Tali ki Fesili mai te Tusi mō Fakatasiga ko te ‵Tou Olaga Kelisiano mo te Galuega Talai
OKETOPA 1-7
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | IOANE 9-10
“E Atafai a Iesu ki Ana Mamoe”
Ata mo pese i te nwtsty
Lulu Mamoe
A te lulu mamoe se kogā laukele ne ‵pui faka‵lei ke puipui i ei a mamoe mai tino kai‵soa mo manu fe‵kai. Ne tausi eiloa ne tausi mamoe a olotou lafu i loto i se lulu mamoe i te po. I taimi o te Tusi Tapu, ne seki ai ne tuafale o lulu mamoe kae e kese‵kese olotou faitega mo te ‵lasi, e masani o faite olotou lulu ki fatu kae tasi fua te mataloa. (Num 32:16; 1Sa 24:3; Sef 2:6) E faipati eiloa a Ioane ki te ulu atu “i te mataloa,” ki loto i te lulu mamoe telā ne tausi ne se “tino tausi mataloa.” (Ioa 10:1, 3) I se lulu mamoe o te fakai, e silia atu mo se lafu e tasi e tausi i ei i te po, kae e ‵tau eiloa mo te tino tausi mataloa o tumau i te matapulapula o puipui a mamoe i ei. I te taeao, e ‵tala eiloa ne te tino tausi mataloa a te mataloa mō tausi mamoe. Ka fakamaopoopo ne tausi mamoe taki tokotasi a tena lafu mai te kalaga atu ki ana mamoe, kae ka lagona eiloa ne ana mamoe a tena leo kae tau‵tali atu i a ia. (Ioa 10:3-5) Ne fakasino atu loa a Iesu ki te faifaiga tenei ke fakamatala atu i ei a te auala ne tausi ei ne ia ana soko.—Ioa 10:7-14.
cf 124-125 ¶17
“E Aunoa mo se Tala Fakatusa e se Mafai o Faipati Atu a ia ki a Latou”
17 Mai i se iloiloga totino, ne tusi mai penei a George A. Smith i tena tusi ko The Historical Geography of the Holy Land, penei: “I nisi taimi ko oko eiloa i te gali ke malōlō malie aka matou i tafa o se vaikeli e tasi i Iutaia, telā e o‵mai sāle ei a tausi mamoe e tokotolu io me e tokofa mo olotou lafu mamoe ki ei. E pulutaki fakatasi a lafu mamoe konā, kae ne mafau‵fau matou me ka iloa aka pefea ne te tausi mamoe ana mamoe eiloa. Kafai ko oti ne inu kae ta‵fao a mamoe, ne olo atu a tausi mamoe ki feitu kese‵kese o te vanu, ne ‵fio atu latou i olotou vaegā leo kese‵kese; kae ne solosolo atu ei a mamoe ki olotou tausi, kae toe ‵foki atu a lafu konei e pelā eiloa mo te auala ne o‵mai ei latou.” Ne filifili aka eiloa ne Iesu se tala fakatusa ‵lei kae magoi ke fakamafa aka ki ei te manatu tāua, ko tena uiga, Kafai e talia kae faka‵logo tatou ki ana akoakoga kae tau‵tali atu foki ki tena takitakiga, ko mafai ei o ‵nofo atu tatou mai lalo i te tausiga atafai kae alofa a “te tausi mamoe ‵lei.”
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 10:16 i te nwtsty
aumai ne au a latou ki loto: Io me “takitaki.” A te veape Eleni aʹgo ne fakaaoga i te mataupu tenei ne mafai o fakauiga ki te “ke aumai (ki loto)” io me “ke takitaki.” E tasi te peluga tusi Eleni ne nofo ki se leva talu mai te 200 T.A. ne fakaaoga i ei te pati Eleni e tai ‵pau ko te (sy·naʹgo) telā e masani sāle o ‵fuli ki te “ke ‵luku.” E pelā mo Iesu ko te Tausi Mamoe ‵Lei, e ‵luku mai, takitaki, puipui, kae fagai ne ia ana mamoe i loto i tena lulu (e fakasino foki ki te “lafu mamoe foliki” i te Luk 12:32) kae e penā foki ana nisi mamoe. Ka fai latou mo lafu mamoe e tasi a te tausi mamoe tokotasi. A te ata tenei e fakaasi mai i ei a te fiafia telā ka maua ne soko o Iesu kolā e kau fakatasi.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 9:38 i te nwtsty
ifo atu tou tagata ki a ia: Io me punou ifo i ona mua; fakaasi atu te āva ki a ia.” Kafai e fakaaoga a te veape Eleni ko te pro·sky·neʹo e fakasino atu ki te tapuakiga ki se atua, e masani sāle o ‵fuli ki te “ke tapuaki.” (Mat 4:10; Luk 4:8) E tiga i ei, i te mataupu kātoa tenei, a te tagata telā ne faka‵lei mai tena masaki, telā ne fanau mai e ‵kivi, ne iloa ne ia a Iesu e pelā me ko te sui o te Atua tenā ne ifo atu ei tou tagata ki a ia. Ne seki kilo atu a ia ki ei e pelā me se atua, kae ko te “Tama a te tagata” telā ne folafola mai, te Mesia mo se tulaga pule. (Ioa 9:35) I te taimi ne ifo atu ei tou tagata ki a Iesu, ne fai eiloa ne ia te mea tenā i se auala e ‵pau i ei mo tino kolā e taku mai i Tusitusiga Epelu. E ifo atu eiloa latou māfai e fakafetaui atu ki pelofeta, tupu, io me ko isi sui o te Atua. (1Sa 25:23, 24; 2Sa 14:4-7; 1Tu 1:16; 2Tu 4:36, 37) I faifaiga masani, a te ifo atu o tino ki a Iesu ko te fakaasiatuga o te loto fakafetai ki te fakamaoniga matea me maua ne ia a taliaga mai te Atua.—Ke onoono ki manatu mō sukesukega i te Mat 2:2; 8:2; 14:33; 15:25.
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 10:22 i te nwtsty
te ‵Kaiga o te Tukuatuga: A te igoa Epelu o te ‵kaiga tenei ko te Hanukkah (chanuk·kahʹ), e fakauiga ki te “Fāuga; Tukuatuga.” E fai eiloa ki se leva valu o aso, kamata mai i te aso muamua o lau i tausaga katoa i te po 25 o Kisilevu, te masina telā e fetaui ‵lei ki te fakaotiotiga o Novema mo te kamatamataga o Tesema, (ke onoono ki manatu mō sukesukega ki te tau ‵moko i te fuaiupu tenei mo te MF. E15) ke fakamanatu te ‵toe fāuga o te Faletapu i Ielusalema i te 165 T.L.M. Ne fakaasi eiloa ne te Tupu ko Antiochus IV Epiphanes o Sulia a tena se āva ki a Ieova, te Atua o tino Iutaia, mai te fakalumaluma atu ki Tena Faletapu. E pelā mo se fakaakoakoga, ne faite eiloa ne ia se fatafaitaulaga i luga i te fatafaitaulaga sili, te koga telā ne ofo atu sāle i ei a taulaga ‵sunu. Ko te mea ke fakaIailai katoatoa a te Faletapu o Ieova, i te masina o Kisilevu po 25, i te 168 T.L.M., ne ofo atu ne Antiochus a puaka i luga i te fatafaitaulaga kae ko sua mai i ‵kano ne ‵ligi atu i loto i te Faletapu kātoa. Ne ‵sunu ne ia a ‵pui mataloa o te faletapu, ofa ki lalo a potu mō faitaulaga, kae ave kea‵tea a te fatafaitaulaga aulo, te taipola mō te falaoa, mo te tugamoli aulo. Tenā ne toe tuku atu ei ne ia te Faletapu a Ieova ki te atua o Olympus ko Seu. I te lua tausaga fakamuli ifo, ne toe fakatakavale ne Judas Maccabaeus a te fa‵kai kae puke te faletapu. Mai tua o te faka‵maga o te faletapu, ne toe fāu te faletapu i te po 25 o te masina o Kisilevu, i te 165 T.L.M., ko ia tonu eiloa i se tolu tausaga mai tua ifo ne ofo atu ei ne Antiochus ana taulaga fakatakalialia i te fatafaitaulaga ki a Seu. Tenā ne toe kamata ei a taulaga ‵sunu o ofo atu ki a Ieova. E seai eiloa ne fakamatalaga ‵tonu i Tusitusiga Tapu e fakaasi mai i ei me ne tuku atu ne Ieova ki a Judas Maccabaeus a te manumalo kae fakatonutonu atu ki ei ke toe faka‵lei te faletapu. E ui i ei, ne fakaaoga ne Ieova a tagata mai i atufenua fakaa‵tea, e pelā mo te Tupu o Pelesia ko Kulesa, ke fakataunu ne ia nīsi fuafuaga e uiga ki Tena tapuakiga. (Isa 45:1) Tela la, ke fakaiku aka, me i taimi mua konā, ka fakaaoga eiloa ne Ieova se tagata mai i ana tino filifilia ke fakataunu te mea e loto a Ia ki ei. E fakaasi mai loto i Tusitsuiga Tapu me ne ‵tau eiloa o tu a te faletapu kae fakaaoga ko te mea ke fakataunu a valoaga e uiga ki te Mesia, tena galuega talai, mo tena taulaga togiola. E se gata foki i ei, a taulaga a te kau Levi e ofo atu ke oko eiloa ki te taimi e tuku atu ei ne te Mesia a te taulaga sili, ko tena ola mō tino katoa. (Tan 9:27; Ioa 2:17; Epe 9:11-14) A soko o Keliso ne seki ‵tau o fakamanatu ne latou a te ‵Kaiga o te Tukuatuga. (Kol 2:16, 17) E ui i ei, e seai foki eiloa ne fakamaoniga ne tusi me ne taku fakamasei ne Iesu mo ana soko a te fakamanatu atu o te ‵kaiga tenei.
OKETOPA 8-14
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | IOANE 11-12
“Fakaakoako ki te Alofa Atafai o Iesu”
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 11:24, 25 i te nwtsty
E iloa ne au me ka toetu: Ne mafaufau a Maleta me ne faipati eiloa a Iesu e uiga ki te toe‵tuga i aso mai mua, i aso fakaoti. (Ke onoono ki manatu mō sukesukega i te Ioa 6:39.) A tena fakatuanaki i te akoakoga tenei ne tu ‵kese eiloa. A nisi takitaki lotu o ona aso, ko te kau Satukaio, ne fakafiti ne latou te manatu me ka isi se toe‵tuga, e tiga eiloa me isi se akoakoga manino i loto i Tusitusiga Tapu. (Tan 12:13; Mko 12:18) I te suā feitu, a te kau Falesaio ne tali‵tonu i te agaga o te tino mate e tumau faeloa i te ola. E ui i ei, ne iloa ne Maleta, me akoako mai ne Iesu a te fakamoemoega ki te toe‵tuga kae ne toe fakatu aka foki ne ia a tino mate i taimi konā, faitalia me ne seki ai foki se tino ne leva katoa tena mate e pelā mo Lasalo.
Au ko te toetu mo te ola: A te mate mo te toetuga o Iesu ne ‵tala mai i ei te avanoaga mo tino kolā ne mate ke toetu aka ki te ola. Mai tua o te toetuga o Iesu, e se gata fua i te tuku atu ne Ieova te malosi faka‵tuga o tino mate kae ne tuku atu foki te ola ki te se-gata-mai. (Ke onoono ki manatu mō sukesukega i te Ioa 5:26.) I te Fks 1:18, ne taku ne Iesu a ia eiloa me ko te “tino telā e ola,” telā e maua ne ia “a kī o te mate mo te Tanuga.” Tela la, a Iesu ko te fakamoemoega o tino ola mo tino kolā ne mate. Ne tauto mai a ia me ka ‵tala ne ia tanuga kae tuku atu te ola ki tino mate, ke fai e pelā mo ana pule lagolago i te lagi io me i te lalolagi nei mai lalo i te tena malo faka-te-lagi.—Ioa 5:28, 29; 2Pe 3:13.
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 11:33-35 i te nwtsty
tagi: Io me “‵tagi mautuutu.” A te pati Eleni ki te “tagi” e masani o fakasino atu ki te tagi mautuutu i se leo maluga. Ne fakaaoga foki a te veape tenei e uiga ki a Iesu i se taimi e tasi ne ‵valo ei ne ia a te fakaseaiga o Ielusalema.—Luk 19:4.
mafatia . . . kae otia malosi: A te tuku fakatasiga o pati e lua konei i te ‵gana tonu e fakamatala mai i ei a lagoanga ‵loto o Iesu i te taimi tenā. A te veape ko te “mafatia” (em·bri·maʹo·mai) i te gana Eleni e fakasino atu eiloa ki lagonaga ma‵losi, kae i te mataupu tenei e fakaasi mai i ei me ne ‵loto ‵ki ana lagonaga tenā ne loto mafatia ei a ia. A te pati ko te “otia malosi” (ta·rasʹso) e fakauiga ‵tonu ki te se nofo filemu. E fai mai se faiaakoga tokotasi, me i loto i te mataupu tenei e fakauiga eiloa ki te “fakaala aka i ei a lagonaga sē filemu i loto; kae pokotia i ei se lagonaga logo‵mae kae fakafanoanoa.” Ne fakaaoga foki a te veape tenei i te tusi o Ioa 13:21 ke fakamatala aka ei a lagonaga o Iesu i te taimi me ka fakatogafiti a ia ne Iuta.—Ke onoono ki manatu mō sukesukega i te Ioa 11:35.
tena loto: Fakauiga tonu eiloa., “i te agaga i loto.” A te pati Eleni ko te pneuʹma ne fakaaoga i konei e fakasino atu eiloa ki te malosi telā ne vau mai i loto o te tino kae fakamalosi ke fai atu a pati kae fai a mea i se auala mautinoa.—Ke onoono ki Fakamatalaga o Pati, “Agaga.”
tagi ei: A te pati ne fakaaoga i konei (da·kryʹo) se vaega o te veape mai i te nauna ko te “tagi” i te gana Eleni telā ne fakaaoga i tusi ko te Luk 7:38; Gal 20:19, 31; Epe 5:7; Fks 7:17; 21:4. A te manatu ke saga tonu atu ki ei ko loimata ne sofi i lō te tagi mauutuutu i se leo maluga. Ne fakaaoga sāle loa a te veape Eleni tenei i te tusi tenei i Tusitusiga Tapu i te gana Eleni, kae ne ‵kese eiloa mai te veape telā ne fakaaoga i te tusi faitau ko te Ioa 11:33 (ke onoono ki te manatu mō sukesukega) telā ne fakamatala mai i ei te tagiga a Malia mo nisi tino Iutaia. Ne iloa ne Iesu me i a ia ko fano o toe fakatu aka a Lasalo, kae ne fanoanoa ‵ki eiloa a ia ke lavea atu ana tauga‵soa pele e fanoanoa ‵ki. Ona ko tena atafai mo tena alofa ki ana taugasoa, tenā ne tagi atu ei a ia i olotou mua. E fakaasi mai i konei me e isi eiloa ne lagonaga alofa a Iesu ki latou kolā ko galo atu olotou tino pele ki te mate mai i a Atamu.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 11:49 i te nwtsty
faitaulaga sili: I te taimi ne tu tokotasi ei a te fenua o Isalaelu, ne tumau eiloa te tofi o te faitaulaga sili i tena olaga kātoa. (Num 35:25) E ui i ei, i te taimi ne pule atu ei a te malo o Loma ki Isalaelu, a tino pulepule ne tofi aka ne te malo o Loma ke isi se olotou malosi ke fakasopo io me ke tapale a te faitaulaga sili mai i tena tofi. (Ke onoono ki Fakamatalaga o Pati, “Faitaulaga Sili.”) A Kaiafa, telā ne tofi ne te malo o Loma, se sui atamai telā ne nofo leva i tena tofiga i lō nīsi sui mai mua atu o ia. Ne tofi aka a i a i te 18 T.A. kae ne nofo i ei ke oko eiloa ki te 36 T.A. Mai i te fai atu me ko Kaiafa te faitaulaga sili i te tausaga tenā, telā ko te 33 T.A., ne fakauiga eiloa ne Ioane me ne fai a Kaiafa mō faitaulaga sili i te tausaga telā ne seki mafai o puli me ne tamate i ei a Iesu.—ke onoono ki te MF. E12 ki te koga kāti ne tu i ei a te fale o Kaiafa.
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 12:42 i te nwtsty
tino pule: A te pati Eleni i konei mō te pati “tino pule” e fakasino atu eiloa ki tino Iutaia i loto i te fono maluga o te kau Iutaia, ko te Sanetulini. Ne fakaoga eiloa te pati tenei i te tusi o Ioa 3:1 mo nisi fakamatalaga e uiga ki a Nikotemo, se tokotasi o sui i loto i te fono.—ke onoono ki manatu mō sukesukega i te Ioa 3:1.
ne faka‵tea latou mai te sunako: Io me ke “sē aofia; io me fakatapu i te sunako.” A te soanauna ko te a·po·sy·naʹgo·gos i te gana Eleni ne fakaaoga i te fuaiupu tenei, i te Ioa 12:42 e penā foki i te mataupu 16:2. A te tino ne faka‵tea e vae kea‵tea io me kilo fatauva atu ki ei e pelā me e sē se tino tāua i te sosaiete. A te fakaseaiatuga o se tulaga penā ka pokotia loa i ei te kāiga i mea tau tupe. E se gata fua i te fakaaoga a sunako mo fai a akoakoga, ne fakaaoga foki mō koga ke fai i ei a fono famasino o te fenua kolā ne isi se olotou malosi ke fakaoko atu te fakasalaga mo te faka‵tea atu.—Ke onoono ki manatu mō sukesukega i te Mat 10:17.
OKETOPA 15-21
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | IOANE 13-14
“Ne Tuku Atu ne Au se Fakaakoakoga mō Koutou”
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 13:5 i te nwtsty
mulumulu ne ia a vae o ana soko: I Isalaelu mua, a taka fusi ne masani sāle loa o fakaaoga mō peipei. Ne fusi e sai atu ki te vae, tela la a vae o te tino faimalaga ka lailai io me pefu‵pefu mai i auala kae pelapelā i fatoaga. Tela la, se tuu mo faifaiga masani ke tapale ne te tino ana taka koi tuai o ulu atu ki loto i se fale, kae ko te tino talimalo ‵lei ka saga tonu atu ke ‵fulu a vae o ana tino ‵kami. Ne fakasino atu eiloa a te Tusi Tapu ki nisi fakamatalaga e maua atu i ei a te faifaiga masani tenei. (Ken 18:4, 5; 24:32; 1Sa 25:41; Luk 7:37, 38, 44) I te taimi ne mulumulu ei ne Iesu a vae o ana soko, ne fakaaoga ne ia te tu mo faifaiga masani tenei ke fakaasi atu ki a latou a akoakoga o te loto maulalo mo te tavini atu a te tino ki te suā tino.
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 13:12-14 i te nwtsty
e ‵tau: Io me “mai lalo o se tiute.” A te veape i te gana Eleni ne masani o fakaaoga i konei ne masani sāle o fakaaoga mō mea tau tupe, telā e fakauiga eiloa “ki te nofo kaitalafu atu ki se tino; nofo kaitalafu ki se mea mai se tino.” (Mat 18:28, 30, 34; Luk 16:5, 7) I te mataupu tenei mo nisi mataupu aka, ne lauefa atu te fakauigaga, e pelā eiloa me se tiute io me aofia mai i lalo o se tiute telā e ‵tau eiloa o fai.—1Ioa 3:16; 4:11; 3Ioa 8.
w99 3/1 31 ¶1
A te Tagata Sili ne Fai ne Ia se Galuega Fatauva
Mai i te mulumulu atu a vae o ana soko, ne tuku mai eiloa ne Iesu se akoakoga sili o te loto maulalo. E tonu, a Kelisiano e se ‵tau o mafaufau me ko oko aka eiloa latou i te tāua ko te mea ke tavini atu faeloa a nīsi tino ki a latou, io me ke fia fai tofi atu latou ki tofiga maluga. E ui i ei, e tau o tau‵tali atu latou ki te fakaakoakoga ne tuku mai ne Iesu, ko ia tela ne seki “vau ke tavini mai a tino ki a ia, kae ke tavini atu ki tino kae tuku atu foki tena ola e pelā me se togiola mō tino e tokouke.” (Mataio 20:28) Ao, a soko o Iesu e ‵tau eiloa o fai ne latou a galuega fatauva mo te loto fia‵fia o tavini atu ki nisi tino.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 14:6 i te nwtsty
Au ko te auala mo te munatonu mo te ola: A Iesu ko te auala ona ko ia fua tokotasi ne mafai ei o olo atu tatou ki te Atua e auala i talo. A ia foki ko “te auala” mō tino ke toe faka‵lei mo te Atua. (Ioa 16:23; Lo 5:8) A Iesu ko te munatonu me ne faipati atu ne ia kae ne ola foki e tusa mo te munatonu. Ne fakataunu foki ne ia a te ukega o valoaga telā ne fakaasi mai i ei a tena tiute tāua i te fakataunuga o te fuafuaga a te Atua. (Ioa 1:14; Fks 19:10) Ne taunu eiloa a valoaga konei [io me ne fakataunu] e auala i a ia.” (2Ko 1:20) A Iesu ko te ola me e auala i tena taulaga togiola, ne tuku mai ei ne ia te avanoaga ki tino ke maua ne latou a “ola tonu,” telā ko te, “ola se-gata-mai.” (1Ti 6:12, 19; Efe 1:7; 1Io 1:7) Ne fakatalitonu mai, i a ia ko “te ola” mō te fia miliona o tino kolā ka toe fakatu aka mo te fakamoemoega ke ola i te Palataiso ki te se-gata-mai.—Ioa 5:28, 29.
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 14:12 i te nwtsty
galuega kolā e sili atu i galuega konei: Ne seki fai mai a Iesu i konei me i vavega fakaofoofogia kolā ka fai ne ana soko ka sili atu i ana vavega fakaofoofogia e fai ne ia. E ui i ei, ne fakaasi mai eiloa ne ia mo te loto maulalo me i te galuega talai mo akoakoga ka fai ne ana soko ka sili atu i ana galuega. Ko tena uiga ka fakalauefa atu ana soko a te galuega i kogā koga e uke atu, ki tino e tokouke, kae talai atu mō se vaitaimi telā ka leva atu i lō ana taimi. E fakaasi tonu mai i pati a Iesu me e fakamoemoe eiloa a ia ko ana soko ke fakasoko ne latou a tena galuega.
OKETOPA 22-28
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | IOANE 15-17
“Koutou e se ne Vaega o te Lalolagi”
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 15:19 i te nwtsty
lalolagi: I te mataupu kātoa tenei, A te pati Eleni ko te koʹsmos e fakasino atu loa ki te lalolagi o tino i lō tavini a te Atua, ko te potukau o tino sē amiotonu kolā ne vae kea‵tea mai i te Atua. Ko Ioane eiloa tokotasi mai te kau tusi Evagelia ne siki mai ne ia a pati a Iesu mai te fai atu me i ana soko e se ne vaega o te lalolagi io me se aofia i te lalolagi. Ne sae mai eiloa a te manatu tenei fakalua taimi i te ‵toe talo a Iesu ne fai fakatasi mo ana apositolo fakamaoni.—Ioa 17:14, 16.
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 15:21 i te nwtsty
ona ko toku igoa: I te Tusi Tapu, a te pati “igoa” i nīsi taimi e fakasino atu ki te uiga o te igoa o te tino, se vaegā tino pefea, mo fakamatalaga katoa e uiga ki a ia. (Ke onoono ki manatu mō sukesukega i te Mat 6:9.) A te igoa o Iesu, e fakasino atu eiloa ki te malosi io me ko te tulaga pule telā ne tuku atu ne tena Tamana ki a ia. (Mat 28:18; Fpi 2:9, 10; Epe 1:3, 4) Ne fakamatala mai ne Iesu i konei me i tino o te lalolagi ka ‵teke atu ki ana soko: me e se iloa ne latou a te Atua telā ne uga mai ne ia. A te iloa ne latou e uiga ki te Atua ka fesoasoani atu ke malamalama latou kae ke iloa foki ne latou a te uiga o te igoa o Iesu. (Gal 4:12) E aofia i ei a te tofiga o Iesu e pelā me ko te Pule telā ne fakaekegina ne te Atua, te Tupu o tupu, ko ia telā ne tau o ifo atu ki ei a tino mo te fakalogo ke maua te ola.—Ioa 17:3; Fks 19:11-16; fakatusa ki te Sal 2:7-12.
it-1 516
Loto Toa
A manakogina eiloa ne Kelisiano a te loto toa ko te mea ke sē pisipisia i kilokiloga poisini mo faifaiga o te lalolagi nei telā e fai fili mo Ieova te Atua kae ke tumau i te fakamaoni ki a Ia faitalia te fakafesagai atu latou ki takalialiaga mai te lalolagi. Ne fai atu a Iesu ki ana soko, penei: “Ka maua ne koutou a fakalavelave i te lalolagi nei, kae ke loto ‵toa! Ko oti ne fakatakavale ne au a te lalolagi nei.” (Ioa 16:33) Ne seki tosina atu eiloa a te Tama a te Atua ki faifaiga o te lalolagi, kae ne manumalo eiloa a ia i te teke atu ki te lalolagi mai i te sē fai mō vaega i ei i so se feitu. A te toe fakaakoakoga ‵lei o Iesu i tena manumaloga mo te ‵toe ikuga ‵lei o ana faifaiga ne fai ka fesoasoani eiloa ki tino taki tokotasi ke ati aka a te loto toa telā e manakogina ke fakatumau aka i ei i te vae kea‵tea mai te lalolagi pena foki mai te pisipisia i ana lailaiga.—Ioa 17:16.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 17:21-23 i te nwtsty
tasi: Io me “ke kau fakatasi.” Ne ‵talo atu a Iesu ko ana soko ‵tonu ko te mea ke “tasi” latou, ke galue fakatasi mō se fakamoemoega e tasi, e pelā eiloa mo ia mo tena Tamana e “tasi,” telā ne fakaata mai i ei a te fai fakatasi mo te tasi o mafaufauga. (Ioa 17:22) I te 1Ko 3:6-9, ne fakamatala ne Paulo te vaega o te kau fakatasi tenei i vā o Kelisiano talai i te taimi e galue fakatasi i ei latou suā tino mo te suā tino fakatasi mo te Atua.—Ke onoono ki manatu mō sukesukega i te 1Ko 3:8 mō manatu mō sukesukega i te Ioa 10:30; 17:11.
ke mafai o katoatoa latou e pelā me se foitino e tasi: Io me “ke kau fakatasi katoatoa.” I te fuaiupu tenei, ne faka‵pau eiloa ne Iesu a te kau fakatasi katoatoa tenei ki te alofa telā ne fakaasi atu ne tena Tamana ki a ia. Kae ne fetaui eiloa mo te Kol 3:14, telā e fai mai, penei: “Te alofa . . . te fusi ‵lei katoatoa telā e fai ei ke ‵kau fakatasi a tino.” E se gata fua i te ‵kau fakatasi a tino. E se fakauiga i ei me i kese‵kesega i iloga totino, e pelā mo atamai o te tino, ana uiga, mo tena loto lagona, e fakaseaogagina. E fakauiga i ei me i soko o Iesu e tasi i olotou faifaiga, talitonuga mo akoakoga.—Lom 15:5, 6; 1Ko 1:10; Efe 4:3; Fpi 1:27.
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 17:24 i te nwtsty
fakavae o te lalolagi: A te pati Eleni mō te “fakavae” fakauiga ki te “ke mafai o fai” i te Epe 11:11, telā e fakaaoga ki te pati ko te fai o se “tama.” A te fakamunaga ne fakaaoga i konei te “fakavae o te lalolagi,” e fakauiga eiloa ki te fanauga o tamaliki a Atamu mo Eva. Ne fakaaoga eiloa ne Iesu a te “fakavae o te lalolagi” ki a Apelu, telā ko te tagata muamua e ‵lei mō se tino muamua telā ne tusi tena igoa “i te peluga tusi o te ola talu mai te taimi ne fakavae ei te lalolagi.” (Luk 11:50, 51; Fks 17:8) A pati a Iesu i tena talo ki tena Tamana ne fakamautinoa tonu mai i ei me i taimi ko leva eiloa—koi tuai ei o fai a tama a Atamu mo Eva —Ne alofa eiloa a te Atua ki tena Tama fakagasele e tokotasi.
OKETOPA 29–NOVEMA 4
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | IOANE 18-19
“Ne Molimau Atu a Iesu ki te Munatonu”
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 18:37 i te nwtsty
ke molimau atu: E pela eiloa mo te fakaaogaga i Tusitusiga Tapu i te Gana Eleni, a te pati Eleni “ke molimau atu” (mar·ty·reʹo) mo te “molimau” (mar·ty·riʹa; marʹtys) e lauefa atu a lā uiga. A pati e lua konei e fakaaoga eiloa ki fakamatalaga kolā ko oti ne fakamautinoa aka me ‵tonu i te taimi muamua io me mai iloaga totino, kae e mafai foki o aofia i ei a manatu penei mo te “fakamatala atu; fakamautinoa atu; faipati faka‵lei atu.” E se gata fua i te fakamatala atu io me talai atu ne Iesu a muna‵tonu kolā ne fakatalitonugina atu ne ia, kae ne ola foki eiloa a ia e tusa mo munatonu kolā ne fakatāua ne ia e uiga ki valoaga mo folafolaga a tena Tamana. (2Ko 1:20) A te fuafuaga a te Atua fakatasi mo tena Malo mo tena Pule faka-Mesia ko leva eiloa ne ‵valo mai i fakamatalaga maea. A te olaga kātoa o Iesu i te lalolagi nei, ke oko atu ki tena taulaga togiola ne ofo i te taimi ne mate i ei, ne fakataunu katoa i ei a valoaga e uiga ki a ia, e aofia i ei a mea kolā e fakaata mai i ei, io me ko mea e ‵pau i ei, kolā ne tusi i te feagaiga o te Tulafono. (Kol 2:16, 17; Epe 10:1) Tela la, e auala i pati mo faifaiga, e mafai eiloa o fai atu me ne ‘molimau atu a te munatonu’ a Iesu.
te munatonu: Ne fakasino atu eiloa a Iesu e se ki te munatonu kātoa, kae ki te munatonu e uiga ki te fuafuaga a te Atua. A te ‵ki tāua o te fuafuaga a te Atua ko Iesu, telā ko te the “tama a Tavita,” e tavini atu e pelā me ko te Faitaulaga Sili mo te Pule o te Malo o te Atua. (Mat 1:1) Ne fakamatala mai ne Iesu a te pogai tāua muamua o tena vau ki lalo i te lalolagi tenei, tena olaga i te lalolagi, mo tena galuega, ke talai atu te munatonu e uiga ki te Malo tenā. Ne folafola atu foki ne agelu a se fekau tai ‵pau mai mua atu e penā foki i te taimi ne fanau ei a Iesu i Peteleema o Iuta, te fa‵kai ne fanau i ei a Tavita.—Luk 1:32, 33; 2:10-14.
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 18:38a i te nwtsty
Se a te munatonu?: A te fesili a Pilato ne fakasino atu ki te munatonu kātoa, kae se ki “te munatonu” telā ne fātoa oti ne fai atu ne Iesu. (Ioa 18:37) Moi se fesili telā ne vau tonu mai eiloa i te loto, penei e seai se fakalotolotolua e tali tonu atu eiloa ne Iesu. Ne sili atu eiloa ne Pilato a te fesili i se auala fakalotolotolua io me se fakatalitonugina i se auala fakatauemu, e pelā eiloa me fai atu, penei, A te “Munatonu? Se a te mea tenā? E seai eiloa se mea penā!” A te tonuga loa, ne seki fakatali a Pilato mō se tali kae ne fanatu ki tua ki te kau Iutaia.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 19:30 i te nwtsty
gata atu te mānava: Io me “ne mate a ia; ne gata tena mānava.” A te pati “agaga” (I te gana Eleni, ko te pneuʹma) e mafai o malamalama tatou i ei i konei me e fakasino atu ki te “mānava” io me ko te “malosi ola.” E lago atu eiloa ki te fakamatalaga tenei a te fakaaogaga o te veape Elenei ko te ek·pneʹo (fakauiga, “ke mānava ki tua”) i nīsi fakamatalaga ‵pau i te Mko 15:37 mo te Luk 23:46 (telā e ‵fuli ki te “mate” io, me e pelā mo te fakamunaga e fakamatala mai i manatu mō sukesukega i fuaiupu konei, ko te “tena ‵toe mānavaga”). Nisi e fai mai me i te fakaaogaga o te pati Eleni tenei “fakagata atu” e fakauiga i ei me ia Iesu ne fakagata atu ne ia tena taumafaiga ke ola a ia, ona me ko oti a mea katoa ne fakataunu. Ko loto eiloa mo ia ke “‵ligi ifo ne ia tena ola ke oko eiloa ki te mate.”—Isa 53:12; Ioa 10:11.
Manatu mō sukesukega mai te Ioa 19:31 i te nwtsty
me ko te Sapati sili tenā: I a Nisani 15, te aso mai tua o te Paseka, e fai faeloa me ko te sapati, faitalia me se a te aso i te vaiaso ne pakū ki ei. (Lev 23:5-7) Kafai e fepaki a te Sapati sili tenei mo te Sapati masani i te vaiaso (telā ko te fitu o aso i te vaiaso faka-Iutaia, telā e lau mai te tōga o te mata o te la i te Asolima ki te tōga o te mata o te la i te Asoono i te suā aso), ka taku eiloa ki te Sapati “sili”. Ko te aso ne mate i ei a Iesu, telā ko te Asolima, mai tua i ei ko te sapati tenei. I te vaitaimi mai i te tausaga 29 ki te 35 T.A., a te tausaga eiloa telā e tasi ne pakū i ei te Nisani 14 i te Asolima ko te 33 T.A. Tela la, ne fakamaoniga ‵tonu eiloa konei ke fakaiku aka me ko Nisani 14, i te tausaga 33 T.A., ko te aso ne mate i ei a Iesu.