Sa Fakalogo‵logo Kae Puli Vave
“Ke fai koutou mo tino kola e tautali i te muna a te Atua, kae se na ko te fakalogo fua ki ei, i te mea mana faka‵segina ei koutou ne koutou eiloa.—Iakopo 1:22.
E ‵LEI te tugāpati ko te “manatua faeloa” ke fakamatala atu ei a vavega kolā ne fai ne Ieova i Aikupito i aso mua. E seai se fakalotolotolua i ei me e fakaofoofogia eiloa a Mala e Sefulu takitasi konā. Ne ‵soko atu ki mala konā a te faka‵saoga fakaofoofogia o tino Isalaelu i te taimi ne ‵vae aka ei te Tai Kula. (Teutelonome 34:10-12) Kāti moi fai ne molimau koe ki mea kolā ne ‵tupu i ei, ailoga e mafai o puli i a koe a te Atua telā ne fai ne ia a mea konā. Kae e tiga eiloa te feitu tenā, ne usu atu a te faisalamo penei: “Ne puli i a latou [te kau Isalaelu] te Atua tela ne fakasao ne ia latou ki ana galuega ‵mana i Aikupito. Ko oko eiloa te fakaofoofogina o mea ne fai ne ia i Aikupito! Pela foki mo mea ne fai ne ia i te Tai Kula!”—Salamo 106:21, 22.
2 Ko oti ne olo atu te kau Isalaelu ki te suā feitu o te Tai Kula kae “ne ma‵taku ei latou ki te Aliki [ko Ieova]; kae tali‵tonu latou ki te Aliki mo tena tavini ko Mose.” (Esoto 14:31) Ne fakatasi atu a tāgata Isalaelu ki a Mose i te usuga o te pese o te manumaloga ki a Ieova, kae ne fakaasi atu ne Miliama mo nisi fāfine aka foki te lotou fia‵fia i te ta‵taga o olotou samupelini kae ‵saka. (Esoto 15:1, 20) Se mea tonu me ne tavae atu a tino o te Atua ki a Ieova ona ko ana faifaiga fakaofoofogia. Kae ne seki tumau latou i te loto fakafetai ki te Atua telā ne fai ne ia a faifaiga konā. Seki leva kae ne amio latou pelā me ne tino kolā e seai ne olotou mea e iloa. Ne mui‵mui latou kae ne fāmeo ki mea kolā ne fai ne Ieova. Ne ifo a nisi o latou ki tupua kae ne fai foki a amioga ma‵sei.—Numela 14:27; 25:1-9.
Se a te Mea e Mafai o Fai ei Tatou ke Puli a Mea?
3 E se malamalama tatou i te pogai o te sē loto fakafetai o te kau Isalaelu. Kae e mafai foki o tupu te mea tenā ki a tatou. E tonu la, me ne seki molimau atu tatou ki vaegā vavega penā a te Atua. Kae i te taimi ne maua ei ne tatou se fesokotakiga mo te Atua, e isi ne mea ne ‵tupu kolā e se mafai o puli i a tatou. Kāti e masaua ne nisi tino i a tatou te taimi ne talia ei ne tatou te munatonu mai te Tusi Tapu. Kāti e aofia foki i nisi taimi fakafia‵fia ko te faiga o te talo o te ‵tou tukuatuga ki a Ieova mo te ‵tou papatisoga ki te vai e pelā me ne Kelisiano ‵tonu. Ko oti foki ne maua ne nisi tino i a tatou te fesoasoani mai i a Ieova i nisi taimi i te olaga nei. (Salamo 118:15) Kae e sili atu i mea katoa, ko oti ne maua ne tatou te fakamoemoega ke fakaola tatou e alatu i te mate o te Tama pele a te Atua, ko Iesu Keliso e pelā me se taulaga. (Ioane 3:16) Kae e ui i ei, ona ko ‵tou uiga sē ‵lei katoatoa kāti e faigofie foki ke puli i a tatou a mea ‵lei kolā ne fai ne Ieova mō tatou māfai ko fakaosoosogina tatou ki manakoga ma‵sei io me e manava‵se tatou ki mea o te olaga nei.
4 Ne fakailoa atu ne te āfa taina o Iesu, ko Iakopo i tena tusi ki ana taina Kelisiano, a te fakamataku o te fakalogo‵logo kae puli vave. Ne tusi mai a ia penei: “Ke fai koutou mo tino kola e tautali i te muna a te Atua, kae se na ko te fakalogo fua ki ei, i te mea mana faka‵segina ei koutou ne koutou eiloa. Me ko te tino tela e fakalogologo fua ki te muna kae se fai ne ia, e pau a ia mo te tino tela e onoono ki te kilo kae matea ne ia ona foliga tonu. E onoono fua ki ona foliga, kae kafai e fano keatea mai i ei, puli fakavave ei i a ia me pefea ona foliga.” (Iakopo 1:22-24) Se a te uiga o pati konā a Iakopo?
5 Kafai e ala aka tatou i te tafataeao, e masani o ‵tilo sāle tatou ki te kilo ke lavea ne tatou a faiga e ‵tau o fai ki ‵tou teuga. Kae kafai ko fai ne tatou a nisi galuega kae ko tuku atu ‵tou mafaufau ki nisi mea aka, ko se toe mafau‵fau tatou ki te mea telā ne lavea ne tatou i te kilo. E mafai o tupu te mea tenei i te feitu faka-te-agaga. Kafai e suke‵suke tatou ki te Muna a te Atua, e mafai ne tatou o fakatusatusa ‵tou uiga ki mea kolā e manako Ieova ki ei. Tela la, ko iloa ‵lei ne tatou i ei ‵tou vaivaiga. Kae e ‵tau o fakamalosigina tatou ne te iloaga tenei ke faka‵lei aka ‵tou uiga totino. Kae kafai e fai ne tatou ‵tou tiute i aso takitatasi kae fe‵paki mo fakalavelave, e faigofie fua ke puli i a tatou a mea faka-te-agaga. (Mataio 5:3; Luka 21:34) E fai pelā me ko puli i a tatou a faifaiga a‵lofa a te Atua mō tatou. Kafai e tupu te mea tenā, ka faigofie ei o fakavāi‵vāi tatou kae ka fai foki ei ke fai ne tatou a te agasala.
6 I te tusi muamua a Paulo ki te kau Kolinito, ne fakasino atu ei a ia ki tino Isalaelu i te koga lavaki kolā ne puli vave i a latou a mea kolā ne fakalogo‵logo latou ki ei. E mafai o fesoasoani mai a te mafaufau ki pati a Paulo ke se puli i a tatou te muna a Ieova, e pelā mo te aogā o pati konā ki Kelisiano i aso o te kau apositolo. Tela la, ke na mafau‵fau tatou ki te 1 Kolinito 10:1-12.
‵Teke Atu ki Manakoga Faka-te-Lalolagi
7 E fakaasi mai ne pati a Paulo e uiga ki te kau Isalaelu te pogai ke fakaeteete ei a Kelisiano. Ne tusi mai penei a Paulo: “Taina, au e manako ke masaua ne koutou a te mea ne tupu ki tupuga o tatou kola ne tau‵tali i a Mose. Ne ‵nofo katoa latou mai lalo o te puipuiga a te kaumana, kae ne ‵sao katoa i loto i te Tai Kula. I loto i te kaumana pela foki mo te tai, ne papatiso katoa latou e pela mo ne soko o Mose.” (1 Kolinito 10:1-4) Ko oti ne lavea ne tino Isalaelu a fakaasiga o te ‵mana o te Atua kae ne aofia i ei te pou kaumana telā ne fakasae fakavavega aka ne te Atua ke takitaki ei latou i te ao kae fesoasoani atu foki ki a latou ke ‵tele keatea e auala i te Tai Kula. (Esoto 13:21; 14:21, 22) E tonu, ne maua ne te kau Isalaelu konā a fakamaoniga ‵tonu eiloa me ne alofa a Ieova ki a latou.
8 Ne toe fai mai foki a Paulo penei: “Ne ‵mate valevale a te tokoukega o latou i te vao ona ko olotou agasala.” (1 Kolinito 10:5) Mā‵faga o mea fakafanoanoa! Ne seki ulu atu te tokoukega o te kau Isalaelu kolā ne ‵sola keatea mai Aikupito ki te Fenua o te Folafolaga ona ko te lotou sē faka‵logo. Ne ‵mate atu latou i te koga lavaki me ne seki fiafia te Atua ki a latou ona ko te sē lava o te lotou fakatuanaki. (Epelu 3:16-19) Se a te fakaakoakoga e maua ne tatou i ei? Ne fai mai a Paulo penei: “A agasala a latou ne fakaakoakoga ki a tatou, e fakatonu mai ei ke se fia‵fia tatou ki mea masei kola ne fai ne latou.”—1 Kolinito 10:6.
9 E uke a mea ne maua ne te kau Isalaelu ke ‵saga tonu atu latou ki mea faka-te-agaga i te koga lavaki. Ne fai ne latou se feagaiga mo Ieova kae ne fai latou mo fai se fenua telā ne tukugina atu ki a ia. E se gata i ei, ne tuku atu foki ki a latou se kau faitaulaga, se faleie ke fai ei te lotou tapuakiga, pelā foki mo te fakatokaga ke ofo atu ei a taulaga ki a Ieova. Kae i lō te fakaasiatuga o te lotou fia‵fia ki meaalofa faka-te-agaga konā, ne mui‵mui latou ki mea faka-te-foitino kolā ne tuku atu ne te Atua ki a latou.—Numela 11:4-6.
10 E se pelā mo te kau Isalaelu i te koga lavaki, e fia‵fia a tino o Ieova i aso nei me e taliagina latou ne te Atua. Kae se mea tāua ke mafau‵fau faeloa tatou taki tokotasi ki te Atua. Ka fesoasoani mai te faiga tenā ke ‵teke atu tatou ki manakoga kaiū kolā e mafai o faka‵numi aka ei ‵tou kilokiloga ki mea faka-te-agaga. E ‵tau mo tatou o fatuaki ‵tou loto “ke tiakina te olaga masei mo te kaimanako, ka ke ola i te loto pulea, te mea tonu, mo te olaga faka Atua i te lalolagi nei.” (Tito 2:12) E se ‵tau o ma‵natu aka a tino kolā ne ‵kau atu ki te fakapotopotoga Kelisiano talu mai te lotou fo‵likiga me e ‵galo i a latou a mea ‵lei. Kafai ko kamata o mafau‵fau tatou penā, se mea ‵lei ke masaua ne tatou a Ieova mo ana fakamanuiaga fakaofoofogia kolā ko oti ne fakatoka ne ia mō tatou.—Epelu 12:2, 3.
Faka‵logo Katoatoa Atu ki a Ieova
11 Ne toe fakamatala mai foki ne Paulo se mea e ‵tau o fakaeteete tatou i ei i ana pati konei: “Ke mo a e tapuaki ki tupua, e pela mo nisi o latou. E pela mo muna a te Tusi, ‘A tino ne ‵nofo ki lalo o ‵kai kae inu, ne ‵tu ake foki ki luga o ‵saka.’ ” (1 Kolinito 10:7) Ne fakauiga a pati a Paulo konā ki te taimi ne kinau ei te kau Isalaelu mo Alona ke faite aka ne ia se pulumakau aulo. (Esoto 32:1-4) E ui eiloa e se tapuaki atu tatou ki tupua, e mafai ne tatou o fai mo fai ne tino e ifo ki tupua māfai e talia ne tatou ‵tou manakoga kaiū ke fai ei tatou ke se ‵saga atu ki te tapuakiga ki a Ieova mo te loto kātoa.—Kolose 3:5.
12 Ne toe faipati foki a Paulo i se isi taimi e uiga ki nisi tino kolā ne ‵saga malosi atu ki mea faka-te-foitino i lō mea faka-te-agaga. Ne faipati a ia e uiga ki tino kolā ne “fai olotou olaga mo fili ki te mate o Keliso i luga i te sataulo. A te ikuga o tino kona ko te mate, i te mea e atua latou ki manakoga faka te foitino.” (Filipi 3:18, 19) Ne seki tapuaki atu latou ki se fātagata kae ne ‵saga malosi atu latou ki olotou manakoga faka-te-foitino. Se mea tonu, me e se ma‵sei a manakoga katoa. Ne faite ne Ieova tatou fakatasi mo manakoga faka-te-foitino mo te atamai ke mafai ne tatou o fia‵fia ki mea kese‵kese. Kae ko tino kolā e fakamuamua ne latou a fakafiafiaga i lō te lotou fesokotakiga mo te Atua, e fai mo fai ne tino kolā e ifo ki tupua.—2 Timoteo 3:1-5.
13 Ko oti ne tiakina ne te kau Isalaelu a Aikupito, kae ne faite ne latou se pulumakau aulo ke tapuaki ki ei. E se gata i te fakatonuga ke mo a ma ifo ki tupua, e isi aka foki se isi fakaakoakoga tāua i te tala tenā. Ne seki faka‵logo te kau Isalaelu ki fakatakitakiga manino a Ieova. (Esoto 20:4-6) Kae ne seki fuafua aka latou ke ‵teke atu ki a Ieova te lotou Atua. Ne ofo ne latou olotou taulaga ki te pulumakau faite tenā kae ne taku atu te lotou faiga tenā e pelā me “se kaiga fiafia e fakaaloalo ei te Aliki [Ieova].” Ne faka‵segina latou ne latou eiloa me ka se saga atu te Atua ki te lotou sē faka‵logo. Ne fakaitaita atu te faiga tenā ki a Ieova kae ne kaitaua malosi a ia i ei.—Esoto 32:5, 7-10; Salamo 106:19, 20.
14 Se mea faigata ke kau atu se Molimau a Ieova ki lotu ‵se. Kae e tiga eiloa e ‵nofo atu a nisi tino i te fakapotopotoga kāti e ‵teke atu latou ki fakatonuga a Ieova i nisi auala aka. E seai se pogai ke fai a te kau Isalaelu pelā me ne tino kolā e fakalogo‵logo kae puli vave. Ne lagona ‵lei ne latou a Tulafono e Sefulu kae ne ‵nofo atu foki i te taimi ne tuku atu ei ne Mose te tulafono a te Atua penei: “Sa faite ne koutou ne atua ki siliva me ko aulo ke tapuaki koutou ki ei, e fakaopoopo ki te otou tapuaki mai ki a au.” (Esoto 20:18, 19, 22, 23) Kae e tiga eiloa a mea katoa konā, ne tapuaki atu te kau Isalaelu ki te pulumakau aulo.
15 E seai foki se pogai ke fai tatou pelā me ne tino kolā e fakalogo‵logo kae puli vave. E maua ne tatou a fakatonuga mai te Atua e uiga ki vaega kese‵kese o te olaga nei i loto i te Tusi Tapu. E pelā me se mea e tasi, e taku fakamasei ne te Muna a Ieova a te faiga o kaitalafu māfai e se toe ‵tina a kaitalafu konā. (Salamo 37:21) E fakatonu atu ki tama‵liki ke faka‵logo ki olotou matua, kae e ‵tau o puti aka ne tamana olotou tama‵liki i “akoakoga faka-Kelisiano.” (Efeso 6:1-4) E fakatonu atu ki Kelisiano taka ke “avaga fua i te Aliki,” kae e fakatonu atu ki tavini a te Atua kolā ko oti ne a‵vaga penei: “E ‵tau o faka‵malu ne tino katoa a te fakaipoipoga, ka ko tauavaga e ‵tau o fakatau a‵lofa. E fakamasino ne te Atua a latou kola e fina lalolagi, pela foki mo latou kola e mulilua.” (1 Kolinito 7:39; Epelu 13:4) Kafai ko oti ne fatuaki ne tatou ‵tou loto ke se fai mo tino kolā e fakalogo‵logo fua kae puli vave, ka ‵saga tonu atu tatou ki fakatonuga konei mo nisi fakatonuga aka foki kae faka‵logo ki ei.
16 Ne seki talia ne Ieova a taumafaiga a te kau Isalaelu ke tapuaki atu ki a ia i te auala e ma‵nako latou ki ei. Kae ne tamategina te toko 3,000 tino me ne takitaki ne latou a nisi tino ki te faiga ‵teke ko te tapuaki atu ki te pulumakau aulo. Ne faka‵pisi atu foki ne Ieova te famai ki nisi tino agasala. (Esoto 32:28, 35) Mā‵faga o fakaakoakoga manino mō tino kolā e fai‵tau ki te Muna a te Atua kae e filifili aka fua ne latou eiloa te mea telā e fia faka‵logo latou ki ei!
‵Tele Keatea Mai “te Finalalolagi”
17 Ne fakasino atu a Paulo ki te manakoga faka-te-foitino telā e mafai o fai ei a tino ke puli a mea faka-te-agaga, i ana pati konei: “E se ‵tau mo tatou o sulaitetapu, e pela mo nisi o latou, kae i te aso e tasi, e tusa mo te toko lua sefulu tolu afe o latou ne ‵mate.” (1 Kolinito 10:8) Ne fakauiga a pati a Paulo i konā ki te mea telā ne tupu i te Koga Laugatasi o Moapi i te fakaotiga o te sa‵salega o te kau Isalaelu mō tausaga e 40 i te koga lavaki. Ne fatoā maua ne te kau Isalaelu a te fesoasoani mai i a Ieova i te taimi tenā ke manumalo latou i nisi fenua i te feitu ki saegā lā o te vaitafe ko te Iolitana, kae ne puli i nisi tino a te fesoasoani tenā kae ne seki loto fakafetai latou ki ei. I te okoatuga ki tuakoi o te Fenua o te Folafolaga ne fakaosooso atu ki a latou ke finalalolagi kae ke tapuaki atu foki ki a Paala mai Peolo. Ne tamate atu i ei a tino e toko 24,000 kae ne aofia i a latou te toko 1,000 kolā ne takitaki ne latou a nisi tino i te faiga o amioga ma‵sei konā.—Numela 25:9.[4]
18 E lauiloa a tino o Ieova i aso nei ona ko te lotou tau‵tali ki fakatakitakiga e uiga ki amioga ‵lei. Kae ko se mafau‵fau a nisi Kelisiano ki te Atua mo ana fakatakitakiga i te taimi e fakaosooso ei latou ke finalalolagi. Ne fai latou pelā me ne tino kolā ne fakalogo‵logo kae puli vave. I te kamataga, e se fakaosooso latou ke finalalolagi. Kāti e fakaosooso atu muamua latou ke onoono ki ata ma‵sei, ke fai ne latou a mea faifa‵kata sē ‵tau kae ke fakatā‵gata io me ke fakafā‵fine foki latou, io me ko te fia ‵kau atu faeloa ki tino kolā e se fai sāle a amioga ‵lei. Ko oti ne takitaki atu ne mea katoa konā a nisi Kelisiano ki te agasala.—1 Kolinito 15:33; Iakopo 4:4.
19 Kafai ko fakaosoosogina ke fai a amioga ma‵sei, e ‵tau o mafau‵fau faeloa tatou ki a Ieova. Kae e ‵tau o tau‵tali atu tatou ki fakamasauaga i tena Muna. (Salamo 119:1, 2) E fakaoti ne te tokoukega o Kelisiano olotou mafi ke tumau latou i amioga ‵mā, kae e manakogina i ei a taumafaiga ke fai faeloa a mea kolā e ‵tonu i te kilokiloga a te Atua. (1 Kolinito 9:27) Ne tusi atu Paulo ki Kelisiano i Loma penei: “A tino katoa, ko oti ne ‵logo i te otou fakamaoni ki te tala ‵lei, kae lifu faeloa au ki a koutou mō te feitu tenei. Au e manako ke ‵poto koutou ki mea ‵lei, kae ke va‵lea ki mea masei.” (Loma 16:19) Ka fakasala ne Ieova a tino kolā e finalalolagi kae e fai foki a nisi amioga ma‵sei ki te mate, e pelā mo te tamatega o te toko 24,000 tino Isalaelu kolā ne agasala. (Efeso 5:3-6) Tela la, e ‵tau mo tatou o ‵tele keatea mai “te finalalolagi” i lō te fakalogo‵logo kae puli vave.—1 Kolinito 6:18.
Ke Loto Fakafetai Faeloa ki Mea Kolā e Tuku Mai ne Ieova
20 E se fai ne te tokoukega o Kelisiano a te finalalolagi. Kae e ‵tau mo tatou o fakaeteete ma tau‵tali atu tatou ki te auala telā e takitaki atu ei ki te muimui faeloa kae e iku atu i ei ki te sē fiafia o te Atua ki a tatou. Ne fakatonu mai a Paulo penei: “E se ‵tau mo tatou o tofotofo a te Aliki, e pela mo nisi o latou. Ne u latou ne gata, ‵mate atu eiloa. E se ‵tau mo koutou o mui‵mui ki te Atua, e pela mo nisi o latou. Ne tamate foki latou ne te Agelu o te Mate.” (1 Kolinito 10:9, 10) Ne mui‵mui te kau Isalaelu ki a Mose mo Alona—pelā foki mo te Atua—e uiga ki te manai. (Numela 16:41; 21:5) E mata, ne momea ifo te kaitaua o Ieova ki te lotou mui‵mui i lō te lotou finalalolagi? E fakaasi mai te tala i te Tusi Tapu me ne ū ne gata a tino mui‵mui e tokouke kae ne ‵mate atu i ei. (Numela 21:6) Kae mai mua atu i ei ne fakaseai atu foki a tino ‵teke e toko 14,700 kolā ne mui‵mui. (Numela 16:49) Tela la, ke mo a ma fakaitaita atu tatou ki a Ieova mai i te sē loto fakafetai ki mea kolā e tuku mai ne ia.
21 I te taimi ne tusi atu ei a Paulo ki ana taina Kelisiano, ne fakaoti ne ia te fakasologa e uiga ki mea kolā e ‵tau o fakaeteete latou i ei ki pati fakama‵losi loto konei: “Ne ‵tupu katoa a mea konei ki a latou ke fai mo akoakoga ki nisi tino, kae ne tusi ki lalo ke fai foki mo akoakoga ki a tatou. I te mea a tatou nei e ola i te taimi ko pili o oko mai te gataga. Ko te tino tela e mafaufau i a ia ko ‵lei katoatoa, ke fakaeteete i a ia mana paku atu ki te agasala.” (1 Kolinito 10:11, 12) Ko oti ne maua ne tatou a fakamanuiaga e uke mai i a Ieova e pelā mo fakamanuiaga kolā ne maua ne te kau Isalaelu. Kae ke mo a ma fai tatou e pelā mo latou i te puli kae sē loto fakafetai ki mea ‵lei kolā e fai nei ne te Atua mō tatou. Kafai ko loto māfatia tatou ona ko te manavase ki mea o te olaga nei, ke na mafau‵fau tatou ki folafolaga fakaofoofogia kolā e maua i tena Muna. Ke na masaua ne tatou te ‵tou fesokotakiga tāua mo Ieova kae ke tumau i te ‵tou tofiga ko te faiga o te galuega talai e uiga ki te Malo. (Mataio 24:14; 28:19, 20) Ka aumai ne te tautali atu ki mea konā a te fiafia tonu, me e folafola mai a te Tusi Tapu: “Ka ko te tino e tausi faka‵lei ki te tulafono e fakakatoatoa ne ia te ‵lei, tela ko te tulafono o te saolotoga, kae ola foki i ei a ia, kae se na ko te fakalogologo fua ki ei ko puli ei i a ia, kae e tausi fakamaoni eiloa ki ei, i te fai ne ia a mea e fakatonu mai. A te tino tena ka fakamanuia ne te Atua i ana mea e fai.”—Iakopo 1:25.
E Tali Mai Pefea ne Koe?
• Se a te mea e mafai o fai ei tatou ke fakalogo‵logo kae puli vave?
• Kaia e tāua ei te faka‵logo katoatoa ki te Atua?
• E mafai pefea ne tatou o ‵tele keatea mai “te finalalolagi”?
• Se a te kilokiloga e ‵tau o maua ne tatou ki mea kolā ne tuku mai ne Ieova?
[Fesili mo te Sukesukega]
1. Ne a vavega ne taulia ei a tino Isalaelu ke molimau ki ei i aso mua?
2. Se a te mea ne fakaasi mai me ne seki tumau te kau Isalaelu i te loto fakafetai ki te Atua mō ana faifaiga fakaofoofogia?
3. Se a te mea e mafai o puli i a tatou ona ko ‵tou uiga sē ‵lei katoatoa?
4, 5. (a) Ne fakailoa mai pefea ne Iakopo te fakamataku o te fakalogo‵logo kae puli vave? (e) E mafai pefea ne tatou o fakaaogā te tala fakatusa a Iakopo e uiga ki te tagata mo te kilo?
6. Se a te tusi siki telā e mafai ei o fesoasoani mai ki a tatou ke se puli te muna a Ieova?
7. Ne a fakamaoniga ‵tonu ne maua ne te kau Isalaelu e uiga ki te alofa o Ieova mō latou?
8. Ne a mea ne iku atu ki te kau Isalaelu ona ko te puli i a latou a mea faka-te-agaga?
9. Ne a mea ne tuku atu ne Ieova ki ana tino, kae se a te kilokiloga a te kau Isalaelu ki ei?
10. Kaia e ‵tau ei o mafau‵fau faeloa tatou ki te Atua?
11, 12. E tiga eiloa e se tapuaki atu se tino ki se fātagata, e mafai pefea o ifo a ia ki tupua?
13. Se a te mea e mafai ne tatou o tauloto mai te tala o te pulumakau aulo?
14, 15. (a) Kaia e seai ei se pogai ke fai a te kau Isalaelu pelā me ne tino kolā e fakalogo‵logo kae puli vave? (e) Kafai ko oti ne fatuaki ne tatou ‵tou loto ke se fai mo tino kolā e fakalogo‵logo kae puli vave, ne a mea ka fai ne tatou e uiga ki tulafono a Ieova?
16. Se a te mea ne iku atu ki tino ona ko te lotou tapuaki atu ki te pulumakau aulo?
17. Se a te mea ne fakasino atu ki ei te 1 Kolinito 10:8?
18. Ne a vaegā amioga e mafai o takitaki atu ei a tino ki te finalalolagi?
19. Se a te polopolokiga mai te Tusi Tapu telā e fesoasoani mai ki a tatou ke ‵tele keatea mai “te finalalolagi”?
20. Ne fakaitaita pefea ne te kau Isalaelu a Ieova, kae se a te mea ne iku mai i ei?
21. (a) Ne a pati fakama‵losi loto ne fakaosofia ne te Atua ke tusi mai ne Paulo? (e) E ‵tusa mo pati i te Iakopo 1:25, e mafai pefea ne tatou o maua te fiafia tonu?
[Ata i te itulau e 9]
Ne puli i te kau Isalaelu a faifaiga fakaofoofogia a Ieova mō latou
[Ata i te itulau e 10]
Ko oti ne fatuaki ne tino o Ieova olotou loto ke tumau i te tau‵tali atu ki fakatakitakiga e uiga ki amioga ‵lei