Te Mataupu e 7
Te Iloa Tonu o te Mesia, te Tupu
1. Kaia e ‵lei ei ke fakaaogā ne Ieova a Tanielu ke ‵valo atu e uiga ki te taimi ka ‵tupu ei a mea?
KA AOFIA te pelofeta ko Tanielu i a latou kolā ka toe‵tu mai ke ‵kau atu ki te fakatokaga a te Malo o te Atua i te lalolagi. I te fakaotiga o tena olaga tai mata leva i te taviniga ki a Ieova, ne taku atu ei ki a ia, penei: “Ka malōlō koe, kae ka tu atu koe mō tou vaega i te fakaotiga o aso.” Ko oko eiloa i te fia malamalama o Tanielu i “te taimi o te gataga” mo “mea fakaofoofogia” kolā ka ‵tupu i ei, e pelā loa mo te fia malamalama o tatou i ei i aso nei. Tela la, se mea ‵tau ke fakaaogā ne te ‵toe Tino Tausi Taimi, ko Ieova te Atua, a tena pelofeta, ko Tanielu, e uiga ki te fakasologa o taimi mo te ‘okomaiga’ o te Malo.—Tanielu 12:4, 6, 13; 11:27, 35; fakatusa ki te Amosa 3:7; Isaia 46:9-11.
“TE FAKAMASEIGA O IELUSALEMA”
2. (a) Se a te valoaga a Isaia telā ne taunu fakapoi mai i te 539 T.L.M., kae ne fai pefea la? (e) Se a te vavega ne ‵tau o faigina ke fakataunu ei te Ielemia 25:11, 12 i te taimi tonu?
2 E ‵tusa loa mo te valoaga a Ieova ne taku mai i te fia selau tausaga mai mua atu i ei, ne takavale loa te Pulega faka-Papelonia i kautau a Kulesa te Pelesia mo Taliu te Metai. (Isaia 44:24, 27, 28; 45:1, 2) A Taliu ne fai mo fai te tupu mai luga i te malo muamua o Papelonia. Ne tupu te mea tenā i te tausaga ko te 539 T.L.M. Kae ko oti ne ‵teka atu ei a tausaga e onosefulu-valu talu mai te fakamaseiga o Ielusalema mo tena faletapu ne Nepukanesa o Papelonia, kae i te taimi foki tenā ne fai ei ne ia ke seai ne tino i te fenua ko Iutaia kae ne ave keatea foki ne ia a tino Iutaia kolā ne ‵sao i ei ki Papelonia. Tela la, ne fiafia te toeaina ko Tanielu o tusi mai mo tena loto fakatalitali, penei: “Ko au eiloa, ko Tanielu, ne maina ‵lei au i te aofaki o tausaga i tusi e uiga ki te muna a Ieova telā ne oko atu ki te pelofeta ko Ielemia, ko te fitusefulu o tausaga.” (Tanielu 9:2; Ielemia 25:11, 12) Se a te vavega ne ‵tau o faigina ke toe ‵foki atu ei a pagota Iutaia ki Ielusalema kae ke toe fakatu aka ei te tapuakiga ki a Ieova i konā, me toe lua fua tausaga?
3. Ona ko mea konā, se a te ‵talo ne fai atu ne Tanielu mo tena loto kātoa?
3 Ne fakamolemole malosi atu Tanielu ki a Ieova e uiga mō ana tino, ne takutonu atu ne ia olotou agasala kae ne kalaga atu foki ki a Ieova ke alofa mai. Kae e sili atu i mea katoa, ne tagi atu ei a ia ki a Ieova ke ave keatea ne ia a taku fakama‵seiga kolā ne fai ne tuakoi fāpau‵pau o Isalaelu ki Tena igoa sili. Ne akai atu a ia penei ki tena Atua: “Ke fakalogo mai, e Ieova. Ke fakamagalo mai, e Ieova. Ke saga mai kae gasuesue mai, e Ieova. Ke se fakatuai mai, ona ko koe eiloa, toku Atua, me ko oti ne fakaigoa ne koe tou fakai mo ou tino ki tou igoa.”—Tanielu 9:4-19.
4. Ne tali atu pefea a Ieova ki te ‵talo tenā?
4 E mata, ne tali ne Ieova te ‵talo tenā? Ao! Kae mai i te mea tenā, ne fakataunu foki ei ne ia tena valoaga. Ne fai ne ia Kulesa te Metai, telā ne ‵soko atu ki a Taliu, ke tuku atu ne ia se fakatonuga ke olo atu te ‵toega o tino Isalaelu ki Ielusalema kae ke toe fakatu aka ne latou te faletapu o Ieova. I te fakaotiga o “te fitusefulu o tausaga,” i te 537 T.L.M., ne toe kamata ei ne tino Iutaia, kolā ne ‵foki atu, o tuku atu a taulaga ki a Ieova i luga i tena fata faitaulaga telā ne toe ati aka i Ielusalema.—2 Nofo. 36:17-23; Esela 3:1; Isaia 44:28; 45:1.
TE TAIMI O TE VAUGA MUAMUA O TE MESIA
5. (a) Se a te mea ne ‵soko fakavave atu ki ei? (e) Se a te vaitaimi ko lauiloa malosi mai i te Tanielu 9:24-27?
5 Ne isi foki se mea ne ‵soko fakavave atu ki te ‵talo telā ne fai ne Tanielu. Ne ‵fuli te agelu ko Kapilielu ki se foliga o se tagata i ona mua, kae ne kamata o faipati atu ki a ia. Ne faipati a ia ki a Tanielu pelā “me se tino ko oko eiloa i te manakomia [ki a Ieova]” kae ne tuku atu ki a ia a nisi “mainaga ke malamalama i ei.” (Tanielu 9:20-23) A mea kolā ne fai atu ne ia ki a Tanielu, se fakaasiga fou kae ne fatoā fai foki eiloa se mea penā. Se valoaga fakaofoofogia, telā ne aofia i ei a mea kolā e ‵tau o ‵tupu i “vaiaso e fitusefulu,” kae e se ko te “fitusefulu o tausaga.” Fakamolemole, ke na faitau ki te tala kātoa i te Tanielu 9:24-27. Se a te uiga o te valoaga tenā?
6. E pefea te leva o “vaiaso e fitusefulu”?
6 E fai mai i ei me ko oti ne fuafuagina a “vaiaso e fitusefulu” ke oko eiloa ki te saeakaga o “te Mesia te Takitaki,” ko ia ko te Tupu ne folafolagina i te gafa o Tavita. E mata, ko vaiaso pelā mo vaiaso e masani tatou i ei? Ikai, me e se mafai o ‵tupu a mea katoa kolā ne ‵valo mai i te tasi mo te āfa tausaga. Ne fakamaoni mai me e ‵tau o lau a aso takitasi i “vaiaso” konā e pelā me ne tausaga. (Fakatusa ki te Levitiko 25:8.) A te tonuga loa, e fakaaogā ne nisi ‵fuliga o te Tusi Tapu a pati pelā mo “te fitusefulu o vaiaso o tausaga” i te Tanielu 9:24. (An American Translation, Moffatt, Te Tala ‵Lei mō Aso Nei; kae onoono foki ki manatu fakaopoopo i te Rotherham, The New American Bible, The Jerusalem Bible.) E manino i ei, me i “vaiaso e fitusefulu” ko tausaga tonu eiloa e 490.
7, 8. (a) Kaia seki kamata ei o lau aka a “vaiaso e fitusefulu” mai te fakatonuga a Kulesa? (e) Ne taligina pefea te ‵talo a Neemia? (i) Se a te tali ne fai ne te kau Iutaia ki te “pati” a te tupu? (o) Ne tupu anafea te mea tenā?
7 Anafea e ‵tau ei o kamata o lau aka a “vaiaso e fitusefulu”? E fai mai te Tanielu 9:25 ki a tatou: “Mai i te avatuga o te pati ke toe fakafou kae toe ati aka Ielusalema.” Kae seki maua eiloa se “pati” penā i te fakatonuga a Kulesa. Ne gata fua te mea tenā i ‘te toe atiakaga o te fale o Ieova,’ telā ne aofia i ei te fata faitaulaga. (Esela 1:1-4) Ke oko loa ki te 80 o tausaga mai tua ifo i ei ne tumau loa a ‘foliga ma‵sei’ o te fakai, kae ne malepe‵lepe valevale ana ‵pui. I te taimi eiloa tenā, ne galue ei se Iutaia fakamaoni, ko Neemia, pelā me se tino ave ipu a te Tupu ko Aletaseta te Pelesia, i tena fale i Susana. Ne logo a ia i te tulaga fakaa‵lofa o tino Iutaia i Ielusalema, telā ne ‵talo atu ei a ia ke ave keatea te “taku fakamaseiga” tenā mai te igoa o Ieova.—Neemia 1:3, 11; 2:17.
8 Ne mata fanoanoa Neemia, i te taimi ne aumai ei ne ia a uaina ki te tupu. Kae ne fesili atu penei Aletaseta: “Kaia e mata fanoanoa ei koe me i a koe e se masaki? A te mea tenei e seai aka foki se isi mea kae na ko te loto fanoanoa.” I te taimi ne lagona ei ne ia te pogai, ne fakatonu fakavave atu ei te tupu ki a Neemia ke foki atu ki Ielusalema, kae ke toe ati aka ne ia a “‵pui” mo “mataloa” o te fakai. I te taimi ne oko atu ei Neemia ki konā ke fakailoa atu e uiga ki te fakamanuiaga telā ne tuku mai ne te Atua, kae ke taku atu foki ne ia te “pati” a te tupu “ke toe fakafou kae toe ati aka Ielusalema,” ne a mea ne fai ne tino i konā ki ei? “I konā loa ne fai aka ei latou: ‘Ke na ‵tu nei tatou ki luga, ke na faite aka ne tatou.’ Tela la, ne fakama‵losi ne latou olotou lima mō te galuega ‵lei tenā.” A mea katoa konei ne ‵tupu i “te luasefulu o tausaga o te tupu ko Aletaseta.”—Neemia 2:1-18.
9. E mafai pefea o iloa ne tatou te 20 o tausaga o te pulega a Aletaseta?
9 Se a te tausaga tenā? A te lasiga o fakamaoniga e fai mai me ne oko atu Aletaseta (ko fakaigoa foki ko “Longimanus” me ne loa atu tena lima fakaatamai) ki te nofogaaliki o Pelesia i te taimi ne mate ei tena tamana ko Seta (Xerxes). A te tausaga muamua o te pulega a Aletaseta ko te 474 T.L.M. Tela la, te 20 o tausaga o tena pulega ko te 455 T.L.M.a
10. Ne fakataunugina pefea te valoaga e uiga ki “vaiaso e fitu” i te kamataga?
10 Tela la, e ‵tau o kamata o lau aka a “vaiaso” i te Tanielu 9:25 mai te 455 T.L.M. E fai‵tau tatou penei:
“E ‵tau o iloa ne koe kae e ‵tau foki o maina i ei me mai te avatuga o te pati ke toe fakafou kae toe ati aka Ielusalema ke oko ki te Mesia te Takitaki, ka isi ne vaiaso e fitu mo vaiaso foki e onosefulu-lua. Ka toe foki mai a ia kae ka toe ati aka a ia, fakatasi mo tena malae mo ana puipuiga ma‵losi, kae ka faiga‵ta ‵ki a taimi konā.”
Kāti, e se taumate, a “vaiaso” e fitu i te kamataga, io me ko tausaga e 49, ne fetaui mo te toe atiakaga o te fakai, ke oko ki te 406 T.L.M. E fakauiga a pati konei: “Ka faiga‵ta ‵ki a taimi konā” ki te ‵teke malosi atu o olotou tuakoi ki te galuega o te atiakaga. (Neemia 4:6-20) Kae e tiga eiloa te feitu tenā, e pelā mo mea e fakaasi mai ne tala mua, ne toe fai Ielusalema mo fai se fakai lasi kae ola ‵lei foki i te fakaotiga o te senetenali tenā.b
11. Ne sae mai pefea “te Mesia te Takitaki” i te taimi tonu?
11 Kae e tiga eiloa te feitu tenā, ne toe fakaopoopo atu ki ei a “vaiaso e onosefulu-lua”—e maua i ei te aofaki ko te 69 vaiaso o tausaga, io me ko tausaga e 483, mai te 455 T.L.M. “ke oko ki te Mesia te Takitaki.” A tausaga e 483 konei, kolā ne aofia fua i se tamā vaega o te 455 T.L.M. mo te tamā vaega foki o te ‵toe tausaga, e ‵tau o oko atu ki te 29 T.A. Ne sae mai te Mesia i te tausaga tenā? E fai mai te Luka 3:1-3 me i “te sefulu-lima o tausaga o te pulega a Tipelio Kaisala,” ne fanatu ei a Ioane te Papatiso “ki fenua katoa i tafa o te Iolitana, kae ne talai atu e uiga ki te papatisoga.” Me ko iloa ‵tonu ne tino tusitala mua me ne fai Tipelio mo fai te Pule o Loma i a Aokuso 17, 14 T.A. (i te kalena faka-Kekoli [Gregorian]), e iloa ei me ne kamata o talai atu a Ioane kae ne kamata foki o papatiso ne ia a tino i te 15 o tausaga o te pulega a Tipelio—ko te kogāloto o te 29 T.A. I te fakaotiga o te tausaga eiloa tenā—i te 29 T.A.—ne papatiso ei a Iesu, kae ne fanaifo te agaga tapu mai te lagi ke fakaekegina ei a ia pelā me ko te Mesia. Ko te tonuga loa, ko te taimi tonu eiloa tenā ke fakataunu ei te valoaga a te Atua!—Luka 3:21, 22.
12. (a) Se a te mea ne ‵nofo fakatali‵tali ki ei a tino Iutaia e tokouke i te taimi eiloa tenā? (e) Kaia seki maina ‵lei ei latou i te aogā o te valoaga? (i) Kae e mafai pefea o maua ne tatou a mea aogā i ei?
12 I aso konā, ne ‵nofo fakatali‵tali ei a tino Iutaia e tokouke ki te vauga o te Mesia, kāti ona ko te lotou malamalama i “vaiaso e fitusefulu.” (Luka 3:15; Ioane 1:19, 20) Kae ona ko olotou loto ma‵keke, seki maina ‵tonu ei te tokoukega o latou i te aogā o te valoaga tenā. (Mataio 15:7-9) Kae e mafai o fakama‵losigina ‵tou fakatuanaki i aso nei mai i te ‵sagatonu atu ki vaega katoa o “muna fakavaloaga.” (2 Petelu 1:19-21) Kae e se gata fua i te fakailoa manino mai ne “muna” konā me ko oi te Mesia, e pelā mo te fakasologa o mea i te itulau e 33; e fakasino mai foki i ei ki a tatou e uiga ki fakamanuiaga fakaofoofogia kolā ka maua mai lalo i te Malo o “te Mesia te Takitaki.”—Isaia 9:6, 7.
NE “‵KATI KEATEA” TE MESIA TE TUPU
13, 14. Ne ‵kese pefea te saeakaga o te Mesia mo ana faiga i lō mea kolā ne fakamoe‵moe ki ei a tino Iutaia?
13 E mata, te saeakaga o te “Mesia te Takitaki” ne iku fakavave atu ki te faka‵saoga o tino Iutaia? Ne fakamoe‵moe latou ke fai a ia mo fai se toa malosi, se pule mafi telā e mafai o fakasaoloto ne ia latou mai te tulaga faigata ko te nofo pologa ki te Malo o Loma. (Ioane 6:14, 15) Kae ne folafola mai ne tena Tamana, ko Ieova, se faka‵saoga e ‵kese mai te mea tenā.
14 I te valoaga e uiga ki “vaiaso e fitusefulu,” ne fakaasi manino mai ne Kapilielu me ka se fai te Mesia mo fai se takitaki sili i mea fakapolitiki, kae ka “‵kati keatea a ia, kae e seai se mea mō ia.” Ne ‵tau o mate a ia i se mate fakalumalumagina kae e seai foki se tulaga takutakua io me ne maukoloa faka-te-lalolagi e mafai o tuku atu ne ia ki tino kolā ka fa‵nau mai fakamuli. E pefea te fakaofoofogia o tena fakataunuga! I te taimi ne tapale keatea ei a gatu o Iesu, a koi tuai o tamate a ia, ne fai ne sotia te vili mō ana mea katoa kolā ne ‵toe mai—ko ana gatu.—Tanielu 9:26a; Mataio 27:35.
15. (a) Anafea ne “‵kati keatea” ei te Mesia? (e) Ne fakamaoni aka pefea te ‵tonu o te taimi tenā?
15 Anafea ne tamate ei a ia? Ne fai mai Kapilielu me ka fai penā “i te āfa o te [‵toe] vaiaso” o tausaga, ko tena uiga, ko te kogāloto o te 33 T.A., ko te tolu mo te āfa tausaga mai tua ifo o te papatisoga mo te fakaekega o Iesu. Ke fakamaoni aka te ‵tonu o te valoaga tenei, ne fakaasi mai ne te Evagelia a Ioane me i a Iesu ne kau atu ki te fa o Paseka i te taimi tenā, talu mai tena papatisoga.—Tanielu 9:27e; Ioane 2:13; 5:1; 6:4; 13:1.
16, 17. (a) Ne fakataunu pefea a nisi pati i te Tanielu 9:26 ki se tulaga fakafanoanoa? (e) I te taimi tenā ne fai pefea a soko ‵tonu o te Mesia mo fai se fakaakoakoga ‵lei mō tatou?
16 E tonu, ne “‵kati keatea,” “te Mesia te Takitaki.” E pefea te fakafanoanoa me ne seki amanaia te kau Iutaia ki te lotou tupu! Kae e se gata fua i mea konā. Ne ‵tau foki o toe fakamaseigina Ielusalema. Pelā mo muna a te valoaga a Tanielu:
“Ka aumai te fakamaseiga ki te fakai mo te koga tapu ne tino o te takitaki telā ka oko mai. Kae ko tena fakaotiga ka fai eiloa i se lofiaga. Kae ka fai ei a taua ke oko eiloa ki te fakaotiga; ako mea kolā ko oti ne filifiligina ko fakama‵seiga.”—Tanielu 9:26e.
17 E ‵tusa eiloa mo te valoaga tenā, ne fai eiloa a taua i te vaitaimi telā ne ‵soko atu ki ei te taimi ne “‵kati keatea” ei te Mesia “ke oko eiloa ki te fakaotiga.” Oti aka loa, i te 70 T.A. ne olo atu ei a kautau Loma pelā me se lofiaga ki loto i te fakai telā ne alaigina, ko Ielusalema. Ne fakamaofa katoa te fakai mo tena faletapu, kae ‘ne fakama‵seigina’ katoa. E pelā mo muna a te tino tusitala mua ko Josephus e toko 1,100,000 tino Iutaia ne ‵mate i te tamatega tenā. Kae se mea fakafiafia loto, me i te taimi tenā ko oti ne faka‵logo ei a soko ‵tonu o te Mesia ki te “fakailoga” ke fakaeteete kae ne ‵sola keatea latou ki puipuiga ‵lei i mauga i te suā feitu o te Iolitana. (Mataio 24:3-16) E faka‵mafa foki ne te mea tenā a te tāua i aso nei ke ‵saga faka‵lei atu tatou ki te “fakailoga” fakavaloaga a te Atua a koi tuai o “oko mai” te Malo ke fakaoko mai ei te fakamasinoga ki luga i faifaiga ma‵sei katoa i te lalolagi nei.—Luka 21:34-36.
E AUMAI NE TE MESIA A MEA AOGĀ
18. Ne a mea aogā ne faigina i te vauga muamua o te Mesia?
18 Ne a mea aogā ne ‵tau o maua mai i te vauga muamua o te Mesia? Ne fai atu penei a Kapilielu ki a Tanielu:
“E isi ne vaiaso e fitusefulu kolā ko oti ne fuafuagina ki luga i ou tino mo tou fakai tapu, ko te mea ke fakagata ei te solitulafono, kae ke fakaoti ei a agasala, kae ke ‵togi ei se faka‵leiga mō mea ‵se, kae ke aumai foki ei te amiotonu mō taimi-se-iloa.” (Tanielu 9:24a)
A koi tuai o mate “te Mesia te Takitaki” kae mai i tena mate foki ne ‵tau ei o fai katoa ne ia a mea konā! E seai se fakasaolotoga fakapolitiki tenā kae ko te fakasaolotoga faka-te-agaga. Mai i te malosi o tena ola faka-te-tagata ke ‵togi ei a nisi tino, ne ‵tau o ave keatea ne Iesu a lai‵laiga o te agasala mo te solitulafono mai i a latou kolā e talia ne latou a ia pelā me ko te lotou Mesia. Kae e ‵tau o aumai ne ia a latou ki se “feagaiga fou” pelā me ko te “Isalaelu” faka-te-agaga “a te Atua.”—Kalatia 6:16; Ielemia 31:31, 33, 34.
19. Ne fai pefea ne te Mesia “ke palele atu a taulaga mo meaalofa mō agasala”?
19 Tela la, a mea kolā seki mafai o fai i te feagaiga o Tulafono e alatu i a Mose, mai luga i te fakavae o ana taulaga kolā ne fai ki manu, ne faigina eiloa i te feagaiga fou e alatu i te Mesia. Kae ne fai eiloa te mea tenā mai luga i te fakavae o tena taulaga faka-te-foitino ‵lei katoatoa e tasi fua, telā ne faigina i “te āfa o te vaiaso.” Tela la, ne fai ei ne ia “ke palele atu a taulaga mo meaalofa mō agasala,” me e se toe aogā a meaalofa konā o te Tulafono. (Tanielu 9:27) E pelā mo muna kolā ne fai fakamuli ne te apositolo ko Paulo: “Ne mavae atu keatea a mea mua, kiloke! ko oko mai eiloa a mea ‵fou. Kae e maua a mea katoa mai te Atua, telā ne faka‵lei eiloa ne ia tatou mo ia e alatu i a Keliso kae ne tuku mai foki ne ia ki a tatou te galuega fakafaifeau o te faka‵leiga.”—2 Kolinito 5:17, 18.
20. Se a te fakamoemoega mō tino telā e mafai o fiafia koe ki ei?
20 Fakamuli ifo, e se ‵tau fua o gata a mea aogā o te taulaga togiola a Iesu ki tino Isalaelu faka-te-agaga, kolā ne aofia foki i ei a Paulo. Me e toe fai mai foki a ia, me mai i a Keliso ne faka‵lei ei ne te Atua “te lalolagi ki a ia, kae e se fakamasino ne ia a latou e ‵tusa mo olotou agasala.” (2 Kolinito 5:19) E pelā me se vaega o te lalolagi o tino, e mata, e se fiafia koe me e mafai o fakamagalo au agasala kolā ne fai ona ko te sē ‵lei katoatoa o koe, mai luga i te fakavae o te taulaga a Ia telā e faka‵lei ne ia koe ki te Atua?
21, 22. (a) Ne fai pefea ne te 70 o vaiaso “se fakamailoga ki luga i fakaasiga mo pelofeta”? (Tanielu 9:24) (e) Ne faka‵malugina pefea “te Potu Tafasili i te Tapu?”
21 Kae e se gata fua i te aumai ne ‘te fitusefulu o vaiaso’ “te amiotonu mō taimi-se-iloa.” Kae e ‵tau foki o “fai se fakamailoga ki luga i fakaasiga mo pelofeta.” E pelā mo muna i te Fakaasiga 19:10, “a te molimau atu e uiga ki a Iesu e fakaosofia ei te faiga o valoaga.” Kae ne fakataunu tonu ne Iesu, te fia selau o pati fakavaloaga i ana mea kolā ne fai mo mea foki kolā ne faipati a ia ki ei i tena vauga muamua pelā me ko te Mesia. E pelā me ne fai ei se fakamailoga, telā e se mafai o ‵solo keatea, ki luga i valoaga konā kae ne fakaasi mai i ei me ‵tonu ‵ki eiloa a valoaga konā kae ne mafua mai foki i te Aliki Sili ko Ieova. Nei la, e alatu i te Mesia, ko ‵tau ei o fakataunu a folafolaga katoa a te Atua e uiga ki fakamanuiaga mō ana tino. “Faitalia me e fia a folafolaga a te Atua, ko taunu ‵tonu eiloa a mea katoa konā e alatu i a ia”—ko te Mesia, ko Iesu.—Tanielu 9:24e, 2 Kolinito 1:20.
22 A te suā mea ne ‵tau o faigina i ‘te fitusefulu o vaiaso’ ko te faka‵maluga o te “Potu Tafasili i te Tapu.” E se toe mafai ne “te potu tapu telā ne faite ki lima,” ko te faletapu i Ielusalema, o fakataunu te fuafuaga a te Atua e uiga ki te fakamagaloga o agasala. A te fale tenā se ata fua o te fale tonu ko te fakatokaga o te faletapu faka-te-agaga sili telā ne kamata loa i te fakaekega o te Mesia i te 29 T.A. Ne ulu atu Keliso ki te Faletapu tenā i te lagi, kae ko oti ne mate kae toetu mai foki a ia, ke tuku atu ei a te tāua o tena taulaga faka-te-foitino ki mua o te Atua, “e fakatasi fua mō taimi katoa.” (Epelu 9:23-26) Tela la, ne maua penā se mea fou i te koga faka-te-lagi telā e nofo ei te Atua. Ne faka‵malugina te koga tenā ke fai mo fai se “Potu Tafasili i te Tapu,” kae ne fai mo fai te mea tonu faka-te-agaga telā ne fakaatagina i te Potu Tafasili i te Tapu i te faletapu i Ielusalema. Tela la, mai i te aso o te Penetekoso i te 33 T.A., ke oko eiloa ki te fakaotiga o te ‘fitusefulu o vaiaso,’ ne ‵kese ei te tulaga taulia o tino Iutaia kolā ne talia ne latou a te fakatokaga a te Atua. Mai luga i te taulaga a Keliso telā ne tuku atu i “te Potu Tafasili i te Tapu,” ne fakaekegina foki latou ke tavini atu pelā me ne faitaulaga lago‵lago i te faletapu faka-te-agaga o te Atua.
23. (a) Ne taulia pefea a tino Iutaia i te 70 o vaiaso? (e) Kae ne taulia pefea a nisi tino i te taimi ne oti atu ei a “vaiaso e fitusefulu”?
23 Ne fai mai penei te valoaga e uiga ki tino Iutaia kolā ne au‵mai ki te Isalaelu faka-te-agaga: “E ‵tau o tausi ne ia te malosi o te feagaiga mō te tokoukega i se vaiaso e tasi.” Ko te vaiaso tenā o tausaga mai te 29-36 T.A., telā ne taulia malosi ei a tino Iutaia faka-te-foitino ke puke latou ke fai mo fai ne vaega o te “fanau” faka-te-agaga a Apelaamo. (Tanielu 9:27a) Kae oti aka loa, ne ‵tala mai ei te auala mō tino seki pilitome o fenua valevale ke au‵mai foki ki te feagaiga mō Apelaamo, ona ko te talaiga a Petelu ki te tagata telā seki pilitome o Fenua Fakaatea, ko Konelio. Ne tusi mai penei a Paulo e uiga ki te mea tenā: “A te tonuga loa, a koutou ko tama a te Atua mai i te otou fakatuanaki ki a Keliso Iesu. Me i a koutou katoa kolā ne papatisogina ki te Keliso ko fakapei foki ki luga i a koutou a Keliso. Me e seai se tino Iutaia io me se Eleni, e seai foki se pologa io me se tino saoloto, e seai foki se tagata io me se fafine; me i a koutou katoa ko te tino e tasi fua i te ‵kau fakatasiga mo Keliso Iesu. Kae kafai foki la, koutou ko tino o Keliso, ko fai ‵tonu foki koutou mo fanau a Apelaamo, ko sui e uiga ki te folafolaga.”—Kalatia 3:26-29; Galuega 10:30-35, 44-48.
24. (a) Se a te fakamoemoega fakaofoofogia e maua i te feagaiga mō Apelaamo mō nisi tino aka foki? (e) E pelā mo mea e fakaasi mai i te Luka 9:23, e mafai pefea o kau atu koe ki ei?
24 Kae ne a mea ka ‵tupu ki nisi tino—ko te fia piliona o tino kolā seki fakamaopoopogina ke fai mo fai se vaega o “te lafu mamoe foliki” kolā ka maua te lotou taui i te lagi? Ia, e isi foki se fakamoemoega fakaofoofogia mō latou i loto i te feagaiga mō Apelaamo, me ne fai mai i ei te Atua: “Mai i te fanau [a Apelaamo] ka fakamanuia ei ne atufenua katoa i te lalolagi a latou eiloa.” (Kenese 22:18) E mata, e manako koe o kau atu ki te fakamanuiaga tenā? E mafai o kau atu koe ki ei, kae e ‵tau foki o ‵talo koe ‘ke na oko mai te Malo o te Atua.’ Kae kafai e tumau koe i te sukesuke faeloa ki te Muna a te Atua, ka iloa ei ne koe me e mafai pefea o “se toe ola koe mō koe eiloa” mai i te tukuatuga o koe eiloa ki te Atua mo te tautali atu “faeloa” ki te Mesia te Takitaki.—Luka 9:23.
[Fakamatalaga fakaopoopo]
a Onoono ki te Watchtower, Oketopa 15, 1965, itulau 629-631; Aid to Bible Understanding, te itulau 1473.
b E pelā mo muna ne tusi ne te tino tusitala mua, ko Hecataeus mai Abdera, kolā ne siki mai ne Josephus i te Against Apion, i te fa o senetenali T.L.M., Te Tusi I:22, e penei: “E uke a koga ne puipui mo fa‵kai o tino Iutaia e ‵tu i nisi kogā koga o te fenua, kae e tasi fua te lotou fakai e puipui malosi, telā e limasefulu stades (kāti ko te 33,000 futu) tena fuāga fakatamilo kae kāti e tokoselau-luasefulu-afe a tino e ‵nofo i ei kae e fakaigoa ne latou te fakai tenā ko Ielusalema.”
[Tiāti i te itulau e 67]
VALOAGA KOLĀ NE TAUNU E UIGA KI “TE MESIA TE TAKITAKI” I TE FAKAOTIGA O “VAIASO E FITUSEFULU”
TE VALOAGA A MEA I EI TE FAKATAUNUGA
Isaia 40:3 Ne fakatoka ne Ioane te Papatiso te auala Mataio 3:1-3
Mika 5:2 Ne fanau Iesu i Peteleema Mataio 2:1-6
Kenese 49:10 Mai te matakāiga o Iuta Luka 3:23-33
Isaia 7:14 Mai i se tamāfine ‵mā Mataio 1:23-25
Isaia 9:7 Se tamaliki i te gafa o Tavita Mataio 1:1, 6-17
Ielemia 31:15 Ne tamate a pepe, kae ko oti ne fanau a ia Mataio 2:16-18
Hosea 11:1 Ne kalagagina mai Aikupito (ne lafi i ei) Mataio 2:14, 15
Tanielu 9:25 Ne vau i te fakaotiga o “vaiaso” e 69 Luka 3:1, 21, 22
Salamo 40:7, 8 Ne tuku atu a ia eiloa mo fai te loto o te Atua Mataio 3:13-15
Isaia 61:1, 2 Ne fakaekegina ne te agaga ke talai atu Luka 4:16-21
Salamo 2:7 Ne taku ne Ieova a Iesu ko tena “Tama” Mataio 3:17
Isaia 9:1, 2 Te mainaga i tafa o Kalilaia Mataio 4:13-16
Salamo 40:9 Ne talai “te tala ‵lei” mo te loto toa Mataio 4:17, 23
Salamo 69:9 Ne toaga mō te fale o Ieova Ioane 2:13-17
Isaia 53:1, 2 Seki fakatuanaki Iutaia ki a ia Ioane 12:37, 38
Salamo 78:2 Ne faipati ki tala fakatusa Mataio 13:34, 35
Sakalia 9:9 Ne ulu atu ki te fakai i te tama a te asini Mataio 21:1-9
Salamo 69:4 Ne takalia‵lia ki ei kae seai se pogai Ioane 15:24, 25
Isaia 42:1-4 Ko te fakamoemoega o fenua, seki kinau Mataio 12:14-21
Salamo 41:9 Ne fakalata ne se apositolo sē fakamaoni Ioane 13:18, 21-30
Sakalia 11:12 Mō tupe siliva e 30 Mataio 26:14-16
Salamo 2:1, 2 Ne ‵teke a pule ki te tino fakaekegina Mataio 27:1, 2
Salamo 118:22 Ne ‵tekegina, kae se fakavae tonu Mataio 21:42, 43
Isaia 8:14, 15 Te fatu telā e ‵siga ei a tino Luka 20:18
Salamo 27:12 Ne molimau ‵pelo ki a ia Mataio 26:59-61
Isaia 53:7 Seki faipati i mua o ana tino ‵teke Mataio 27:11-14
Salamo 22:16 Ne ‵tuki ona lima mo ona vae Ioane 20:25
Isaia 53:12 Ne lau fakatasi mo tino agasala Luka 22:36, 37
Salamo 22:7, 8 Ne fakatauemugina i luga i te sataulo Mataio 27:39-43
Salamo 69:21 Ne avatu te uaina ne palu mo te mulo Maleko 15:23, 36
Sakalia 12:10 Ne velo a koi nofo i te sataulo Ioane 19:34
Salamo 22:18 Ne fai te vili mō ana gatu Mataio 27:35
Salamo 34:20 E seai sena ivi ne fati Ioane 19:33, 36
Salamo 22:1 Ne tuku ne te Atua ki ana fili Mataio 27:46
Tanielu 9:26, 27 Ne ‵kati keatea kae ko oti te 31/2 tausagac Ioane 19:14-16
Sakalia 13:7 Ne ta te tausi mamoe, ne mafuta valevale te lafu Mataio 26:31, 56
Ielemia 31:31 Te feagaiga fou, ne ave keatea agasala Luka 22:20
Isaia 53:11 Ne amo a agasala a tino e tokouke Mataio 20:28
Isaia 53:4 Ne amo a ma‵saki o tino Mataio 8:16, 17
Isaia 53:9 Ne tanu fakatasi mo tino mauko‵loa Mataio 27:57-60
Salamo 16:10 Ne toe fakatu kae seki pala Galuega 2:24, 27
Iona 1:17 Ne toetu mai i te tolu o aso Mataio 12:40
Salamo 110:1 Ne fakamaluga ki te lima fakaatamai o te Atua Galuega 7:56
[Fakamatalaga fakaopoopo]
c Onoono ki itulau e 31, 32 i loto i konei.