ʻaki ia ʻe he faʻahinga ko ia naʻa nau holi ke ʻai ʻenau moʻuí ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.

3 ʻOku ʻikai ke pehē ʻe he lēkōtí naʻe tohi ʻe Solomone ʻa e Palovepí. Kae kehe, ʻoku pehē ai naʻá ne ‘leaʻaki’ ʻa e ngaahi palōvēpí, pehē foki “naʻa ne . . . fakatotolo meʻa. Naʻa ne faʻu ha ngaahi palovepi lahi,” ʻo fakahaaʻi ai naʻá ne mahuʻingaʻia ʻi hono fakatolonga ʻa e ngaahi palōveepi ko ení ke ngāueʻaki ʻamui. (1 Tuʻi 4:32; Koh. 12:9) ʻI he taimi ʻo Tēvita mo Solomoné, naʻe ʻi ai ʻa e kau sekelitali fakaʻofisiale ʻi he ngaahi lisi ʻo e kau ʻōfisa ʻi he lotoʻā fakatuʻí. (2 Sam. 20:25; 2 Tuʻi 12:10) Pe naʻe tohi mo tānaki ʻe he kau sikalaipe ko ení ʻi hono lotoʻaá ʻa ʻene ngaahi palōvēpí, ʻoku ʻikai te tau ʻiloʻi, ka ko e ngaahi kupuʻi lea ʻa ha tokotaha pule ʻi hono tuʻunga māʻolungá ʻe fakamahuʻingaʻi lahi ia pea naʻe faʻa lēkooti ia. ʻOku ʻi ai ʻa e loto-tatau lahi ko e tohí ko ha tānekinga naʻe fakatahatahaʻi mei ha ngaahi tānekinga kehe.

4 Ko e tohi Palovepí ʻe vahevahe nai ia ki he konga ʻe nima. Ko eni ia: (1) Vahe 1-9, ʻoku kamataʻaki ʻa e ngaahi lea, “Ko e ngaahi palovepi ʻa Solomone, ko e ʻAlo ʻo Tevita”; (2) Vahe 10-24, naʻe fakamatalaʻi ia ko e “Palovepi ʻa Solomone”; (3) Vahe 25-29, ʻa ia ʻoku kamataʻaki hono kongá: “Ko eni foki ʻani palovepi ʻa Solomone, ʻa ia naʻe hiki ʻe he kau tangata ʻa Hesekaia ko e Tuʻi Siuta”; (4) Vahe 30, naʻe fakafeʻiloaki ia “Ko e ngaahi lea ʻa ʻAuka foha ʻo Iake”; mo e (5) Vahe 31, ʻa ia ʻoku faʻuʻaki ʻa e “ngaahi lea ʻa Lemiueli ko e Tuʻi . . . ko e meʻa naʻe akonekina ia ʻe heʻene faʻe.” Ko ia ai, ko Solomone ʻa e tupuʻanga ʻo e lahi taha ʻo e ngaahi palōvēpí. Ka kia ʻAuka mo Lēmiueli, ʻoku ʻikai ha meʻa papau ke ʻilo ai pe ko hai kinaua. ʻOku pehē ʻe he kau hiki fakamatala ʻe niʻihi ko e Lēmiuelí ko e toe hingoa nai pē ia ʻe taha kia Solomone.

5 Naʻe tohi mo fakatahatahaʻi ʻanefē ʻa e Palovepí? Ko e konga lahi angé naʻe ʻikai ha veiveiua naʻe tohi ia lolotonga ʻa e pule ʻa Solomoné (1037-998 K.M.) ki muʻa ʻi heʻene hingá. Koeʻuhi ko e taʻepau pe ko hai ʻa ʻAuka mo Lēmiuelí, ʻoku ʻikai malava ai ke fokotuʻu ha ʻaho ki heʻena fakamatalá. Koeʻuhi ko e taha ʻo e ngaahi tānekingá naʻe fai ia ʻi he pule ʻa Hesekaiá (745-​717 K.M.), ʻe ʻikai lava ke pehē ne fai ʻa e tātānaki fakaʻosí ki muʻa ʻi heʻene pule fakatuʻí. Naʻe toe tānaki mo e ongo konga ʻe ua fakaʻosí ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Tuʻi Hesekaiá? ʻI he tali ki aí ʻoku ʻi ai ha fakamatala fakamaama ʻi lalo ki he Palovepi 31:31 ʻi he New World Translation of the Holy Scriptures​—With References: “Ko e ngaahi pulusinga ʻo e konga tohi Hepeluú ʻoku fakahāhā ai ʻa e tulikalamatoní, pe ngaahi mataʻitohi ʻe tolu, Chehth, Zaʹyin, Qohph (חזק) ʻoku tuʻu ko e fakamoʻoni ia ʻa Tuʻi Hesekaia ki he ngāue hiki-tatau naʻe fai ʻe heʻene kau sikalaipé ke fakamahinoʻi kuo kakato ʻa e ngāué.”

6 ʻI he ngaahi Tohi Tapu faka-Hepeluú naʻe ʻuluaki ui ai ʻa e tohí ʻaki ʻa e lea kamata ʻi he tohí, ko e mish·lehʹ, ko hono ʻuhingá ko e “ngaahi palōveepi.” Ko e mish·lehʹ ko e fika palulali mo e tuʻunga faʻu ia ʻo e foʻi nauna faka-Hepelū ko e ma·shalʹ, ʻa ia ko e foʻi nauná ʻoku fai ʻa e fakakaukau lahi ko e haʻu ia mei ha tupuʻi lea ko hono ʻuhingá ko e “hoko ʻo tatau” pe “hoko ʻo ala fakahoa.” ʻOku hanga ʻe he ongo kupuʻi lea ko ení ʻo fakamatalaʻi lelei ʻa e kakano ʻo e tohí, he ko e ngaahi palōvēpí ko e ngaahi lea nounou ia ʻoku faʻa ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi fakatatau pe ngaahi fakahoa pea ʻoku faʻufaʻu kinautolú ke ʻai ʻa e tokotaha-fanongó ke fakakaukau. Ko e faʻunga nounou ʻo e ngaahi palōvēpí ʻoku ʻai ai ke faingofua ʻa e muimui kiate kinautolú mo fakamānako, pea ʻi he faʻunga ko ení ʻoku faingofua ai ke akoʻi, ʻiloʻi mo manatuʻi kinautolu. ʻOku nofo maʻu leva ʻa e foʻi fakakaukaú.

7 Ko e sīpinga ʻo e fakamatala ʻi he tohí ʻoku toe fakamānako lahi ia. ʻOku ʻi he sīpinga maau faka-Hepeluú ia. Ko e faʻunga ʻo e konga lahi taha ʻo e tohí ko e maau huʻufataha. ʻOku ʻikai ke ʻai ʻe he meʻá ni ʻa e ngaahi ngataʻanga ʻo e ʻū lainé pe ngaahi vēsí ke ongo tatau, pe leʻo tatau. ʻOku kau ki ai ʻa hono toutou ʻai ʻa e ngaahi laine tatau ke nau ʻomai ʻa e ngaahi fakakaukau pe ngaahi vakai huʻufataha. Ko hono fakaʻofoʻofá mo e mālohi ʻo e fakahinohinó ʻoku nofo ia ʻi he fakakaukau toutou ʻai ko ʻení. Ko e ngaahi foʻi fakakaukaú ʻe tatau nai pe faikehekehe, ka ko e mālohi ʻo e faitataú ʻoku ʻi ai ia ke ne ʻomai ha fakalahi ki he foʻi fakakaukaú, ʻai ke lahi ange ʻa e vakaí, pea ke fakapapauʻi ke fakamahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻi he foʻi fakakaukaú. Ko e ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi tuʻunga huʻufataha tataú ʻoku maʻu ia ʻi he Palovepi 11:25; 16:18; mo e 18:​15, mo e ngaahi fakatātā ʻo e huʻufataha lahi ange ʻo e faikehekehé ʻi he Palovepi 10:​7, 30; 12:25; 13:25; mo e 15:8. Ko e toe sīpinga ʻe taha ʻo e anga hono faʻungá ʻoku maʻu tonu ia ʻi he ngataʻanga ʻo e tohí. (Pal. 31:​10-31) Ko e ngaahi veesi ʻe 22 ʻi aí ʻoku fokotuʻutuʻu ia koeʻuhi ʻi he lea faka-Hepeluú ʻoku kamata ʻa e veesi taki taha ʻaki ʻa e mataʻitohi hono hoko ʻo e ʻalafapeti faka-Hepeluú, ʻo hoko eni ko e sīpinga ʻakolositiki ia ʻoku toe ngāueʻaki ʻi he ngaahi saame ʻe niʻihi. Ki he fakaʻofoʻofá ʻoku ʻikai ha huʻufataha ʻo e sīpinga ko ení ʻi he ngaahi tohi motuʻá.

8 Ko e alafalalaʻanga ʻo e Palovepí ʻoku toe fakahaaʻi ia ʻi hono ngāue lahi ʻaki ʻa e tohí ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻi hono fakahaaʻi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni fekauʻaki mo e ʻulungāangá. Naʻe hā mahino naʻe mātuʻaki maheni ʻa Sēmisi mo e Palovepí peá ne ngāueʻaki ʻa hono ngaahi tefitoʻi moʻoni tefitó ʻi he akonaki lelei naʻá ne ʻoange ki he ʻulungāanga faka-Kalisitiané. (Fakafehoanaki ʻa e Palovepi 14:29; 17:27 mo e Semisi 1:​19, 20; Palovepi 3:34 mo e Semisi 4:6; Palovepi 27:1 mo e Semisi 4:​13, 14.) Ko e ngaahi lave fakahangatonu ki he Palovepí ʻoku toe maʻu ia ʻi he ngaahi potutohi hoko haké: Loma 12:20​—Palovepi 25:​21, 22; Hepelu 12:​5, 6​—Palovepi 3:​11, 12; 2 Pita 2:22​—Palovepi 26:11.

9 Tānaki atu ki aí, ʻoku fakahaaʻi tonu ʻe he Palovepí ʻa ʻene feongoongoi mo e toenga ʻo e Tohi Tapú, ʻo fakamoʻoniʻi ai ʻa ʻene hoko ko ha konga ʻo e “potu Folofola kotoa pe.” ʻOkú ne fakahoko mai ʻa e fāʻūtaha fakaofo ʻo e fakakaukaú ʻi he taimi ʻoku fakafehoanaki ai mo e Lao ʻa Mōsesé, akonaki ʻa Sīsuú, mo e ngaahi tohi ʻa e kau ākonga mo e kau ʻapositolo ʻa Sīsuú. (Sio ki he Palovepi 10:16​—1 Kolinito 15:58 mo e Kaletia 6:​8, 9; Palovepi 12:25​—Mātiu 6:25; Palovepi 20:20​—Ekisoto 20:12 mo e Mātiu 15:4.) Naʻa mo e taimi ʻoku lave ai fekauʻaki mo e ngaahi poini hangē ko hono teuteu ʻo e foʻi māmaní ke nofo ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku fāʻūtaha ai ʻi he fakakaukaú mo e kau tohi Tohi Tapu kehé.​—Pal. 3:​19, 20; Sen. 1:​6, 7; Siope 38:​4-11; Sāme 104:​5-9.

10 Ko e toe fakamoʻoni ki he fakamānavaʻi fakaʻotua ʻo e tohí ko ʻene tonu fakasaienisí, tatau ai pē pe ʻoku fekauʻaki ʻa e palōvēpí mo ha tefitoʻi moʻoni fakakemikale, fakafaitoʻo, pe moʻui. ʻOku hā mahino ʻoku fakamatala ʻa e Palovepi 25:20 ki he ngaahi fefioʻaki ʻa e ʻēsití mo e ʻalakalaí. ʻOku loto-tatau ʻa e Palovepi 31:​4, 5 mo e ngaahi ʻilo fakasaienisi ʻi onopooni ʻo pehē ʻoku fakavaivaiʻi ʻe he ʻolokaholó ʻa e ngaahi ngāue ʻa e fakakaukaú. ʻOku loto-tatau ʻa e kau toketā mo e kau ako tokolahi ki he meʻakaí ko e honé ko ha meʻakai fakatupu moʻui lelei ia, ʻo fakamanatu mai ai ʻa e palōvēpí: “Tama, ke ke kai honi, he ʻoku sai.” (Pal. 24:13) Ko e ngaahi vakai fakaeonopooni ki he sinó mo e ʻatamaí ʻoku ʻikai foʻou ia ki he Palovepí. “Ko e loto fiefia ko e faitoʻo lelei.”—17:22; 15:17.

11 Ko e moʻoni, he mātuʻaki kakato ē ko e kāpui ʻi he tohi ʻa Palovepí ʻa e fiemaʻu mo e tuʻunga kotoa ʻo e tangatá ʻo pehē ai ʻe ha mataotao ʻe taha: “ʻOku ʻikai ha felāveʻiʻaki ʻi he moʻuí ʻa ia ʻoku taʻeʻiai hano fakahinohino totonu, ʻikai ha hehema lelei pe kovi ʻoku taʻeʻiai hano fakaueʻiloto pe fakatonutonu totonu. Ko e tuʻunga ʻilo ʻa e tangatá ʻoku ʻomai ia ʻi he feituʻu kotoa pē ʻo felāveʻi tonu mo e ʻOtuá, . . . pea ʻoku ʻaʻeva ʻa e tangatá ʻo hangē ʻoku ʻi he ʻao ʻo hono Tokotaha-Ngaohí mo e Fakamāú . . . Ko e faʻahinga angaʻitangata kotoa pē ʻoku maʻu ia ʻi he tohi motuʻa ko ení; pea neongo ko e fakamatala nounou ia ʻi he taʻu ʻe tolu afe kuo maliu atú, ʻoku kei moʻoni pē ʻo tatau mo natula ʻo hangē hano fakamatalaʻi mai pē he taimí ni mei hono fakatātā moʻuí.”​—Dictionary of the Bible ʻa Smith, 1890, Vol. III, peesi 2616.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

19 Ko e taumuʻa ʻaonga ʻo e Palovepí ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi he ngaahi veesi kamatá: “Ko e meʻa ke ʻilo poto ai mo e akonaki; ke sivi ʻa e ngaahi lea ʻuhinga: ko e meʻa ke maʻu ai ʻa e akonaki fakapoto, ʻa e totonu, mo e faka-konisitutone, mo e tāu: ko e meʻa ke ʻatu fakapotopoto kiate kinautolu ʻoku hehemangofua, ʻa e ʻiloʻilo mo e fakakaukau ki he talavou.” (1:​2-4) ʻI he feongoongoi mo e taumuʻa ko ia kuo fakamatalaʻí, ʻoku fakamamafaʻi ʻe he tohí ʻa e ʻiló, potó mo e mahinó, ʻa ia ko kinautolu taki taha ʻoku ʻaonga ʻi hano founga tefito.

20 (1) Ko e ʻiló ʻa e fiemaʻu lahi ʻa e tangatá, he ʻoku ʻikai lelei ki he tangatá ke tō ki he taʻeʻiló. ʻE ʻikai ʻaupito lava ha taha ke ne maʻu ʻa e ʻilo totonú ʻo taʻekau ai ʻa e manavahē kia Sihová, he ʻoku kamata ʻa e ʻiló ʻi he manavahē ko iá. ʻOku totonu ke ke saiʻia ange ʻi he ʻiló ʻi he koula leleí. Ko e hā hono ʻuhingá? Fakafou ʻi he ʻiló ʻoku fakahaofi ai ʻa e māʻoniʻoní; ʻokú ne taʻofi kitautolu mei he fakavave ki he angahalá. He fiemaʻu ē kiate kitautolu ke kumi ki ai, ke maʻu ia! ʻOku mahuʻinga ia. Ko ia “fanogo ho teliga, bea fanogo ki he lea ae boto, bea fakatokagaʻi ho loto ki he eku ilo.”—22:​17, PM; 1:7; 8:10; 11:9; 18:15; 19:2; 20:15.

21 (2) Ko e potó, ʻa e malava ke ngāueʻaki totonu ʻa e ʻiló ki hono fakahīkihikiʻi ʻo Sihová, “koe mea oku fugani hake.” Maʻu mai ia. Ko hono Matavaí ko Sihova. Ko e poto foaki-moʻuí ʻoku kamata ia ʻi hono ʻiloʻi mo manavahē kia Sihova ko e ʻOtuá​—ʻa ia ko e fakapulipuli lahi ia ʻo e potó. Ko ia, manavahē ki he ʻOtuá, ʻikai ki he tangatá. Ko hono fakasino ʻo e potó ʻoku tuku atu ai ha fanongonongo, ʻo fakaʻaiʻai ʻa e tokotaha kotoa ke fakatonutonu honau ngaahi halá. ʻOku kalanga leʻo-lahi ʻa poto ʻi he ngaahi halá tonu. ʻOku ui mai ʻa Sihova ki he kotoa ʻo e faʻahinga taʻetaukeí mo e faʻahinga ʻoku masiva lotó ke nau afe ʻo fafangaʻiʻaki kinautolu ʻa e mā ʻo e potó. Pea ʻi he manavahē kia Sihová, te nau fiefia ai neongo kapau ʻoku siʻi ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú. ʻOku lahi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e potó; ʻoku ʻaonga lahi ʻa hono ngaahi olá. Ko e potó mo e ʻiló​—ko e ongo meʻa muʻomuʻa tefito eni ki he malava fakaefakakaukaú, ʻa e meʻa te ne maluʻi kitautolú. Hangē ko e ʻaonga mo e lelei ʻa e honé, ʻoku pehē pē mo e potó. ʻOku mahuʻinga ange ia ʻi he koulá; ko ha ʻakau ia ʻo e moʻuí. ʻOku ʻauha ʻa e kakaí ʻi he ʻikai ʻa e potó, he ʻoku fakatolonga ʻe he potó ʻa e moʻuí; ʻoku ʻuhinga iá ko e moʻui.​—4:7; 1:​7, 20-23; 2:​6, 7, 10, 11; 3:​13-18, 21-26; 8:​1-36; 9:​1-6, 10; 10:8; 13:14; 15:​16, 24; 16:​16, 20-24; 24:​13, 14.

22 (3) Tuku kehe ʻa e ʻiló mo e potó, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e mahinó; ko ia ai, “ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻú, maʻu ʻa e mahinó.” Ko e mahinó ko e malava ia ke sio ki ha meʻa ʻi hono ngaahi konga fehokotakí; ʻoku ʻuhinga iá ko e ʻiloʻilo, ʻo manatuʻi maʻu pē ʻa e ʻOtuá, he ʻoku ʻikai lava ke falala ʻa e tangatá ki he mahino pē ʻaʻaná. He taʻemalava fakaʻaufuli ē ke maʻu ʻa e mahinó pe ʻiloʻiló kapau ʻoku ngāue ha taha ʻo fakafepaki kia Sihova! Ke ʻai ia ko ʻetau meʻa, kuo pau ke tau kumi vēkeveke ʻa e mahinó ʻo hangē ko ha koloa fufuú. Ke mahinó, kuo pau ke tau maʻu ʻa e ʻiló. Ko e kumi ki he ʻiló ʻa ia ʻoku fai ʻe he tokotaha mahinó ʻoku fakapaleʻi, pea ʻoku ʻi muʻa ʻiate ia ʻa e potó. ʻOku maluʻi ia mei he ngaahi tōʻanga taʻefaʻalaua ʻi he māmani ko ení, hangē ko ia mei he kakai kovi tokolahi fau ʻa ia te nau feinga nai ke fakataueleʻi ha taha ke ʻaʻeva mo kinautolu ʻi he hala ʻo e fakapoʻulí. ʻOku fai ʻa e fakamālō kia Sihova ko e ʻOtuá​—ko e Matavai ʻo e ʻilo, poto mo e mahino ʻoku foaki moʻuí!​—4:​7, NW; 2:​3, 4; 3:5; 15:14; 17:24; 19:8; 21:30.

23 ʻI he feongoongoi mo e taumuʻa ʻaonga ʻo e Palovepí, ʻoku ʻomai ʻe he tohí ha akonaki lahi ʻo e poto ʻoku fakamānavaʻi ke ne tokoniʻi kitautolu ke maʻu ʻa e mahinó pea maluʻi ʻa e lotó, “he ʻoku founga mei ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻasi ʻi he moʻui.” (4:23) Ko e meʻa hoko haké ko ha filifili ia ʻo e akonaki lelei ʻoku fakamamafaʻi ʻi he kotoa ʻo e tohí.

24 Faikehekehe ʻa e fulikivanú pea mo e māʻoniʻoní: Ko e tokotaha fulikivanú ʻe maʻu ia ʻi heʻene ngaahi founga pikopikó, pea ʻe ʻikai fakahaofi ia ʻe heʻene koloá ʻi he ʻaho ʻo e houhaú. Ko e tokotaha māʻoniʻoní ʻoku ʻi he laine ia ki he moʻuí pea ʻe fakapaleʻi ia ʻe Sihova.​—2:​21, 22; 10:​6, 7, 9, 24, 25, 27-32; 11:​3-7, 18-21, 23, 30, 31; 12:​2, 3, 7, 28; 13:​6, 9; 14:​2, 11; 15:​3, 8, 29; 29:16.

25 Ko e fiemaʻu ʻo ha ngaahi ʻulungāanga maʻá: ʻOku hokohoko fakatokanga ʻa Solomone ʻo fekauʻaki mo e ʻulungāanga taʻetāú. ʻE maʻu ʻe he faʻahinga ʻoku tonó ha mala pea pehē ki he ongoongo-kovi, pea ko honau lumaʻangá ʻe ʻikai mole. ʻE hā ngali melie ʻa e “vai kaihaʻa” ki ha talavou, ka ko e paʻumutú ʻoku iku ia ki he maté pea ʻalu mo ia ʻa e faʻahinga taʻetaukei ʻokú ne maʻukoviá. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau tō ki he luo loloto ʻo e ʻulungāanga taʻetāú ʻoku liʻaki kinautolu ʻe Sihova.​—2:​16-19; 5:​1-23; 6:​20-35; 7:​4-27; 9:​13-18; 22:14; 23:​27, 28.

26 Ko e fiemaʻu ʻo e mapuleʻi-kitá: ʻOku fakahalaiaʻi ʻa e konaá mo e faʻa kaí. Ko e faʻahinga kotoa te nau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá kuo pau ke nau tōʻongaʻaki ʻa e kai mo e inu fakafuofuá. (20:1; 21:17; 23:​21, 29-35; 25:16; 31:​4, 5) Ko e faʻahinga ko ē ʻoku nau tuai ki he ʻitá ʻoku nau fonu ʻi he ʻiloʻiló pea ʻoku nau lahi ange ʻi ha tangata toʻa ʻokú ne kapa ha kolo. (14:​17, 29; 15:​1, 18; 16:32; 19:11; 25:​15, 28; 29:​11, 22) ʻOku toe fiemaʻu ʻa e mapuleʻi-kitá ke fakaʻehiʻehi mei he meheká mo e fuaʻá, ʻa ia ʻoku fakapopo ia ki hoto huí.​—14:30; 24:1; 27:4; 28:22.

27 Ngāueʻaki fakapotopoto mo e taʻefakapotopoto ʻo e leá: Ko e lea mioʻí, ko e tokotaha lauʻikovi loí, ko e fakamoʻoni loí, pea mo e tokotaha kākaá ʻe fakaeʻa, he ʻoku nau fakalielia kia Sihova. (4:24; 6:​16-19; 11:13; 12:​17, 22; 14:​5, 25; 17:4; 19:​5, 9; 20:17; 24:28; 25:18) Kapau ʻoku leaʻaki ʻe hoto ngutú ʻa e ngaahi meʻa leleí, ko ha matavai ia ʻo e moʻuí; ka ko e ngutu ʻo e tokotaha valé ʻokú ne fakatupunga ʻa ʻene ʻauhá. “Oku i he elelo ae bule ki he mate moe moui: bea ko kinautolu oku ofa ki ai te nau kai a hono fua.” (18:​21, PM) Ko e lauʻikovi loí, kākaá, fakahekeheké mo e ngaahi lea fakavavé ʻoku fakahalaiaʻi. Ko e ʻalunga ia ʻo e potó ke leaʻaki ʻa e moʻoní, ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá.​—10:​11, 13, 14; 12:​13, 14, 18, 19; 13:3; 14:3; 16:​27-30; 17:​27, 28; 18:​6-8, 20; 26:28; 29:20; 31:26.

28 Ko e fakavalevale ʻo e loto-mahikihikí pea mo e fiemaʻu ʻo e anga-fakatōkilaló: Ko e tokotaha loto-mahikihikí ʻokú ne hiki hake ia tonu ki ha tuʻunga ʻoku ʻikai moʻoni te ne maʻu, ko ia ai ʻokú ne tō. Ko e mahikihiki ʻi he lotó ʻoku fakalielia ia kia Sihova, ka ʻokú ne foaki ki he faʻahinga ʻoku anga-fakatōkilaló ʻa e poto, lāngilangi, koloa mo e moʻui.​—3:7; 11:2; 12:9; 13:10; 15:33; 16:​5, 18, 19; 18:12; 21:4; 22:4; 26:12; 28:​25, 26; 29:23.

29 Tōtōivi, ʻikai mamio: ʻOku lahi ʻa e ngaahi fakamatala ki ha tokotaha fakapikopiko. ʻOku totonu ke ne ʻalu ki he loó ki ha lēsoni pea hoko ai ʻo poto. ʻOi, ka ko e tokotaha tōtōiví​—ko iá te ne tuʻumālie!​—1:32; 6:​6-11; 10:​4, 5, 26; 12:24; 13:4; 15:19; 18:9; 19:​15, 24; 20:​4, 13; 21:​25, 26; 22:13; 24:​30-34; 26:​13-16; 31:​24, 25.

30 Feohi totonú: ʻOku fakavalevale ke feohi mo e faʻahinga ko ē ʻoku ʻikai te nau manavahē kia Sihová, mo e faʻahinga fulikivanú pe seselé, mo e kakai loto-ʻitá, mo e faʻahinga fakamafola laú, pe ko e kau faʻa kaí. ʻI hono kehé, feohi mo e faʻahinga ʻoku potó, pea te ke hoko ai ʻo toe poto ange.​—1:​10-19; 4:​14-19; 13:20; 14:7; 20:19; 22:​24, 25; 28:7.

31 Fiemaʻu ʻa e tautea mo e fakatonutonu: “Koia oku ofa ki ai a Jihova oku ne tautea,” pea ko e faʻahinga ʻoku nau tokanga ki he akonaki ko ení ʻoku nau ʻi he hala ki he lāngilangí mo e moʻuí. Ko ia ʻokú ne fehiʻa ki he tauteá te ne hoko ʻo ongoongo-kovi.​—3:​11, 12, PM; 10:17; 12:1; 13:18; 15:​5, 31-33; 17:10; 19:25; 29:1.

32 Faleʻi ki he hoko ko ha uaifi leleí: ʻOku toutou fakatokanga mai ʻa e Palovepí fekauʻaki mo e hoko ʻa ha uaifi ʻo fakakikihi mo tōʻonga fakamaá. Ko e uaifi poto, lavameʻa mo manavahē-ʻOtuá ʻoku nofo ʻa e lao ʻo e ʻofá ʻi hono ʻeleló; ko ha taha pē ʻokú ne maʻu ha uaifi pehē ʻokú ne maʻu ʻa e hōifua meia Sihová.​—12:4; 18:22; 19:​13, 14; 21:​9, 19; 27:​15, 16; 31:​10-31.

33 Ko hono tauhi hake ʻo e fānaú: Akoʻi tuʻumaʻu kiate kinautolu ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ke ʻoua ʻe “ngalo” ʻiate kinautolu. ʻOhake kinautolu mei he valevalé ʻi he fakahinohino ʻa Sihová. ʻOua ʻe taʻofi ʻa e vaʻakaú ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí; ʻi he tuʻunga ko hono fakahāhā ʻo e ʻofá, ko e vaʻakaú mo e tauteá ʻokú na foaki poto ki ha tamasiʻi. Ko e faʻahinga ko ē ʻoku nau tauhi hake ʻa e fānaú ʻi he founga ʻa e ʻOtuá te nau maʻu ʻa e fānau ʻoku poto ʻa ia te nau ʻomai ʻa e fiefia mo e leleiʻia lahi ki he tamaí mo e faʻeé.​—4:​1-9; 13:24; 17:21; 22:​6, 15; 23:​13, 14, 22, 24, 25; 29:​15, 17.

34 Fatongia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé: ʻOku toutou fakamamafaʻi eni ʻi he Palovepí. Ko e tokotaha potó kuo pau ke ne fakamafola atu ʻa e ʻiló maʻá e lelei ʻa e niʻihi kehé. Kuo pau ke toe nima-homo ha tokotaha ʻi hono fakahaaʻi ʻa e ʻofa ki he faʻahinga ʻoku masivá, pea ʻi he fai peheé, ʻokú ne foaki moʻoni ai kia Sihova, ʻa ia ʻokú ne fakapapauʻi te ne totongi fakafoki mai.​—11:​24-26; 15:7; 19:17; 24:​11, 12; 28:27.

35 Falala kia Sihova: ʻOku aʻu ʻa e Palovepí ki he uho ʻo ʻetau palopalemá ʻi hono akonaki mai ke tau falala kakato ki he ʻOtuá. Kuo pau ke tau fakaongo kia Sihova ʻi he kotoa hotau halá. ʻE palani nai ʻe ha tangata ʻa hono ʻalungá, ka kuo pau ke tataki ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi laká. Ko e huafa ʻo Sihová ko ha taua mālohi, ʻa ia ʻoku lele ki ai ʻa e māʻoniʻoní ʻo maʻu ai ʻa e maluʻangá. Tuʻu hoʻo ʻamanakí ʻia Sihova pea hanga ki heʻene Folofolá ki he tatakí.​—3:​1, 5, 6; 16:​1-9; 18:10; 20:22; 28:​25, 26; 30:​5, 6.

36 He ʻaonga ē ko e tohi Palovepí ki hono akonakiʻi mo hono valokiʻi kitautolu mo e niʻihi kehé! ʻOku ʻikai ha tafaʻaki ʻi he vahaʻangatae fakaetangatá ʻe hā ʻoku taʻetokangaʻi. ʻOku ʻi ai ha taha ʻokú ne fakamavaheʻi ia mei hono kaungālotu ki he ʻOtuá? (18:1) ʻOku ʻi ai ha taha tuʻunga māʻolunga ʻe aʻu ki he ngaahi fakamulitukú ki muʻa ke ne fanongo ki he ongo faʻahí fakatouʻosi ʻo ha meʻa? (18:17) ʻOku hoko ha taha ʻo fai fakakata fakatuʻutāmaki? (26:​18, 19) ʻOku hehema ha taha ke filifilimānako? (28:21) Ko e tangata pisinisi ʻi hono falekoloá, ko e faama ʻi heʻene ngoué, ko e husepānití mo e uaifí mo e fānaú​—ʻoku nau maʻu kotoa ʻa e fakahinohino lelei. ʻOku tokoniʻi ʻa e ngaahi mātuʻá koeʻuhi ke lava ʻo nau fakaeʻa ʻa e ngaahi tauhele lahi ʻoku tuku toi mai ʻi he hala ʻo e talavoú. ʻOku lava ʻa e faʻahinga ʻoku potó ʻo akoʻi ʻa e faʻahinga taʻetaukeí. ʻOku ʻaonga ʻa e ngaahi palōvēpí ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau nofo ai; ko e fakahinohino mo e akonaki ʻa e tohí ʻoku ʻikai ʻaupito ke ʻosi hono kuongá: “Ko e tohi ʻa Palovepí,” ko e lea ia ʻi he taimi ʻe taha ʻa e faiako ʻAmelika ko William Lyon Phelps, “ʻoku laka ange ia mo e kuongá ʻi he nusipepa ʻo e pongipongi ní.”a ʻOku laka mo e kuongá, fakapotopoto, mo ʻaonga ki he akonakí ʻa e tohi Palovepí koeʻuhi ko e fakamānava ia ʻa e ʻOtuá.

37 ʻI heʻene hoko ʻo ʻaonga ki hono fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá, ko e tohi Palovepí, ʻa ia ko e meimei leaʻaki kotoa ʻe Solomone, ʻokú ne fakatafokiʻi ʻa e tangatá ki he ʻOtua Māfimafi-Aoniú. Naʻe fai pehē foki mo Sīsū Kalaisi, ʻa e tokotaha ʻoku lave ki ai ʻi he Mātiu 12:42 ko e “meʻa ʻoku lahi ʻia Solomone.”

38 He fakamālō ē ko kitautolu ʻi he hoko ʻa e Tokotaha poto tuʻu-ki-muʻa ko ení ko e fili ia ʻa Sihova ke hoko ko e Hako ʻo e Puleʻangá! Ko hono taloní ia ʻa ia “e fokotuu mau ai hono nofoa fakaeieiki i he maonioni” ki ha pule melino ʻe lāngilangiʻia lahi mamaʻo ange ia naʻa mo ia naʻe ʻo Tuʻi Solomoné. Fekauʻaki mo e pule ko ia ʻa e Puleʻangá, ʻe pehē ai, “Oku fakamoui ae tuʻi e he aloofa moe mooni: bea oku fokotuu mau hono nofoa i he aloofa.” ʻE fakaava ʻe he meʻa ko iá ha founga-pule taʻengata ʻo e māʻoniʻoni maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa ia ʻoku toe pehē ʻe he Palovepí fekauʻaki mo ia: “Ko e tuʻi ʻoku fai moʻoni ʻa e fakamaau ʻo e masiva, ko hono taloni ʻe tuʻu ʻo taʻengata.” Ko ia ai, ʻoku tau hoko ʻo houngaʻia ʻi he fiefia he ʻikai ngata pē ʻi hono fakamaama ʻe he Palovepí hotau hala ki he ʻiló, potó, mo e mahinó, pea pehē ki he moʻui taʻengatá, ka, ko e meʻa mahuʻinga angé, ʻoku nau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ko e Matavai ʻo e poto moʻoní, ʻa ia ʻokú ne tokonaki mai fakafou ʻia Kalaisi Sīsū, ko e ʻEa ʻo e Puleʻangá. ʻOku tānaki mai ʻe he Palovepí ʻa e meʻa lahi ki heʻetau mahinoʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoni ʻa ia ʻoku pule ai he taimi ní.​—Pal. 25:​5, PM; 16:​12, PM; 20:28; 29:14.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Treasury of the Christian Faith, 1949, pulusi ʻe Stuber mo Clark, peesi 48.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share