Te Mataupu e 18
Ko Manumalo te Malo!
1. (a) Se a te pogai telā e mafai ei o ‵kilo atu tatou mo te fia‵fia ki te taimi-mai-mua mō tino? (e) Se a te uiga o Amaketo ki tino kolā e fakama‵sei ne latou te lalolagi?
E MATA, ka fakaseaigina a tino katoa mai i te lalolagi nei? Ikai. Kae ko te Malo ko te pogai telā e se fai ei penā. Me ko te “Tupu o tupu, mo te Aliki o aliki,” ko Iesu, ka gasuesue i te ‘okomaiga’ o te Malo ke tuki palapala ei ne ia te fakapotopotoga faka-te-lalolagi a Satani fakatasi mo ana fakanofonofoga amio fakasauā. Ka fakama‵seigina i Amaketo a latou kolā e taumafai o fakama‵sei ne latou te lalolagi.—Fakaasiga 11:15, 18; 14:19, 20; 19:11-16.
2, 3. (a) Ne a pati e faka‵pula mai i te valoaga a Sefanaia ke fakaeteete tatou i ei? (e) Ne a mea e manakomia ko te mea ke ‵sao atu a tino i ei?
2 Ko oti ne fakatonu mai ne te ‵tou Atua, ko Ieova, ke matapula‵pula tatou ki mea kolā ka fai ne ia i Amaketo:
“‘Tela la, ke na fakatali‵tali mai koutou ki a au,’ ko muna a Ieova, ‘ke oko eiloa ki te aso telā ka tu atu ei au o puke mai a koloa o taua, me ko oti ne fakaiku aka ne au taku fakamasinoga ke fakamaopoopo ne au a atufenua, ke fakapotopoto mai foki ne au a malo, ko te mea ke ligi atu ei toku kaitaua ki luga i a latou, ko toku kaitaua telā e ‵ka pelā me se afi; me i toku toaga ka fai pelā me se afi telā e fakapalele atu eiloa i ei te lalolagi kātoa.’”
Kae ka isi ne tino kolā ka ‵sao atu i ei, e tokouke ‵ki eiloa latou! Kae ko oti ne kamata o fakatokatoka ne Ieova a tino konā, e pelā mo te fakamatalaga i nisi pati konei o te valoaga eiloa tenā:
“Kae i konā loa ka avatu ei ne au se ‵fuliga ki tino ki se ‵gana ‵mā, ko te mea ke ka‵laga atu ei latou katoa ki te igoa o Ieova, kae ke tapulima tasi latou o tavini atu ki a ia.”—Sefanaia 3:8, 9.
3 Ka aofia koe i tino kolā ka ‵sao atu i ei? Ao, māfai e kalaga atu koe “ki te igoa o Ieova.” E mafai pefea o fai ne koe penā? Māfai ko ‵fuli atu koe ki “te ‵gana ‵mā,”—ke ‵teu ne koe i tou loto a te tala ‵lei o te Malo o te Atua telā e faka‵mā ei a loto, kae ke amio foki koe e ‵tusa eiloa mo te mea tenā. (Maleko 13:10) Mai i te fakatuanaki ki fakatokaga a te Atua e alatu i a Keliso, e ‵tau o fai ne koe a te mea telā ne fakamalosi atu ei a Petelu ki ana tino ke fai ne latou i te 19 senetenali ko ‵teka, penei: “Ke na sala‵mo la, kae ke ‵fuli mai foki ko te mea ke ‵fulu keatea ei otou agasala, ke na oko mai ei a taimi o fakama‵losiga mai i a Ieova.”—Galuega 3:19.
4, 5. (a) E mafai pefea o maua ne koe se fesokotakiga gali mo Ieova? (e) E mafai pefea o talia ne koe “te ‵gana ‵mā”?
4 E pelā eiloa mo Iesu, e ‵tau foki o fakaasi atu ne koe i a koe e se se vaega o te lalolagi a Satani. (Ioane 17:14, 16) Mai i te tukuatuga o koe ki a Ieova e alatu i a Keliso, penā foki loa mo te faiga o te papatisoga ki te vai pelā me se fakailoga o te mea tenā, ko mafai ei ne koe o ulu atu ki se fesokotakiga gali mo Ieova te Atua. (1 Petelu 3:21) E ‵tau o taumafai faeloa koe o fakamalosi aka te fesokotakiga gali tenā, kae ke tavini atu foki koe ki te Atua kae ke “tapulima” fakatasi koe mo ana tino katoa kolā ne fakatoka faka‵lei ne ia i te lalolagi nei. E ‵tusa eiloa mo te mea e mafai o fai ne koe, ka fia kau atu koe ki te fakasalalauga o “te tala ‵lei tenei o te Malo” ki tino katoa kolā e fia fakalogo‵logo mai.—Mataio 24:14; Loma 10:10-18; Epelu 13:15.
5 E mata, a koe se tino telā e talia ne ia “te ‵gana ‵mā” o muna‵tonu a te Tusi Tapu? Kafai e penā loa, ke na talitonu katoatoa koe ki a Ieova. “E pelā me ko te Tino malosi, ka faka‵sao eiloa ne ia a tino.”—Sefanaia 3:17; Isaia 12:2-5.
6. Ne a pati polopoloki ‵lei ne tuku mai ne Ioane, kae ne a mea e fakama‵losi mai i ei ke fai ne tatou?
6 Kafai ko ati aka ne koe te alofa ki a Ieova mo tena amiotonu, e ‵tau foki o ola koe e ‵tusa mo fakatakitakiga a te Tusi Tapu. Konei eiloa a pati polopoloki ‵lei kolā ne tuku mai ne te apositolo ko Ioane:
“Sa fia‵fai ki te lalolagi io me ko mea i loto i te lalolagi nei. Kafai e fiafai se tino ki te lalolagi, e se maua i a ia te alofa o te Tamana; me i mea katoa i loto i te lalolagi—ko manakoga o te foitino mo manakoga o mata mo te fakamatamata ke fakaasi atu a mea a te tino i te olaga nei—e se mafua mai i te Tamana, kae e mafua mai eiloa i te lalolagi. E se gata fua i ei, kae ka palele atu te lalolagi, e penā foki loa mo ana manakoga, kae ko te tino telā e fai ne ia te loto o te Atua ka tumau eiloa ki te se-gata-mai.” (1 Ioane 2:15-17)
“Ki te se-gata-mai”! E mata, e se aogā te mea tenā ke fai ei te loto o te Atua mo te loto finafinau i aso fakaotioti konei o faiga ma‵sei a Satani? E mata, e se fakama‵losigina ei tatou i “aso fakaoti” konei ke fakapili‵pili malosi atu ki te fakapotopotoga a Ieova, telā e sui i te lalolagi nei ne “te tavini fakamaoni kae poto”?—Mataio 24:45-47.
SE GALUEGA LASI ‵KI
7. Se a te mea ka tumau eiloa māfai ko oti atu Amaketo?
7 Kafai ko palele atu te faiga o te taua i Amaketo, ka tumau eiloa te fakapotopotoga matea a Ieova, kae ka toka foki te mea tenā mō so se faiga e fakatonu mai ne ia. Kae ke na taulia foki tatou taki tokotasi, ke ‵nofo atu i konā!—Sefanaia 2:3; Salamo 25:8, 9, 20.
8. (a) Ne a mea e manakomia ke fakataunu ei te galuega a te Atua i te taimi tenā? (e) Ka fakatoka pefea a tino o te Atua?
8 E ‵tau o fakatoka faeloa a tino o te Atua mai lalo i te pulega a te Malo ko te mea ke fakataunu ei ne latou te galuega lasi ‵ki, ko te fakagaligaliga o te lalolagi telā ka faka‵mā pakipakigina, ke ‵fuli ei te ‵tou lalolagi ke fai pelā me se “fatoaga a te Atua.” (Fakatusa ki te Esekielu 31:8.) E fia kau atu foki koe ki te galuega tenā? Ka manakomia te loto fiafia mo te malosi mai te Atua ke fakataunu ei te galuega tenā—ko te vaegā loto finafinau telā e fakaasi atu nei ne Molimau a Ieova i ‘te talaiga o te tala ‵lei tenei o te Malo i te lalolagi kātoa.’ E ‵tau o ga‵lue malosi a tino katoa pelā mo te fakaakoakoga a te Tupu, telā ne fai mai penei: “E galue faeloa toku Tamana ke oko eiloa ki te taimi nei, kae ko au foki e galue faeloa.”—Ioane 5:17; 4:34.
9. (a) Se a te vaegā galuega telā ka maua i konā? (e) Ne a mea e fakaasi mai me ka se ‵fiu a tino i ei?
9 Kāti e se taumate, ka faka‵tu aka a fale e uke i te lalolagi—e se ko te faitega o fale ma‵luga kolā e ‵nofo i‵tia i ei a tino, kae ko te faitega o fale ‵gali ke ‵nofo a kāiga i ei i kogā koga pelā me se palataiso. E tonu, ka uke ‵ki eiloa a galuega e ‵tau o fai i ei, ne galuega ‵gali kolā ka fakafiafia loto, ne galuega foki kolā ka maua i ei a taui aogā pelā mo muna a Solomona, “E seai aka foki se isi mea e ‵lei atu,” na ko te faiga ke “‵kai kae inu eiloa a tāgata katoa kae ke matea atu foki ne latou a mea ‵lei mai i olotou galuega faiga‵ta katoa.”—Failauga 3:12, 13; fakatusa ki te Isaia 65:17, 21-25.
10. Ne a mea e fakaasi mai ne te Fakaasiga 21:1-4 e uiga ki fakanofonofoga i te taimi tenā?
10 Ne a vaegā fakanofonofoga ka fakataunu i ei ne “nisi mamoe” a te Aliki a te lotou galuega? (Ioane 10:16) E taku mai ne te Fakaasiga mataupu e 21 a mea kolā e mafai o fakamoe‵moe tatou ki ei. E fakamatala mai i ei “te lagi fou mo te lalolagi fou.” Ka se toe pule mai a faigā malo ma‵sei ki tino, me ka mavae atu keatea “te lagi mua mo te lalolagi mua.” Kae ka ave keatea foki te Tiapolo mo ana faifaiga kolā e fai lēmū. Ka se toe ai ne tino kolā e ‵segi valevale pelā mo “te tai,” kolā e gasue‵sue malosi i olotou amioga kolā e ‵teke atu ki te Atua. Kae ko te fakapotopotoga mautakitaki o tino, ko “te lalolagi fou,” ka tuku mai i ei se fakavae tumau mō te faiga o te loto o te Atua. I konā loa, ka mafai ei ne koe o fakalogo mo te fakamaoni ki fakatonuga mai i “te lagi fou,” telā e aofia i ei te Tupu mo tena “avaga,” ko tino e toko 144,000. I tena tulaga pelā me ko te “fakai tapu, ko te Ielusalema Fou,” ka ‘fanaifo’ ei te “avaga fatoā fakaipoipo” pelā me se tino o te gafā tupu ‘mai te lagi’ kae ka saga atu a ia ki te galuega o te toe atiakega telā ka fai i te lalolagi nei. Ko tafaga la te ‵gali o ikuga kolā ka maua mai i ei! E pelā mo muna a Ioane:
“Kiloke! Ko ‵nofo nei te faleie o te Atua mo tino, kae ka ‵nofo fakatasi a ia mo latou, kae ka fai latou mo fai ne ana tino. Kae ka fakatasi atu eiloa te Atua ki a latou. Kae ka ‵solo keatea ne ia a loimata katoa mai i olotou mata, kae ka se toe ai se mate, ka se toe ai foki se fanoanoa, se tagi io me se ‵mae. Me ko palele atu a mea mua.”—Fakaasiga 21:1-4.
11. (a) Ne a fakamoemoega sili e faka‵tali mai mō te fia miliona o tino kolā ka ‵sao atu i ei? (e) Ka faka‵fonu pefea ne te Atua te lalolagi ki tino?
11 Onoono aka me e aofia i te folafolaga tenā a te fakamoemoega sili me ka “se toe ai se mate.” E fakamoemoe pelā me ka ‵sao atu te fia miliona o tino mai i “te fakalavelave lasi” kae ka ulu atu ei latou ki fakamanuiaga i “te lalolagi fou.” (Fakaasiga 7:9, 14) Kae ka maua fakamuli ne te fia afe miliona, io me ko te fia piliona o tino a te ola i konei, mai lalo i te Malo. Kaia e fai atu ei tatou me ko “te fia piliona”? Ko oti te lolo i aso o Noa, kae ne avatu ne Ieova te fakatonuga tenei ki tino amio‵tonu kolā ne ‵sao atu i ei: “Ke fanafanau kae ke tokouke kae ke faka‵fonu ne koutou te lalolagi.” E fakauiga i ei ki te fakamoemoega fakafiafia loto o te faiga o fakaipoipoga o tino mo te faiga foki o tama‵liki i te amiotonu i se taimi mai tua ifo i Amaketo. (Kenese 9:1, 7; 10:1-32; Mataio 24:37) Kae e se ko te auala sili tenā o te Atua ke ‘faka‵fonu ei te lalolagi’ ki tino i te taimi tenā. Ka faka‵fonu pefea ne te Atua a te ‵tou lalolagi, ke fakataunu ei ne ia tena fuafuaga muamua? (Kenese 1:28; Isaia 45:18) Me ka fai ne ia e fakafia piliona taimi a tena vavega sili ko te toe faka‵tu-maiga o tino ‵mate.
“TE ATUA . . . O TINO OLA”
12. Se a te akoakoga a Iesu telā ne ofo i ei a te vaitino?
12 I te taimi e tasi ne tali atu ei penei a Iesu ki tino kolā ne ‵teke atu ki a ia:
“E pelā mo te toe‵tuga o tino ‵mate, seki fai‵tau koutou ki mea kolā ne fai atu ki a koutou ne te Atua, ana muna, ‘Ko au ko te Atua o Apelaamo mo te Atua o Isaako mo te Atua o Iakopo’? E se ko ia ko te Atua o tino ‵mate, kae o tino ola.”
Mai i te kilokiloga a te Atua, pelā me koi ola eiloa a tāgata fakamaoni konā, kae ka toe‵tu mai latou. Ne ofo malosi a te vaitino konā i te akoakoga tenā.—Mataio 22:31-33; Luka 20:37, 38.
13. Se a te mea kāti e mafai o fakamoe‵moe tatou ki ei e uiga ki “nisi mamoe” fakamaoni kolā ko oti ne ‵mate?
13 Se mea ‵lei ke fakamoe‵moe tatou me ka toe‵tu fakavave mai ki “te lalolagi fou” a vaegā tino fakamaoni konā, kolā ne kufaki i fakasauāga ko te mea “ke oko atu ei latou ki te toe‵tuga telā e ‵lei atu,” fakatasi foki mo “nisi mamoe” i aso nei kolā e tumau i te fakamaoni kae e ‵mate atu a koi tuai o oko mai Amaketo. Kāti ko oti ne ‵galo atu a tino kolā e pele ki a koe i te mate, kāti ne fai latou mo fai ne tavini fakamaoni a te Atua. Ka pefea te fia‵fia o ‵tou loto ke toe fetaui tatou mo tino ‵mate konā, kae ke taku atu foki ki a latou te faiga sili a Ieova telā ne taku‵leigina i ei tena igoa!—Epelu 11:35.
14. Se a te fakamoemoega fakaofoofogia telā e fakamatala mai i te Ioane 5:28, 29 mo te Fakaasiga 20:11-13?
14 Kae e a a nisi tino kolā ko oti ne ‵mate atu i te 6,000 tausaga ko ‵teka atu? Muna a Iesu: “Sa ofo i te mea tenei, me ka oko mai te itula ka lagona ei ne tino katoa i tanuga kolā e manatuagina a tena leo kae ka o‵mai ki tua.” (Ioane 5:28, 29) “A tino ‵mate, ko tino ma‵luga mo tino ma‵lalo,” ka o‵mai ki tua mai tanuga kae ka ‵tu atu latou i mua o te nofogaaliki fakamasino o te Atua.—Fakaasiga 20:11-13.
15. Kaia ka se fakamataku ei te taimi o te fakamasinoga?
15 E mata, ka fakamataku te taimi tenā mō tino kolā ka toe‵tu mai? Faitalia a ata fakalotu e uiga ki te ‵Toe Fakamasinoga, a te taimi tenā ka fai mo fai te ‵toe taimi fakafiafia loto. Me ka se fakamasino a tino kolā ka toe‵tu mai e uiga ki olotou mea ‵se kolā ne fai i aso mua, kae ka fakamasino latou e uiga ki te lotou fia‵fia ke ola e ‵tusa mo tulafono amio‵tonu mō te olaga mai lalo i te Malo o te Atua. (Fakatusa ki te Loma 6:7.) Kae ka avatu foki ki a latou a fesoasoaniga katoa ke gasolo‵solo atu ei latou ki te faka‵leiga katoatoa mo te Atua. Ka fakaoko mai te ‵toe polokalame sili mō akoakoga mai lalo i fakatokatokaga a te Malo.
16. (a) Ne a “pelugā tusi” konā? (e) Kaia ka sili fakafia atu ei a akoakoga i “te lalolagi fou”?
16 Ka ‵tala mai a “pelugā tusi.” A mea konā ko fakatonuga kolā ka ‵lomi mai ke fesoasoani atu ki tino kolā ka toe‵tu mai ke fai ne latou a “amioga” kolā ka maua ei ne latou te ola se-gata-mai. (Fakaasiga 20:12) A fakatokaga mo polokalame mō akoakoga i “te lalolagi fou,” ka takitaki ne Ieova mo tena Tupu faka-Mesia, kae ka sili fakafia atu a mea konā i lō so se mea telā ko oti ne tuku mai ne te lalolagi a Satani.
FAKAMANUIAGA MŌ “TE VAITINO TOKOUKE”
17. Kafai ko sao atu koe ki “te lalolagi fou,” ne a mea e ‵tau o fai ne koe?
17 Kae kafai a koe se tino o “te vaitino tokouke” telā ka sao atu i Amaketo, se a tou tulaga i ei? Ne fai atu penei te apositolo ko Paulo: “E pelā me e ‵mate a tino katoa ona ko Atamu, kae e penā foki loa ka toe fakaola mai a tino katoa ona ko te Keliso.” (1 Kolinito 15:22) E ‵tau foki o maua ne koe te aogā o te togiola a Keliso, telā ka fakaaogā ne ia ke fakama‵luga aka ei a tino ki se tulaga ‵lei katoatoa i tena pulega i te 1,000 tausaga. E ‵tau foki o fakaaogā faka‵lei ne koe a akoakoga mai i “pelugā tusi” konā i te afe tausaga, ko te mea ke mafai ei o fakamaoni koe i te faiga o “amioga” kolā ka iku atu ei ki te tusiga o tou igoa i “te pelugā tusi o te ola.”
18. Se a te polokalame a te Malo telā ka aumai ei a fiafiaga fakapito?
18 I aso nei, e mafai fua ne tou faiai sē ‵lei katoatoa o tauloto kae e masaua foki se tamā vaega o mea katoa kolā e ‵tau o fai ne ia. Kāti ko oti ne fai atu koe penei, ‘Moi ne mafai o masaua ne au!’ E ‵tau o pefea te lasi o tou loto fakafetai ona ko te taulaga a Keliso! Me e pelā me se vaega o te polokalame a te Malo ke fakama‵luga aka ei a tino, ka se gata fua i te ave keateaga o logo‵maega kae ka faka‵lei katoatoa foki te mea fakaofoofogia telā ne faite—ko tou faiai—ke mafai ei o sukesuke koe ki fakamatalaga kae ke masaua foki ne koe a mea konā, ke mafaufau ‵mafa koe ki ei, kae e sili atu foki i mea katoa, ka tapuaki atu koe kae maina foki koe i uiga sili o te ‵tou Atua, ko Ieova. Ka ave keatea a kese‵kesega o ‵gana, kolā ne iku mai i te faka‵numiga o ‵gana i te taoa o Papelu, kae ka akoakogina a tino katoa ki te ‵gana e tasi ko te mea ke mafai ei o tapuaki fakatasi atu latou ki a Ieova, e pelā mo te manatu i te Sefanaia 3:9.
19. Se a te fiafiaga telā ka ‵kau atu ki ei a tino mai lalo o te Malo?
19 Ka fakaosofia foki a loto ‵lei katoatoa o tino ne te alofa ki te Atua mo olotou tuakoi. E se tioa eiloa o fai atu ne te Aliki Sili ko Ieova a pati konei ki ana tino loto fakafetai:
“Ko faite nei ne au te lagi fou mo te lalolagi fou; kae ka se toe manatua a mea mua, kae ka se toe ‵sae mai foki a mea konā i te loto. Kae ke fia‵fia koutou, e tino, kae ke loto fia‵fia ki te se-gata-mai i mea kolā e faite ne au. Me ko faite nei ne au te Ielusalema [Fou] pelā me se pogai o fia‵fiaga, penā foki loa mo ana tino ke fai pelā me se pogai o te lotou loto fia‵fia. Kae ka fiafia au ki Ielusalema kae ka loto fiafia foki au ki oku tino; kae ka se toe lagona atu i loto i a ia a ‵tagimaiga io me ko te tagi fakaalofalofa.” (Isaia 65:17-19)
Ka fakaoko atu a fiafiaga ‵gali konā ne te 144,000 o tino pule lago‵lago a Keliso i tena Malo ki te fia piliona o tino kolā ka ‵nofo i te lalolagi nei mai lalo i te Malo tenā. Kae ka gasolo‵solo atu latou ki te tulaga ‵lei katoatoa i te feitu faka-te-foitino.
KA TAKU‵LEIGINA TE IGOA O IEOVA KI TE SE-GATA-MAI
20. (a) Kaia ka oti fakavave atu ei te 1,000 tausaga? (e) Ne tavae atu pefea Tavita ki a Ieova? (i) Ko fakaosofia koe ke fai ne koe a tavaega kolā e tai ‵pau?
20 Ka oti atu te afe tausaga, pelā me se aso e tasi i te kilokiloga a Ieova, kae ka pefea foki te toetoe o te taimi tenā i manatu o tino, me ka fakalave‵lave malosi latou i galuega aogā! (2 Petelu 3:8) E iloa foki ne tatou me ka isi ne taimi malōlō ko te mea ke fia‵fia ei tatou o ‵nofo fakatasi mo nisi tino kae ke ta‵fao malie aka, kae ke fia‵fia foki tatou ki pese mo nisi ata‵mai aogā, kae ka maua faeloa ne tatou i ei a fakatokatokaga mō te tapuakiga ki te ‵tou Mafuaga Sili. Ka ma‵nako a tino katoa ke tavae atu ki a Ieova, e pelā mo Tavita i te taimi telā ne fakatoka ei ne ia te tapuakiga i te faletapu, penei:
“I ō koe loa, e Ieova, te sili, te malosi, te gali, te ‵malu, penā foki loa mo te ‵mana; i ō koe loa te Malo, e Ieova, ko koe ko te Tino telā e fakamaluga aka ne ia a ia eiloa ki luga i mea katoa. Ona ko koe ne maua ei a koloa mo te ‵malu, kae e pule foki koe ki mea katoa; kae i tou lima e maua ei te ‵mana mo te malosi, kae e maua foki i tou lima te ‵mana ke fakama‵luga aka kae ke avatu foki ei te malosi ki tino katoa. Kae nei la, te motou Atua, e fakafetai atu matou ki a koe kae e tavae atu foki matou ki tou igoa gali.”—1 Nofoaiga Tupu 29:11-13.
21. (a) Ka fakaiku aka pefea ne Keliso a tena pulega i te afe tausaga? (e) Ne a mea ka fakataunu ne te Malo?
21 E ‵tusa eiloa mo te tavaega gali tenā, ka fakaiku aka ne te Tino telā e sili atu i a Tavita, ko Keliso Iesu, a tena pulega o te filemu mo te atiakaga i te afe tausaga ki te faiga o te mea telā ne ‵valo mai ne te apositolo ko Paulo:
“Oti aka loa, ka avatu ei ne ia te Malo ki tena Atua telā ko tena Tamana, i te fakaotiga, māfai ko oti ne fakasēaogā ne ia a malo [‵teke] katoa fakatasi mo pulega mo ma‵losi katoa.”
Ka fakaasi atu i ei ki te se-gata-mai me i te pulega a te Atua ko te vaegā Malo tonu, telā ko lava tena malosi ke aumai i ei a mea aogā se-gata-mai ki tino kolā e tapuaki atu ki a Ieova. Mai lalo i te pulega atafai a te Malo, ka ave keatea ei te mate mai i a Atamu kae ka toe fakaola mai a tino katoa “i te Keliso.” Tela la, ka “fakasaoloto” ei te fia piliona o tino kolā ka ola i te lalolagi i te taimi tenā “mai i te ‵nofo pologa ki te fakamaseiga kae ka maua ei ne latou te saolotoga ‵malu o tama a te Atua.”—Loma 8:21; 1 Kolinito 15:22-28.
22. (a) Se a te tamā vaitaimi o tofotofoga telā ka ‵soko atu ki ei? (e) Se a te ‵toe faiga o te taku‵leiga telā ka fai ne Iesu?
22 I se taimi toetoe ka toe ‵tala mai ei a Satani mai i te lua ‵poko, ke tofotofo aka ei ne ia te lalolagi o tino ‵lei katoatoa e uiga ki te lotou fakamaoni ki te tulaga o Ieova pelā me ko te Tupu. Ka filifili aka ne se aofaki sē mautinoa o tino ke tau‵tali atu latou ki te Tiapolo, kae ka fakaoko fakavave atu ki a latou te fakamasinoga. A “te fanau” a “te fafine” a te Atua, ko Keliso Iesu, ka fai ne ia te ‵toe faiga o te taku‵leiga me ka tuki palapala ne ia te ulu o te Gata taumua, kae ka ‵ta fakapalele a ia mo tena kau e pelā me e tamate eiloa latou ki te afi telā e ‵ka faeloa “i ao mo po ki te se-gata-mai, ki te se-gata-mai eiloa.” Ka fakamasino kae fakaiku aka i ei ki te se-gata-mai a te kinauga sili telā ne fakasae aka i Etena e uiga ki te pulega ‵tau a Ieova ki tino kolā ne faite ne ia!—Fakaasiga 20:7-10; Kenese 3:15.
23. (a) Ne a mea e ‵tau o fakaosofia ei tatou ke fai māfai ko mafau‵fau tatou ki folafolaga a te Atua? (e) Kaia e ‵tau ei o fia ‵kilo atu tatou ki te ‘okomaiga o te Malo o te Atua’?
23 Kafai e mafau‵fau tatou ki folafolaga fakaofoofogia a te “Tupu o te se-gata-mai,” ko te ‵tou Mafuaga Sili ko Ieova, e fakaosofia tatou ne te loto fakafetai ke tavae atu ei ki tena igoa? E fakaosofia i ei tatou, e pelā mo nisi tino i te aso o te Penetekoso, ke fai‵pati atu ki “mea fakaofoofogia a te Atua,” e uiga ki “te Tupu o tupu” mo te Malo faka-Mesia? (Galuega 2:11; Fakaasiga 15:3; 19:16) E fakaosofia i ei tatou ke ‵talo atu ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi penei, “KE OKO MAI TOU MALO”? (Mataio 6:9, 10) Ao, ke na “OKO MAI,” ke fakaseai ei a galuega a Satani mo tena fakapotopotoga mai i te lalolagi nei! Ao, ke na “OKO MAI,” ke tuku mai ei ki tino katoa a te tinā malo tonu! Ao, ke na “OKO MAI” ke aumai ei te pulega ‵malu ko te mea ke fakafoki mai te palataiso i te afe tausaga, kae ke toe faka‵tu mai a tino ‵mate kae ke fakama‵luga aka foki a tino fia‵fia ke fai pelā me ne tino ‵lei katoatoa! Ao, ke na “OKO MAI,” ko te mea ke faka‵malu i ei ki te se-gata-mai a te igoa sē fuafuagina o Ieova!
[Ata i te itulau e 180, 181]
I te lalolagi fou, ka se toe oko atu ki tamaliki kolā ka fa‵nau mai i te amiotonu, a mala kolā e taotaomaki sāle mai ki kāiga i aso nei