‘Ko Oko Eiloa i te ‵Gali o Pati e Fai i te Taimi Tonu!’
I TE aso kātoa ne fai ei te tamā fono a Molimau a Ieova, ne taumafai malosi a Kim o tusi a manatu tāua o te fono kae tausi atu foki tena tamaliki fafine telā ko lua mo te āfa ana tausaga ke sē fakalogoā. I te otiga o te polokalame, ne mafuli atu se tuagane Kelisiano telā ne nofo i tafa o Kim kae fakamālō atu ki a ia mō te auala ne tausi ei ne laua mo tena avaga a te lā tamaliki fafine i te taimi o te fono. Ne tāua ‵ki ki a Kim a pati fakamālō konā ne ala ei o fai mai a ia mai tua o te fia tausaga: “Kafai ko fi‵ta au i nisi taimi i te fakatasiga, e mafaufau faeloa au ki pati a te tuagane tenā. Koi aogā eiloa ana pati a‵lofa konā ki a au ke tumau au i te akoakoatuga o te ma tamaliki fafine.” E tonu, a pati i te taimi tonu e mafai o fakamalosi atu eiloa ki se tino. E fai mai te Tusi Tapu: “Ko oko eiloa i te gali kae fakafiafia manafai ko maua te tina muna tonu eiloa mō te taimi tonu tenei!”—Faataoto 15:23.
Ki nisi o tatou, e tai faigatā eiloa ke fai atu ne pati fakamālō ki nisi tino. I nisi taimi, e faigatā ke fai tatou penā ona ko te iloa ‵lei ne tatou a ‵tou vāivāiga. Ne fai mai se Kelisiano: “E fai a te mea tenā e pelā me tu atu au i se kogā laukele telā e ‵goto ki lalo. Ko te uke o taimi e fakamālō atu ei au ki nisi tino, ko te vave foki o ‵goto au ki lalo.” A vaegā mea pelā mo te mā, te se lava o te loto talitonu, io me ko te manavase māfai e fakauiga ‵se au pati e mafai foki o faigatā ei ke fai atu ne pati fakamālō. E se gata i ei, kafai e se masani o isi ne pati fakamālō ne maua ne se tino i te taimi koi tupu aka ei a ia, ka faigatā foki o fai atu ne ia ne pati fakamālō ki nisi tino.
E tiga te feitu tenā, ona ko te ‵tou iloa me mafai o aogā a pati fakamālō ki te tino telā e fai atu ne ia mo te tino telā e fai atu ki ei a pati konā e fakamalosi mai i ei ke fai ne tatou a te ‵toe mea e mafai o fai ke fai atu se pati fakamālō i te taimi tonu. (Faataoto 3:27) Ne a la a mea aogā e mafai o iku mai mai te faiga tenā? Ke mafau‵fau tatou ki nisi mea konā.
Mea Aogā
A pati fakamālō ‵lei e mafai o ati aka ei te loto talitonu i te tino telā e fai atu ki ei. “Kafai e fai mai ne tino a pati fakamālō ki a au, e iloa ne au me e tali‵tonu latou ki a au,” ko pati a Elaine, se fafine avaga Kelisiano. E tonu, a te fai atu o pati fakamālō ki se tino telā e se lava tena loto talitonu e mafai o fakamalosi atu ei ki te tino tenā ke fakafesagai atu ki fakalavelave kae e iku atu ki te mauaga o te fiafia. E aogā fakapito ki talavou kolā e ‵tau eiloa o maua ne latou a pati fakamālō penā. Ne fai mai se talavou telā ne loto vāivāi ona ko ana mafaufauga se aogā: “E taumafai faeloa au o fakafiafia a Ieova, kae i nisi taimi e mafaufau au me faitalia so se mea e fai ne au, e se mafai eiloa o lava tena aogā. Kafai e fakamālō mai se tino ki a au, e fiafia malosi eiloa au.” E tonu ‵ki eiloa a te faataoto i te Tusi Tapu: “A te manatu telā ne gali te fakaasiga, e pelā me se mea ne faite ki aulo mo siliva.”—Faataoto 25:11.
E fakagasuesue kae fakamalosi aka ne pati fakamālō a te tino. Ne fai mai se taina telā ne galue tumau i te taviniga: “E fakamalosi aka au ne pati fakamālō ke galue malosi au kae ke momea aka foki te ‵lei o te faiga o taku galuega talai.” Ne iloa aka ne se mātua, telā e tokolua ana tama‵liki, me kafai e maua ne ana tama‵liki a pati fakamālō mai nisi tino ona ko lā tali e fai i fakatasiga, e ma‵nako foki a lā tama‵liki ke uke atu a lā tali e fai. E tonu, e mafai o fakamalosi atu a pati penā ke ga‵solo ki mua a tama‵liki i te olaga faka-Kelisiano. E tonu, e fia maua katoa ne tatou se fakatalitonuga me e fakatāua ne nisi tino a tatou. E mafai eiloa o fi‵ta kae loto vāi‵vāi tatou ona ko tulaga faiga‵ta o te lalolagi nei. Ne fai mai se toeaina Kelisiano: “I nisi taimi kafai ko loto vāi‵vāi au, e fai eiloa a pati fakamālō e pelā me ko te tali ki aku ‵talo.” E penā foki a pati a Elaine: “I nisi taimi e lagona ne au me fakaasi mai ne Ieova a tena fiafia ki a au e auala i pati fakamālō a nisi tino.”
A te mauaga o pati fakamālō e fakaasi mai i ei me e talia tatou ne nisi tino. A te faiatuga o pati fakamālō ‵tonu e fakaasi mai i ei a te ‵lei o mea e mafaufau ki ei se tino kae ati aka i ei te alofa, te tokagamalie mo te loto talitonu. E fakaasi mai i ei me a‵lofa tonu eiloa tatou ki ‵tou taina Kelisiano kae fakatāua ne tatou a latou. Ne fai mai se mātua e tokotasi ko Josie: “I aso ko ‵teka, ne ‵tau o puke ‵mau au ki te munatonu i loto i se kāiga telā e mavae‵vae i mea tau lotu. I te taimi tenā, ne fakamalosi mai ki a au a tino takitokotasi kolā ko ma‵tua i te feitu faka-te-agaga ke mo a eiloa au e takavale.” E tonu, “i te mea ko tasi katoa tatou i te foitino o Keliso.”—Efeso 4:25.
A te fia fai atu o pati fakamālō e fesoasoani mai eiloa ke lavea ne tatou a mea ‵lei i nisi tino. E ‵kilo atu tatou ki mea ‵lei i nisi tino kae se ko olotou vāivāiga. Ne fai mai se toeaina Kelisiano ko Tavita: “A te loto fiafia ki mea e fai ne nisi tino e fesoasoani mai ke uke atu a ‵tou pati fakamālō e fai.” A te masaua faeloa ne tatou a te loto fia‵fia o Ieova mo Iesu o fai‵pati e uiga ki mea ‵lei e fai ne tino sē ‵lei katoatoa e fai foki i ei ke loto fia‵fia tatou.—Mataio 25:21-23; 1 Kolinito 4:5.
Tino Kolā e ‵Tau o Maua ne Latou a Pati Fakamālō
Ona ko ia ko te Māfuaga o mea katoa, e ‵tau eiloa o maua ne Ieova te Atua a tavaega i lō tino katoa kolā e ‵tau o maua foki ne latou ne pati fakamālō. (Fakaasiga 4:11) E ui eiloa e se manako a Ieova ki ‵tou fesoasoani ke ati aka ei tena loto talitonu io me fakamalosi atu ki a ia, kafai e avatu ne tatou a tavaega ki a Ieova ona ko tena tulaga sē fuafuagina mo tena alofa atafai, e fakapilipili mai eiloa a ia ki a tatou kae ati aka ei ne tatou se vā fealofani pili mo ia. E fesoasoani mai foki a te tavae atu ki te Atua ke iloa ne tatou o fakapaleni faka‵lei aka te ‵tou kilokiloga ki mea kolā e mafai o fai ne tatou kae ke fakasino atu ki a Ieova me ko te pogai e manuia ei a mea kolā e fai ne tatou. (Ielemia 9:23, 24) E tuku atu ne Ieova ki tino loto ‵lei katoa a te fakamoemoega mō te ola se-gata-mai, kae tenā foki te suā pogai e ‵tau ei o ‵viki atu tatou ki a ia. (Fakaasiga 21:3, 4) Ne loto fiafia a te tupu mua ko Tavita o “‵viki ki te Atua” kae “folafola atu . . . tena ‵malu i te tuku atu o fakafetai ki a ia.” (Salamo 69:30) Ke na fai foki tatou pelā mo ia.
E ‵tau foki o maua ne ‵tou taina tapuaki a pati fakamālō. Kafai e fai atu ne tatou a pati fakamālō, e fetaui eiloa a te mea tenā mo te fakatonuga a te Atua ke “mafaufau te suā tino ki te suā tino, ke fakatau fesoasoani foki koutou o fakaasi te alofa mo te fai mea ‵lei.” (Epelu 10:24) E maua ne tatou se fakaakoakoga ‵lei i te feitu tenei mai te apositolo ko Paulo. Ne tusi atu a ia ki te fakapotopotoga i Loma: “E mua eiloa taku fakafetai ki toku Atua, e alatu i a Iesu Keliso mō koutou katoa, i te mea ko takutakugina te otou fakatuanaki i te lalolagi kātoa.” (Loma 1:8) E penā foki a pati fakamālō a te apositolo ko Ioane ki te toeaina ko Kaio ona ko tena fakaakoakoga ‵lei i tena tumau i ‘te ola i te mea tonu.’—3 Ioane 1-4.
I aso nei, kafai e fakaasi atu ne se Kelisiano a uiga o Keliso e pelā me se fakaakoakoga ‵lei, se tino ne fakatoka faka‵lei sena tofiga i se fakatasiga, io me fai sena tali fakaotia loto i se fakatasiga, e maua ei ne tatou se avanoaga gali ke fakaasi atu te loto fakafetai ki te tino tenā. Io me kafai e taumafai malosi se tamaliki o ‵suke ki tusi siki i fakatasiga a te fakapotopotoga, e mafai foki o avatu ne tatou ki ei ne pati fakamālō. Ne fai mai a Elaine telā ne fai‵pati tatou ki ei: “E maua ne tatou a taleni kese‵kese. Kafai e lavea ne tatou a mea e fai ne te suā tino, e fakaasi atu ne tatou te ‵tou loto fakafetai e ‵tusa mo taleni kese‵kese kolā e maua ne tino o te Atua.”
Pati Fakamālō i Loto i te Kāiga
Kae e a la a pati fakamālō kolā e mafai o tuku atu ne tatou ki tino o ‵tou kāiga? E manakogina a taimi mo taumafaiga e uke, mo te alofa lasi ke ‵saga atu ei se tauavaga ki manakoga o te kāiga i te feitu faka-te-agaga, olotou lagonaga, mo mea faka-te-foitino e tausi ei te kāiga. E tonu, e ‵tau o fai atu a pati fakamālō i a laua eiloa e pelā foki mai lā tama‵liki. (Efeso 5:33) E uiga ki se avaga fafine fai mea mafai, e fai mai te Muna a te Atua: “Ana tama‵liki e fia‵fia ki a ia, kae e tavae faeloa foki a ia ne tena avaga.”—Faataoto 31:10, 28.
E ‵tau foki o maua ne tama‵liki a pati fakamālō. Se mea fakafanoanoa me e fakatonu fakavave atu a nisi mātua ki olotou tama‵liki ke fai te mea e ma‵nako a latou ki ei, kae faigatā eiloa o fakamālō atu ki a latou mō olotou taumafaiga ke faka‵logo kae āva foki. (Luka 3:22) A te fai atu o pati fakamālō ki te tamaliki i te taimi koi foliki i ei, e mafai eiloa o maua ne te tamaliki se lagona i a ia e taulia kae tokagamalie foki tena loto.
E tonu, e manakogina a taumafaiga e uke ke fakamālō atu ei ki nisi tino, kae e tau ne tatou a mea ‵lei e uke mai i ei. Kae ko te ga‵lue malosi o tatou o fakamālō atu ki tino kolā e ‵tau i ei, ko te lasi foki o te fiafia e maua ne tatou.—Galuega 20:35.
Ke Talia Kae Fai Atu a Pati Fakamālō i te Agaga Tonu
A te mauaga o pati fakamālō e mafai o fai pelā me se tofotofoga ki nisi tino. (Faataoto 27:21) E pelā me se fakaakoakoga, e mafai o fakamalosi aka i ei te uiga ko te fakamatamata i tino. (Faataoto 16:18) Telā la, e manakogina ke fakaeteete tatou i ei. Ne fai mai ne te apositolo ko Paulo a te fakamalosiga aogā tenei: “Au e fai atu ki a koutou katoa, ke se manatu fia maluga se tino ki a ia eiloa, ka ke mafaufau ifo kae fakamasino ifo a te tino ki a ia eiloa, e ‵tusa mo te lasi o te fakatuanaki ne tuku atu ne te Atua ki a ia.” (Loma 12:3) Ke fesoasoani atu ki nisi tino ke sē ‵to ki loto i te malei ko te fia takutakua, se mea ‵lei ke sē ‵saga atu tatou ki te poto o te tino io me ko tena taulekaleka. I lō te fai penā, e ‵tau o fakamālō atu tatou ki nisi tino mō mea ‵lei ne fai ne latou.
Kafai e tuku atu kae talia foki a pati fakamālō i te agaga tonu, e mafai eiloa o pokotia tatou i ei i se auala aogā. Kāti ka otia ‵tou loto o fakaasi atu te ‵tou ‵nofo kaitalafu ki a Ieova mō so se mea ‵lei telā e fai ne tatou. E fakamalosi mai foki a pati fakamālō ke tumau tatou i te faiga o mea ‵lei.
A pati fakamālō ‵tonu kolā e ‵tau eiloa o fai atu se meaalofa telā e mafai o tuku atu ne tatou katoa. Kafai e fai faka‵lei atu ne tatou ki se tino, e mafai eiloa o aogā atu ki te tino tenā e aunoa mo te iloa ne tatou.
[Pokisi/Ata i te itulau e 31]
Se Tusi Telā ne Otia ei Tena Loto
E masaua ‵lei ne se toeaina āsiāsi a te taimi e tasi ne ‵foki atu ei laua mo tena avaga ki te lā fale mai te galuega talai i se aso telā ne ‵moko ‵ki eiloa. Ana muna: “Ne makalili malosi taku avaga kae loto vāivāi, kae ne fai mai tou fafine me ko se mafai o fakatumau tena galuega. ‘Kāti e sili atu te ‵lei,’ ko pati a tou fafine, ‘ke ga‵lue taua i se fakapotopotoga, ke ‵nofo taua i se koga e tasi kae fai a ta Akoga faka-te-Tusi Tapu.’ Ne seki ai se fakaikuga ne fai ne au, kae ne fai atu fua au ke tumau maua i te faiga o te galuega ke oti te vaiaso tenā ko onoono aka ei me pefea ana lagonaga i te taimi tenā. Kafai e manako malosi eiloa a ia ke fakagata te ma galuega, e amanaia eiloa au ki ana lagonaga. I te aso eiloa tenā, ne olo maua ki te ofisa meli kae ne maua aka i ei se tusi mai te ofisa lagolago telā ne fakatuatusi atu fua ki tou fafine. Ne aofia i te tusi tenā a pati fakamālō ki a ia mō ana taumafaiga i te galuega talai pelā foki mo tena loto kufaki, kae fakaasi mai foki i ei a te faigatā ke ‵nofo laua i koga kese‵kese i vaiaso takitasi. Ne otia malosi tou fafine i pati fakamālō konā kae ne seki toe faipati mai eiloa a ia ke tiaki te ma galuega. I nisi taimi, e fakamalosi mai faeloa a ia ke tumau maua māfai ko mafaufau au ke tiaki te galuega.” Ne ga‵lue a te tauavaga tenei e pelā me ne tino faima‵laga i tausaga toeitiiti ko katoa te 40.