Tali ki Fesili Mai te Tusi mō Fakatasiga ko te ‵Tou Olaga Kelisiano mo te Galuega Talai
ME 4-10
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
it-1 678
Etoma
(Etoma) [Kula], Tino Etoma (Tino Etoma).
A Etoma ko te suā igoa o Esau, te masaga o Iakopo. (Ken 36:1) Ne maua ne ia te igoa tenā ona ko te ‵togiatuga ne ia tena tofi toekimua mō se supu kula. (Ken 25:30-34) Kae e fetaui ‵lei te igoa tenā ki a ia, me i te taimi ne fanau i ei ne kula ‵ki tena foitino (Ken 25:25), kae uke foki a koga i te fenua ne ‵nofo i ei a ia mo tena gafa e ‵lanu kula.
it-1 561-562
Tausi
Kafai se tausi mamoe io me se tino tausi manu ne fai ke tausi io me leoleo ne ia se lafu mamoe io me se lafu manu, se fakaasiga me ko oti ne talia ne ia i lalo i te tulafono ke tausi ne ia a manu konei. Ne tauto a ia ki te tino i a ia a manu me ka fagai kae se kaisoa ne ia a manu, me kafai e isi se fakalavelave ki manu, e ‵tau o toe ‵togi io me sui ne ia a mea ne ‵galo. Kae e mafai o isi se fakamafuliga ki tena fakanofonofoga, i te tulafono mai luga, e mafai o fakasaoloto te tino tausi manu mai te fakasalaga māfai e isi se fakalavelave ne tupu telā e se mafai o oko ki ei te malosi o tino, e pelā mo te oso atu o manu fe‵kai. Ke sao te tino tausi manu mai mea kolā e ‵tau o toe sui atu ne ia, ne ‵tau o fakaasi atu ne ia a fakamaoniga ki te tino i a ia a manu, e pelā mo te foitino mate o te manu telā ne saesae ne se manu fekai. Kafai ko talia ne te tino i a ia a manu me e ‵tonu a fakamaoniga konā, ko ‵tau ei o fakailoa ne ia ki te fono me e sē ‵se a te tino tausi manu.
A te fakatakitakiga tenā e fakagalue foki ki so se mea telā e ‵tau o tausi ki ei, ke oko foki loa ki loto i kāiga, i lalo i te tulafono, a te tamaliki tagata matua ko ia e tausi ne ia ana taina mo ana tuagane fo‵liki. Tela la, e mafai o maina tatou i te pogai ne manavase ei a Leupena telā ko te ulumatua, ki te ola o Iosefa i te taimi ne taumafai a nisi taina o ia ke tamate a Iosefa, e pelā mo te mea e tusi i te Kenese 37:18-30. “Ne fai atu a ia: ‘Ke mo a ma tamate ne tatou a ia.’ . . . ‘Sa fakamaligi toto. . . . ke mo a ma fakapakia atu a ia.’ Ne mafaufau tou tagata ke fakasao ne ia a Iosefa mai i a latou kae toe fakafoki atu ki tena tamana.” Kae i te taimi ne iloa ne Leupena me ko galo a Iosefa, ne manavase valevale telā ne “saesae ei ne ia ana gatu” kae fai atu: “Ko galo te tamaliki! Ne a nei aku mea ka fai?” Ne iloa ne ia me ka ‵losi atu ki a ia te ‵se ona ko te galo o Iosefa. Ke ‵sao latou mai mea kolā e ‵tau o ‵toe taui atu, ne fai ne ana taina se aofaga fakaloiloi ke fai atu i a Iosefa ne tamate ne se manu fekai. Ne ufi ne latou te gatu masaesae o Iosefa ki loto i toto o se kouti. Ona ko te gatu to‵toto o Iosefa telā ne fakaasi atu pelā me se fakamaoniga, ne fakaiku ei ne Iakopo i a Iosefa ko mate. Tenā ne tuku atu ei ne latou te gatu tenā e pelā me se fakamaoniga ki a Iakopo mo famasino kolā ne fakasaoloto ne latou a Leupena mai tiute kolā ne ‵tau o toe ‵togi atu ne ia.—Ken 37:31-33.
ME 11-17
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
it-2 555
Onanu
(Onanu) [tena uiga “te malosi ke faite se mea; te malosi sili”].
Ko te tama tagata a Iuta, telā ko tena tama i te tokolua mai te tama fafine a te tagata Kanana e igoa ki a Sua. (Ken 38:2-4; 1No 2:3) Mai tua o te tamatega ne Ieova a te taina matua o Onanu ko Elu telā e seai ne ana tama ona ko ana faifaiga se ‵lei, ne fai atu a Iuta ki a Onanu ke avaga mo Tamala te avaga a Elu telā ko mate. Kafai e fanau mai se la tamaliki tagata, ka fai a ia e pelā me ko te sui o Elu kae ka maua ne ia a mea kolā e togi ki se ulumatua, kae ka se taku a ia e pelā me ko te tino ne mafua mai ei te kāiga o Onanu. Kae kafai e seai se tamaliki ne fanau mai, ka mafai o maua ne Onanu te togi tenā. I te taimi ne ‵moe fakatauavaga i ei a Onanu mo Tamala, “ne fakasali ne ia ana vai ki te laukele” kae sē tuku atu ki ‵tou fafine. A te faifaiga tenei ne fai ne Onanu e se ko te fai tokotasi, me fai mai te ‵tala “i te taimi ne ‵moe ei a ia mo te avaga a tena taina” ne fakasali ne ia ana vai ki te laukele. Tela la, ne manako a Onanu ke se faitama loa a Tamala. Ona ko tena sē fakalogo ki tena tamana, tena kaimanako, mo te ‵teke atu ki te fakatokaga a te Atua ki te avaga, seki fai foki ne ia ona ko te fai tokotasi, ne seki maua ei ne Onanu se tamaliki, kae ne tamate foki a ia ne Ieova.—Ken 38:6-10; 46:12; Num 26:19.
w04 1/15 30 ¶5-6
Fesili Mai Tino Fai‵tau
Ne ‵se a Iuta me ne seki tuku ne ia a tena tama tagata ko Sela ke avaga mo Tamala e pelā mo tena tautoga. Ne ‵moe fakatauavaga foki tou tagata mo se fafine telā ne mafaufau a ia me se fafine talitāgata o te faletapu. A te faifaiga tenei e se fetaui mo te fuafuaga a te Atua, ke mafai ne se tagata o ‵moe mo te fafine māfai fua ko oti ne avaga lāua. (Kenese 2:24) A te tonuga loa, ne seki ‵moe fakatauavaga a Iuta mo se fafine talitāgata. E aunoa mo te iloa, ne sui ne ia a te tulaga o tena tama tagata ko Sela telā ne ‵tau o avaga ki te avaga a tena taina, tenā ne maua ei ana tama i tou fafine.
Kae ko Tamala, ne seki fai ne ia se faifaiga masei. Ne seki taku foki ana tama e pelā me ne tama mai amioga finalalolagi. I te taimi ne avaga a Poasa te tagata Peteleema ki a Luta te fafine Moapi ke sui tena kāiga telā ko mate, ne fai‵pati tavae a toeaina o Peteleema e uiga ki te tama tagata a Tamala ko Falesa, mai te fai atu ki a Poasa: “Ke fai tou kāiga e pelā mo te kāiga o Falesa, te tama a Iuta i a Tamala, e auala i te fanau telā ka tuku atu ne Ieova ki a koe mai te fafine tenei.” (Luta 4:12) E tusi foki te igoa o Falesa i te fakasologa o tupuga o Iesu Keliso.—Mataio 1:1-3; Luka 3:23-33.
ME 25-31
KOLOA MAI TE MUNA A TE ATUA | KENESE 42-43
“Ne Fakaasi Atu ne Iosefa te Lasi o te Loto Pulea”
it-2 108 ¶4
Iosefa
Kafai e ‵kilo tatou ki mea konei ne ‵tupu, ne mafau‵fau a taina o Iosefa me ko fakasala latou ne te Atua ona ko te ‵togiatuga ne latou a Iosefa e pelā me se pologa i tausaga ko ‵teka. I mua loa o te lotou taina, telā e seki iloa ne latou me ko ia, ne fai‵pati latou ki te lotou ‵se. I te lagonaga ne ia me ko sala‵mo latou i olotou pati e fai, ne otia malosi a Iosefa kae ne fano ei a ia kea‵tea mo latou kae tagi. I te fokimaiga, ne fai a ia ke taofi a Simeona ke oko ki te taimi e toe ‵foki mai ei latou mo te lotou taina foliki.—Ken 42:21-24.
Keli Malosi Atu ki Taemani Faka-te-Agaga
it-2 795
Leupena
Ne lavea atu a nisi uiga ‵lei o Leupena i te taimi ne fakakolekole ne ia ana taina ke ‵pei a Iosefa ki te vaikeli masa kae se tamate a ia, me ne mafaufau a ia ke toe foki lēmū atu o toe ‵futi aka a Iosefa mai te vaikeli. (Ken 37:18-30) I se 20 tupu tausaga mai tua ifo i te taimi ne mafau‵fau a taina foki loa konei me i te pogai ne ‵losi atu ei i a latou ne sipai i Aikupito ona ko faifaiga se ‵lei a latou ki a Iosefa, ne fai atu a Leupena me i a ia e seki kau ki te aofaga a latou ke tamate a Iosefa. (Ken 42:9-14, 21, 22) I te taimi foki ne seki talia ne Iakopo ke tuku mai a Peniamina ke olo mo ana taina māfai ko toe ‵foki i te fakalua ki Aikupito, ko Leupena foki ne ofo ke puke ana tamaliki e tokolua mo sui te ola o Peniamina: “Kafai e se fakafoki mai ne au a Peniamina ki a koe, ko tamate la ne koe aku tama tāgata e tokolua.”—Ken 42:37.