Ovasia Faima‵laga—ko Taina Ga‵lue i te Munatonu
I te fakapotopotoga Kelisiano i te senetenali muamua, ne isi ne ovasia faima‵laga kolā ne āsi atu ki fakapotopotoga ke fakama‵losi atu ki ei. Ne tuku atu ne latou a latou eiloa ke fesoasoani atu ki tino i fakapotopotoga konā ke tumau eiloa i te sa‵sale atu e ‵tusa mo te igoa o te Atua, kae ne seki ‵sala aka ne latou a mea aogā totino mō latou eiloa.—Galuega 11:23, 24; 14:21, 22; 15:32; 20:2, 31-35; Filipi 2:20-22, 29; 1 Tesalonia 2:5-12.
I aso nei e maua foki ne fakapotopotoga o Molimau a Ieova a mea aogā mai i ovasia faima‵laga. E masani a tāgata konā i te fia o tausaga i te talaiga a Molimau a Ieova pelā me ne ovasia. Ne tuku eiloa ne latou olotou galuega faka-te-lalolagi mo olotou tiute faka-te-kāiga ko te mea ke ofo atu latou eiloa i te ga‵lue tumau pelā me ne faifeau. Kafai ko a‵vaga latou, ko oti foki ne ‵kau atu olotou avaga ki te galuega tumau pelā me ne faifeau fakatasi mo latou.
E faitofigina te toeaina asiasi (ovasia o te seketi) ke tausi te seketi o fakapotopotoga e 18 io me 25. E āsi sāle atu a ia ki fakapotopotoga katoa i te seketi fakalua i te tausaga kae e sui sāle tena seketi i taki lua io me i taki tolu tausaga. Ona ko te faiga tenā, e mafai ei ne fakapotopotoga konā o maua a mea aogā mai ata‵mai mo masani kese‵kese o toeaina asiasi taki tokotasi konā.
E onoono sāle te toeaina asiasi ki foliga faka-te-agaga o te fakapotopotoga mo olotou galuega. E fai ne ia a nisi lauga ki te fakapotopotoga kae e fono fakatasi a ia mo toeaina mo tavini fakafaifeau ke mafau‵fau me e mafai pefea o tai momea aka te ‵lei o te lotou taviniga ki te fakapotopotoga.
I te vaiaso tenā, ka olo atu ei laua mo tena avaga, māfai ko avaga a ia, mo nisi Molimau ke fesoasoani atu ki a latou ke ‵lei atu te lotou talaiga mai fale ki fale. Ka āsi atu foki laua mo tena avaga ki tino kolā ne fatoā fia‵fia mai ko te mea ke fakama‵losi atu ki te lotou fakatuanaki. E mafai foki o fakamolemole atu ke āsi mai a ia ki a koe.
E tai ‵pau te atamai mo telega masani o te ovasia faimalaga (ko te district overseer). E faimalaga atu a ia mai i te seketi e tasi ki te suā seketi, ke tavini atu i vaiaso katoa i te faiga o tamā fono. E ga‵lue foki laua mo tena avaga i te galuega talai fakatasi mo te kau Molimau i se fakapotopotoga e tasi i te seketi telā e āsi atu a ia ki ei. E takitaki ne ia a fakatokaga fakaotioti mō te polokalame mō te tamā fono kae e fai foki ne ia a lauga i te tamā fono, e aofia i ei te lauga mō tino katoa.
Kafai ko palele atu te āsiga a toeaina asiasi ki se fakapotopotoga io me se seketi, ko āsi atu ei latou ki te suā fakapotopotoga io me ko te suā seketi, e pelā mo te fakasologa, ke oko ki te taimi ko oti ne āsi atu ei latou ki fakapotopotoga io me ko seketi katoa i se ono masina; oti i ei ko toe kamata ei latou.
I te lasiga o fenua e faima‵laga atu i ei a ovasia faima‵laga i motoka io me ko pasi. I nisi fenua e fakaaogā ne latou a pasika io me e sa‵sale fua latou. E ‵togi ne te Sosaiete a malaga konā a te ovasia faimalaga kae e avatu foki ne latou se tamā fesoasoani ki a ia ke ‵togi ana mea totino. E maua sāle ne te ovasia faimalaga mo tena avaga te lā koga ‵nofo mo lā meakai mai i tino i fakapotopotoga takitasi konā.
E manakomia i te taviniga tenei te fiafia ke fai te olaga o te tino pelā me se taulaga. Ko fakaiku aka ne ovasia faima‵laga mo olotou avaga ke avatu te lotou taviniga ki fakapotopotoga konā e aunoa mo te avatuga o se amoga ‵togi ‵mafa ki luga i a latou.—1 Tesalonia 2:9.
• Se a te aogā o ovasia faima‵laga i te fakapotopotoga Kelisiano i te senetenali muamua?
• E ata‵mai kae avanoa pefea a ovasia faima‵laga i aso nei ke fai ne latou te galuega fakafaifeau tenā?
• Fakamatala mai te galuega a te toeaina asiasi mo te ovasia faimalaga penā foki loa mo olotou olaga.
[Ata i te itulau e 20]
Ko faipati atu te ovasia faimalaga ki te tamā fono
[Ata i te itulau 21]
E avatu ne toeaina asiasi a akoakoga i te talaiga mai fale ki fale, e fai‵pati atu ki toeaina o te fakapotopotoga, e āsi atu ki akoga faka-te-Tusi Tapu mō tino fatoā fia‵fia, kae e fai‵pati atu foki ki fakapotopotoga