Kaia e se Maua ei te Fealofani i te Lalolagi?
“Ko te taimi muamua eiloa mai tua o te taua i te lua ne ‵kau fakatasi ei a atufenua . . . Ko maua o fakaaogā ne te lalolagi nei te avanoaga tenei ke fakataunu te fakamoemoega telā ko Leva ne folafola mai e uiga ki se fakanofonofoga fou i te lalolagi.”
KO PATI a te pelesitene e tokotasi o te Iunaite Sitete i tausaga fakaoti o te 20 senitenali. E foliga mai i mea e ‵tupu i te lalolagi i te vaitaimi tenā me ko sē ‵mao te mauaga o te fealofani i te lalolagi kātoa. Ne fakaseai atu i ei a malo faka-Kominisi e uke. Ne lepe i ei a te ‵pui ko te Berlin Wall, ko te kamataga tenā o se vaitaimi o fakanofoga ‵fou mō Eulopa. Te Soviet Union, telā ne tali‵tonu a malo sē kominisi me e faka‵tupu ne ia a fakalavelave i te lalolagi, ne fakaseai fakapoi atu, kae ne ofo masei a tino i ei. Ne gata atu foki i ei te Taua Faifai Lēmū, kae ne kamata o fai‵pati a tino e uiga ki te fakamu‵tanaga o meatau, e aofia i ei a meatau fakaniukelea. E tonu, ne toe fai foki se taua i te Persian Gulf, kae ne foliga mai pelā me se tamā fakalavelave sē tumau. Kae ne fai i ei te taulasiga o atufenua ke ‵saga malosi atu o fai ke maua se tulaga filemu i te lalolagi kātoa.
Ne matea atu a fakailoga fakafiafia loto e sē gata fua i faifaiga fakapolitiki kae e penā foki i nisi feitu o te olaga fai. Ne gasolo aka faeloa o ‵lei atu te tulaga o te olaga i kogā koga e uke i te lalolagi. Ne gasolo aka te poto fakatokitā ke mafai ei a fai a mea kolā ne ‵kilo atu fua ki ei e pelā me ne vavega i ne nāi sefulu tausaga ko ‵teka. Ne gasolo aka ki luga te maumea o atufenua e uke i te makini telā e foliga mai me ka iku atu ki te maumea o te lalolagi kātoa. Ne foliga mai me ne ga‵solo atu eiloa a mea ki mua e ‵tusa mo mea kolā e ma‵nako ki ei a tino.
Kae nei la, i ne nāi tausaga fua mai tua ifo i ei, ko se mafai o ‵kalo keatea tatou mai fesili konei: ‘Se a te mea ko tupu nei? Tefea te fealofani i te lalolagi telā ne folafola mai?’ I lō te mauaga o te fealofani, e gasolo fua te lalolagi o ‵mao keatea mai ei. Ko pōmu kolā e ‵pa i foitino o tino, ko taua a tino takafia‵toa, ko lipoti e uiga ki meatau kolā e mafai o ‵mate i ei a tino e tokouke, e pelā foki mo nisi mea fakama‵taku kolā e fakasalalau mai faeloa. E pelā me e ‵teke ne mea konei a te lalolagi ke sinā ‵mao keatea mai te ‵kau fakatasi. E fai mai penei se tino apo i mea tau tupe e tokotasi fakamuli nei: “Ko ‵lave tatou i te matasele o fakasauāga kolā e olo aka faeloa o sinā ma‵sei atu.”
Se Lalolagi Fealofani io me se Lalolagi mavae‵vae?
E tasi te pogai ne fakatu aka ei te fakapotopotoga ko Malo ‵Soko, “ke ati aka se va fakataugasoa i atufenua kolā e fakavae ki mea konei a saolotoga o tino e ‵pau katoa, mo te saolotoga o tino o pule ki a latou eiloa e auala i te filifili ne latou o te lotou malo.” I te otiga o se 60 tausaga, e mata, ko oti ne fakataunu a mea konei? E sē fai eiloa pelā ke tai fakapilipili atu ki ei! I lō te mauaga o se “va fakataugasoa,” e foliga mai me ko ‵saga atu faeloa a atufenua ki te ‘saolotoga ke pule ne latou a latou eiloa.’ Ko sinā gasolo aka eiloa o mavae‵vae te lalolagi ona kinauga a tino io me ko itukāiga ke pule latou ki a latou eiloa. I te taimi ne fakatu aka ei a Malo ‵Soko, e ‵tusa mo te 51 atufenua ne ‵kau ki ei. I aso nei, e ‵tusa mo te 191 atufenua ko ‵kau ki ei.
E pelā mo te mea ko oti ne matea atu, ne lauiloa te fakamoemoega e uiga ki te fealofani o te lalolagi i tausaga fakaotioti o te 20 senitenali. Ko oti ne ‵fuli te fakamoemoega tenā ki se tulaga fakafanoanoa i te matea atu o te tulaga mavae‵vae valevale o tino o te lalolagi. Ko fakasauāga i te mavae‵vaega o te atufenua ko Yugoslavia, ko taua i te va o Chechnya mo Lusia, ko te taua i Iraq, mo te tamatega tino telā e fai faeloa i Isalaelu mo tino Palesitina i te Middle East—e fakamaoni mai i mea katoa konei a te lasi o te sē fealofani.
E seai se fakalotolotolua e uiga ki taumafaiga e uke kolā ne fai mo te fakamoemoega tonu ke maua ei te filemu. Kae e tiga te feitu tenā, e foliga mai me e sē mafai o maua te fealofani i te lalolagi. Ko ‵numi i ei a tino e tokouke: ‘Kaia e faigata ei o maua te fealofani i te lalolagi? E fanatu nei ki fea te lalolagi?
[Te Fakamatalaga o Ata i te itulau e 3]
AP Photo/Lionel Cironneau
Arlo K. Abrahamson/AFP/ Getty Images