Te Fiafia mo te Tavae Atu ki te Atua i Fonotaga
Mai tua malie ifo i te 1880 ne iloa ei ne Tino A‵koga i te Tusi Tapu me e se gata fua i fakatasitasiga a fakapotopotoga, kae se mea ‵lei foki ke fakamasani latou ki olotou taina tali‵tonu mai nisi koga. Tela la, ne kamata o fakatoka ne latou a fono i tausaga katoa mō Tino A‵koga i te Tusi Tapu mai kogā koga katoa i te Iunaite Sitete, kae fakamuli ifo mai Kanata foki. A taimi konā ne taimi o fakamalosiga faka-te-agaga; i ne nai aso ne avatu i ei a akoakoga e uke mai te Tusi Tapu, kae ne fia‵fia a tino katoa ki fakama‵losiga kolā ne maua i ei. A papatisoga o tino tali‵tonu ‵fou ne fai mo fai se vaega masani i fono konā. Ne fakaaogā foki a fono konā ke tai momea aka ei te lasi o te molimau-atuga ki tino valevale.—Loma 1:11, 12.
I aso nei, e fai sāle foki ne Molimau a Ieova a fono. E tuku fakatasi sāle i ei a fakapotopotoga e 18 io me 25 ke taku pelā me se seketi (circuit), telā e āsi io me e tavini atu ki ei a ovasia faima‵laga. E fakalua i te tausaga e fakatoka ei a tamā fono mō fakapotopotoga katoa i te seketi io me se vaega i ei, ke maopoopo fakatasi i te Aso Ono mo te Aso Sa.
Fakatasi i te tausaga, e fakatoka sāle ei a fono ‵lasi kolā e taki 3 io me taki 4 aso, kae e taku ko fono ‵lasi (district conventions), i fenua takitasi, kae e maopoopo i ei te fia afe o tino i te koga e tasi. E tuku mai i fono ‵lasi konā a fakama‵losiga faka-te-agaga mō Molimau a Ieova mo nisi tino aka foki kolā e fia‵fia ki te lotou galuega, kae e avatu foki i ei se molimau ki tino i tua.
A polokalame mō fono konā e fakatoka eiloa ne te Potukau Pule o Molimau a Ieova kae ko fakavae foki a mea konā ki manakoga o te kau Molimau i te lalolagi kātoa. E aofia i ei a lauga, sautalaga, mo fakaasiga o fakamatalaga e uiga ki te olaga nei, kolā e fai ne ovasia faima‵laga mo Molimau ata‵mai mai i fakapotopotoga konā. E taku atu ne nisi tino olotou tala e uiga ki te olaga pelā me se Kelisiano i te lalolagi telā e ‵teke ki te Atua io me ko ikuga o te lotou galuega talai. E isi foki se isi mea i fono ‵lasi—ko koniseti o tala mai te Tusi Tapu io me ko koniseti o tala i aso nei, kolā e fakaasi mai i ei me e manumalo pefea a Kelisiano i fakalavelave kolā e fe‵paki mo latou.
E avatu foki i ei a meakai mo meainu mō se tamā ‵togi. E maua i ei se avanoaga ke sau‵tala mo nisi taina māfai ko oti atu te polokalame. A galuega katoa e ‵tau o fai i ei e fai ne Molimau a Ieova kolā e ga‵lue fakagāmua. A te ‵togi o te fale mo nisi mea aka foki kolā e ‵tau o ‵togi e maua mai i meaalofa mai tino loto fia‵fia. E seai se ‵togi ke ulu atu ki te fono, kae e seai foki ne ‵taegā tupe i ei.
E mafai o maua ne koe mai te fakapotopotoga o Molimau a Ieova i tou fakai a tala e uiga ki te taimi mo te koga ka fai ei a maopoopoga konā i tou fenua. Ka avatu foki a tala e uiga ki te faiga o malaga, penā foki loa mo te faiga o se koga ke nofo koe i ei.
E fesoasoani atu a fono konā ki Molimau a Ieova mo olotou taugasoa ke ‵kilo ‵mao atu mai i te lotou fakapotopotoga kae ke a‵lofa ‵nau foki latou ki te kau taina i te lalolagi kātoa.—1 Petelu 2:17.
• Ne a mea aogā ne maua ne Tino A‵koga mua i te Tusi Tapu mai i olotou fono?
• Fakamatala mai a fakatokaga mo polokalame mō tamā fono mo fono ‵lasi.
[Ata i te itulau e 18]
Te koniseti faka-te-Tusi Tapu i te fono, i te Iunaite Sitete
Te fono mō fenua katoa, i Polani
Te fono mō fenua katoa, i Atinitina
Te tamā fono, i Tiapani
E maua ne tino a tusi faka-te-Tusi Tapu i te fono, i Suisilani
Te papatisoga i te fono mō fenua katoa, i Afelika ki Saute
Te ‵talaga o te tusi faka-te-Tusi Tapu fou, i Kanata
E usu atu a tino i te fono, i Sepania