FATATUSI I TE ITANETI a te Faleleoleo Maluga
Faleleoleo Maluga
FATATUSI I TE ITANEI
Tuvalu
  • TUSI TAPU
  • TUSI
  • MEETINGS
  • gt mata. 66
  • I te ‵Kaiga o Fale Fakamalumalu

E seai se vitio penei

Fakatoese atu, e isi se fakalavelave ki te peiga o te vitio

  • I te ‵Kaiga o Fale Fakamalumalu
  • Te ‵Teo Tagata Sili Telā be Ika
  • Mataupu
  • Ne Olo Atu ki Ielusalema mō te ‵Kaiga o Faleie Tapu
    Iesu—Te Auala, te Munatonu, te Ola
  • ‘E Seki Oko ki Tena Taimi’
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2000
  • “Ne Seki ai Eiloa se Tagata Kai Faipati Penei mo te Tagata Tenei”
    Iesu—Te Auala, te Munatonu, te Ola
  • Ne Akoako Atu i te Taimi ne Faimalaga Atu ei ki Ielusalema
    Iesu—Te Auala, te Munatonu, te Ola
Nisi Mea
Te ‵Teo Tagata Sili Telā be Ika
gt mata. 66

Mataupu e 66

I te ‵Kaiga o Fale Fakamalumalu

NE GASOLO o takutakua a Iesu i tausaga e tolu talu mai tena papatisoga. Ko oti ne matea atu ne te fia afe o tino ana vavega, kae ko ‵pa atu foki a tala e uiga ki ana faifaiga i te fenua kātoa. Kae i te maopoopoga o tino mō te ‵Kaiga o Fale Fakamalumalu i Ielusalema, ne ‵sala atu latou ki a ia i konā. “A Iesu nei tefea?” ne fia iloa ne latou.

Ne kamata o kinau sāle latou e uiga ki a Iesu. Muna a nisi tino, “A ia se tagata ‵lei.” Kae ne kinau atu a nisi tino, “Ikai, e fakavalea ne ia a tino.” Ne musu‵musu malosi latou ki vaegā pati penā i te kamataga o te ‵kaiga fiafia. Kae e seai eiloa se tino ne loto toa ke fia kau tonu atu ki a Iesu i mua o nisi tino. Me ne ma‵taku a tino i a latou ma fakasala ne takitaki Iutaia.

Ko oti te vaega muamua o te ‵kaiga, kae ne oko atu a Iesu ki konā. Ne fanatu eiloa a ia ki te faletapu, kae ne ofo a tino i konā i tena poto fakaofoofogia i te akoako atu. Me ne seki fanatu a Iesu ki se akoga fakafaifeau, ne fesili ifo ei te kau Iutaia, penei: “Ne poto pefea a ia nei, me ne seki fano eiloa a ia ki se akoga?”

“A akoakoga kolā e fai atu ne au e se i ā aku,” ne fakamatala atu ne Iesu, “kae i ā ia telā ne uga mai ne ia au. Ko te tino telā e fiafia o fai ne ia te loto o te Atua, ka iloa ‵lei ne ia me ne aumai aku akoakoga mai te Atua io me mai i a au eiloa.” A akoakoga a Iesu ne tau‵tali tonu atu ki tulafono a te Atua. Tela la, ne ‵tau o mautinoa ‵lei me ne taumafai a Iesu o faka‵malu ne ia te Atua, kae e se ko ia eiloa. “Ne seki tuku atu ne Mose a te Tulafono ki a koutou?” ko tena fesili. Kae ne fakamavale ne ia a latou i ana pati konei: “Kae e seai se tino o koutou e tausi ne ia te Tulafono.”

Kae ne fesili atu penei a Iesu: “Kaia e salasala mai ei koutou ke tamate au?”

A te taulasiga o tino i konā kāti ne tino kolā ne āsi atu ki te ‵kaiga, kae ne seki iloa ne latou me e isi ne taumafaiga penā. Ne mafau‵fau latou me e seai se tino e mafai o fia tamate ki se faiakoga fakaofoofogia penā. Tela la, ne tali‵tonu latou me kāti ne masei te ulu o Iesu ona ko ana manatu konā. “E isi se temoni i loto i a koe!” ko olotou muna. “Ko oi te tino e fia tamate ki a koe?”

E tiga eiloa ne seki iloa ne te tokoukega o tino konā, ne fia tamate ne takitaki Iutaia a Iesu. I te taimi ne faka‵lei ei ne Iesu se tagata i te Sapati i te tasi mo te āfa tausaga mai mua atu i ei, ne taumafai ei a takitaki o tamate a ia. Tela la, ne fakaasi atu ne Iesu a te sē ‵lei o olotou manatu mai tena fesili tenei ki a latou: “Kafai e pilitome se tagata i te Sapati, ko te mea ke se ofa ei te Tulafono a Mose, kaia la e kaitaūa mai ei koutou ki a au, i te faiga ne au ke malosi a te tagata i te Sapati? Sa fakamasino ki mea e matea, kae fakamasino ki te fakamasinoga tonu.”

Konei eiloa a pati a tino Ielusalema, kolā ne iloa ‵lei ne latou a mea kolā ne ‵tupu: “E se ko ia tenei e fia tamate ne latou? Kae kiloke, ko faipati tonu eiloa a ia, kae e seai eiloa se tino o latou ne fai sena pati ki a ia. Ko iloa ‵lei nei ne tino pule me ko te Keliso tonu eiloa tenā?” Kae ne fakamatala atu ne tino Ielu­salema me kaia ne seki tali‵tonu ei latou i a Iesu ko te Keliso: “E iloa ne tatou a te koga ne vau i ei te tagata tenei, kae kafai ko vau te Keliso, e seai se tino e iloa ne ia me ne vau a ia mai fea.”

Ne penei te tali a Iesu: “Ko iloa katoa ne ­koutou au? Ko iloa foki ne koutou te koga ne vau au i ei? Ne seki vau au i a au eiloa, ka ko ia telā ne uga mai ne ia au, e tonu eiloa, kae e se iloa ne ­koutou a ia. Kae e iloa ne au a ia, i a au ne vau mai i a ia, ne uga mai foki ne ia au.” Telā ne fia puke ei latou ki a ia, kae kāti ne ma‵nako latou o ‵pei a ia ki te ­falepuipui io me ne fia tamate latou ki a ia. Kae ne seki fai ne latou, me e se ko te taimi tenā ne ‵tau ei o mate a Iesu.

Kae e tokouke a tino ne fakatuanaki ki a Iesu, kae ne ‵tau eiloa o fai latou penā. Me ne sasale a ia i luga i te vai, ne faka‵noga ne ia a kaumatagi, ne fakamalū ne ia te tai sou, ne fagai fakavavega ne ia te fia afe o tino ki nāi falaoa mo ika, ne faka‵lei ne ia a tino ma‵saki, ne fai ne ia a tino ‵pili ke sa‵sale, a tino ‵kivi ke ‵pula olotou mata, a tino lepela ke toe ‵lei, kae ne toe faka‵tu aka foki ne ia a tino ‵mate. Tela la, ne fesili atu latou penei: “Kafai ko vau te Keliso, e a, e uke atu a fakailoga ka fai ne ia i lō fakailoga kolā ko oti ne fai ne te tagata tenei?”

Ne ‵logo te kau Falesaio i tino ko musu‵musu ki mea konā, telā ne uga atu ei ne latou mo te kau faitaulaga sili a ofisa ke puke fakapagota ne latou a Iesu. Ioane 7:11-32.

▪ Ne oko atu a Iesu ki te ‵kaiga i te taimi fea, kae ne a pati ne fai ne tino e uiga ki a ia?

▪ Kaia ne fai atu ei a nisi tino me e isi se temoni i loto i a ia?

▪ Se a te kilokiloga a tino i Ielusalema e uiga ki a Iesu?

▪ Kaia ne fakatuanaki ei a tino e tokouke ki a Iesu?

    Tusi Tuvalu (1981-2026)
    Log Out
    Log In
    • Tuvalu
    • Share
    • Nisi Manakoga
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Auala ki te Fakaaogaga
    • Saolotoga Faka-te-Tulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share