E Fakamaopoopo Kae Fakatoka Foki ne Ieova Ana Tino mō te Galuega
I te fia selau o tausaga, ne oko atu ei te ‵tekeatuga ki kogā koga katoa i te lalolagi. Ne isi ne akoakoga faka-te-Tusi Tapu i te ukega o lotu kae ko te lasiga o lotu ne tau‵tali atu ki akoakoga a tāgata, e penā foki eiloa mo tu mo aganuu kolā ne mafua mai i tino fāpaupau. E pelā mo te masani ne seki fakatāua malosi a fakamoemoega e uiga ki te fokimaiga a Keliso.—Fakatusa ki te Mataio 13:24-30, 37-43.
Kae ne fakatonu mai ne Iesu ke matapula‵pula a tino ki tena fokimaiga! E tasi te potukau ne fai penā ne ‵nofo i Allegheny, Pennsylvania, i Amelika. Mai tua malie ifo i te 1870 ne kamata ei a Siale Tase Lasalo (Charles Taze Russell) mo ana taugasoa o suke‵suke ki te Tusi Tapu e uiga ki te fokimaiga a Keliso fakatasi mo tino mai lotu valevale. Kae ne kamata foki latou o ‵sala aka a muna‵tonu a te Tusi Tapu e uiga ki nisi akoakoga fakavae. E tenā loa te kamataga o te galuega a Molimau a Ieova i aso nei.—Mataio 24:42.
Ne kamata o maina te potukau tenā me i te akoakoga e uiga ki te Tolutasi e seki mafua mai i te Tusi Tapu, me ko Ieova tokotasi ko te Atua Malosi Katoatoa mo te Mafuaga foki o Mea; a Iesu Keliso ko te tino muamua telā ne faite ne Ia kae ko tena Tama foki e tokotasi; kae ko te agaga tapu e se se pelesona kae ko te malosi galue o te Atua. Ne maina foki te potukau tenā me e se tumau te agaga o te tino māfai ko mate a ia, me i te fakamoemoega mō tino ‵mate ko te toe‵tuga, kae ko te fakasalaga mō tino kolā e amio ma‵sei mo te mata‵fatu e se ko te puapuagatia ki te se-gata-mai ako te fakaseaiga.
Ne maina foki latou me i te tukumaiga ne Iesu o tena ola e pelā me se togiola mō tino katoa ko te akoakoga fakavae a te Tusi Tapu. Muamua la, e toko 144,000 tāgata mo fāfine kolā ne filifiligina talu mai te senetenali muamua ke oko ki ‵tou aso nei ka fakaolagina mai i te lalolagi ke pule fakatasi mo Keliso i te Malo faka-te-lagi. Kae fakamuli ifo, e alatu i te togiola a Iesu, ka maua ei ne te fia piliona o tino, te taulasiga o latou ka toe faka‵tu mai i te mate, te olaga ‵lei katoatoa mo te fakamoemoega ke maua te ola se-gata-mai i te lalolagi mai lalo o te pulega tenā a te Malo.
Ne maina foki a Lasalo mo ana taugasoa me i te fakatasimaiga a Keliso se mea e se matea ki mata, i te feitu faka-te-agaga. Ne ‵tau o oti atu a Taimi mō Fenua Fakaatea i te 1914, ko te vaitaimi telā ne seki fakaasi mai ei te pulega a te Atua e alatu i so se malo i te lalolagi nei. I te tausaga eiloa tenā ne ‵tau o fakatu aka ei te Malo o te Atua i te lagi. Konā eiloa a akoakoga kolā e lauiloa ei a Molimau a Ieova i aso nei.
Ne fakasalalau atu ne Lasalo mo ana taugasoa a muna‵tonu konā ki kogā koga katoa mai i te faiga o lauga mo tusi. I a Iulai 1879 ne kamata ei o ‵lomi ne Lasalo a te Zion’s Watch Tower (telā e taku nei ko te Faleleoleo Maluga). Ne fakaiku aka ne ia me e ‵tau o fakalagolago te galuega talai a te Kau A‵koga i te Tusi Tapu ki luga i meaalofa kolā e lafo mai mo te loto malie kae ne seki ‵tau o fai ne ‵taegā tupe. Kae ne ‵tau o fakasalalau atu foki te fekau mai i taumafaiga a tino kolā seki ‵togi kae ne tino tali‵tonu foki. Ne lafo atu eiloa ne Lasalo a tupe kolā ne maua ne ia i ana pisinisi i te taimi tenā.
Ne maopoopo sāle a Tino A‵koga i te Tusi Tapu ki vasega, ko te igoa tenā o olotou fakapotopotoga i aso konā. Ne maopoopo sāle fakatolu latou i vaiaso katoa mō lauga, sukesukega ki te Tusi Tapu, mo fakatasiga mō molimau-atuga. Ne palota sāle latou ki tāgata ata‵mai ke fai pelā me ne toeaina e tausi ne latou a faifaiga faka-te-agaga i vasega takitasi.
I te 1884 ne fakatu aka ei te Zion’s Watch Tower Tract Society e pelā me se kamupane telā e se fai pisinisi, i Pennsylvania. E ‵tau o palota ki te pelesitene o te kamupane tenā i tausaga katoa. Ne maua i ei se mea fai galuega mō mea tau tulafono, telā ne seki fakalagolago ki te olaga o se tino e tokotasi, ke fai ki mua te galuega o akoakoga faka-te-Tusi Tapu. Ne palota ki a Siale T. Lasalo ke fai mo fai te pelesitene, kae ne fai tena ofisa mo fai te laumua.
Ne taumafai malosi latou ke fakaoko atu te galuega tenā ki nisi fenua. Ne oko atu te mea tenā ki Kanata mo Egelani i te kamataga o te 1880. I te 1891 ne fai malaga atu ei a Lasalo ki Eulopa mo Fenua i te Kogāloto o te Saegāla ke mafaufau ei a ia ki mea e ‵tau o fai ke fakasalalau atu ei te munatonu i konā. I te kamataga o te 1900 ne faka‵tu aka ei a ofisa lago‵lago o te Sosaiete i Peletania, Siamani, e penā foki loa mo Ausetalia.
I te 1909 ne fakamasiki aka ei te laumua o te Sosaiete o te Faleleoleo Maluga ki Brooklyn, Niu Ioki, ko te mea ke fakalasi atu ei te galuega talai ki fenua katoa i te lalolagi. Ne ‵tau o fakatu aka ei te suā kamupane mai lalo o te tulafono a te Sitete o Niu Ioki, telā ko lauiloa nei pelā me ko te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. I te 1914 ne fakatu aka foki ei te fakapotopotoga ko te International Bible Students Association i Lonitona, Egelani, ke faka‵lasi atu ei a galuega a te Kau A‵koga i te Tusi Tapu i fenua katoa mai lalo o te pulega a Peletania io me ko te British Commonwealth. Nei la, e silia atu i te 70 a fakapotopotoga mo kamupane ko oti ne faka‵tu aka i te lasiga o fenua i te lalolagi ke fakataunu ei a fuafuaga a te Sosaiete o te Faleleoleo Maluga. A fakapotopotoga katoa konā e fesoasoani atu ki nisi tino, kae e maua ne latou a olotou tupe mai i meaalofa a tino kolā e loto ma‵lie penā foki loa mo tino kolā e ga‵lue fakagāmua.
I te 1916 ne mate atu i ei a Siale Tase Lasalo, kae ne sui a ia ne Iosefa Falani Latafoti (Joseph Franklin Rutherford) e pelā me ko te pelesitene o te Sosaiete o te Faleleoleo Maluga. I tausaga fakaoti o te Taua Muamua a te Lalolagi, ne tofotofo malosi ei te Kau A‵koga i te Tusi Tapu mai i fakasauāga, kae ne iku atu ei ki te peiga ‵se ki te falepuipui o taina e toko 8 kolā ne ga‵lue i tulaga tāua i te laumua o te Sosaiete i Amelika. Ne foliga mai i ei me ka fakamaseigina te galuega a te Kau A‵koga i te Tusi Tapu. Kae ne toe ‵tala mai a taina konā i te 1919, kae ne taku ‵leigina foki latou i ei, kae ne kamata mai i ei se fakalasiga o te galuega talai.
E alatu i te laumua o te Sosaiete, ne tumau eiloa te potukau ‵kaufakatasi o Kelisiano Fakaekegina kolā ne A‵koga i te Tusi Tapu, o tuku atu a meakai faka-te-agaga i te taimi tonu ki tino katoa kolā ne ‵kau atu ki te fakapotopotoga. E pelā mo te fakapotopotoga o Kelisiano fakaekegina i te seneteneli muamua ne fai mo fai “te tavini fakamaoni kae poto” telā ne taku mai ne Iesu, e penā foki eiloa te potukau o tino filifilia o Tino A‵koga i te Tusi Tapu ne ‵kau atu latou ki te galuega o te Malo kae ne fai foki latou mo fai “te tavini fakamaoni kae poto” i ‵tou aso nei. I te taimi ne oko mai ei a Iesu ke āsi atu a ia ki te fakapotopotoga, ne maua atu ne ia te potukau tenā ne fakasoa atu ne latou a meakai ki tino i te kaukāiga; kae ne faitofigina ne ia a te potukau tenā ki luga i ana mea katoa.—Mataio 24:45-47; Luka 12:42.
Mai tua malie ifo i te Taua Muamua a te Lalolagi, ne maina ‵lei ei latou me ne fakatu aka te Malo o te Atua ne Iesu Keliso i te lagi i te 1914. Tela la, ne mafai ei o fakataunugina katoatoa a pati konei a Iesu: “Ka talai atu te tala ‵lei tenei o te Malo i te lalolagi nofoaki kātoa ke fai mo fai se molimau ki fenua katoa; kae ka oko mai ei te gataga.” Ne fai ne Iosefa F. Latafoti a te takitakiga ke fakaavanoa ei te fekau tenei o te Malo ki tino kolā e tokouke atu.—Mataio 24:14.
Tela la, ne fakaiku aka ne te Sosaiete ke na ‵lomi ne latou olotou tusi i a latou eiloa, kae ke fakaaogā foki ne latou a tino ga‵lue fakagāmua, ko tāgata kolā ne tukugina atu, ko te mea ke maua faeloa a tusi faka-te-Tusi Tapu kolā e ‵togi māmā. Ne fakamalosi atu ki Tino A‵koga katoa i te Tusi Tapu ke ‵kau sāle atu ki te talaiga o te tala ‵lei o te Malo. Ne fakaaogā te fakasalalauga o lauga faka-te-Tusi Tapu i fale fakasalalau i nisi fenua.
Mai mua atu i te 1918 ne maina ei te Kau A‵koga i te Tusi Tapu me i te pogai o te lotou galuega talai ko te fakamaopoopoga o te ‵toega o tino kolā ne filifiligina ke ‵nofo fakatasi mo Keliso Iesu i te lagi kae ke fakailoa atu foki ki te lalolagi e uiga ki te okomaiga o te fakamasinoga a te Atua. Ne seki mafau‵fau malosi latou ki te fakamaopoopoga o tino kolā ka ‵sao atu i te fakaotiga o te fakanofonofoga tenei o mea ma‵sei, ke ola i te lalolagi nei. Kae mai tua ifo i te 1918 ne fakalauiloa malosi atu ei te lauga ko “Te Fia Miliona Kolā e Ola Nei ka se ‵Mate Eiloa!”
I te 1923 ne fakaasi mai ei ne te sukesukega ki te tala fakatusa a Iesu e uiga ki mamoe mo kouti i te Mataio 25:31-46 me koi tuai o oko mai Amaketo ka isi foki ne tino loto fakamaoni kolā ka se olo atu ki te Malo faka-te-lagi kae ka maua foki ne latou te taliaga a te Atua kae ka ‵sao atu foki latou i Amaketo. I te 1935 ne fakaasi mai ei ne nisi sukesukega me i tino konā, pelā me ne mamoe, ko ‵pau eiloa mo te vaitino tokouke telā e se mafai o lau, kolā e fakamatala mai i te Fakaasiga 7:9-17. Ne ‵tau o fakamaopoopo a tino konā mai i fenua katoa kae ka maua ne latou te fakamoemoega ke ‵sao atu i te Fakalavelave Lasi kae ke maua foki ne latou te ola se-gata-mai i te lalolagi nei. Ne avatu ne te mainaga tenā se fakamalosiga lasi ki te galuega talai.—Ioane 10:16.
I te 1931 ne talia ei ne te Kau A‵koga i te Tusi Tapu a te igoa ko Molimau a Ieova. A koi tuai o fai penā, ne lauiloa latou pelā me ko te Kau A‵koga i te Tusi Tapu, International Bible Students, tino o te Millennial Dawn, mo tino foki o te Faleleoleo Maluga. Ne fai foki olotou tautau pelā me ko te kau sa Lasalo io me ko te kau sa Latafoti. E seai se igoa i igoa konā ne fakailoa tonu atu i ei me ko oi a latou. E tiga eiloa ne ‵lei te igoa ko Kelisiano, telā ne tuku atu i te takitakiga a te Atua ki soko o Iesu i te senetenali muamua, ne fakaaogā foki ne potukau e uke kolā ne tau‵tali atu ki akoakoga ‵se a te igoa tenā. Ke fakailoa atu ei te ‵kese o latou mai i te fia miliona o Kelisiano ‵Se, ne ‵tau o isi se igoa telā ka fakailoa atu me ko oi a soko ‵tonu o Keliso i aso nei.
Ne fakaasi manino mai ne te sukesukega ki te Tusi Tapu me pelā me ne fakaigoa ne Ieova ana tino, ko Isalaelu, ko ana molimau, telā e ‵tau foki ei o fakaigoa ana tino i te fakaotiga o te fakanofonofoga o mea konei ki Molimau a Ieova, me ko tukugina atu latou ke fakalauiloa atu tena igoa pelā foki mo ana fuafuaga. Ne faka‵kese ne te igoa tenā a Kelisiano ‵tonu kolā e tapuaki atu ki a Ieova mai i nisi tino kolā e fai mai me i a latou ne Kelisiano i aso nei.—Salamo 83:18; Isaia 43:10-12.
I te 1942, i te faiga o te Taua i te 2 a te Lalolagi, ne mate atu ei a Iosefa F. Latafoti, kae ne sui a ia ne Natano H. Noa pelā me ko te pelesitene o te Sosaiete o te Faleleoleo Maluga. Ne maina ‵lei latou me ne fakaasi manino mai ne valoaga me ka isi se vaitaimi o te filemu mo te saolotoga mai tua o te taua, telā ka mafai ei o fakalasi atu te galuega talai a koi tuai o oti atu te fakanofonofoga tenei. I a Fepuali 1943 ne fakatu aka ei te Akoga faka-te-Tusi Tapu a te Faleleoleo Maluga, ko Kiliata, ke akoako atu i ei a faifeau kolā e ga‵lue tumau mō te galuega fakamisionale i fenua fakaa‵tea. Fakamuli ifo i te tausaga eiloa tenā, ne fakaopoopo atu foki i ei se polokalame mō akoakoga fakafaifeau ki te fakasologa o fakatasitasiga a Molimau a Ieova i vaiaso katoa.
I te 1950 ne kamata ei o ‵tala mai ne te Sosaiete a nisi vaega o te ‵fuliga faka-Peletania o te Tusi Tapu ko te New World Translation of the Holy Scriptures, telā ne ‵fuli mai i tusitusiga i ‵gana mua. A te Tusi Tapu tenā, telā e tonu ‵kisi eiloa tena ‵fuliga, kae e faigofie foki ke maina i ei, ne ‵lomi i masini a te Sosaiete ke ‵togi māmā, kae ko oti foki ne fai mo fai se fesoasoani lasi ki te galuega talai. Ke oko ki te taimi nei, ko oti ne ‵lomigina te 40 miliona tupu o kopi o te Tusi Tapu tenā i ‵gana e 11. I te fakaotiga o te 1988, e sili atu i te tolu mo te āfa miliona o Molimau a Ieova ko ‵kau atu nei ki te galuega talai i atufenua mo fenua e 200 tupu. I te Fakamanatuga o te mate o Keliso, ko te ‵toe maopoopoga lasi i so se fakatasitasiga ne fai i olotou fakapotopotoga e 57,670 i te 1988, ne ‵kau atu te toko 9,201,071 ki ei.
E matea atu me e fakaaogā tonu ne te Atua a Molimau a Ieova me e tumau eiloa te lotou gasue‵sue malosi i tena taviniga, i te lotou ‵kau fakatasiga i te lalolagi kātoa, mo te lotou toaga ke fakamaluga aka te igoa o Ieova pelā foki mo te talaiga o tena Malo, mai i olotou amioga ‵mā, i te talia ne latou o te Tusi Tapu kātoa pelā me ko te Muna a te Atua telā e se mafai o ‵se, penā foki loa mo te lotou saolotoga mai i manatu ‵se mo te faivailakau.
E fakaasi mai ne nisi vaega kolā e ‵soko mai me e mafai o aogā pefea ki a koe te toe fakafouga o te tapuakiga tonu ki te Atua.
• Ne a akoakoga fakavae ne fai ei ke ‵kese te Kau A‵koga i te Tusi Tapu mai nisi fakapotopotogā lotu?
• Ne a fulifuliga ne ‵tupu i te fakatokaga o te fakapotopotoga o Tino A‵koga i te Tusi Tapu ke oko eiloa ki te 1918?
• E mafai pefea o fai atu me i te potukau filifilia o Tino A‵koga i te Tusi Tapu ne fai mo fai te “tavini fakamaoni kae poto” i te Mataio 24:45-47?
• Se a te mainaga e uiga ki te fuafuaga a te Atua telā ne avatu ei se fakamalosiga lasi ki te fakalasiga o te galuega talai?
• Se a te aogā o te igoa ko Molimau a Ieova?
• Ne a fakamaoniga me e fakaaogā tonu ne te Atua a Molimau a Ieova?
[Ata i te itulau e 8]
S. T. Lasalo i te 1879
Te mekesini i a Iulai 1879
Te Potukau mua o Tino A‵koga i te Tusi Tapu, i Pittsburgh, i Pa.
[Ata i te itulau e 9]
Te Laumua i te 1889-1909, i Pittsburgh, i Pa.
Ofisa ‵lasi, 1909-1918, Brooklyn, Niu Ioki
Te koga ne ‵nofo ei a tino i te laumua, i te 1909-1926, i Brooklyn, i Niu Ioki
[Ata i te Itulau e 10]
Te Laumua o Molimau a Ieova mō te lalolagi kātoa, i Brooklyn, Niu Ioki, Amelika
Ki luga i te feitu fakamaui: Ofisa
Ki luga i te feitu fakaatamai: Fale e ‵nofo i ei a tino
Ki lalo i te feitu fakamaui: Fale ‵lomi tusi
Ki lalo i te feitu fakaatamai: Fale e lafo atu ei a tusi
[Ata i te itulau e 11]
Ne fakasalalau atu ne I. F. Latafoti a tala i letio
Te masini ‵lomi tusi muamua a te Sosaiete o te Faleleoleo Maluga, telā e fakagalue ne tino kolā ne ga‵lue fakagāmua
Ko ‵lomi nei te Tusi Tapu ko te New World Translation i ‵gana e 11