Te Fakapotopotoga Kelisiano i te Senetenali Muamua
I te Penetekoso i te 33 T.A., ne ‵ligi ifo ei te agaga tapu ki luga i soko e toko 120 o Iesu, kae ne kamata o fai‵pati atu latou ki ‵gana e uke e uiga ki mea fakaofoofogia a te Atua. Tenā loa te taimi ne fakatu aka ei te fakapotopotoga Kelisiano. Kāti e toko 3,000 soko ‵fou ne papatiso eiloa i te aso tenā.—Galuega, mataupu e 2.
Ne gasolo o ‵tupu aka a fakapotopotoga i kogā koga kese‵kese kae ne tumau eiloa te kau apositolo mo nisi tino aka foki i te fai‵pati atu o te muna a te Atua mo te loto ‵toa. Pelā mo tala i te tusi ko Galuega, ne oko fakavave atu te talaiga ki kogā koga i tafa o te Tai Metitilani, mai Papelonia mo Afelika ki Mātū, ke oko eiloa ki Loma kae kāti ne oko atu foki ki Sepania.—Loma 15:18-29; Kolose 1:23; 1 Petelu 5:13.
I so se taimi ne fai ei a tino mo fai ne soko, ne faka‵tu aka ei ne latou a fakapotopotoga. Ne faitofigina a tāgata ata‵mai pelā me ne toeaina, io me pelā me ne ovasia, ke tumau ei te tulaga o akoakoga ‵tonu mo amioga ‵lei i fakapotopotoga konā. Kae ne seki fai latou mo fai se potukau o tino fai lotu ma‵luga; ne fai latou mo fai ne tavini mo taina ga‵lue o te Malo o te Atua.—Galuega 14:23; 20:28; 1 Kolinito 3:5; 5:13; Kolose 4:11; 1 Timoteo 3:1-15; Epelu 13:17; 1 Petelu 5:1-4.
A te kau apositolo mo nisi taina ga‵lue ne fai mo fai se potukau pule. Ne fai ne latou te takitakiga o te galuega talai. Ne ‵teu aka ne latou a fakalavelave i te fakapotopotoga i Ielusalema. Ne uga atu ne latou a taina ata‵mai ki Samalia mo Anitioka ke fakama‵losi ei ne latou a tino tali‵tonu ‵fou i konā. Ne ‵teu aka foki ne latou te kinauga e uiga ki te pilitome, kae ne avatu ne latou te lotou fakaikuga ki fakapotopotoga katoa ke faka‵logo ki ei. Kae ne seki fai a tāgata konā mo fai ne matai ki luga i nisi tino kae ne fai latou mo fai a tavini mo taina ga‵lue mō te fakapotopotoga kātoa.—Galuega 4:33; 6:1-7; 8:14-25; 11:22-24; 15:1-32; 16:4, 5; 1 Kolinito 3:5-9; 4:1, 2; 2 Kolinito 1:24.
Ne lauiloa a soko mua konā e pelā me ne Kelisiano, kae ne loto te Atua ke taku latou penā. Ne isi foki ne olotou akoakoga kolā ne fai ei latou ke ‵kese; ne taku a mea konā ko akoakoga a te kau apositolo, io me ko te fakasologa o muna aogā. Ne lauiloa foki a akoakoga faka-te-Tusi Tapu konā pelā me ko te munatonu.—Ioane 17:17; Galuega 2:42; 11:26; Loma 6:17; 1 Timoteo 4:6; 6:1, 3; 2 Timoteo 1:13; 2 Petelu 2:2; 2 Ioane 1, 4, 9.
Ne fai latou mo fai se kautaina i te lalolagi kātoa kolā ne ‵kau fakatasi i te alofa. Ne fakaasi atu ne latou te lotou a‵lofa ki olotou taina tali‵tonu i nisi fenua. Kafai ne faima‵laga atu latou ki nisi fenua, ne talimālō latou ne olotou taina tali‵tonu i loto i olotou fale. Ne tumau eiloa latou i se tulaga maluga i amioga ‵mā, kae ne fai latou mo fai ne tino tapu kolā ne ‵vae keatea mai te lalolagi. Ne masaua faeloa ne latou te taimi mo te aso o te fakatasimaiga a Ieova, kae ne taku atu foki ne latou te lotou fakatuanaki i mua o nisi tino.—Ioane 13:34, 35; 15:17-19; Galuega 5:42; 11:28, 29; Loma 10:9, 10, 13-15; Tito 2:11-14; Epelu 10:23; 13:15; 1 Petelu 1:14-16; 2:9-12; 5:9; 2 Petelu 3:11-14; 3 Ioane 5-8.
Kae e pelā mo mea ne ‵valo mai, ne kamata se ‵tekeatuga lasi i te lua mo te tolu o senetenali. Ne iku atu i ei ki fakapotopotogā lotu ‵lasi kolā ne seki tumau i te tulaga ‵mā o te fakapotopotoga Kelisiano mua i olotou akoakoga, amioga, fakatokatokaga, mo tena tulaga foki e uiga ki te lalolagi.—Mataio 13:24-30, 37-43; 2 Tesalonia, mataupu e 2.
Ne ‵valo mai eiloa ne Iesu me ka toe fakatu aka te tapuakiga tonu i te fakaotiga o te fakanofonofoga o mea. E tali‵tonu eiloa a Molimau a Ieova me ko toe fakatu aka te mea tenā i olotou faifaiga i te lalolagi kātoa i ‵tou aso nei, i te 1,900 tausaga mai tua ifo o te valoaga a Iesu. A itulau kolā e ‵soko mai ka fakamatala mai ei te pogai tenā.
• Ne fakatu aka pefea te fakapotopotoga Kelisiano, kae ne tupu aka pefea te mea tenā?
• Ne tausigina pefea te fakapotopotoga?
• Ne a mea ne fakaasi mai ei te ‵kese o Kelisiano i te senetenali muamua?
[Ata i te itulau 7]
Ne talai atu ne Kelisiano mua a te Muna a te Atua mo te loto ‵toa
Ne talimālō a Kelisiano i fale o olotou taina tali‵tonu i so se kogā koga ne faima‵laga atu latou ki ei
Koga kolā ne oko atu ki ei te tala ‵lei i te senetenali muamua
Nisi tino mai i koga konei ne fai mo fai ne tino tali‵tonu