-
ʻOku Tau Ō ki Fē ʻi he Taimi ʻOku Tau Mate Aí?Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
-
-
VAHE ONO
ʻOku Tau Ō ki Fē ʻi he Taimi ʻOku Tau Mate Aí?
1-3. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻeke ʻe he kakaí fekauʻaki mo e maté, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e tali ki ai ʻa e ngaahi lotu ʻe niʻihi?
ʻOKU talaʻofa ʻa e Tohi Tapú ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho “ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate.” (Fakahā 21:4) ʻI he Vahe 5, naʻa tau ako ai ʻoku ʻai ʻe he huhuʻí ke tau malava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Ka ʻoku kei mate pē ʻa e kakaí. (Tangata Malanga 9:5) Ko ia ko e taha eni ʻo e ngaahi fehuʻi lalahi ʻoku tau ʻeké, Ko e hā ʻoku hoko kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau mate aí?
2 Ko e tali ki he fehuʻi ko iá ʻoku tautefito ʻene mahuʻingá ʻi he taimi ʻoku mate ai ha taha ʻoku tau ʻofa ai. ʻOku tau fifili nai: ‘ʻOkú ne ʻalú ki fē? ʻOkú ne sio mai kiate kitautolu? ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu? ʻE faifai ange pea tau toe sio kiate ia?’
3 ʻOku tali ʻe he ngaahi lotú ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá ʻi he founga kehekehe. ʻOku akoʻi ʻe he niʻihi kapau ko ha tokotaha lelei koe, te ke ʻalu ki hēvani pea kapau ko ha tokotaha kovi koe, ʻe tutu koe ʻi heli. ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻi he taimi ʻokú ke mate aí ʻokú ke hoko ko ha laumālie pea nofo mo e ngaahi mēmipa ʻo ho fāmilí ʻa ia kuo nau ʻosi maté. Pea ʻoku pehē ʻe he niʻihi ʻi he hili hoʻo mate pea fakamāuʻí, ʻe toe fanauʻi foʻou mai koe, pe toe moʻui mo ha sino kehe, ko ha tokotaha kehe nai pe naʻa mo e hoko ko ha manu.
4. Ko e hā ʻa e foʻi fakakaukau tefito ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi lotú ʻo fekauʻaki mo e maté?
4 ʻOku hā ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi lotú ʻa e ngaahi meʻa mātuʻaki kehekehe. Ka ko e meimei kotoa ʻo kinautolú ʻoku nau akoʻi ʻa e foʻi fakakaukau tefito pē ʻe taha. ʻOku nau akoʻi ʻi he taimi ʻoku mate ai ha tangata, ʻoku hokohoko atu ʻa e moʻui hano konga. ʻOku moʻoni ia?
ʻOKU TAU Ō KI FĒ ʻI HE TAIMI ʻOKU TAU MATE AÍ?
5, 6. Ko e hā ʻoku hoko kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau mate aí?
5 ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku hoko kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau mate aí, pea kuó ne tala mai ʻi he taimi ʻoku mate ai ha tahá, ʻoku ngata ʻa ʻene moʻuí. Ko e maté ko e fehangahangai ia ʻo e moʻuí. Ko ia ʻi he taimi ʻoku mate ai ha tahá, ko ʻene ngaahi ongoʻí mo ʻene ngaahi manatú ʻoku ʻikai ke hokohoko atu ʻene moʻuí ʻi ha feituʻu kehe.a ʻI he taimi ʻoku tau mate aí ʻoku ʻikai lava ke tau sio, ʻoku ʻikai lava ke tau fanongo, pea ʻoku ʻikai lava ke tau toe fakakaukau.
6 Naʻe tohi ʻe Tuʻi Solomone “ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ha momoʻi meʻa.” Ko e kau maté ʻoku ʻikai lava ke nau ʻofa pe fehiʻa, pea “ʻoku ʻikai ha ngāue pe ha palani pe ha ʻilo pe ha poto ʻi he Faʻitoká.” (Lau ʻa e Tangata Malanga 9:5, 6, 10.) Pea ʻi he Saame 146:4, ʻoku tala mai ai ʻe he Tohi Tapú ʻi he taimi ʻoku mate ai ha tahá, ko “ʻene ngaahi fakakaukaú” ʻoku mate.
MEʻA NAʻE LEAʻAKI ʻE SĪSŪ FEKAUʻAKI MO E MATÉ
Naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau moʻui taʻengata ʻi he māmaní
7. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e maté?
7 ʻI he mate ʻa hono kaumeʻa lelei ko Lāsalosí, naʻe pehē ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Ko Lāsalosi ko hotau kaumeʻá kuó ne mohe.” Ka naʻe ʻikai ke ʻuhinga ʻa Sīsū ia naʻe mālōlō pē ʻa Lāsalosi. Naʻe toe pehē ʻe Sīsū: “Kuo mate ʻa Lāsalosi.” (Sione 11:11-14) Ko ia naʻe fakahoa ʻe Sīsū ʻa e maté ki he mohe. Naʻe ʻikai te ne pehē naʻe ʻi hēvani ʻa Lāsalosi pe naʻá ne ʻi he ngaahi mēmipa ʻo hono fāmilí ʻa ia kuo nau maté. Pea naʻe ʻikai te ne pehē naʻe faingataʻaʻia ʻa Lāsalosi ʻi heli pe naʻe toe fanauʻi mai ko ha tangata ʻe taha pe ko ha monumanu. ʻIkai, naʻe hangē ia naʻe mohe maʻu ʻa Lāsalosí. ʻOku fakahoa ʻe he ngaahi potu folofola kehe ʻa e maté ki ha mohe maʻu. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻi he taimi naʻe tāmateʻi ai ʻa Sitīvení, “naʻá ne mohe leva ʻi he maté.” (Ngāue 7:60) Naʻe toe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi naʻa nau “mohe ʻi he maté.”—1 Kolinitō 15:6.
8. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe ʻikai ke fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau mate?
8 Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĀtama mo ʻIvi koeʻuhí ke faifai atu pē peá na mate? ʻIkai! Naʻe fakatupu kinaua ʻe Sihova ke na fiefia ʻi he moʻuí ʻo taʻengata fakataha mo e moʻui haohaoa. ʻI hono ngaohi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e holi ke moʻui taʻengata. (Tangata Malanga 3:11) ʻOku ʻikai loto ʻa e ngaahi mātuʻá ke sio ʻoku tupu hake ʻenau fānaú ʻo motuʻa pea mate, pea ʻoku ongoʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa tatau ʻo fekauʻaki mo kitautolu. Ka ʻo kapau naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá kitautolu ke tau moʻui taʻengata, ko e hā ʻoku tau mate aí?
KO E HĀ ʻOKU TAU MATE AÍ?
9. Ko e hā naʻe fakaʻatuʻi ai ʻa e fekau naʻe ʻoange ʻe Sihova kia ʻĀtama mo ʻIví?
9 ʻI he ngoue ʻo ʻĪtení, naʻe tala ange ai ʻe Sihova kia ʻĀtama: “ʻE lava ke ke kai mei he ʻakau kotoa pē ʻo e ngoué ʻa ia ʻokú ke saiʻia aí. Ka ko e ʻakau ʻo e ʻilo ʻo e leleí mo e koví, kuo pau ke ʻoua te ke kai mei ai, he ʻi he ʻaho te ke kai ai mei aí ko e moʻoni te ke mate.” (Sēnesi 2:9, 16, 17) Ko e fekau māʻalaʻala ko iá naʻe ʻikai faingataʻa ke talangofua ki ai, pea naʻe maʻu ʻe Sihova ʻa e totonu ke ne tala kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e meʻa ʻoku leleí mo e meʻa ʻoku koví. ʻI he talangofua kia Sihová, te na fakahāhā ai kiate ia naʻá na fakaʻapaʻapaʻi hono mafaí. Te na fakahāhā foki ai kiate ia ʻa ʻena fakamālō ki he meʻa kotoa pē kuó ne foaki ange kiate kinauá.
10, 11. (a) Naʻe anga-fēfē hono takihalaʻi ʻe Sētane ʻa ʻĀtama mo ʻIví? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai ai ha kalofanga ki he meʻa naʻe fai ʻe ʻĀtama mo ʻIví?
10 Ko e meʻa fakamamahí, naʻe fili ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke na talangataʻa kia Sihova. Naʻe pehē ʻe Sētane kia ʻIvi: “Ko e moʻoni koā naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ʻo pehē kuo pau ke ʻoua te mo kai mei he ʻakau kotoa pē ʻo e ngoué?” Naʻe tali ange ʻe ʻIvi: “ʻE lava ke ma kai ʻa e fua ʻo e ʻuluʻakau ʻo e ngoué. Ka kuo folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e fua ʻo e fuʻu ʻakau ʻoku ʻi he loto ngoué: ‘Kuo pau ke ʻoua te mo kai mei ai, ʻio, kuo pau ke ʻoua te mo ala ki ai; he ka pehē, te mo mate.’”—Sēnesi 3:1-3.
11 Naʻe pehē leva ʻe Sētane: “ʻE ʻikai moʻoni te mo mate. He ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ko e ʻaho pē ko ia te mo kai ai mei aí, ʻe ʻā homo matá pea te mo hangē ko e ʻOtuá, ʻo ʻilo ʻa e leleí mo e koví.” (Sēnesi 3:4-6) Naʻe loto ʻa Sētane ke fakakaukau ʻa ʻIvi ʻe lava ke ne fili pē ʻiate ia ʻa e meʻa naʻe leleí mo e meʻa naʻe koví. ʻI he taimi tatau, naʻá ne loi ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻe hokó ʻo kapau te ne talangataʻa. Naʻe pehē ʻe Sētane heʻikai ke mate ʻa ʻIvi, ko ia naʻe kai ai ʻe ʻIvi ha konga ʻo e fuaʻiʻakaú peá ne ʻoange leva ha konga ki hono husepānití. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi naʻe tala ange ʻe Sihova kiate kinaua ke ʻoua te na kai ʻa e fuaʻiʻakaú. ʻI heʻena kai iá, naʻá na fili ai ke talangataʻa ki ha fekau māʻalaʻala mo fakaʻatuʻi. ʻI heʻena kaí, naʻá na fakahāhā ai naʻe ʻikai te na tokaʻi ʻa ʻena Tamai fakahēvani ʻofá. ʻOku ʻikai ha kalofanga ki he meʻa naʻá na faí!
12. Ko e hā ʻoku mātuʻaki fakamamahi ai ʻa e talangataʻa ʻa ʻĀtama mo ʻIvi kia Sihová?
12 He meʻa fakamamahi moʻoni ko hono taʻetokaʻi pehē ʻe heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ʻa hona Tokotaha-Fakatupú! ʻE fēfē hoʻo ongoʻí kapau naʻá ke ngāue mālohi ʻi hono tauhi hake ha foha mo ha ʻofefine peá na angatuʻu atu leva kiate koe ʻo fai ʻa e meʻa fehangahangai mei he meʻa naʻá ke kole ange ke na faí? ʻIkai te ke loto-mamahi ai?
Naʻe haʻu ʻa ʻĀtama mei he efú, pea naʻá ne foki ki he efú
13. Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa Sihova ʻi heʻene pehē “ko e efu te ke foki ki aí”?
13 ʻI heʻena talangataʻá, naʻe mole ai meia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e faingamālie ke moʻui taʻengatá. Naʻe tala ange ʻe Sihova kia ʻĀtama: “He ko e efu koe pea ko e efu te ke foki ki aí.” (Lau ʻa e Sēnesi 3:19.) Naʻe ʻuhinga iá ʻe toe hoko ʻa ʻĀtama ko e efu, ʻo hangē pē naʻe ʻikai ʻaupito ke fakatupu iá. (Sēnesi 2:7) ʻI he hili ʻa e faiangahala ʻa ʻĀtamá, naʻá ne mate pea ʻikai ʻaupito ke ne toe moʻui.
14. Ko e hā ʻoku tau mate aí?
14 Kapau naʻe talangofua ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he ʻOtuá, te na kei moʻui pē ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Ka ʻi heʻena talangataʻa kiate iá, naʻá na faiangahala, pea faifai atu pē ʻo na mate. Ko e angahalá ʻoku hangē ia ko ha mahaki fakalilifu kuo tau maʻu tukufakaholo mei heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá. Ko kitautolu kotoa ʻoku fanauʻi mai ko e kau angahala, pea ko e ʻuhinga ia ʻoku tau mate aí. (Loma 5:12) Ka ʻoku ʻikai ko e taumuʻa ia ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe ʻikai ʻaupito fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke mate ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻoku ui ʻe he Tohi Tapú ʻa e maté ko ha “fili.”—1 Kolinitō 15:26.
ʻOKU FAKATAUʻATĀINAʻI KITAUTOLU ʻE HE MOʻONÍ
15. ʻOku fakatauʻatāinaʻi fēfē kitautolu ʻe he moʻoni fekauʻaki mo e maté?
15 Ko e moʻoni fekauʻaki mo e maté ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ngaahi fakakaukau hala lahi. ʻOku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu ʻoku ʻikai ke ongoʻi ʻe he kau maté ha langa pe mamahi. ʻOku ʻikai lava ke tau lea kiate kinautolu, pea ʻoku ʻikai lava ke nau lea mai kiate kitautolu. ʻOku ʻikai lava ke tau tokoni ki he kau maté, pea ʻoku ʻikai lava ke nau tokoni mai kiate kitautolu. ʻOku ʻikai lava ke nau fai mai ha kovi kiate kitautolu, ko ia ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau ilifia kiate kinautolu. Kae kehe, ʻoku tala mai ʻe he ngaahi lotu lahi ʻoku moʻui atu ʻa e kau maté ʻi ha feituʻu pea ʻoku malava ke tau tokoni kiate kinautolu kapau te tau totongi ha paʻanga ki he kau pātelé pe ki he faʻahinga ʻoku vakai ki ai ko e kau tangata māʻoniʻoní. Ka ʻi heʻetau ʻilo ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e maté, ʻoku ʻikai ke kākaaʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi loi ko iá.
16. Ko e hā ʻa e loi ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi lotu lahi ʻo fekauʻaki mo e kau maté?
16 ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e lotu loí ke lohiakiʻi kitautolu pea ʻai ke tau fakakaukau ʻoku kei moʻui pē ʻa e kau maté. Ko e fakatātaá, ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi lotu ʻe niʻihi ko e taimi ʻoku tau mate aí, ʻoku ʻi ai ha konga ʻo kitautolu ʻoku kei hokohoko atu ʻene moʻuí ʻi ha feituʻu kehe. ʻOku akoʻi atu ʻe he lotu ʻokú ke kau ki aí ʻa e meʻa ko iá, pe ʻokú ne akoʻi atu ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e kau maté? ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e ngaahi loi ke fakatafokiʻi ʻaki ʻa e kakaí meia Sihova.
17. Ko e hā ko ha laukovi ai kia Sihova ʻa e fakakaukau ko ia fekauʻaki mo hono tutu ʻa e kakaí ʻi helí?
17 ʻOku fakaʻohovale ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi lotu lahi. Ko e fakatātaá, ʻoku akoʻi ʻe he lotu ʻe niʻihi ʻe tutu ʻa e kakai koví ʻi heli ʻo taʻengata. Ko e loi ko iá ko ha laukovi ia kia Sihova. Heʻikai ʻaupito te ne fakaʻatā ʻa e kakaí ke nau faingataʻaʻia pehē! (Lau ʻa e 1 Sione 4:8.) ʻE fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo ha taha ʻokú ne tautea ha kiʻi tama ʻaki hono tutu ʻa e nima ʻo e kiʻi tamá ʻi ha afi? Te ke fakakaukau ʻokú ne mātuʻaki anga-fakamamahi. Heʻikai te ke loto ke ke ʻiloʻi ʻa e tokotaha ko iá. Pea ko e meʻa tofu pē ia ʻoku fiemaʻu ʻe Sētane ke tau ongoʻi ʻo fekauʻaki mo Sihová!
18. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau manavahē ki he kau maté?
18 ʻOku tala mai ʻe he ngaahi lotu ʻe niʻihi ko e taimi ʻoku mate ai ʻa e kakaí, ʻoku nau hoko ko e ngaahi laumālie. ʻOku akoʻi ʻe he ngaahi lotu ko iá kuo pau ke tau fakaʻapaʻapaʻi pea aʻu ʻo ilifia ʻi he ngaahi laumālie ko iá koeʻuhí ʻe malava ke nau hoko ko e ngaahi kaumeʻa mālohi pe ko e ngaahi fili fakalilifu. ʻOku tui ʻa e kakai tokolahi ki he loi ko iá. ʻOku nau manavahē ki he kau maté, ko ia ʻoku nau lotu ai kiate kinautolu kae ʻikai kia Sihova. Manatuʻi ʻoku ʻikai ke ongoʻi pe ʻiloʻi ʻe he kau maté ha meʻa, ko ia ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau ilifia kiate kinautolu. Ko Sihova ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú. Ko ia ʻa e ʻOtua moʻoní, pea ʻoku totonu ke tau lotu pē kiate ia.—Fakahā 4:11.
19. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻi hono ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e maté?
19 ʻI he taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e maté, ʻoku fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu mei he ngaahi loi fakalotú. Pea ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he moʻoni ko ení ke tau mahinoʻi ʻa e ngaahi talaʻofa fisifisimuʻa kuo fai ʻe Sihova ʻo fekauʻaki mo ʻetau moʻuí pea mo hotau kahaʻú.
20. Ko e hā te tau ako ʻi he vahe hono hokó?
20 ʻI he taimi fuoloa ʻi he kuohilí, naʻe ʻeke ai ʻe ha sevāniti ʻa e ʻOtuá ko hono hingoá ko Siope: “Kapau ʻe mate ha tangata, te ne toe moʻui koā?” (Siope 14:14) ʻOku malava moʻoni ke toe moʻui ha tokotaha kuo mate? Ko e tali ʻoku ʻomai kiate kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he Tohi Tapú ʻoku mātuʻaki fakalotomāfana. Te tau sio ki ai ʻi he vahe hono hokó.
a ʻOku tui ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻoku hanganaki moʻui atu ha laumālie ʻi he hili ʻa e mate ʻa ha taha. Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 17 mo e 18.
-
-
ʻE ʻi Ai ha Toetuʻu!Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
-
-
VAHE FITU
ʻE ʻi Ai ha Toetuʻu!
1-3. Ko e hā kuó ne fakapōpulaʻi kotoa kitautolú, pea ʻe anga-fēfē hono fakatauʻatāinaʻi kitautolu ʻe Sihová?
SIOLOTO atu kuo tautea mate koe ke ke nofo pōpula ʻi ha hia naʻe ʻikai te ke fai. ʻOku ʻikai ha faingamālie ke faifai ange pea fakatauʻatāinaʻi koe. ʻOku hā ngali ʻikai ha ʻamanaki ki ho kahaʻú, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke ke toe fai ki ai. Ka ʻi he mole pē ko ia ʻa e kotoa hoʻo ʻamanakí, ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke ne fakatauʻatāinaʻi koe pea kuó ne talaʻofa te ne tokoniʻi koe! ʻE fēfē hoʻo ongoʻí?
2 Ko e kau pōpula kotoa kitautolu ʻa e maté. Tatau ai pē pe ko e hā ʻoku tau faí, ʻoku ʻikai ha haoʻanga. Ka ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e mālohi ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he maté. Pea kuó ne talaʻofa mai “ko e maté, hotau fili fakaʻosí, ʻe toʻo ʻosi atu ia.”—1 Kolinitō 15:26.
3 Sioloto atu ki he fiefia te ke ongoʻí ʻi he ʻikai fiemaʻu ke ke toe hohaʻa fekauʻaki mo e maté! Ka heʻikai ko e maté pē ʻe toʻo atu ʻe Sihová. Te ne toe fakafoki ki he moʻuí ʻa e faʻahinga kuo nau ʻosi maté. Fakakaukau atu ki he ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá kiate koé. ʻOkú ne talaʻofa ko e faʻahinga “kuo mole honau mālohi ʻi he maté” te nau toe moʻui. (ʻAisea 26:19) Ko e meʻa eni ʻoku ui ʻe he Tohi Tapú ko e toetuʻú.
TAIMI ʻOKU MATE AI HA TAHA ʻOFEINA
4. (a) Ko e hā ʻe lava ke ne ʻomai kiate kitautolu ha fakafiemālie ʻi he taimi ʻoku mate ai ha mēmipa ʻo e fāmilí pe ko ha kaumeʻa? (e) Ko hai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi kaumeʻa ofi ʻo Sīsuú?
4 ʻI he taimi ʻoku mate ai ha mēmipa ʻo e fāmilí pe ko ha kaumeʻa ofi, ʻoku ʻikai lava ke tau kei matuʻuaki ʻetau faingataʻaʻiá mo e mamahí. ʻOku tau ongoʻi ʻoku ʻikai hatau ʻaonga. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke tau fai ke fakafoki mai ʻa e tokotaha ko iá ki he moʻuí. Ka ʻoku ʻomai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu ʻa e fakafiemālie moʻoni. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 1:3, 4.) Tau fakakaukau angé ki he fakatātā ʻe taha ʻoku fakahaaʻi ai ʻa hono lahi ʻo e fiemaʻu ʻe Sihova mo Sīsū ke fakafoki mai ki he moʻuí ʻa e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí. ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻá ne faʻa ʻaʻahi kia Lāsalosi mo hono ongo tuofefiné, ʻa Māʻata mo Mele. Ko e toko tolú ni kotoa ko e ngaahi kaumeʻa lelei ʻo Sīsū. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe ʻofa foki ʻa Sīsū ʻia Māʻata mo hono tokouá pea mo Lāsalosi.” Pea ʻi he ʻaho ʻe taha naʻe mate ai ʻa Lāsalosi.—Sione 11:3-5.
5, 6. (a) Ko e hā naʻe fai ʻe Sīsū ʻi heʻene sio ki he fāmili mo e ngaahi kaumeʻa ʻo Lāsalosí ʻoku nau mamahí? (e) Ko e hā ʻoku fakafiemālie ai hono ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sīsū fekauʻaki mo e maté?
5 Naʻe ʻalu ʻa Sīsū ke fakafiemālieʻi ʻa Māʻata mo Mele. ʻI he fanongo ʻa Māʻata ʻoku haʻu ʻa Sīsuú, naʻá ne ʻalu atu ki he tuʻakoló ke fakafetaulaki kiate ia. Naʻá ne fiefia heʻene sio kia Sīsuú, ka naʻá ne pehē ange kiate ia: “Kapau naʻá ke ʻi heni, ne ʻikai mei mate hoku tuongaʻané.” Naʻe fakakaukau ʻa Māʻata ne mātuʻaki tōmui ʻa Sīsū. ʻI he hili iá, naʻe sio ʻa Sīsū ki he tokoua ʻo Māʻatá, ʻa Mele, ʻoku tangi. ʻI he sio ki heʻena mamahí, naʻá ne ongoʻi mamahi peá ne tangi. (Sione 11:21, 33, 35) Naʻá ne ongoʻi ʻa e mamahi lahi ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku mole atu ai ha taha ʻoku tau ʻofa ai.
6 Ko hono ʻiloʻi ʻoku ongoʻi tatau ʻa Sīsū mo kitautolu fekauʻaki mo e maté ko ha fakafiemālie ia kiate kitautolu. Pea ʻoku hangē pē ʻa Sīsū ko ʻene Tamaí. (Sione 14:9) ʻOku maʻu ʻe Sihova ʻa e mālohi ke ne toʻo atu ʻa e maté ʻo taʻengata, pea ko e meʻa ia kuo vavé ni ke ne faí.
“LĀSALOSI, HŪ MAI KI TUʻA!”
7, 8. Ko e hā naʻe ʻikai loto ai ʻa Māʻata ke toʻo ʻa e fuʻu maká mei he fonualoto ʻo Lāsalosí, ka ko e hā naʻe fai ʻe Sīsuú?
7 ʻI he aʻu atu ʻa Sīsū ki he faʻitoka naʻe tuku ai ʻa e sino ʻo Lāsalosí, kuo ʻosi tāpuni malu mai ʻa e hūʻangá ia ʻaki ha fuʻu maka. Naʻe pehē ange ʻe Sīsū: “Mou toʻo ʻa e maká.” Ka naʻe ʻikai loto ʻa Māʻata ki ai. Naʻe ʻosi ʻi he fonualotó ʻa e sino ʻo Lāsalosí ʻi he ʻaho ʻe fā. (Sione 11:39) Naʻe ʻikai ʻilo ʻe Māʻata ia ʻa e meʻa naʻe teu fai ʻe Sīsū ke tokoni ai ki hono tuongaʻané.
Sioloto atu ki he fiefia ʻa e fāmili mo e ngaahi kaumeʻa ʻo Lāsalosí ʻi heʻene toetuʻú!—Sione 11:38-44
8 Naʻe pehē ʻe Sīsū kia Lāsalosi: “Hū mai ki tuʻa!” Ko e meʻa hono hoko naʻe sio ki ai ʻa Māʻata mo Melé naʻe fakaofo. “Naʻe hū mai leva ki tuʻa ʻa e tangata naʻe maté ʻoku kei lalava hono ongo vaʻé mo hono ongo nimá ʻaki ha ngaahi noʻo.” (Sione 11:43, 44) Naʻe fakafoki mai ʻa Lāsalosi ki he moʻuí! Naʻá ne toe feohi mo hono fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá. Naʻe lava ke nau puke mai ia, ala kiate ia, pea talanoa mo ia. Ko ha mana moʻoni ē! Naʻe fokotuʻu hake ʻe Sīsū ʻa Lāsalosi.
“KIʻI TAʻAHINE, ʻOKU OU TALA ATU KIATE KOE, ‘TUʻU HAKE!’”
9, 10. (a) Ko hai naʻá ne ʻoange kia Sīsū ʻa e mālohi ke ne fokotuʻu hake ʻa e kakaí? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi fakamatala ki he toetuʻú?
9 Naʻe fokotuʻu hake ʻe Sīsū ʻa e kakaí ʻaki hano mālohi pē ʻoʻona? ʻIkai. Ki muʻa ke ne fokotuʻu hake ʻa Lāsalosí, naʻe lotu ʻa Sīsū kia Sihova, pea naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻa e mālohi ke ne fokotuʻu hake ʻa Lāsalosi. (Lau ʻa e Sione 11:41, 42.) Naʻe ʻikai ko Lāsalosi pē ʻa e tokotaha naʻe fokotuʻu haké. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo ha kiʻi taʻahine taʻu 12 naʻe puke lahi. Ko ʻene tamaí, ko Siailosi, naʻe ʻikai haʻane ʻamanaki, pea naʻá ne kōlenga kia Sīsū ke fakamoʻui ia. Ko ʻene kiʻi tama pē ia ʻe tahá. ʻI he lolotonga ʻene talanoa kia Sīsuú, naʻe haʻu ha kau tangata ʻo nau pehē: “Kuo mate ʻa ho ʻofefiné! Ko e hā ke kei fakahohaʻasi ai ʻa e Faiakó?” Ka naʻe pehē ange ʻe Sīsū kia Siailosi: “ʻOua ʻe manavahē, fakahāhā pē ʻa e tuí, pea ʻe fakamoʻui ia.” Naʻá ne ʻalu leva mo Siailosi ki hono ʻapí. ʻI heʻena ofi atu ki he falé, naʻe malava ke sio mo fanongo atu ʻa Sīsū ki he tangi ʻa e kakaí. Naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Tuku e tangí, he naʻe ʻikai te ne mate ka ʻokú ne mohe.” Kuo pau pē naʻe fifili ʻene tamaí mo ʻene faʻeé pe ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsuú. Naʻe kole ange ʻe Sīsū ki he tokotaha kotoa ke nau mavahe peá ne ʻave ʻa e tamaí mo e faʻeé ki he loki naʻe tokoto ai ʻena kiʻi taʻahiné. Naʻe puke mai ʻe Sīsū ʻi he anga-ʻofa ʻa e nima ʻo e kiʻi taʻahiné ʻo ne pehē kiate ia: “Kiʻi taʻahine, ʻoku ou tala atu kiate koe, ‘Tuʻu hake!’” Sioloto atu ki he fiefia ʻa ʻene ongo mātuʻá ʻi heʻene tuʻu hake ʻi he taimi pē ko iá ʻo ne kamata luelué! Naʻe fokotuʻu hake ʻe Sīsū ʻa hona ʻofefiné. (Maʻake 5:22-24, 35-42; Luke 8:49-56) Talu mei he ʻaho ko iá, ʻi heʻena sio pē ki heʻena kiʻi taʻahiné, naʻá na manatuʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sihova maʻanaua fakafou ʻia Sīsuú.a
10 Ko e faʻahinga naʻe fakafoki mai ʻe Sīsū ki he moʻuí naʻa nau toe mate ki mui ai. Ka ko e meʻa ʻoku tau lau ʻo fekauʻaki mo e kakai ko ení ʻoku mahuʻinga he ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ʻamanaki moʻoni. ʻOku loto ʻa Sihova ke fokotuʻu hake ʻa e kakaí, pea te ne fai ia.
MEʻA ʻOKU TAU AKO MEI HE NGAAHI FAKAMATALA KI HE TOETUʻÚ
Naʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e fefine Kalisitiane ko Toakase.—Ngāue 9:36-42
Naʻe fokotuʻu hake ʻe ʻIlaisiā ʻa e tama ʻa ha uitou.—1 Tuʻi 17:17-24
11. Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he Tangata Malanga 9:5 ʻo fekauʻaki mo Lāsalosí?
11 ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he Tohi Tapú “ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ha momoʻi meʻa.” Naʻe moʻoni ia ʻi he tuʻunga ʻo Lāsalosí. (Tangata Malanga 9:5) Hangē pē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, ne hangē pē ia naʻe mohe ʻa Lāsalosí. (Sione 11:11) Lolotonga ʻene ʻi he faʻitoká, naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe Lāsalosi “ha momoʻi meʻa.”
12. ʻOku tau ʻilo fēfē naʻe hoko moʻoni ʻa e toetuʻu ʻa Lāsalosí?
12 ʻI he taimi naʻe fokotuʻu hake ai ʻe Sīsū ʻa Lāsalosí, naʻe sio ai ʻa e kakai tokolahi. Naʻa mo e ngaahi fili ʻo Sīsuú naʻa nau ʻiloʻi naʻá ne fakahoko ʻa e mana ko ení. Naʻe moʻui ʻa Lāsalosi, pea naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he meʻá ni naʻe hoko moʻoni ʻa e toetuʻú. (Sione 11:47) Pehē foki, naʻe ō ʻa e kakai tokolahi ke ʻaʻahi kia Lāsalosi, pea ko hono olá, naʻe kamata ke nau tui naʻe fekauʻi mai ʻa Sīsū ʻe he ʻOtuá. Naʻe ʻikai saiʻia ʻa e ngaahi fili ʻo Sīsuú ʻi he meʻa ko iá, ko ia naʻa nau palani ai ke tāmateʻi fakatouʻosi ʻa Sīsū mo Lāsalosi.—Sione 11:53; 12:9-11.
13. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau fakapapauʻi ʻe fokotuʻu hake ʻe Sihova ʻa e kau maté?
13 Naʻe pehē ʻe Sīsū “ko e faʻahinga kotoa ʻi he ngaahi fonualoto fakamanatú” te nau toetuʻu. (Sione 5:28) ʻOku ʻuhinga ení ko e faʻahinga kotoa ʻa ia ʻoku manatuʻi ʻe Sihová te nau foki mai ki he moʻuí. Ka ke fokotuʻu hake ʻe Sihova ha taha, kuo pau ke ne manatuʻi ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e tokotaha ko iá. ʻE lava moʻoni ke ne fai ia? Sai, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fetuʻu ʻe laui piliona ʻi he ʻunivēsí. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e hingoa ʻo e foʻi fetuʻu taki taha. (Lau ʻa e ʻAisea 40:26.) Kapau ʻoku malava ke ne manatuʻi ʻa e hingoa ʻo e foʻi fetuʻu taki taha, tā ko e moʻoni ʻoku lavangofua pē ke ne manatuʻi ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e faʻahinga kotoa te ne fakafoki mai ki he moʻuí. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, naʻe fakatupu ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē, ko ia ʻoku tau ʻilo ai ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke toe fakafoki mai ʻa e kakaí ki he moʻuí.
14, 15. Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻa Siopé ʻo fekauʻaki mo e toetuʻú?
14 Naʻe tui ʻa e tangata faitōnunga ko Siopé ki he toetuʻú. Naʻá ne ʻeke: “Kapau ʻe mate ha tangata, te ne toe moʻui koā?” Naʻá ne pehē leva kia Sihova: “Te ke ui, pea te u tali atu kiate koe. Te ke holi ki he ngāue ʻa ho nimá.” ʻIo, naʻe ʻiloʻi ʻe Siope ʻoku fakatuʻotuʻa atu ʻa Sihova ki he taimi te ne fokotuʻu hake ai ʻa e kau maté.—Siope 14:13-15.
15 ʻOku ʻai koe ʻe he ʻamanaki ʻo e toetuʻú ke ke ongoʻi fēfē? Te ke fifili nai, ‘Fēfē ʻa hoku fāmilí mo e ngaahi kaumeʻa kuo nau maté, ʻe fokotuʻu hake mo kinautolu?’ ʻOku fakafiemālie ke tau ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu moʻoni ʻe Sihova ke fakafoki mai ʻa e kau maté ki he moʻuí. Tau sio angé ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e feituʻu te nau nofo aí pea mo hai ʻe fokotuʻu haké.
TE NAU “FANONGO KI HONO LEʻÓ PEA TE NAU HŪ MAI KI TUʻA”
16. Ko e hā ʻa e faʻahinga moʻui ʻe fiefia ai ʻa e faʻahinga te nau toetuʻu ke moʻui ʻi he māmaní?
16 ʻI he kuohilí, ko e faʻahinga naʻe fokotuʻu haké naʻa nau toe feohi mo honau fāmilí mo e ngaahi kaumeʻá ʻi heni ʻi he māmaní. ʻE toe hoko eni ʻi he kahaʻú, ka ʻe lelei ʻaupito ange ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e faʻahinga ʻe fakafoki mai ke moʻui ʻi he māmaní te nau maʻu ʻa e faingamālie ke moʻui taʻengata ʻo ʻikai ʻaupito ke toe mate. Pea te nau nofo ʻi ha māmani ʻe kehe ʻaupito ia mei he māmani ʻoku tau nofo ai he ʻaho ní. ʻE ʻikai ke toe ʻi ai ha tau, ʻikai ha faihia, pea ʻikai ha puke.
17. Ko hai ʻe toetuʻú?
17 Ko hai ʻe toetuʻú? Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e “faʻahinga kotoa ʻi he ngaahi fonualoto fakamanatú te nau fanongo ki hono leʻó pea te nau hū mai ki tuʻa.” (Sione 5:28, 29) Pea ʻoku tala mai ʻi he Fakahā 20:13: “Naʻe tuku mai ʻe he tahí ʻa e kau mate naʻe ʻi aí, pea ko mate mo Faʻitoka naʻá na tuku mai ʻa e kau mate naʻe ʻiate kinauá.” ʻIo, ʻe toe moʻui mai ʻa e kakai ʻe laui piliona. Naʻe toe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻe toetuʻu fakatouʻosi mai “ʻa e māʻoniʻoni mo e taʻemāʻoniʻoni.” (Lau ʻa e Ngāue 24:15.) ʻOku ʻuhinga iá ki he hā?
ʻI Palataisi, ʻe toetuʻu ʻa e kau maté ʻo toe feohi mo e faʻahinga naʻa nau ʻofa aí
18. Ko hai ʻa e kau “māʻoniʻoni” te nau toetuʻú?
18 Ko e ‘māʻoniʻoní’ ʻoku kau ai ʻa e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihova naʻe moʻui ki muʻa ke haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní. Ko e kakai hangē ko Noa, ʻĒpalahame, Sela, Mōsese, Lute, mo ʻĒsetá te nau toetuʻu ki he moʻuí ʻi heni ʻi he māmaní. ʻE lava ke ke lau fekauʻaki mo e niʻihi ʻo e kau tangata mo e kau fefine ko iá ʻi he Hepelū vahe 11. Fēfē ʻa e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihova ʻoku nau mate ʻi hotau taimí? ʻOku nau “māʻoniʻoni” mo kinautolu foki, ko ia te nau toetuʻu.
19. Ko hai ʻa e kau ‘taʻemāʻoniʻoní’? Ko e hā ʻa e faingamālie ʻe ʻoange ʻe Sihova kiate kinautolú?
19 Ko e kau ‘taʻemāʻoniʻoní’ ʻoku kau ai ʻa e kakai ʻe laui piliona naʻe ʻikai te nau maʻu ha faingamālie ke ʻiloʻi ʻa Sihova. Neongo naʻa nau mate, kuo ʻikai ngalo kinautolu ʻia Sihova. Te ne fokotuʻu hake kinautolu, pea te nau maʻu ʻa e faingamālie ke ako fekauʻaki mo ia mo tauhi kiate ia.
20. Ko e hā heʻikai ke toetuʻu ai ʻa e tokotaha kotoa pē?
20 ʻOku ʻuhinga ení ko e tokotaha kotoa pē kuo maté te nau toetuʻu? ʻIkai. Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe ʻikai toe fakafoki ki he moʻuí ʻa e kakai ʻe niʻihi. (Luke 12:5) Ko hai te ne fili pe ʻe toetuʻu ha taha pe ʻikai? Ko Sihova ʻa e Fakamaau aofangatukú, ka kuó ne ʻoange foki kia Sīsū ʻa e mafai “ke ne hoko ko e fakamaau ʻo e kau moʻuí mo e kau maté.” (Ngāue 10:42) Ko ha taha pē ʻe fakamāuʻi ʻoku fulikivanu pea ʻikai loto-lelei ke liliu heʻikai ke toetuʻu ia.—Sio ki he Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 19.
TOETUʻU KI HĒVANI
21, 22. (a) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e toetuʻu ki hēvaní? (e) Ko hai ʻa e ʻuluaki tokotaha naʻe fokotuʻu hake ki he moʻui ʻi hēvaní?
21 ʻOku toe tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻe moʻui ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻi hēvani. ʻI he toetuʻu ʻa ha taha ki hēvaní, heʻikai ke fakafoki mai ia ke moʻui ko ha tangata fakataha mo ha sino fakaetangata. ʻE fokotuʻu hake ia ke moʻui ʻi hēvani ko ha tokotaha laumālie.
22 Ko Sīsū ʻa e ʻuluaki tokotaha naʻá ne maʻu ʻa e faʻahinga toetuʻu ko ení. (Sione 3:13) ʻI he ʻaho ʻe tolu hili hono tāmateʻi ʻo Sīsuú, naʻe fokotuʻu hake ia ʻe Sihova. (Saame 16:10; Ngāue 13:34, 35) Naʻe ʻikai fokotuʻu hake ʻa Sīsū mo ha sino fakaetangata. Naʻe fakamatala ʻa e ʻapositolo ko Pitá ko Sīsuú “naʻe tāmateʻi ia ʻi he kakano ka naʻe fakamoʻui hake ia ʻi he laumālie.” (1 Pita 3:18) Naʻe fakafoki mai ʻa Sīsū ke moʻui ko ha tokotaha laumālie mālohi! (1 Kolinitō 15:3-6) Ka ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻe ʻikai ko ia toko taha pē.
23, 24. Ko hai ʻa e “fanga sipi tokosiʻi” naʻe lea ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo iá, pea ko e hā honau tokolahí?
23 Ki muʻa pē ke ne pekiá, naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākonga faitōnungá: “ʻOku ou ʻalu ke teuteu ha potu moʻomoutolu.” (Sione 14:2) ʻOku ʻuhinga ení ko e niʻihi ʻo hono kau muimuí ʻe fokotuʻu hake ke moʻui fakataha mo ia ʻi hēvani. Ko e toko fiha? Naʻe pehē ʻe Sīsū ko ha tokosiʻi pē, ko ha “fanga sipi tokosiʻi.” (Luke 12:32) Naʻe ʻomai ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻa e tokolahí tonu ʻi heʻene sio kia Sīsū ʻoku tuʻu “ʻi he Moʻunga Saioné [fakahēvaní], pea ʻoku ʻiate ia ʻa e toko 144,000.”—Fakahā 14:1.
24 ʻE toetuʻu ʻa fē ʻa e kau Kalisitiane ʻe toko 144,000? ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻe hoko eni ʻi he hili ʻa e kamata pule ʻa Kalaisi ʻi hēvaní. (1 Kolinitō 15:23) ʻOku tau moʻui he taimí ni ʻi he taimi ko iá, pea ko e tokolahi taha ʻo e toko 144,000 kuo nau ʻosi toetuʻu ki hēvani. Ko e faʻahinga ʻoku kei ʻi māmani pea ʻoku nau mate ʻi hotau taimí te nau toetuʻu ʻi he taimi pē ko iá ki he moʻui ʻi hēvaní. Kae kehe, ko e tokolahi taha ʻo e kakaí te nau toetuʻu ʻi he kahaʻú ke moʻui ʻi Palataisi ʻi heni ʻi he māmaní.
25. Ko e hā te tau ako fekauʻaki mo ia ʻi he vahe hono hokó?
25 Kuo vavé ni ʻaupito ke fakatauʻatāinaʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá mei he maté, pea ʻe puli atu ʻa e maté ʻo taʻengata! (Lau ʻa e ʻAisea 25:8.) Ka ko e hā ʻe fai ʻe he faʻahinga ʻoku ō ki hēvaní? ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú te nau pule fakataha mo Sīsū ʻi ha Puleʻanga. Te tau ako lahi ange fekauʻaki mo e founga-pule ko iá ʻi he vahe hono hokó.
a ʻI ha ngaahi fakamatala kehe, ʻoku fakamatala ai ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e toetuʻu ʻa e iiki mo e taʻumotuʻa, tangata mo e fefine, mo e ʻIsileli pea mo e muli. ʻE lava ke ke lau ia ʻi he 1 Tuʻi 17:17-24; 2 Tuʻi 4:32-37; 13:20, 21; Mātiu 28:5-7; Luke 7:11-17; 8:40-56; Ngāue 9:36-42; 20:7-12.
-