Kusoborra Ebigambo Ebya Baibuli Ebimu
A B D E F G H I K L M N O P S T Y Z
A
Abafirosoofa Abepikuliyo.
Bakaba bali bahondezi b’omufirosoofa Omuyonaani arukwetwa Epikuliyo (341–270 Y.A.K.). Enyegesa zaabo ez’ebifirisoofa zaasigikirraga ha nteekereza erukugamba ngu omuntu kwesemeza nikyo kigendererwa ekirukukirayo obukuru omu bwomeezi.—Ebik 17:18.
Abakalidaaya.
Abantu abakaba nibaikara omu kyeya nambere ekyambu Tiguliisi na Efuraati byeyahukanizaamu. Omu busumi obwa kara, orubuga orukaba nirukirayo kuba orukuru omu nsi y’Abakalidaaya rukaba Uru, nambere Iburahimu yarugire—Ebik 7:4.
Abakerubbi.
Bali bamalaika aba ha idaara erya haiguru abaheereza Ruhanga omu mulingo ogw’embaganiza. Nibaahukana h’abaserafi.—Kub 3:24; Kur 25:20; Is 37:16; Bah 9:5.
Abakristaayo.
Ibara Ruhanga yahaire abahondezi ba Yesu Kristo.—Ebik 11:26; 26:28.
Abalemi.
Omu bicweka ebikaba nibiremwa Abarooma, abalemi bakaba bali bakozi ba gavumenti. Emirimo yabo yatwarramuga kulinda obusinge, kukora omu bya sente, kucwera omusango abacwi b’ebiragiro, n’okuragira ngu baheebwe ebifubiro.—Ebik 16:20.
Abalinzi b’Omukama.
Guruupu y’abaserikale Abarooma eyatairweho kulinda omulemi Omurooma. Abalinzi bakaba bali b’amaani omu by’obulemi omu kusagika omulemi rundi kumwihaho.—Baf 1:13.
Abasadukaayo.
Ekitebe ky’ediini ey’Ekiyudaaya ekikaba kimanyirwe muno kandi ekikaba kirumu abantu rurangaanwa abaguuda hamu n’abanyakatagara abakaba baine obusobozi bw’amaani ha bintu ebyakorwaga ha yekaru. Baahakanizaaga emigenzo y’Abafalisaayo enyingi hamu n’enyikiriza z’Abafalisaayo ezindi. Tibaikirizaaga ngu haroho okuhumbuuka rundi ngu haroho bamalaika. Kandi baahakanizaaga Yesu.—Mat 16:1; Ebik 23:8.
Abasamaliya.
Ha kubanza, ekigambo kinu kikaba nikimanyisa Abaisaleeri ab’omu bukama obw’enganda ikumi ez’omu bukiizi bw’emoso, baitu hanyuma y’Abaasura kusingura Samaliya omu mwaka 740 Y.A., kikatwarramu n’abanyamahanga abaaleserwe Abaasura. Omu kasumi ka Yesu, ibara linu likaba litaine kakwate n’oruganda rwona rundi eby’obulemi baitu likaba liine akakwate n’ekitebe ky’ediini ekikaba kiri haihi na Sekemu eya kara hamu na Samaliya. Abantu abakaba bali omu kitebe ky’ediini eki bakaba baine enyikiriza ezimu ezikaba nizahukanira kimu n’ez’ediiini ey’Ekiyudaaya.—Yoh 8:48.
Aharukukirayo Okwera.
Ekisiika eky’omunda eky’eheema ey’okutangatanganiramu hamu na yekaru nambere haayahurwaga esanduuko ey’ekiragaano; kandi kyetwa Aharukukirra Kimu Okwera. Oihireho Musa, omuntu ayaikirizibwaga kutaaha Aharukukirayo Okwera akaba ali nyakatagara omukuru, kandi yataahayoga buli mwaka ha Kiro eky’Okulihirra honka.—Kur 26:33; Lev 16:2, 17; 1Bk 6:16; Bah 9:3.
Aharukwera.
Ekisiika eky’okubanza kandi ekikooto eky’eheema ey’okutangatanganiramu rundi ekya yekaru ekirukwahukana ha kisiika ekitaito muno, ekirukwetwa Aharukukirayo Okwera. Omu heema ey’okutangatanganiramu, Aharukwera hakaba harumu ekikondo eky’etaara eky’ezaabbu, ekiswa ky’ezaabbu, emeeza ey’eroho emigaati ey’okwoleka, n’ebintu eby’ezaabbu; omu yekaru, Aharukwera hakaba harumu ekyoto eky’ezaabbu, ebikondo ikumi eby’ezaabbu eby’etaara, hamu n’emeeza ikumi eziroho emigaati ey’okwoleka.—Kur 26:33; Bah 9:2.
Akaya.
Omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani, Akaya likaba liri isaza ly’Abarooma erirukusangwa omu bukiizi bw’obulyo obwa Buyonaani, kandi orubuga orukuru nurwo Kolinso. Akaya yatwarramuga ebicweka byona ebya Peroponesi n’ekicweka ekya Buyonaani eya hagati.—Ebik 18:12.
Akokurorraho.
Ekintu, ekikorwa, enyikara rundi kukora ekintu ekitali ekya buli kiro ekirukumanyisa ekintu ekindi omu kasumi ako rundi omu kasumi ak’omumaiso.—Mat 24:3; Kus 1:1.
Aleopago.
Akasozi akaraihire omu Asene, omu bugwaizooba bwa Akuropoli. Likaba liri ibara ly’orukurato (kooti) orwasorrokaniraga omu kiikaro eki. Abafirosoofa Abasitoiko n’Abepikuliyo bakaleeta Paulo omu kiikaro eki nukwo abasoborre enyikiriza ze.—Ebik 17:19.
Amakuru amarungi.
Omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani nugo amakuru amarungi agarukukwata ha Bukama bwa Ruhanga n’okujunwa kuraba omu kwikiririza omu Yesu Kristo.—Luk 4:18, 43; Ebik 5:42; Kus 14:6.
Amiina.
“Leka nukwo kibe kiti.” Kiruga omu kigambo eky’Oruhebburaniya ʼa·manʹ, ekirukumanyisa “kuba mwesigwa.” Omuntu yabazaaga ekigambo “Amiina” kwoleka ngu naikirraniza n’ekirahiro, esaara, rundi ebigambo omuntu ebi akaba abalize. Omu Okusuukururwa, kikozesebwa nk’ekitiinisa kya Yesu.—Bir 27:26; 1By 16:36; Bar 1:25; Kus 3:14.
Asiya.
Omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani, ibara ly’isaza ly’Abarooma eryatwarramuga ekicweka ky’obugwaizooba bwa Türkiye eya kasumi kanu hamu n’ebizinga ebimu nka Samo na Patimo. Orubuga orukuru rukaba nirwetwa Efeeso.—Ebik 20:16; Kus 1:4.
B
Bamalaika.
Kiruga omu kigambo eky’Oruhebburaniya mal·ʼakhʹ hamu n’eky’Oruyonaani agʹge·los. Ebigambo binu byona nibimanyisa “omutumwa” baitu obu kikozesebwa kubazaaho abatumwa abanyakuli bihangwa eby’omwoyo, ekigambo “malaika” nikyo kikozesebwa. (Kub 16:7; 32:3; Yak 2:25; Kus 22:8) Bamalaika bali bihangwa eby’omwoyo eby’amaani, kandi nubo Ruhanga yabandize kuhanga atakahangire abantu. Ekindi, omu Baibuli beetwa “emitwaro n’emitwaro abarukwera,” “abaana ba Ruhanga,” kandi “enyunyuuzi eza nyenkyakara.” (Bir 33:2; Yob 1:6; 38:7; Yud 14) Batahangwe n’obusobozi obw’okuzaara bamalaika abandi, baitu bakahangwa omu-omu. Omuhendo gwabo niguhingura omu bukaikuru kikumi. (Dan 7:10) Baibuli eyoleka ngu buli malaika aine ibara kandi baine emiringo erukwahukana, baitu n’obwebundaazi banga kuramibwa, kandi abarukukira obwingi tibabaza amabara gaabo. (Kub 32:29; Luk 1:26; Kus 22:8, 9) Baine ebitiinisa ebirukwahukana kandi baheebwa obujunaanizibwa oburukwahukana, nk’okuheereza omu maiso g’ekitebe kya Yahwe, kutwara obutumwa bwe, kukoonyera abaheereza ba Yahwe abali omu nsi, bahikiiriza emisango Yahwe ei aba acwire, kandi basagika n’omulimo ogw’okutebeza amakuru amarungi. (2Bk 19:35; Zab 34:7; Mat 4:11; Luk 1:30, 31; Kus 5:11; 14:6) Omu kasumi ak’omumaiso nibaija kusagika Yesu omu kurwana obulemu obw’Amagedoni.—Kus 19:14, 15.
Bbaali.
Akaba ali ruhanga w’Abakanaani arukutwarwa kuba mukama w’iguru kandi ow’agaba enjura n’okukuza ebimera. Na baruhanga abandi boona baayetwaga “Bbaali”. Ekigambo eky’Oruhebburaniya nambere kirukwihwa nikimanyisa “Mukama w’ekintu.”—1Bk 18:21; Bar 11:4.
Berezebbabbu.
Ekikubyo ekiheebwa Sitaani, mukuru, rundi omulemi wa badaimooni. Ekigambo kinu nikisobora kuba kyarugire omu kigambo Bbaali-zebbabbu, kandi nuwe Bbaali Abafirisiiti ou baaramyaga omu Ekurooni.—2Bk 1:3; Mat 12:24.
D
Daimooni.
Nibyo ebihangirwe ebitarukurorwa ebinyakuli myoyo emibi kandi ebiine amaani maingi agatali ga buli kiro. Omu Okubanza 6:2 ebihangirwe binu nibyetwa “abaana ba Ruhanga ow’amananu” kandi omu Yuda 6 nibyetwa, “bamalaika.” Bitahangwe biri bibi; oihireho bakaba bali bamalaika abaayefoire abanyanzigwa ba Ruhanga kuraba omu kumujeemera omu kasumi ka Nuha, kandi baayeteeranizaaho Sitaani omu kuhakaniza Yahwe.—Bir 32:17; Luk 8:30; Ebik 16:16; Yak 2:19.
Dekapoli.
Guruupu y’embuga ez’omu Buyonaani, eyabamuga embuga ikumi (Ekigambo ky’Oruyonaani deʹka, nikimanyisa “ikumi,” kandi poʹlis, “orubuga”). Dekapoli likaba liri ibara ly’ekicweka ekiri burugaizooba bw’Enyanja ya Galiraaya hamu n’Ekyambu Yorudaani, nambere embuga ezirukukira obwingi zikaba ziri. Omu mbuga zinu nuho hakaba nihakira kusangwa eby’obuhangwa by’abantu ba Buyonaani, kandi zaakolerwamuga muno eby’obusuubuzi. Yesu akaraba omu kicweka kinu, baitu busaho kyahandiikirwe kyona ekirukwoleka ngu akabungira noobu rwakuba rumu ha mbuga zinu.—Mat 4:25; Mar 5:20.
Diabolo.
Ekigambo ekikozesebwa omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani kusoborra Sitaani kiki eki ali. Omu Ruyonaani ayetwa Diabolos ekirukumanyisa omuhangirizi, habwokuba nuwe akyakizireyo kubaza ebisuba, kuhangirra Yahwe, n’okusiiga enziro ekigambo Kye ekirungi, hamu n’ibara Lye erirukwera.—Mat 4:1, rora obugambo obuli hansi; Yoh 8:44, rora obugambo obuli hansi; Kus 12:9.
Durakima.
Omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani, ekigambo kinu kikozesebwa kumanyisa ekinusu eky’efeeza eky’Abayonaani, kasumi ako kikaba nikiremeera guraamu 3.4.—Mat 17:24.
E
Ebigenge; Omugenge.
Oburwaire obw’amaani obukwata ha mubiri. Oburwaire obw’ebigenge oburukubazibwaho omu Byahandiikirwe nibwahukanaho n’oburwaire obu tumanyire kasumi kanu, habwokuba bwo tibwakwataga abantu bonka, baitu bwakwataga engoye n’amaju. Omuntu anyakurwaire ebigenge ayetwa omugenge.—Lev 14:54, 55; Luk 5:12.
Ebiragiro.
Ebiro ebya ha mpero.
Ebigambo binu n’ebigambo ebirukukisisana nka “ebiro ebya ha kumalirra,” bikozesebwa omu bunabbi bwa Baibuli kumanyisa akasumi ebintu eby’omu byafaayo obu byakuhikire ha mpero yabo. (Ez 38:16; Dan 10:14; Ebik 2:17) Kusigikirra ha bunabbi, kanu nikasobora kuba akasumi ak’emyaka nke rundi nyingi. Ebigambo binu kukira muno bikozesebwa omu Baibuli obukirukuhika ha “ebiro ebya ha mpero” ebya kasumi kanu omu kasumi ak’okubaho kwa Yesu.—2Ti 3:1; Yak 5:3; 2Pe 3:3.
Ebisunga.
Nibyo ebisusu ebibaganizibwa n’enjuma ez’okulya omu bwire bw’okuhuura n’okusegesa. Ekigambo ebisunga obwire obumu kikozesebwa kumanyisa ekintu ekitaine mugaso kandi ekitarukwetaagwa.—Zab 1:4; Mat 3:12.
Ebitengo.
Engoye ezikadadaire muno ezaakozesebwaga kukora eguniya, rundi ensaho, kukira muno ezo ezaayahurwamuga ebyokulya eby’enjuma. Zaarukwaga kuruga omu byoya ebirukwiragura eby’embuzi kandi ebitengo binu byajwarwaga abantu abarukuganya.—Kub 37:34; Luk 10:13.
Eby’okwoterra emigaju.
Ebintu ebikozerwe kuruga omu zaabbu, efeeza rundi omulinga ebyakozesebwaga omu heema ey’okutangatanganiramu, na ha yekaru kwoterra emigaju kandi byakozesebwaga n’okwihamu iju ha Kyoto ekibaahongerahoga hamu n’iju ly’entambi ha kikondo ky’etaara eky’ezaabbu. Byayetwaga ebiswa by’omurro.—Kur 37:23; 2By 26:19; Bah 9:4.
Ebyahandiikirwe.
Ebihandiiko ebirukwera eby’Ekigambo kya Ruhanga. Ekigambo kinu kisangwa omu Byahandiikirwe eby’Oruyonaani eby’Ekikristaayo honka.—Luk 24:27; 2Ti 3:16.
Ebyamahano; Ebikorwa ebirukuhuniiriza.
Ebikorwa ebirukuhuniiriza omuntu ebi atasobora kukora omu maani ge. Bikorwa omu maani agatali ga buli kiro. Obwire obumu omu Baibuli ebigambo “obwokurorraho,” hamu ‘n’ebirukuhuniiriza’ biine amakuru nugo gamu.—Mat 11:20; Ebik 4:22; Bah 2:4.
Edinaali.
Ekinusu ky’Abarooma eky’efeeza ekikaba nikiremeera nka guraamu 3.85 kandi kikaba kiroho ekisisani kya Kaisaali ha rubaju rumu. Gukaba guli musaara ogw’ekiro kimu ogwaheebwaga omukozi kandi kikaba kiri kinusu Abayudaaya eki baahaga Abarooma nk’omusoro.—Mat 22:17; Luk 20:24.
Ekicunguro.
Omuhendo ogusasurwa kucungura omuntu rundi ekintu kuruga omu bunyagwa, ekifubiro, okubonabona, ekibi, rundi n’omu bujunaanizibwa. Omuhendo tigwabaga gwa sente zonka. (Is 43:3) Ekicunguro kyayetaagisaaga kuheebwayo omu nyikara ezirukwahukana. Ekyokurorraho, abaana boona emizigaijo rundi empaya n’enimi eby’okubanza byabaga bya Yahwe, kandi ekicunguro kikaba kiine kusasurwa nukwo bisobole kucungurwa nukwo bitakozesebwa omu buheereza bwa Yahwe honka. (Kbr 3:45, 46; 18:15, 16) Enimi enkaali eyabaga etasibirwe obu yaitaga omuntu, mukama wayo akaba asemeriire kusasura ekicunguro nukwo acungurwe kuruga omu kwitwa okwabaga kumucweriirwe. (Kur 21:29, 30) Baitu ekicunguro eky’omuntu ayabaga aisire mugenzi we akigenderiire tikyaikirizibwaga. (Kbr 35:31) Ekirukukirayo obukuru, Baibuli ebazaaho ekicunguro Kristo yasaswire kuraba omu kuhayo obwomeezi bwe nk’ekihongwa kusobora kucungura abantu abahulizi kuruga omu kibi n’okufa.—Zab 49:7, 8; Mat 20:28; Bef 1:7.
Ekihongwa eky’ekibi.
Ekihongwa ekyaheebwayoga habw’ekibi ekyakorwaga omuntu atakigenderiire habw’okutahikirra. Ebisoro ebirukwahukana nk’enimi, amaiba byakozesebwaga kusigikirra ha busobozi n’enyikara y’omuntu ayagonzaaga ebibi bye kulihirirwa.—Lev 4:27, 29; Bah 10:8.
Ekihongwa eky’okunywa.
Ekihongwa eky’amaarwa agaaseeswaga ha kyoto kandi kyaheebwayoga hamu n’ebihongwa ebindi ebirukukirayo oburungi. Paulo akakikozesa omu mulingo ogw’akokurorraho kwoleka nkooku akaba ayeteekaniize kuheereza Abakristaayo bagenzi be.—Kbr 15:5, 7; Baf 2:17.
Ekihongwa ekyokeze.
Ekihongwa eky’ekisoro ekyayokebwaga kyona ha kyoto nikiheebwayo hali Ruhanga. Busaho kicweka ky’ekisoro (ente enimi, entaama empaya, embuzi empaya, eriiba, rundi enduka ento) ekyayahurwaga ogu ayabaga akihaireyo.—Kur 29:18; Lev 6:9; Mar 12:33; Bah 10:6.
Ekihongwa.
Ekihongwa ekyaheebwayoga hali Ruhanga nk’omusimbo kwoleka okusiima, kwoleka ngu omanyiriire ekibi kyawe, hamu n’okugarraho enkoragana enungi na uwe. Kutandika na Aberi, abantu baahayoga ebihongwa ebirukwahukana beegondiize otwaliiremu n’ebisoro, kuhikya obu byayetaagisiibwe kusigikirra omu Biragiro bya Musa. Ebihongwa by’ebisoro bikaba bitakyayetaagisa kuheebwayo hanyuma ya Yesu kuhayo obwomeezi bwe nk’ekihongwa ekihikiriire, noobu kiraaba ngu Abakristaayo nibakyagumizaamu kuhayo ebihongwa eby’omwoyo hali Ruhanga.—Kub 4:4; Bah 13:15, 16; 1Yo 4:10.
Ekiihuro kya Mukama Waitu Ekya Rwebagyo.
Ekiihuro ekiroho omugaati ogutatumbisiibwe ogurukukiikirra omubiri gwa Kristo n’eviini erukukiikirra esagama ye; okwijuka okufa kwa Yesu. Nkooku gunu guli mukoro Abakristaayo barukuragirwa kwikara nibakwata kusigikirra ha Byahandiikirwe, nigusobora n’okwetwa “Ekiijukyo.”—1Ko 11:20, 23–26.
Ekiina ekitaine bugarukiro.
Kihindurwa kuruga omu kigambo ky’Oruyonaani aʹbys·sos, ekirumanyisa “ekiina ekihamire muno” rundi “ekitaine bugarukiro.” Kikozesebwa omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani kumanyisa ekiikaro rundi enyikara ey’okubohwa. Nikitwarramu n’ekituuro baitu kiine n’amakuru agandi.—Luk 8:31; Bar 10:7; Kus 20:3.
Ekikoligo.
Ekiti ekyateekwaga h’amabega g’omuntu, kiboherweho ebintu ebirukulemeera ha rubaju rumu n’orubaju orundi, rundi orubbaho orwateekwaga omu bikya eby’ebisoro bibiri ebisibirwe hamu (kukira muno ente) kusika ebyoma ebyakozesebwaga kulima rundi kusika ekigaali. Habwokuba abairu baakiraga kukozesa ebikoligo kuhimbiraho ebintu ebirukulemeera muno, ekikoligo kikakozesebwa omu mulingo ogw’akokurorraho kwoleka kuba omwiru rundi kuba hansi y’obusobozi bw’omuntu ondi, kumigirizibwa hamu n’okubonabonesebwa.—Lev 26:13; Mat 11:29, 30.
Ekiragaano.
Endagaano hagati ya Ruhanga n’abantu rundi hagati y’abantu babiri nibaraganizangana kukora rundi kutakora ekintu. Obwire obumu omuntu omu nuwe akaba aine obujunaanizibwa obw’okuhikiiriza ebiri omu ndagaano eyabaga ekozerwe (kunu kwabaga nk’okuraganiza). Obwire obumu abantu bombi abakozere endagaano baabaga baine obujunaanizibwa obw’okuhikiiriza ebiri omu kiragaano. Oihireho ebiragaano Ruhanga ebi yakozere n’abantu, Baibuli ebazaaho ebiragaano ebindi hagati y’abantu, enganda, amahanga rundi ebitebe by’abantu. Bimu ha biragaano ebyakukwasireho abantu baingi muno nibyo Ruhanga yakozere na Iburahimu, Daudi, ihanga lya Isaleeri (Ekiragaano eky’Ebiragiro), hamu na Isaleeri eya Ruhanga (ekiragaano ekihyaka).—Kub 9:11; 15:18; 21:27; Kur 24:7; 2By 21:7; Luk 22:29; Ebik 3:25; 2Ko 3:6; Bah 8:6.
Ekirahiro.
Ebigambo ebyabazibwaga kukigumya ngu ekintu kihikire, rundi okweraga omuntu oku akora ngu naija kukora ekintu rundi nangwa. Kuba kweraga okukorwa hali omuntu arukukirayo, kukira muno hali Ruhanga. Yahwe akagumya ekiragaano kye eki yakozere na Iburahimu kuraba omu kirahiro.—Kub 14:22; Bah 6:16, 17.
Ekiro eky’Okulihirra.
Kikaba kiri kiro ky’Abaisaleeri ekirukukirayo okwera, kandi ekyayetwaga Yom Kippur (nikiruga omu Ruhebburaniya yohm hak·kip·pu·rimʹ, ekirukumanyisa “ekiro eky’okuswekerra”), ekyabahoga omu kwezi kwa Esanimu 10. Omu Byahandiikirwe eby’Oruhebburaniya, nikyetwa Ekiro eky’Okulihirra. Ha kiro eki honka omu mwaka, nyakatagara omukuru yataahaga omu kiikaro Ekirukukirayo Kwera eky’omu heema ey’okutangatanganiramu, kuhayo esagama y’ebihongwa habw’ebibi bye, eby’Abaleevi abandi hamu n’eby’abantu. Ebihongwa ebi bikaba nibikiikirra ekihongwa kya Yesu ekikaba nikigenda kuheebwayo, ekyalihiriiriire kimu ebibi by’abantu omurundi gumu habw’ebiro byona, kandi kyaha abantu omugisa ogw’okuteeranizibwa na Yahwe. Kakaba kali kasumi ak’orusorrokano orukooto orurukwera n’okusiiba, kandi kyali kiro kya Sabbiti, akasumi ak’okuhuumura ha mirimo.—Lev 23:27, 28; Ebik 27:9; Bak 1:20; Bah 9:12.
Ekiro eky’okuteekaniza.
Ibara ly’ekiro Sabbiti etakahikire, nambere Abayudaaya baateekanizaaga ebirukwetaagisa. Ekiro eki kyahwahoga hanyuma y’izooba kugwa kandi kasumi kanu ekiro eki nikimanywa nka Kyakataano, obwire nambere Sabbiti yatandikaga. Omu kasumi k’Abayudaaya ekiro kyatandikaga rwebagyo kuhika rwebagyo orundi.—Mar 15:42; Luk 23:54.
Ekisisani; Kuramya ebisisani.
Ekisisani kiri kintu ekikiikirra ekintu kyona, ekiroho kwo rundi ekirukuteekerezebwa ngu kiroho, abantu eki basobora kukozesa omu kuramya kwabo. Kuramya ebisisani nikimanyisa kugonza muno ebisisani, kubitamu ekitiinisa, kubiramya, rundi kubyegomba.—Zab 115:4; Ebik 17:16; 1Ko 10:14.
Ekitebe.
Abantu abeesoroize hamu habw’ekigendererwa kimu rundi kukora omulimo gumu. Omu Byahandiikirwe eby’Oruhebburaniya, kikira kukozesebwa kumanyisa ihanga lya Isaleeri. Omu Byahandiikirwe eby’Oruyonaani, nikimanyisa ebitebe ebirukwahukana eby’Abakristaayo, baitu kukira muno kimanyisa ekitebe Ekikristaayo kyona hamu.—1Bk 8:22; Ebik 9:31; Bar 16:5.
Ekyoto.
Ekituuti ekiraihire ekyombekerwe omu budongo, amabaale, rundi emiti eswekerwe ekyoma eki baaheerahoga ebihongwa rundi nibookezaaho emyamirro omu kuramya. Omu kisiika eky’okubanza eky’omu heema ey’okutangatanganiramu hamu n’omu yekaru, hakaba harumu ekyoto ekitaito eky’ezaabbu eky’okwokezaaho emigaju. Kikaba kikozerwe omu miti kiswekerwe ezaabbu. Ekyoto ekikooto eky’omulinga ekyokwokezaaho ebihongwa kikaba kiri aheeru omu zigati. Ebyoto byakozesebwaga muno n’omu kuramya okw’ebisuba.—Kur 39:38, 39; 1Bk 6:20; Mat 5:23, 24; Luk 1:11; Ebik 17:23.
Emanu.
Ebyokulya Abaisaleeri ebi baakiraga kulya omu myaka 40 ei baamazire omu irungu. Byabaheebwaga Yahwe. Omu mulingo gw’ekyamahano, byaijaga hansi y’orume kandi byabaheebwaga buli nyenkyakara oihireho ha kiro kya Sabbiti. Abaisaleeri obu baagirozere habw’omurundi ogw’okubanza bakagamba bati, “Kiki kinu?” rundi, omu Ruhebburaniya, “man huʼ?” (Kur 16:13–15, 35) Yesu na uwe akabazaaho emanu omu mulingo gw’akokurorraho.—Yoh 6:49, 50.
Emanyikirizo.
Ekintu ekyakozesebwaga kutaho elaama (kukira muno ha ibumba rundi ha nkwasi) kwoleka ngu ekintu kiine mukama wakyo, ekintu eki kihikire, rundi ngu endagaano ehikire kandi eki kyatangaga kusumurra ebihandiiko rundi ebintu ebindi ebitairweho emanyikirizo, otwaliiremu enyigi n’ebituuro. Emanyikirizo eza kara zaakolerwahoga ekintu ekigumire (nk’ibaale, isanga, rundi ekiti) kihandiikirweho enyuguta rundi obwokurorraho. Emanyikirizo ekozesebwa omu mulingo gw’akokurorraho kwoleka ngu ekintu kigumiibwe kandi kihikire, kwoleka ngu kiine mukama wakyo, n’okwoleka ekintu ekiserekerwe rundi eky’ensita.—Mat 27:66; Yoh 6:27; Bef 1:13; Kus 5:1; 9:4.
Embabazi enyingi muno.
Ekigambo eky’Oruyonaani ekiine amakuru agarukumanyisa ekintu ekirukwikirizibwa rundi ekirungi muno. Ekigambo kinu kikira kukozesebwa kumanyisa ekisembo ekiheebwa habw’embabazi rundi omulingo ogw’embabazi ogw’okugaba. Obu kikozesebwa kubazaaho embabazi za Ruhanga enyingi muno, kiba nikimanyisa ekisembo ekya busa Ruhanga eki agaba, atarukunihira kumusasura. Nahabweki, ekigambo kinu kyoleka nkooku Ruhanga ayoleka abantu okugonza n’embabazi ze omu bwingi. Ebigambo ‘okusiimwa,’ ‘n’ekisembo eky’embabazi’ nabyo bikozesebwa kumanyisa ekigambo nikyo kimu eky’Oruyonaani. Zoolekwa omuntu atazikoleriire kandi atazisemeriire, baitu ogu anyakuzooleka akikora ayegondiize habwokuba mugabi.—2Ko 6:1; Bef 1:7.
Emigaati ey’okwoleka.
Emigaati ikumi n’ebiri yabaganizibwamuga emiteeko ebiri kandi buli muteeko habamuga emigaati mukaaga epangirwe eyateekwaga ha meeza omu kisiika Ekirukwera omu heema eky’okutangatanganiramu n’omu yekaru. Kandi eyetwa “emigaati ey’epangirwe” hamu ‘n’emigaati ey’okwoleka.’ Omugaati omurungi gwagarurwaga omu kiikaro ky’ekyonzira kinu ekyaheebwayoga hali Ruhanga buli Sabbiti. Omugaati ogwaihwahoga gwaliibwaga banyakatagara bonka.—2By 2:4; Kur 25:30; Lev 24:5-9; Mat 12:4; Bah 9:2.
Empero ey’enteekaniza ey’ebintu.
Akasumi akarukuhikya ha mpero ey’enteekaniza y’ebintu, rundi enyikara ey’eroho hansi y’obulemi bwa Sitaani. Empero ey’enteekaniza ey’ebintu n’okubaho kwa Kristo biroho omu kasumi nuko kamu. Hansi y’oburagirizi bwa Yesu, bamalaika baliija “babaganize abantu ababi hali abahikiriire” kandi bahwerekereze ababi. (Mat 13:40–42, 49) Abeegeswa ba Yesu bakagonza muno kumanya ni di akasumi ako aka ha mpero obu kaakutandikire. (Mat 24:3) Yesu atakagarukire omu iguru, akaraganiza abahondezi be ngu naija kuba na bo kuhikya h’akasumi ako.—Mat 28:20.
Engeso Ezijunzire.
Kiihwa omu kigambo ky’Oruyonaani a·selʹgei·a, ekiine akakwate n’ebikorwa ebirukucwa ebiragiro bya Ruhanga kandi ebirukwoleka omutima ogujunzire rundi enteekereza ey’obujeemu; ekyoleka okutateekamu ekitiinisa rundi kujooga obusobozi, ebiragiro, n’endengo za Ruhanga. Ekigambo kinu tikirukutwarramu ebibi ebitali by’amaani.—Bag 5:19; 2Pe 2:7.
Engwara.
Ekikwato ekikozerwe omu kyoma, ekyakozesebwaga kumanyisa abantu eky’okukora rundi omu kuzina. Omu mulingo ogw’akokurorraho, engwara yateerwaga kurangirra omusango Yahwe ogu acwire rundi obu habaho ekintu ekikuru eki arukukora.—1Ko 15:52; Kus 8:7–11:15.
Ensita erukwera.
Entebe ey’okucweramu omusango.
Kikaba kiri kituuti ekiraihire ekyabaga aheeru, kandi ekiroho amatembero nambere abakuru baikarraga kubaliza ekitebe ky’abantu kandi nibabagambira encwamu ezikozerwe. Ebigambo “entebe ya Ruhanga ey’okucweramu omusango” hamu ‘n’entebe ya Kristo ey’okucweramu omusango,’ bikozesebwa omu mulingo gw’akokurorraho kumanyisa enteekaniza ya Yahwe ey’okucwera abantu omusango.—Bar 14:10; 2Ko 5:10; Yoh 19:13.
Enteekaniza ey’ebintu.
Kihindurwa kuruga omu kigambo eky’Oruyonaani ai·onʹ obu kiba nikimanyisa enyikara ey’ebintu ey’eroho rundi ebintu ebyahukaniza akasumi h’akandi. Baibuli ebazaaho “enteekaniza eby’ebintu enu,” kumanyisa ebintu ebirukubaho kasumi kanu, n’omulingo abantu barukwetwazaamu. (2Ti 4:10) Kuraba omu kiragaano ky’Ebiragiro, Ruhanga akataho enteekaniza ey’ebintu abamu ei basobole kweta akasumi ak’Abaisaleeri rundi akasumi ak’Abayudaaya. Kuraba omu kihongwa kye eky’ekicunguro, Yesu Kristo akakozesebwa Ruhanga kutaho enteekaniza ey’ebintu erukwahukana kandi ey’erumu Abakristaayo abaseeserweho amagita. Kinu kikatandikaho akasumi akahyaka, nambere ebintu ebyabaziibweho omu kiragaano eky’Ebiragiro bikaba nibihikirra. Obwire obumu, ekigambo enteekaniza ey’ebintu kimanyisa enteekaniza ez’ebintu ezitali zimu na zimu, ebintu ebirukuba biroho kasumi ako, ebintu ebyabaireho, rundi ebirukwija kubaho.—Mat 24:3; Mar 4:19; Bar 12:2; 1Ko 10:11.
Enyomyo.
Ekintu ekiba kisimbirwe kusagika ekintu ekindi. Enyomyo zaakozesebwaga omu yekaru n’omu byombeko eby’obukama ebyayombekerwe Suleimani. Ekozesebwa omu mulingo ogw’akokurorraho kumanyisa obusagiki (1Ti 3:15) rundi obujunaanizibwa obw’ebiro n’ebiro (Kus 3:12) omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani.—Bac 16:29; 1Bk 7:21.
Enyunyuuzi ey’omu rukyakya.
Eri nyunyuuzi ey’emalirrayo kwaka nyenkyakara izooba litakaturukire, nukwo ekiro ekihyaka kitandika.—Kus 22:16; 2Pe 1:19.
Enzige.
Ekika ky’emparra eziruga omu kiikaro kimu zikagenda omu kiikaro ekindi nizigendera hamu omu bwingi. Omu Biragiro bya Musa zaatwarwaga kuba ezisemiire, nahabweki zaalibwaga nk’ebyokulya. Enzige enyingi ezaalyaga buli kimu kyona eki zisangire zikasiisa ebintu, kandi eki kyarorwaga nk’omuhito.—Kur 10:14; Mat 3:4.
Esanduuko ey’ekiragaano.
Ekaba ekozerwe omu mbaaho ez’omuti omusisa kandi eswekerwe ezaabbu, yayahurwaga Aharukukirayo Okwera omu heema ey’okutangatanganiramu kandi hanyuma yayahurwa Aharukukirayo Okwera omu yekaru eyayombekerwe Suleimani. Ekaba ine omufundikizo ogukozerwe omu zaabbu guroho abakerubbi babiri baroleriirengana. Ebintu ebikuru ebikaba birumu nibyo ebibbali bibiri ebiroho Ebiragiro Ikumi.—Bir 31:26; 1Bk 6:19; Bah 9:4.
Ezigati.
Ha kubanza kikiba kiri kiikaro ekikaba kyetoroire eheema ey’okutangatanganiramu kandi kiroho orugo, hanyuma, kikaba kiri kimu ha biikaro ebikaba byehinguliiriize yekaru kandi byetoroirwe orugo. Ekyoto eki baayokezaahoga ebihongwa kikaba kiri omu zigati ey’eheema ey’okutangatanganiramu kandi omu zigati ey’omunda eya yekaru. Ekindi, Baibuli eyongera ebazaaho ezigati ez’amaju n’ez’ebikaali.—Kur 8:13; 27:9; 1Bk 7:12; Mat 26:3; Mar 15:16; Kus 11:2.
F
Faraaho.
Ekitiinisa ekyaheebwaga abakama ba Misiri. Baibuli ebazaaho bafaraaho bataano (Sisaki, So, Tiruhaka, Neko, na Hofera), baitu abandi amabara gaabo tigabazibwaho, otwaliiremu n’abo abakaba baroho omu kasumi ka Iburahimu, Musa, na Yusufu.—Kur 15:4; Bar 9:17.
G
Gehena.
Ibara ery’Oruyonaani ery’Ekihanga ekya Hinomu, omu bukiizi bw’obulyo obwa bugwaizooba bwa Yerusalemu eya kara. (Yer 7:31) Kikabazibwaho omu bunabbi nk’ekiikaro nambere emitumbi yaakunagirwe. (Yer 7:32; 19:6) Busaho bwakaiso oburukwoleka ngu ebisoro rundi abantu baanagwaga omu Gehena kwokebwa nibarora rundi kubonabonesebwa. Nahabweki ekiikaro kinu tikisobora kukiikirra ekiikaro ekitarukurorwa nambere abantu babonabonesebwa omu murro habw’ebiro n’ebiro. Oihireho, Yesu n’abeegeswa be bakakozesa ekiikaro kinu nk’akokurorraho ak’okuhwerekerra kimu kandi oku nukwo “okufa okwa kabiri.”—Kus 20:14; Mat 5:22; 10:28.
H
Hereme.
Akaba ali ruhanga w’Abayonaani, mutabani wa Zeu. Paulo obu akaba ali omu Rusitura, bakamweta Hereme habwokuba kikaba nikigambwa ngu ruhanga ogu nuwe omukwenda wa baruhanga kandi ngu akaba amanyire kubaza kurungi.—Ebik 14:12.
Herodi.
Ibara ly’eka nambere haarugaga abantu abaakomwaga Abarooma kulema Abayudaaya. Ow’okubanza akaba ali Herodi the Great, ayamanyirwe muno habw’okwongera kwombeka yekaru omu Yerusalemu hamu n’okuragira okwitwa kw’abaana habw’okugonza kuhwerekereza Yesu. (Mat 2:16; Luk 1:5) Herodi Akirausi na Herodi Antipa, batabani ba Herodi the Great, bakakomwa kulema bimu ha bicweka ebikaba biri hansi y’obulemi bwa isebo. (Mat 2:22) Antipa akaba ali mulemi wa limu h’amasaza ana, kandi akira kwetwa “omukama,” ayalemere omu kasumi ak’emyaka esatu ey’obuheereza bwa Kristo kuhikira kimu ha bintu ebirukubazibwaho omu Ebikorwa by’Abakwenda esuura 12. (Mar 6:14–17; Luk 3:1, 19, 20; 13:31, 32; 23:6–15; Ebik 4:27; 13:1) Hanyuma y’ebi, Herodi Agulipa I, omwijukuru wa Herodi the Great, akaitwa malaika wa Ruhanga hanyuma y’okulema habw’akaire kake. (Ebik 12:1-6, 18–23) Mutabani we, Herodi Agulipa II, akafooka omulemi kandi yalema kuhika h’akasumi Abayudaaya baayemiire Rooma.—Ebik 23:35; 25:13, 22–27; 26:1, 2, 19–32.
I
Ibaale erya ha nsonda.
Ibaale eriteebwa ha nsonda ey’ekyombeko nambere ebisiika bitangatangana kandi kinu kikuru habwokuba kikoonyera ebisiika kuteeranizibwa hamu bikaguma. Ibaale erikaba nirikirayo kuba ly’omugaso kandi erigumire niryo baakozesaaga kwombeka ebyombeko abantu baingi ebi baasorrokaniramuga, hamu n’ebisiika by’orubuga. Ekigambo ibaale erya ha nsonda kikozesebwa omu mulingo ogw’akokurorraho kubazaaho kuhangwa kw’ensi, kandi Yesu naabazibwaho ‘nk’ibaale erya ha nsonda ery’omusingi’ kandi eki nikyo ekitebe Ekikristaayo ekirukulengesanizibwa n’enju ey’eby’omwoyo.—Bef 2:20; Yob 38:6.
Ihembe.
Kimanyisa amahembe ag’ebisoro agaakozesebwaga nk’ebintu eby’okunyweramu, kwahuramu amagita, kwahuramu bwino hamu n’amagita ag’okwesiiga. Kandi gaakozesebwaga nk’ebikwato eby’okukozesa omu kuzina rundi kumanyisa obutumwa. (1Sa 16:1, 13; 1Bk 1:39; Ez 9:2) Ekigambo “ihembe” kikira kukozesebwa omu mulingo gw’akokurorraho kumanyisa amaani, kusingura, n’obusinguzi.—Bir 33:17; Mik 4:13; Luk 1:69.
Iruliko.
Isaza ly’Abarooma erikaba liri omu obugwaizooba bwa Buyonaani. Omu buheereza bwe, Paulo akahika omu kiikaro kinu ekya hara, baitu busaho nambere kirukwolekwa ngu Paulo akatebeza omu Iruliko rundi haihi nayo.—Bar 15:19.
Isaleeri.
Ibara Ruhanga eriyahaire Yakobbo. Hanyuma likeetwa abaijukuru be boona hamu. Abaijukuru b’abatabani ba Yakobbo 12 baakiraga kwetwa Isaleeri, enju y’Isaleeri, abantu ba Isaleeri, rundi Abaisaleeri. Kandi Isaleeri likaba liri ibara ly’obukama obw’enganda ikumi obukaba buli omu bukiizi bw’emoso obwabaganiziibwe ha bukama obw’obukiizi bw’obulyo, kandi hanyuma Abakristaayo abaseeserweho amagita beetwa “Isaleeri ya Ruhanga.” —Bag 6:16; Kub 32:28; Ebik 4:10; Bar 9:6.
Isorrokaniro.
Ekigambo kinu nikimanyisa “kwesorooza hamu rundi abantu abeesoroize hamu,” baitu omu byahandiikirwe ebirukukira obwingi, kimanyisa ekyombeko nambere Abayudaaya baayesoroolezaaga kusomerwa Ebyahandiikirwe, kwegesebwa, kutebeza, n’okusaba. Omu kasumi ka Yesu, buli tawuni entaito ekaba erumu isorrokaniro, kandi embuga enkooto zikaba ziine amasorrokaniro agarukuhingura hali limu.—Luk 4:16; Ebik 13:14, 15.
Izobu.
Ekimera ekiine amataagi n’amababi amarungi, ekyakozesebwaga kumiisa esagama rundi amaizi ha mikoro ey’okwezebwa. Ebigambo eby’Oruyonaani n’Oruhebburaniya nibisobora kutwarramu ebimera ebirukwahukana. Nikisobora kuba ngu izobu erukubazibwaho omu Yohaana 19:29, niyo egi eyakuraga ekaraiha muno kandi yabaga n’ekiti ekiraihire ekisobora kuteekwaho siponji enyakurumu amaarwa agarukusarra kuhika ha munwa gwa Yesu.—Bah 9:19.
K
Kaisaali.
Ibara ly’eka y’Abarooma eryafookere kitiinisa ky’abalemi Abarooma. Baibuli ebazaaho Augusito, Tibberiyo, hamu na Kuraudio neekozesa amabara gaabo, noobu kiraaba ngu ibara lya Nero tirirukubazibwaho, ekitiinisa Kaisaali, na uwe kikozesebwa kumubazaaho. Ekigambo “Kaisaali” kyongera kikozesebwa omu Byahandiikirwe eby’Oruyonaani eby’Ekikristaayo kukiikirra obusobozi obw’abalemi rundi ihanga.—Mar 12:17; Ebik 25:12.
Kimu kya ikumi.
Kyaheebwayoga nk’obusuuru, kukira muno habw’ensonga eziine akakwate n’okuramya. (Mrk 3:10; Bir 26:12; Mat 23:23; Bah 7:5) Hansi y’Ebiragiro bya Musa, kimu kya ikumi eky’amagesa hamu na kimu kya ikumi eky’ebisoro kyaheebwaga Abaleevi buli mwaka kubasagika. Abaleevi baahaga banyakatagara ab’omu ruganda rwa Aroni kimu kya ikumi eky’ebintu ebyabaaga bibahairwe kubasagika. Hakaba haroho kimu kya ikumi eky’ebintu ebindi ebyaheebwayoga. Abakristaayo kasumi kanu tikirukubeetaagisa kuhayo kimu kya ikumi.
Kristo.
Kukyena.
Nikimanyisa kutiinisiriza rundi kubaza ekintu ekibi ekiraahika ha muntu rundi ekintu. Kukyena nikwahukanira kimu n’okujuma rundi kukwatwa ekiniga eky’amaani. Obwire oburukukira obwingi kukyena kuba kurangirra rundi kubaza ekintu ekibi ekirukwija kubaho. Kandi obu kuba nikuruga hali Ruhanga rundi omuntu ou ahaire obusobozi, buba bunabbi kandi kiba kiine kuhikirra.—Kur 12:3; Kbr 22:12; Mar 11:21; Ebik 23:12; Bar 12:14; Bag 3:10.
Kurahira.
Okuraganiza omuntu oku akora hali Ruhanga naamuraganiza ngu naija kukora ekintu, kuhayo ekisembo rundi ekihongwa, kutaaha obuheereza obumu rundi kwerekesa ebintu ebimu ebitarukucwa ebiragiro.—Mat 5:33.
Kuseesaho amagita.
Omu Ruhebburaniya, ekigambo kinu kimanyisa “kusiiga amagita.” Amagita gaasiigwaga omuntu rundi ekintu kwoleka ngu omuntu ogu rundi ekintu eki kihairweyo habw’obuheereza obw’embaganiza. Omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani, ekigambo kinu kikozesebwa obukirukuhika ha kuseeswaho omwoyo ogurukwera hali abo abakomerwemu, abaine okunihira okw’okugenda omu iguru.—Kur 28:41; 1Sa 16:13; Luk 4:18; Ebik 10:38; 2Ko 1:21.
Kusiisa; Okusiisa.
Kutahondera ebiragiro ebitairweho; ekikorwa eky’okutoorobera ebiragiro. Nikisisana n’ekigambo “ekibi” omu Baibuli.—Zab 51:3; Bar 5:14.
Kutaho emikono.
Omuntu yateekwahoga emikono naakomwa kukora omulimo ogw’embaganiza rundi kuheebwa omugisa, kukizibwa, rundi kuheebwa ekisembo eky’omwoyo ogurukwera.—Kbr 27:18; Ebik 19:6; 1Ti 5:22.
Kwecwaho.
Ekigambo kinu (a·po·sta·siʹa) ekiruga omu kigambo eky’Oruyonaani ekirukumanyisa “kwecwaho.” Kiine amakuru “ag’okusigaho, kunagaho rundi kujeema.” Omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani ekigambo kinu kikozesebwa kumanyisa abo abeecwaho okuramya okw’amananu.—Nfu 11:9; Ebik 21:21; 2Ba 2:3.
Kwemarra hali Ruhanga.
Kwezebwa; Kusemezebwa; Obwecumi.
Kusigikirra ha Baibuli, ebigambo binu tibimanyisa obwecumi obwa ha mubiri n’obuyonjo kyonka, baitu nibitwarramu omuntu kwikara rundi kwongera kuba omu nyikara nambere ataine omusango, kamogo, kandi n’okwetantara ekintu kyona ekisobora kumusiiga enziro, kumusiisa omu ngeso rundi omu by’omwoyo. Omu Biragiro bya Musa, ebigambo binu bikozesebwa ha kintu ekyecumi rundi ekisemeziibwe.—Lev 10:10; Zab 51:7; Mat 8:2; 1Ko 6:11.
L
Leevi; Omuleevi.
Mutabani wa Yakobbo owa kasatu ayazaire omu Leeya; kandi oruganda runu rukarukwa ibara kusigikirra ha ibara lye. Omu batabani ba Leevi basatu nuho harugire ebihanda bisatu ebya banyakatagara Abaleevi. Obwire obumu, ekigambo “Abaleevi” kimanyisa oruganda rwona, baitu kinu tikirukutwarramu eka ya Aroni eyarugwamuga banyakatagara. Oruganda rwa Leevi rutatunge ekiikaro omu nsi ey’Ekaba Eraganiziibwe baitu rukaheebwa embuga 48 omu bicweka ebyahairwe enganda ezindi.—Dan 10:8; 1By 6:1; Bah 7:11.
M
Mairo.
Ekipimo eky’orugendo ekirukubazibwaho omurundi gumu gwonka omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani omu Matayo 5:41, nikisobora kuba nikimanyisa mairo y’Abarooma ey’ekaba ninganaingana mita 1,479.5 (fuuti 4,854). Ekigambo “mairo” kikozesebwa emirundi endi esatu omu Luka 24:13, Yohaana 6:19, hamu n’omu Yohaana 11:18, kandi emirundi egi yoona nikimanyisa mairo eyahindwirwe kuruga omu kipimo ekirukwetwa sitadiya ekikaba kiri omu bihandiiko eby’okubanza.
Makedoni.
Ekicweka ekikaba kiri omu bukiizi bw’emoso obwa Buyonaani, ekyamanyirwe muno omu kasumi ka Alexander the Great kandi kikaikara kyetongoire kyonka kuhikya Abarooma obu baakisingwire. Makedoni likaba liri isaza ly’Abarooma omukwenda Paulo obu yabandize kugenda Bulaaya. Paulo akabunga omu Makedoni emirundi esatu.—Ebik 16:9.
Malaika Omukuru.
Ekirukumanyisa “mukuru wa bamalaika.” Amakuru g’ekigambo kinu, ekikozesebwa omu Baibuli kumanyisa omuntu omu, nikyoleka ngu haroho malaika omu omukuru wenka. Baibuli etugambira ngu Mikairi niryo ibara lya malaika ogu omukuru.—Dan 12:1; Yuda 9; Kus 12:7.
Masiya.
Ekigambo kinu kiruga omu kigambo ky’Oruhebburaniya ekirukumanyisa “ow’aseeserweho amagita” rundi “ogu ow’aseeserweho amagita.” “Kristo” kigambo eky’Oruyonaani ekiine amakuru nugo gamu.—Dan 9:25; Yoh 1:41.
Miira.
Amakamba agarukuboya kurungi agaihwaga omu miti erukwahukana ey’amahwa rundi omu buti obutaito obw’ekika ekirukwetwa Commiphora. Miira kikaba kiri kimu ha birungo ebyateekwaga omu magita agarukwera agaaseeswaga ha muntu. Gaakozesebwaga kuboyesa ebintu nk’engoye, rundi ebitabu eby’okubyamamu, kandi yateekwaga omu magita ag’okukozesa masaaji n’ag’okwesiiga ha mubiri. Yataburwaga omu maarwa kugafoora agarukusarra muno. Ekindi, miira yakozesebwaga kuteekaniza emitumbi etakaziikirwe.—Kur 30:23; Nfu 7:17; Mar 15:23; Yoh 19:39.
Mina.
Omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani, mina ekaba ninganaingana na durakima 100. Kandi ekaba neeremeera kwingana guraamu 340.—Luk 19:13.
Moleki.
Ruhanga w’Abamoni; kandi nikisobora kuba ngu nuwe omu arukwetwa Malikamu, Mirikomu, na Moleki.—Ebik 7:43.
Mukuru wa banyakatagara.
Kiri kigambo ekindi ekimanyisa “nyakatagara omukuru” omu Byahandiikirwe eby’Oruhebburaniya. Omu Byahandiikirwe eby’Oruyonaani, ekigambo “mukuru wa banyakatagara” kikozesebwa h’abasaija abakuru abakaba bali bamu ha banyakatagara, obundi otwaliiremu n’abo abakaba beemereziibwe kuheereza nka banyakatagara abakuru hamu n’ebihanda 24 ebya banyakatagara.—2By 26:20; Ezer 7:5; Mat 2:4; Mar 8:31.
N
Naadi.
Amagita ag’omuhendo mwingi agarukutukura kandi agarukuboya muno, agaihwaga omu kimera ekirukumanywa nka spikenard (Nardostachys jatamansi ). Habwokuba gakaba gali ga sente nyingi, gaakiraga kutaburwa n’amagita agandi agatarukugaingana oburungi, kandi obwire obumu baagacupuraga. Marako na Yohaana boona bakagamba ngu amagita ga naadi “agatatabwirwemu kintu ekindi kyona” nugo gaaseeserwe hali Yesu.—Mar 14:3; Yoh 12:3.
Nisani.
Ibara eryahairwe okwezi okurukwetwa Abbibbu okunyakuli okwezi okw’okubanza ha kalenda ey’Abayudaaya erukwera kandi kuli kwezi kwa musanju ha kalenda yabo ey’akasumi ako. Kwatandikiraga hagati y’okwezi kwa Maaci kuhikira kimu hagati y’okwezi kwa Apuli. (Neh 2:1) Okuhingurwaho kw’Abayudaaya kwajaguzibwaga ha Nisani 14, kandi Yesu Kristo akatandikaho Ekiihuro kya Mukama Waitu Ekya Rwebagyo ha kiro eki. (Luk 22:15, 19, 20) Akaitirwa ha muti ha kiro eki kyonyini.—Luk 23:44-46. Rora, Ebyong. B15.
Nyakatagara omukuru.
Hansi y’Ebiragiro bya Musa, nuwe nyakatagara ayakiikirraga abantu hali Ruhanga kandi naarolerra banyakatagara abandi. Nuwe wenka ayaikirizibwaga kutaaha Aharukukirayo Okwera, omu kisiika eky’omunda omu heema ey’okutangatanganiramu kandi na hanyuma omu yekaru. Yakikoraga omurundi gumu omu mwaka ha Kiro eky’Okulihirra. Ekigambo “nyakatagara omukuru” kikozesebwa na hali Yesu Kristo.—Lev 16:2, 17; 21:10; Mat 26:3; Bah 4:14.
Nyakatagara.
Omusaija ayakiikirraga Ruhanga hali abantu abayaheerezaaga, naabeegesa ebirukukwata hali Ruhanga n’ebiragiro bye. Banyakatagara baakiikirraga n’abantu omu kubaheerayo ebihongwa kandi basaba Ruhanga n’okumwesengereza habwabo. Ebiragiro bya Musa obu bikaba batakatairweho, omutwe gw’eka yakoraga nka nyakatagara habw’eka ye. Hansi y’Ebiragiro bya Musa, abasaija kuruga omu ruganda rwa Leevi ab’omu rukarra rwa Aroni nubo baakoraga nka banyakatagara. Abasaija abandi boona Abaleevi baakoraga nk’abakonyezi baabo. Ha kutongoza ekiragaano ekihyaka, Isaleeri ey’eby’omwoyo ekafooka ihanga lya banyakatagara kandi Yesu Kristo yafooka Nyakatagara Omukuru.—Kur 28:41; Bah 9:24; Kus 5:10.
O
Obugenyi obw’Obusiisira.
Ahandi bwetwa Obugenyi obw’Enkande. Bwabahoga omu kwezi kwa Esanimu 15–21, okwezi okw’Abahebburaniya. Bwabaga bw’okujaguza amagesa ha kumalirra kw’omwaka ogw’eby’obulimi omu Isaleeri, kandi kaabaga kasumi ak’okusemererwa n’okusiima Yahwe habw’okuha ebirimwa byabo emigisa. Omu kasumi k’obugenyi, abantu baikaraga omu nkande rundi omu busiisira kwijuka akasumi obu baarugire Misiri. Kandi bukaba buli bumu ha bugenyi obw’emiringo esatu obwayetaagisaaga abasaija kugenda Yerusalemu kubujaguza.—Lev 23:34; Ezr 3:4; Yoh 7:2.
Obugenyi obw’Okuhayo Yekaru.
Ekiro ekyabahoga buli mwaka, kwijuka okusemeza kwa yekaru hanyuma ya Antiochus Epiphanes kugisiisa. Kujaguza kunu kwatandikaga omu kwezi kwa Kisireevu 25 kandi kwamaraga ebiro munaana.—Yoh 10:22.
Obunabbi.
Obutumwa obutereekereziibwe Ruhanga kwoleka ekigendererwa kye rundi kukimanyisa. Obunabbi nibusobora kuba enyegesa ey’etereekereziibwe Ruhanga erukukwata ha ngeso, ekintu eki aba aragiire, omusango ogu aba acwiire, rundi kuranga ebintu ebiraabaho omu kasumi ak’omumaiso.—Mat 13:14; 2Pe 1:20, 21.
Oburaguzi.
Enyikiriza erikugamba ngu abantu obu bafa, emyoyo yabo tefa kandi ngu ebaza n’abantu aboomeezi kukira muno kuraba omu muntu ondi (omuraguzi) ow’arukuteeberezebwa ngu naasobora kubaza n’abantu abaafiire. Ekigambo eky’Oruyonaani ekihindurwa “kukora eby’oburaguzi” nikyo phar·ma·kiʹa, ekirukumanyisa “kuha omuntu ebitokoozabwongo.” Ekigambo kinu kikatandika kuba n’akakwate n’eby’oburaguzi omu kasumi aka kara, habwokuba abaraguzi baakozesaaga ebitokoozabwongo kusobora kutunga amaani ga badaimooni nukwo basobole kukora eby’oburaguzi.—Bag 5:20; Kus 21:8.
Obusiihani rundi ebikorwa eby’orwanju.
Ekigambo obusiihani ekikozesebwa omu Byahandiikirwe kihindurwa kuruga omu kigambo eky’Oruyonaani Por·neiʹa ekirukumanyisa ebikorwa ebimu eby’okuteerana Ruhanga ebi atanga. Nibitwarramu kuteerana n’omuntu ou otali na uwe omu buswere, obwamalaaya, kuteerana otali omu buswere, obukuuhya, hamu n’okuteerana n’ebisoro. Ekigambo obusiihani kikozesebwa omu mulingo ogw’akokurorraho omu kitabu ekya Okusuukururwa kubazaaho omukazi omusiihani omu by’ediini arukwetwa “Baburooni Orukooto,” kwoleka omulingo akoragana n’abalemi ab’ensi enu kusobora kutunga obusobozi n’eby’obuguuda.—Kus 14:8; 17:2; 18:3; Mat 5:32; Ebik 15:29; Bag 5:19.
Obusuuru.
Omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani nikimanyisa omusoro omuntu ogu asasura hali omuntu ondi.—Neh 5:4; Bar 13:7.
Okubaho.
Omu nkarra ezimu omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani, ekigambo kinu kikozesebwa kusoborra okubaho kwa Yesu Kristo nk’Omukama w’Obukama bwa Masiya, kurugira kimu obu yaikaliziibwe ha ntebe ey’Obukama kuhikira kimu omu biro ebya ha mpero eby’obusinge bunu. Okubaho kwa Kristo tikurukumanyisa ngu w’okwija kandi hanyuma y’akasumi kake agarukeyo, baitu nikutwara akasumi akaraihire.—Mat 24:3.
Okubatizibwa; Okubatiza.
Okuboneka okw’okwezi.
Ekiro ky’okubanza omu kwezi ha kalenda ya Bayudaaya ekyatwarwaga nk’ekiro eky’okusorrokana hamu, kulya hamu, n’okuhayo ebihongwa eby’embaganiza. Obusumi obwayongiireho, kikafooka ekiro ekikuru eky’ekijaguzo hali ihanga lyona, kandi abantu ha kiro eki, baahuumuraga ha mirimo.—Kbr 10:10; 2By 8:13; Bak 2:16.
Okuhikirra.
Omu Byahandiikirwe, ekigambo kinu nikimanyisa ekihikire kusigikirra ha ndengo za Ruhanga ezirukukwata ha kihikire n’ekitahikire.—Kub 15:6; Bir 6:25; Zef 2:3; Mat 6:33.
Okuhingurwaho.
Buli bugenyi obwajaguzibwaga buli mwaka ha kiro kya 14 eky’okwezi kwa Abbibbu (hanyuma okwayeserwe Nisani) kwijuka okucungurwa kw’Abaisaleeri kuruga Misiri. Kwajaguzibwaga kuraba omu kubaaga n’okwokya omwana gw’entaama (rundi ogw’embuzi), ebyalibwaga n’emikubi erukusarra hamu n’emigaati etatumbisiibwe.—Kur 12:27; Yoh 6:4; 1Ko 5:7.
Okuhumbuuka.
Nikimanyisa kwimuka kuruga omu kufa. Ekigambo eky’Oruyonaani a·naʹsta·sis nikimanyisa “kwimuka; kwemerra.” Baibuli ebazaaho okuhumbuuka okw’emiringo mwenda, otwaliiremu n’okuhumbuuka kwa Yesu, Yahwe oku yahikiriize. Noobu kiraaba ngu Eriya, Erisa, Yesu, Petero, hamu na Paulo bakahumbuura abantu, Yahwe nuwe yabasobozeseze kukora ebyamahano binu. Okuhumbuuka “okw’abahikiriire n’abatahikiriire” okuraabaho omu nsi kukuru muno obukirukuhika ha kigendererwa kya Ruhanga. (Ebik 24:15) Baibuli ebazaaho n’okuhumbuuka kw’abo abaraagenda omu iguru, okurukwetwa okuhumbuuka ‘okw’okubanza,’ okurukutwarramu bagenzi ba Yesu abaseeserweho amagita.—Baf 3:11; Kus 20:5, 6; Yoh 5:28, 29; 11:25.
Okusarwa.
Okusiiba.
Kutalya ebyokulya byona habw’akasumi. Abaisaleeri baasiibaga ha Kiro eky’Okulihirra, omu bwire obw’obujune, noobu baabaga nibetaaga obukonyezi bwa Ruhanga. Abayudaaya bakatandikaho okusiiba okw’emirundi ena okwabahoga buli mwaka kwijuka ebintu ebibi ebyabahikireho omu byafaayo byabo. Abakristaayo tikirukubetaagisa kusiiba.—Ezr 8:21; Is 58:6; Mat 4:2; 9:14; Luk 18:12; Ebik 13:2, 3; 27:9.
Okutoma.
Obubaale rundi obubbaaho obutaito bwakozesebwaga kukora encwamu. Bwateekwaga omu rugoye rundi omu kibindi hanyuma nibabucikya. Akaagurukamuga rundi akaihwamuga nuko baasigikirrahoga kukora encwamu. Baakiraga kubanza kusaba.—Mat 27:35; Ebik 1:26.
Okwegarukamu.
Omu Baibuli kimanyisa omuntu kuhindura ebiteekerezo bye otwaliiremu n’okweyijukya kuruga ha mutima habw’omulingo yatwazaamuga obwomeezi bwe kara, habw’ebikorwa bye ebibi, rundi habw’ekintu eki yalemerwe kukora. Okwegarukamu kuruga ha mutima kurugamu ebyana, kandi omuntu ahinduramu omulingo ayetwazaamu.—Mat 3:8; Ebik 3:19; 2Pe 3:9.
Okwera; Oburukwera.
Omulingo Yahwe ogu aikaire aine habw’akasumi koona; Yahwe ayetwa arukwera habwokuba mwecumi kandi naayera omu miringo yoona. (Kur 28:36; 1Sa 2:2; Yoh 17:11) Obu kikozesebwa h’abantu (Mar 6:20; Ebik 3:21), ebintu (Bar 7:12; 11:16; 2Ti 3:15), ebiikaro (Mat 4:5; Ebik 7:33; Bah 9:1), n’emirimo (Kur 36:4), ekigambo eky’Oruhebburaniya n’eky’Oruyonaani ebya kara biine amakuru agarukumanyisa kusoroorwamu rundi kwezebwa hali Yahwe; kwahukanizibwa hali ebintu ebindi habw’obuheereza bwa Yahwe. Omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani, ebigambo “okwera” hamu ‘n’oburukwera’ nabyo bikozesebwa kumanyisa omuntu kuba omwecumi omu ngeso.—2Ko 7:1; 1Ba 4:4; 1Pe 1:15, 16.
Omubi.
Ekikubyo ekiheebwa Sitaani Diabolo, arukuhakaniza Ruhanga hamu n’endengo ze ez’okuhikirra.—Mat 6:13; 1Yo 5:19.
Omubumbi.
Omuntu ow’akora ensoha, amabbakuli, n’ebintu ebindi omu ibumba. Ekigambo eky’Oruhebburaniya omubumbi kimanyisa “omukozi w’ebintu.” Obusobozi omubumbi obu aine ha ibumba emirundi nyingi bukozesebwa kulengesaniza obusobozi Yahwe obu aine h’abantu n’amahanga.—Is 64:8; Bar 9:21.
Omufundikizo gw’esanduuko ey’ekiragaano.
Nuho nyakatagara omukuru yamiisirraga esagama y’ebihongwa ebyaheebwayoga habw’ekibi ha Kiro eky’Okulihirra. Ekigambo eky’Oruhebburaniya nikiruga omu kigambo ekirukumanyisa “kuswekerra (ekibi)” rundi obundi kumanyisa “kusimuura (ekibi).” Gukaba gukozerwe omu zaabbu guroho bakerubbi babiri kandi buli kerubbi ali ha kumalirra kwagwo. Kandi obwire obumu gwetwa “omufundikizo.”—Kur 25:17–22; 1By 28:11; Bah 9:5.
Omugaati ogutatumbisiibwe.
Nikimanyisa omugaati ogutarumu kitumbisa.—Bir 16:3; Mar 14:12; 1Ko 5:8.
Omugurusi; Omusaija mukuru.
Omusaija ow’akuzire omu myaka, baitu omu Byahandiikirwe, kikozesebwa kumanyisa omusaija anyakuhairwe obusobozi kandi aine obujunaanizibwa omu kiikaro rundi omu ihanga. Omu kitabu eky’Okusuukururwa, ekigambo kinu nikikozesebwa hali ebihangirwe eby’omu iguru. Ekigambo eky’Oruyonaani pre·sbyʹte·ros kihindurwa nka “omugurusi” obu kiba nikibazaaho abo abarukwebembera omu kitebe.—Kur 4:29; Nfu 31:23; 1Ti 5:17; Kus 4:4.
Omuhanda gwa Suleimani.
Omu yekaru ey’omu kasumi ka Yesu, gunu gukaba guli muhanda oguswekerwe orusu kandi ogukaba guli omu bugwaizooba obw’ezigati ey’aheeru eya yekaru, baingi baikirizaaga ngu ekicweka eki nikyo kyasigaireho kuruga ha yekaru ya Suleimani ei yayombekere. Omu kiikaro eki Yesu akarabayo omu “kasumi ak’obutiti,” kandi n’Abakristaayo ab’okubanza nuho baayesoroolezaaga kuramya.—Yoh 10:22, 23; Ebik 5:12.
Omuhanda.
Ekigambo kinu kikozesebwa omu mulingo ogw’akokurorraho omu Byahandiikirwe kumanyisa enyetwaza rundi ebikorwa Yahwe ebi arukusiima rundi ebi atarukusiima. Abo abafooka bahondezi ba Yesu Kristo babazibwaho nk’abali omu ‘Muhanda,’ ekirukumanyisa ngu batwaza obwomeezi bwabo nibasigikirra ha kwikiririza omuli Yesu Kristo, n’okuhondera ekyokurorraho kye.—Ebik 19:9.
Omuhandiiki.
Omukoporozi w’Ebyahandiikirwe eby’Oruhebburaniya. Nambere Yesu yaiziire omu nsi, kikaba kiri kitiinisa ky’abasaija abamu abakaba bamanyire kurungi Ebiragiro. Baahakanizaaga Yesu.—Ezr 7:6; Mar 12:38, 39; 14:1.
Omuheereza.
Empindura y’ekigambo eky’Oruyonaani di·aʹko·nos, ekikira kuhindurwa “omuheereza.” Kandi “omuheereza” kimanyisa ogu ow’aheereza nk’omukoonyezi w’akatebe k’abagurusi omu kitebe. Asemeriire kuba naahikiiriza endengo za Baibuli kusobora kutunga obujunaanizibwa obu.—1Ti 3:8–10, 12.
Omuhito omwingi.
Ekigambo ky’Oruyonaani “omuhito” kimanyisa obujune rundi okubonabona okuleetwa enyikara ezigumangaine muno. Yesu akabazaaho “omuhito omwingi” ogwakuhikire hali Yerusalemu hamu n’ogurukwija kuhika hali abantu omu kasumi ak’omumaiso ‘obu aliija omu kitiinisa.’ (Mat 24:21, 29–31) Paulo akabazaaho omuhito ogu nk’ekikorwa kya Ruhanga eky’okuhikirra hali “abo abatamanyire Ruhanga, hamu n’abo abatarukworobera amakuru amarungi” agarukukwata hali Yesu Kristo. Okusuukururwa esuura 19 eyoleka ngu Yesu nuwe arukwebeembera ihe ery’omu iguru kurwanisa “ekisoro n’abakama ab’omu nsi n’amahe gaabo.” (2Ba 1:6-8; Kus 19:11–21) “Ekitebe ekingi” kyolekwa nikikiraho omuhito ogu.—Kus 7:9, 14.
Omuhunda.
Omwigo ogwine ekyoma ekisongoroire, ekikozesebwa abalimi kutereekereza ekisoro. Omuhunda nigulengesanizibwa n’ebigambo by’omuntu ow’amagezi ebireetera omuntu ow’arukuhuliiriza kworobera obuhabuzi obw’amagezi. “Kusamba emihunda” nikiruga omu kikorwa ky’enimi kwanga kutereekerezebwa n’omuhunda kuraba omu kugusamba, kandi ekigireetera kwehutaaza.—Ebik 26:14; Bac 3:31.
Omukono.
Eky’okupimisa ekyakozesebwaga kupima oburaiha rundi obugazi, ekikaba nikingana nk’okuruga ha nkokera kuhika ha nsonga y’ekyara ekya hagati. Abaisaleeri baakiraga kukozesa omukono oguraihire kwingana nka sentimita 44.5 (rundi inci 17.5), baitu baakozesaaga n’eky’okupimisa eky’omukono ekiraihireho ekirukwingana nka sentimita 51.8 (rundi inci 20.4).—Kub 6:15; Mat 6:27; Luk 12:25; Kus 21:17.
Omukonwa.
Nkooku kiri, nikimanyisa omusaija anyakukonerwe rundi ou balaawire. Abasaija aba mulingo gunu baakiraga kukomwa kuheereza omu kikaali rundi kurolerra omugo n’abakazi b’omukama abandi. Ekigambo kinu kyakozesebwaga na ha musaija ayabaga atakonerwe, baitu ahairwe obujunaanizibwa obw’okukora omu kikaali ky’omukama. Ekigambo kinu kikozesebwa omu mulingo ogw’akokurorraho kubazaaho abantu “abaayekonere bonka habw’Obukama,” kandi abo nubo abacwamu kutataaha obuswere nukwo baheereze Ruhanga omu bwijwire.—Mat 19:12; Es 2:15; Ebik 8:27.
Omukwenda.
Amakuru gonyini ag’ekigambo kinu nugo “ogu anyakutumirwe,” kandi kikozesebwa hali Yesu hamu n’abandi abamu abaatumirwe kuheereza abandi. Baitu kikira kukozesebwa muno h’abeegeswa 12, Yesu wenyini abayakomeremu kumukiikirra.—Mar 3:14; Ebik 14:14.
Omulinzi.
Omuntu ow’alinda abantu rundi ebintu nukwo bitahikwaho akabi omu bwire bw’ekiro, kandi ow’asobora kumanyisa abandi kakuba habaho akabi. Abalinzi baakiraga kuba haiguru y’ebisiika by’orubuga rundi ha minaara nukwo basobole kurora abantu batakahikire haihi. Omu mahe, omulinzi akira kwetwa omuserikale.—Mat 27:65; 28:4.
Omuntu ow’obugabe; n’Omuntu ow’atunga obugabe.
Omu kasumi k’obulemi bw’Abarooma, “omuntu ow’obugabe” nuwe ogu ayazaarwaga aine obugabe obw’okuba n’obwikazi bwa Rooma. Baitu “omuntu ow’atunga obugabe” nuwe ayaleekerwaga kuruga omu bwiru. Omuntu obu yaleekerwaga omu butongole kuruga omu bwiru, yatungaga obugabe obw’okuba mwikazi wa Rooma, baitu tiyaikirizibwaga kutunga ekiikaro omu by’obulemi. Baitu obu ataaralekerwaga omu butongole, noobu kiraaba ngu yabaga arugire omu bwiru, tiyatungaga obugabe omu bwijwire.—1Ko 7:22.
Omunyaisiyopiya.
Omuntu arukuruga omu Isiyopiya, ihanga kara erikaba liri omu bukiizi bw’obulyo obw’ihanga lya Misiri kandi ekicweka kinu kikaba nikitwarramu ekicweka ekya ha kumalirra kw’obukiizi bw’obulyo obwa Misiri ey’omu kasumi kanu hamu na Sudaani.—Ebik 8:27.
Omunyanazaleesi.
Omunyanzigwa wa Kristo.
Ekigambo eky’Oruyonaani ekiine amakuru ag’emirundi ebiri. Nikimanyisa ogu arukuhakaniza Kristo. Nikisobora n’okumanyisa Kristo ow’ebisuba, rundi ogu arukwetwara kuba omu kiikaro kya Kristo. Abantu boona, ebitebe, rundi guruupu ezirukwefoora ngu nizikiikirra Kristo rundi abeefoora kuba Masiya rundi abo abahakaniza Kristo hamu n’abeegeswa be, kibahikiriire kwetwa abanyanzigwa ba Kristo.—1Yo 2:22.
Omuraguzi.
Omuntu arukwetwara ngu aine obusobozi obw’okuranga ebiraabaho omu kasumi ak’omumaiso. Banyakatagara abaakoraga eby’amasano, abaraguzi, abaraguza enyunyuuzi hamu n’abandi abaakozere ebikorwa ebiine akakwate n’oburaguzi nibabazibwaho omu Baibuli.—Lev 19:31; Bir 18:11; Ebik 16:16.
Omuroleerezi.
Omusaija ow’aine obujunaanizibwa obw’okurolerra n’okuliisa ekitebe. Ekigambo eky’Oruyonaani ekiruga omu kigambo e·piʹsko·pos kiine amakuru ag’okurolerra n’okulinda. Ekigambo “omuroleerezi” n’ekigambo “omugurusi” (pre·sbyʹte·ros) bikozesebwa kumanyisa obujunaanizibwa nubwo bumu omu kitebe, kandi ekigambo “omugurusi” kyoleka emiringo ogu ow’akomerwe ei aine kwoleka ngu akuzire omu by’omwoyo, kandi ekigambo “omuroleerezi” kyoleka obujunaanizibwa obu aine.—Ebik 20:28; 1Ti 3:2-7; 1Pe 5:2.
Omuteeraniza.
Omuti.
Omuti ogusimbirwe nambere omuntu yahanikwaga. Gwakozesebwaga omu mahanga agamu kwitiraho omuntu rundi kuhanikaho omutumbi nukwo abandi barorreho rundi kumuswaza omu bantu. Abasiriya bakaba bali bakaali muno kandi obu baakwataga omuntu omu bulemu, baamucumitaga omuti ogusongoire hansi, guraba omu nda ye guturukira omu kifuba kandi nibamuhanika. Baitu omu Biragiro by’Abayudaaya, abantu abaakoraga ebibi eby’amaani, nk’okujuma Ruhanga, rundi kuramya ebisisani, baabanzaaga kubaita n’amabaale rundi nibabaita nibakozesa omulingo ogundi, kandi hanyuma emitumbi yabo ehanikwa ha nyomyo rundi ha miti, nukwo abandi barorreho. (Bir 21:22, 23; 2Sa 21:6, 9) Obwire obumu, Abarooma baasibiraga omuntu ha muti ali mwomeezi nibamulekaho kumara ebiro, nukwo afe omu mulingo gwa mpora-mpora habw’obusaasi, iroho, enjara, na habw’omusana. Omu nyikara ezindi, emikono n’amaguru by’ogu arukujunaanwa baabiterraga emisumaali ha muti, nkooku kyabaire hali Yesu. (Luk 24:20; Yoh 19:14–16; 20:25; Ebik 2:23, 36)
Omuyudaaya.
Ekigambo kinu kyakozesebwaga ha muntu ow’oruganda rwa Yuda hanyuma y’obukama obw’enganda ikumi obwa Isaleeri kugwa. (2Bk 16:6) Hanyuma kyakozesebwaga hali Abaisaleeri kuruga omu nganda ezirukwahukana abaagarukire omu Isaleeri kuruga omu bunyangwa omu Baburooni. (Ezr 4:12) Hanyuma kikakozesebwa omu nsi yoona kwahukaniza Abaisaleeri hali abantu ab’amahanga agandi. (Es 3:6) Kandi omukwenda Paulo akakikozesa omu mulingo ogw’akokurorraho obu akaba naasoborra ngu omuntu ihanga eryarugamu tikiri nikyo kikuru omu kitebe Ekikristaayo.—Bar 2:28, 29; Bag 3:28.
Omuzigaijo.
Omwana omwojo ow’okubanza hali ise. Omu kasumi ka Baibuli, omwana ow’okubanza omwojo yabaga n’ekiikaro eky’ekitiinisa omu ka kandi yaheebwaga obujunaanizibwa obw’okuba mutwe gw’eka ise obu yafaaga. Oihireho kuba muzigaijo wa Yahwe, Yesu nuwe muzigaijo w’ebihangirwe byona kandi nuwe muzigaijo kuruga omu bafu.—Kub 25:33; Kur 11:5; Bak 1:15; Kus 1:5.
Omuzingo gw’oruhu.
Oruhu rw’entaama, orw’embuzi rundi orw’enyana orwakozesebwaga kuhandiikaho. Rwahangaaraga muno kukira ebijuza kandi rwakozesebwaga kukora emizingo ya Baibuli. Emizingo y’empu Paulo ei yasabire Timoseo kumuleetera neesobora kuba ekaba eri bicweka by’Ebyahandiikirwe eby’Oruhebburaniya. Emu ha mizingo eya Dead Sea Scrolls ekahandiikwa ha mpu.—2Ti 4:13.
Omuzingo.
Ekintu ekiraihire ekikozerwe omu ruhu rundi ebijuza, ekihandiikirweho ha rubaju rumu, kandi ekyazingirwaga ha kiti. Ebyahandiikirwe bikahandiikwa ha mizingo kandi nuho byakopororwaga, nikyo kikaba kiri kitabu omu kasumi Baibuli obu yahandiikirwe.—Luk 4:17–20; 2Ti 4:13.
Omwana w’omuntu.
Ekigambo kinu nikisangwa omu bitabu by’Enjiri emirundi nka 80. Kikozesebwa hali Yesu Kristo kandi kyoleka ngu kuraba omu kuzaarwa kwe okw’omubiri, akaba ali muntu kwo, hatali ekihangirwe eky’omwoyo ekijwaire omubiri kwonka. Ekigambo kinu kyongera kyoleka ngu Yesu yakuhikiiriize obunabbi oburukusangwa omu Danieri 7:13, 14. Omu Byahandiikirwe eby’Oruhebburaniya, kikozesebwa hali Ezekyeri na Danieri, kwoleka embaganiza ey’ekaba eri hagati yabo na Ruhanga ayabahaga obutumwa obu baarangirraga.—Ez 3:17; Dan 8:17; Mat 19:28; 20:28.
Omwana wa Daudi rundi Mutabani wa Daudi.
Ekigambo ekikira kukozesebwa hali Yesu, kwoleka ngu nuwe Omugwetwa w’ekiragaano ky’Obukama ekikaba kiine kuhikiirizibwa omuntu kuruga omu ruzaaro rwa Daudi.—Mat 12:23; 21:9.
Omwebembezi Omukuru.
Ekigambo eky’Oruyonaani nikimanyisa “Omwebembezi Omukuru.” Nikyoleka obujunaanizibwa obukuru Yesu Kristo obu aine omu kujuna abantu abeesigwa hali ebizibu ebyaleeserweho ekibi, hamu n’okubeebembera kubahikya omu bwomeezi obutahwaho.—Ebik 3:15; 5:31; Bah 2:10; 12:2.
Omwigo.
Omwigo ogwakwatwaga omulemi nk’akokurorraho akarukwoleka ngu aine obusobozi.—Kub 49:10; Bah 1:8.
Omwoyo ogurukwera.
Omwoyo.
Ekigambo ky’Oruhebburaniya ruʹach n’eky’Oruyonaani pneuʹma, ebikira kuhindurwa ‘nk’omwoyo,’ biine amakuru maingi. Byona bimanyisa ekintu abantu ekibatasobora kurora baitu amaani gakyo nigaroorwa omu bintu ebirukubaho. Ekigambo ky’Oruhebburaniya n’eky’Oruyonaani bikozesebwa kumanyisa (1) omuyaga, (2) obwomeezi obuli omu bintu ebyomeezi ebiri omu nsi, (3) enyehurra enyakuli omu mutima gw’omuntu ogw’akokurorraho, ey’emuleetera kubaza rundi kukora ebintu omu miringo erukwahukana, (4) ebigambo ebitereekerezebwa amaani agatarukurorwa, (5) ebihangirwe eby’omwoyo, hamu (6) n’amaani ga Ruhanga rundi omwoyo ogurukwera.—Kur 35:21; Zab 104:29; Mat 12:43; Luk 11:13.
Orubengo.
Ibaale eryekulingiriire eryateekwaga haiguru y’ibaale erirukusisana nalyo kukozesebwa kusa engano. Hagati y’ibaale eri hansi, haabahoga akantu nambere ibaale erya haiguru lyayetororraga obu baabaga nibasa. Omu busumi obwa kara, abakazi baakozesaaga embengo omu maka. Nkooku orubengo rwasobozesaaga amaka kutunga ebyokulya byabo ebya buli kiro, Ebiragiro bya Musa byatangaga omuntu kutwara orubengo rundi ensiinso nk’omusimbo. Embengo enkooto ezikozerwe omu mulingo nugwo gumu, zaayetorozebwaga ebisoro.—Bir 24:6; Mar 9:42.
Orubingo.
Ekigambo ekikozesebwa kumanyisa ebimera ebirukwahukana ebikira kumera omu biikaro ebirumu amaizi. Ekimera ekibakira kuba nibamanyisa nikyo Arundo donax.—Mat 27:29; Kus 11:1.
Orufumo.
Ebigambo eby’amagezi rundi oruganikyo orugufu orurukwegesa isomo rundi orurukwoleka amananu ag’omugaso omu bigambo bike. Enfumo za Baibuli, ezimu zitwarramu ebikoikyo. Emirundi erukukira obwingi, orufumo rubamu amakuru agatanguhire kwetegereza. Enfumo ezaakozesebwaga kusekeereza abantu rundi kubajuma.—Mug 12:9; 2Pe 2:22.
Orugonjo Orurungi; Orugonjo rwa Ruhanga.
Ekiikaro ekisemiire muno rundi omusiri ogusemiire. Ekiikaro nk’eki eky’okubanza kikaba Adeni kandi Yahwe akagiteekaniriza abantu ab’okubanza. Yesu obu akaba naabaza n’omu h’abasaija enkozi z’ebibi ow’akaba ali ha rubaju rwe ha muti, akooleka ngu ensi niija kufooka orugonjo orurungi. Orugonjo orurungi orukubazibwaho omu 2 Abakolinso 12:4, nurwo rukwija kuba omu nsi omu kasumi ak’omumaiso kandi orurukubazibwaho omu Okusuukururwa 2:7, nurwo orugonjo orw’omu iguru.—Kiz 4:13; Luk 23:43.
Oruhu orwahurwamu amaarwa.
Ecupa nambere amaarwa gaatekwaga ey’ekaba ekozerwe omu ruhu rw’ekisoro, nk’orw’embuzi rundi orw’entaama. Amaarwa gaatekwaga omu mpu empyaka habwokuba obu gaayeyongeraga kuhya gaaleetaga orwoya orwaleeteraga oruhu kuhaga. Empu empyaka zigaliha; baitu habwokuba ezikuzire tizisobora kugaliha, zaahulikaga orwoya obu rwayeyongeraga.—Yos 9:4; Mat 9:17.
Orukurato Orukuru.
Kooti enkuru ey’Abayudaaya omu Yerusalemu. Omu kasumi ka Yesu orukurato runu rukaba ruroho abantu 71, otwaliiremu nyakatagara omukuru hamu n’abandi abaabaireho banyakatagara abakuru, abantu ab’omu maka ga banyakatagara abakuru, abakuru b’abantu, bakuru b’enganda, emitwe y’eka hamu n’abahandiiki.—Mar 15:1; Ebik 5:34; 23:1, 6.
Orutimbi.
Orugoye orusemiire orurukiirweho ebisisani by’abakerubbi, orwabaganizaamuga Aharukwera hali Aharukukirayo Okwera omu heema ey’okutangatanganiramu n’omu yekaru.—Kur 26:31; 2By 3:14; Mat 27:51; Bah 9:3.
Oruyonaani; Omuyonaani.
Orulimi orubazibwa abantu ba Buyonaani; rundi omuntu enzaarwa ya Buyonaani, rundi omuntu ow’eka ye eruga Buyonaani. Omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani, ekigambo kinu kiine amakuru agandi, kikozesebwa kubazaaho abantu boona abatali Bayudaaya rundi abo abaabazaaga orulimi Oruyonaani kandi baatwalirizibwa emigenzo y’Ababayonaani.—Yo 3:6; Yoh 12:20.
P
Pentekooti.
Buli bugenyi obwa kabiri ha bugenyi obw’emiringo esatu obukuru abasaija Abayudaaya boona obu bakaba basemeriire kugenda kujaguza omu Yerusalemu. Ekigambo Pentekooti, nikimanyisa “(Ekiro) ekya Makumi ataano,” nikyo kikozesebwa omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani kandi nikyo kimu n’Obugenyi obw’Amagesa omu Byahandiikirwe eby’Oruhebburaniya. Bwajaguzibwaga ha kiro ekya 50 nibabara kuruga ha Nisani 16.—Kur 23:16; 34:22; Ebik 2:1.
S
Sabbiti.
Ekigambo kinu nikiruga omu kigambo ky’Oruhebburaniya ekirukumanyisa “kuhuumura; kuleka.” Kiri kiro kya musanju omu wiiki ey’Abayudaaya (kuruga Kyakataano izooba limazire kugwa, kuhika Kyamukaaga izooba limazire kugwa). Ebiro ebindi omu mwaka ebikaba biri eby’ebijaguzo, otwaliiremu omwaka gwa musanju hamu n’ogwa 50 nabyo byayetwaga sabbiti. Ha kiro kya Sabbiti busaho mulimo gwona ogwakorwaga, oihireho emirimo eyakorwaga banyakatagara omu kiikaro ekirukwera. Omu myaka ya Sabbiti itaka tiryalimwaga kandi Abahebburaniya bakaba batasemeriire kutonga bataahi baabo. Omu Biragiro bya Musa, ebiragiro ebirukukwata ha Sabbiti bikaba bitagumire kubyorobera, baitu mporampora abeebembezi b’ediini bakaikara nibongeraho ebindi, kandi nambere akasumi ka Yesu kaahikiire kikaba nikigumira abantu kubyorobera.—Kur 20:8; Lev 25:4; Luk 13:14–16; Bak 2:16.
Samaliya.
Rukaba ruli rubuga orukuru orw’obukama obw’enganda ikumi ez’omu bukiizi bw’emoso kumara emyaka nka 200, kandi likaba liri ibara ly’ekicweka eki kyona. Orubuga runu rukaba rwombekerwe ha rusozi orwine ibara niryo limu. Omu kasumi ka Yesu, Samaliya likaba liri isaza lya Rooma erikaba liri hagati ya Galiraaya ey’ekaba eri omu bukiizi bw’emoso, na Buyudaaya ey’ekaba eri omu bukiizi bw’obulyo. Yesu yakiraga kwetantara kutebeza omu kiikaro kinu obu yabaga omu ngendo ze, baitu obwire obumu yarabamuga naabaza n’abantu abakaba nibaikarayo. Petero akakozesa ekisumuruzo ekya kabiri eky’Obukama eky’akokurorraho, Abasamaliya obu baatungire mwoyo ogurukwera.—1Bk 16:24; Yoh 4:7; Ebik 8:14.
Sayuni; Orusozi Sayuni.
Ibara ly’orubuga rwa Bayebusi orukaba ruroho orukomera kandi rukaba ruli omu Yebusi ha rusozi orw’obukiizi bw’obulyo obwa Yerusalemu. Hanyuma ya Daudi kurukwata, akombekayo ekikaali kye, kandi rwatandika kwetwa “Orubuga rwa Daudi.” (2Sa 5:7, 9) Sayuni rukafooka orusozi orurukwera hali Yahwe hanyuma ya Daudi kukora enteekaniza ngu Esanduuko y’Ekiragaano etwarweyo. Kandi hanyuma, ibara linu lyatwarramuga n’ekiikaro nambere yekaru ekaba eri ha Rusozi Moliya, kandi obwire obumu lyamanyisaaga orubuga rwona orwa Yerusalemu. Omu Byahandiikirwe eby’Oruyonaani eby’Ekikristaayo, likira kukozesebwa omu mulingo gwakokurorraho.—Zab 2:6; 1Pe 2:6; Kus 14:1.
Siriya; Abasiriya.
Omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani, Siriya likaba liri isaza lya Rooma erikaba liine orubuga orukuru orurukwetwa Antyokiya. Yatwarramuga ekicweka ekikooto ekya Siriya (kandi erukwetwa Aramu) erukubazibwaho omu Byahandiikirwe eby’Oruhebburaniya. Omulemi wa Siriya yarolerraga Palesitaini.—Luk 2:2; Ebik 18:18; Bag 1:21.
Suruti.
Emyegereko ebiri emikooto ey’eroho amaizi agatahamire enyakuli omu Bukiizi bw’Emoso obwa Afrika ha musa gwa Tunisia ey’akasumi kanu na Libbiya, eyatiinwaga abavugi b’amaato aba kara habw’omusenyi ogwaikaraga nigwetuuma omu biikaro ebirukwahukana habw’ebigonzi kandi gutanguhire kurorwa.—Ebik 27:17.
T
Taranta.
Ekipimo ekirukukirayo obukooto omu bipimo Abahebburaniya baakozesaga kupima obulemeezi bw’ebintu n’omuhendo gwa sente. Ekaba neeremeera kilo 34.2 (75.5 lb; 91.75 lb t; 1,101 oz t). Taranta y’Abayonaani ekaba eri ntaitoho, ekaba neeremeera nka kilo 20.4 (44.8 lb; 54.5 lb t; 654 oz t).—1By 22:14; Mat 18:24.
Tataro.
Omu Byahandiikirwe eby’Ekikristaayo eby’Oruyonaani, nikimanyisa enyikara erukusisana n’enkomo nambere bamalaika abaajeemere omu kasumi ka Nuha baanagirwe. Omu 2 Petero 2:4, ekigambo tar·ta·roʹo (ekirukumanyisa “kunagwa omu Tataro”) tikirukamanyisa ngu “bamalaika abaasiisire” bakanagwa omu Tataro eyabazibwahoga omu nganikyo z’abakafiiri (ngu egi, nkomo enyakuli hansi okuzimu nambere hali omwirima kasira kandi haikarayo ba ruhanga abatali b’amaani). Oihireho nikimanyisa ngu, Ruhanga akababinga omu iguru, yabaihaho ebiikaro n’obujunaanizibwa bwabo kandi yabata omu nyikara ey’omwirima omu by’omwoyo nambere batasobora kumanya ebigendererwa bye. N’omwirima nigwoleka kiki ekiribahikaho ha kumalirra, habwokuba Ebyahandiikirwe byoleka ngu balihwerekerezebwa ebiro n’ebiro hamu n’omulemi wabo, Sitaani. Nahabweki, Tataro neemanyisa enyikara erukukirayo kuba eya hansi nambere bamalaika abajeemu bali. Tataro neeyahukana ha “kiina ekitaine bugarukiro” ekirukubazibwa omu Okusuukururwa 20:1-3.
Y
Yahwe.
Omu Empindura ey’Ensi Empyaka ey’Ebyahandiikirwe Ebirukwera ekozesa ibara “Yahwe” emirundi 237 omu Byahandiikirwe eby’Oruyonaani eby’Ekikristaayo. Encwamu ey’okuteekamu ibara lya Ruhanga ekasigikirra ha nsonga zinu:
1. Kopi ez’Ebyahandiikirwe eby’Oruhebburaniya ebyakozesebwaga omu kasumi ka Yesu hamu n’abakwenda, bikaba birumu enyuguta ina ez’Oruhebburaniya ezirukukiikirra ibara lya Ruhanga ezirukumanya nka Tetragrammaton omu byahandiikirwe byona (kandi omu Ruhebburaniya enyuguta zinu nizo יהוה).
2. Omu kasumi ka Yesu n’abeegeswa be, Ebyahandiikirwe eby’Oruhebburaniya ebikaba bihindwirwe omu Ruyonaani nabyo bikaba birumu enyuguta ez’ibara lya Ruhanga.
3. Ebyahandiikirwe eby’Oruyonaani eby’Ekikristaayo bibazaaho emirundi nyingi Yesu wenyini naakozesa ibara lya Ruhanga kandi byoleka ngu akalimanyisa n’abandi.—Yohaana 17:6, 11, 12, 26.
4. Nkooku Ebyahandiikirwe eby’Oruyonaani eby’Ekikristaayo nabyo byatereekereziibwe omwoyo ogurukwera kandi byayongerwa ha Byahandiikirwe eby’Oruhebburaniya ebirukwera, ibara Yahwe kubura ahonaaho omu Byahandiirwe ebi, kyakuzookere nk’ekitaine makuru.
5. Omu Byahandiikirwe eby’Oruyonaani eby’Ekikristaayo ibara lya Ruhanga lihandiikirwe omu bugufu.—Okusuukururwa 19:1, 3, 4, 6.
6. Ebihandiiko eby’Abayudaaya ebya kara nibyoleka ngu Abayudaaya abaakara baakozesaaga ibara lya Ruhanga omu bihandiiko byabo.
7. Abakugu abamu ha bya Baibuli, bagamba ngu nikizooka ngu ibara lya Ruhanga likaba nirisangwa omu Byahandiikirwe eby’Oruyonaani eby’Ekikristaayo, ebyajulizibwaga kuruga omu Byahandiikirwe eby’Oruhebburaniya.
8. Ibara lya Ruhanga nirisangwa omu Byahandiikirwe eby’Oruyonaani eby’Ekikristaayo omu mpindura ezindi eza Baibuli omu ndimi ezirukuhingura kikumi.
Hataroho kugurukyagurukya, haroho ensonga ezirukwesigwa ezirukusigikirwaho kugarra ibara lya Ruhanga, Yahwe, omu Byahandiikirwe eby’Oruyonaani eby’Ekikristaayo. Eki nikyo kyonyini abahinduzi ab’Empindura ey’Ensi Empyaka ey’Ebyahandiikirwe Ebirukwera, bakozere. Nibatamu muno ekitiinisa ibara lya Ruhanga kandi tibaakugondezi kwihamu ekintu ekikaba kiri omu byahandiikirwe eby’okubanza.—Okusuukururwa 22:18, 19.
Yakobbo.
Akaba ali mutabani wa Isaka na Rebeka. Hanyuma Ruhanga akamuha ibara Isaleeri, kandi akafooka isenkuru w’Abaisaleeri (kandi abaayeseerwe Abaisaleeri, hanyuma Abayudaaya). Batabani be 12 hamu n’abaijukuru baabo nubo baafookere enganda 12 ez’ihanga lya Isaleeri. Ibara Yakobbo nirigumizaamu kukozesebwa hali ihanga rundi abantu ba Isaleeri.—Kub 32:28; Mat 22:32.
Yekaru.
Ekyombeko eky’omu Yerusalemu ekyagarukire omu kiikaro ky’eheema ey’okutangatanganiramu nk’ekiikaro ekikuru nambere Abaisaleeri baaramizaaga. Yekaru ey’okubanza ekombekwa Suleimani kandi yahwerekerezebwa Abababurooni. Yekaru eya kabiri ekombekwa Zerubaberi hanyuma y’Abaisaleeri kugaruka kuruga omu bunyagwa bwa Baburooni kandi hanyuma yayongera yayombekwa buhyaka Herodi the Great. Obwire obumu, eyetwa “enju.”—Mat 21:13; Luk 11:51; 1By 29:1; 2By 2:4; Mat 24:1.
Yuda.
Mutabani wa Yakobbo owa kana ou yazaire omuli Leeya. Omu bunabbi bwe atakafiire, akaranga ngu omulemi omukuru owa kulemere ebiro n’ebiro yakurugire omu rukarra rwa Yuda. Yesu akaruga omu rukarra rwa Yuda. N’ibara Yuda limanyisa oruganda, kandi hayuma obukama bukeetwa Yuda.—Kub 29:35; 49:10; Bah 7:14.
Z
Zabbuli.
Ekizina ekirukukugiza Ruhanga. Zabbuli zateekanizibwaga nk’ebizina kandi byazinwaga omu kuramya kandi bizinwa n’omu rwijwire kukugiza Yahwe Ruhanga ha yekaru ye omu Yerusalemu.—Luk 20:42; Ebik 13:33; Yak 5:13.
Zeu.
Akaba ali Ruhanga omukuru ow’Abayonaani abaaramyaga baruhanga baingi. Bbaranabba obu akaba ali Rusitura, abantu ab’omu kiikaro eki bakamweta Zeu. Ebihandiiko ebya kara ebyasangirwe haihi na Rusitura nibibazaaho “banyakatagara ba Zeu” hamu na “Zeu ruhanga w’izooba.” Emeeri Paulo yagendiiremu kuruga ha kizinga kya Merita ekaba eroho akokurorraho “ak’Abaana ba Zeu,” kandi abo nubo abarongo, Castor na Pollux.—Ebik 14:12; 28:11.