‘E Seki Oko ki Tena Taimi’
“Ne seki iai eiloa se lima o se tino ne oko ki a ia, i te mea [e] seki oko ki tona taimi.”—IOANE 7:30.
1. Ne a mea e lua ne pule malosi atu ki faifaiga katoa a Iesu?
“E PELA mo te Tama a te Tagata, e seki vau au ke tavini mai a tino ki a au, kae ke tavini atu au; ke tuku atu foki a toku ola mō tino e tokouke,” konā eiloa a muna a Iesu Keliso ki ana apositolo. (Mataio 20:28) Kae ne fai atu foki a ia penei ki te kovana Loma ko Ponitio Pilato: “Tena te mea ne fanau mai ei au, kae ne vau foki ei au ki te lalolagi nei, ke molimau au ki te munatonu.” (Ioane 18:37) Ne iloa tonu ne Iesu te pogai e ‵tau ei o mate a ia, penā foki loa mo te galuega e ‵tau o fai ne ia a koi tuai o mate a ia. Ne iloa foki ne ia me e pefea te leva o te taimi e fakataunu ei tena galuega. Ne ‵tau fua o fai tena galuega i te lalolagi nei e pelā me ko te Mesia i te tolu mo te āfa tausaga. Ne kamata te mea tenā i tena papatisoga ki te vai i te vaitafe ko te Iolitana (i te 29 T.A.) i te kamataga o te 70 o vaiaso fakatusa telā ne ‵valo mai kae ne fakaoti ki tena mate i luga i te sataulo i te kogāloto o te vaiaso tenā (i te 33 T.A.). (Tanielu 9:24-27; Mataio 3:16, 17; 20:17-19) Tela la, e lua mea ne pule malosi atu ki faifaiga katoa a Iesu i te lalolagi nei: ko te pogai ne vau ei a ia mo te fakatāua malosi ne ia o te taimi tonu e ‵tau ei o ‵tupu a mea.
2. E fakamatala mai pefea a Iesu Keliso i tusi Evagelia, kae ne fakaasi mai pefea ne ia me ne iloa ‵lei ne ia te galuega e ‵tau o fai ne ia?
2 E fakamatala mai ne tusi Evagelia a Iesu e pelā me se tagata e gasuesue malosi, me ne faimalaga ‵soko a ia i kogā koga katoa i Palesitina. Ne talai atu ne ia te tala ‵lei o te Malo o te Atua, kae ne fai foki ne ia te fia o galuega ‵mana. I te kamataga o tena galuega lasi, ne fai atu penei te tala e uiga ki a ia: “Seki oko ki tona taimi.” Ne fai atu penei a Iesu: “Seki oko ki toku taimi tonu.” Kae ne fakaaogā ne ia te tugāpati tenei i te taimi ko pili ei o palele atu tena galuega me “ko oko mai te taimi.” (Ioane 7:8, 30; 12:23) Me ne iloa ne Iesu te taimi e ‵tau ei o fai te galuega telā ne ‵tofi aka a ia ke fai, kae e aofia foki i ei ko tena mate e pelā me se taulaga, kāti ne fakalagolago atu ana pati mo ana faiga ki te mea telā ne iloa ne ia. Kafai e maina tatou i te mea tenā, ka maina foki tatou i ana uiga mo ana vaegā mafaufauga, kae ka fesoasoani mai i ei ke momea aka te “tautali” fakapili‵pili atu o tatou ki “ona kalafaga.”—1 Petelu 2:21.
Tena Loto Mau ke Fai te Loto o te Atua
3, 4. (a) Ne a mea ne ‵tupu i te ‵kaiga o te fakaipoipoga i Kana? (e) Kaia ne seki fiafia ei te Tama a te Atua ki pati fakalogo a Malia me e ‵tau o fai ne ia se mea me e se lava olotou uaina, kae ne a mea e iloa ne tatou i ei?
3 I te tausaga ko te 29 T.A., i te taimi ne fatoā filifili ne Iesu ana soko muamua, ne maopoopo fakatasi latou katoa i te fa‵kai ko Kana i Kalilaia ko te mea ke ‵kau atu latou ki se ‵kaiga o se fakaipoipoga. Ne nofo atu foki i konā te mātua o Iesu ko Malia. Ne seki lava a uaina i konā. Ne pati fakalogo Malia ki tena tama penei: “Ko palele te lotou uaina.” Ne tali atu Iesu penei: “Toku matua, se a tau mea tena e taumafai o fai mai ki a au? E seki oko ki toku taimi.”—Ioane 1:35-51; 2:1-4.
4 A te tali a Iesu, “Toku matua, se a tau mea tena e taumafai o fai mai ki a au?” se fesili telā ne fai sāle i aso mua ke fakaasi atu i ei me e se talia ne te tino a te manatu o te suā tino. Kaia ne seki talia ei ne Iesu a pati konā a Malia? Ko 30 ana tausaga i te taimi tenā. I nāi vaiaso mai mua atu i ei, ne papatiso a ia, ne fakaeke a ia ki te agaga tapu, kae ne faka‵pula atu ne Ioane te Papatiso me i a ia ko “te Tama Mamoe a te Atua ka ave ne ia keatea agasala a te lalolagi.” (Ioane 1:29-34; Luka 3:21-23) I konā loa, ne ‵tau fua o fakatonu atu ki a ia a te Pule Tafasili i te Maluga telā ne uga mai ne ia a ia. (1 Kolinito 11:3) E se ‵tau mo se tino, faitalia me se kāiga pili o Iesu, o fakalavelave atu ki te galuega telā ne vau ei a ia o fai i te lalolagi nei. Ne fakaasi malosi atu ne te tali a Iesu ki a Malia a tena loto mau ke fai te loto o tena Tamana! Ke na ‵pau te ‵tou loto ‵mau o fakataunu te ‵tou tiute kātoa ki te Atua.—Failauga 12:13.
5. Se a te vavega telā ne fai ne Iesu Keliso i Kana, kae ne a mea ne ‵tupu i ei ki nisi tino?
5 Ne maina Malia i te uiga tonu o pati a tena tama. Telā ne ‵fuli atu ei a ia kae fakatonu atu penei ki te kau tavini: “Fai a mea katoa kola e fakatonu ne ia ki a koutou.” Kae ne fesoasoani atu a Iesu ki ei. Ne fakatonu atu a ia ki te kau tavini ke utu ne latou a fagu ‵lasi ki vai, kae ne fuli ne ia te vai ke liu uaina ‵lei. Ne kamata mai i ei te faiga ne Iesu o vavega, kae ne fakailoa atu i ei me ne nofo atu te agaga o te Atua i luga i a ia. I te laveaga ne soko ‵fou a te vavega tenā, ne fakamalosi atu i ei ki te lotou fakatuanaki.—Ioane 2:5-11.
Tena Loto Finafinau ki te Fale o Ieova
6. Kaia ne kaitaua ei a Iesu i mea kolā ne matea atu ne ia i te faletapu i Ielusalema, kae ne a ana mea ne fai i ei?
6 I te okoatuga ki te taimi e ‵somo aka ei a lau o lakau i te 30 T.A., ne olo atu eiloa a Iesu mo ana taugasoa ki Ielusalema ke fakamanatu ne latou te Paseka. I konā loa, kāti ne fatoā lavea atu ne te kau soko se amioga a te lotou Takitaki telā ne seki matea atu muamua ne latou. Ne ‵togi sāle atu ne tino kaima‵nako kolā ne fai pisinisi i loto i te faletapu a manu mo manu eva kolā ka fakaaogā mō taulaga. Kae ko tō ‵mafa a ‵togi kolā ne fai ne latou mō tino Iutaia kolā ne tapuaki atu mo te fakamaoni. Ne kaitaua Iesu, telā ne gasuesue ei a ia. Ne faite ne ia se kini ki lopu kae ne ‵tuli keatea ne ia a tino fai pisinisi konā. Ne ‵tule ne ia ki lalo a laulau a tino ‵fuli tupe, kae ne ‵tō valevale olotou tupe. Ne fakatonu atu a ia penei ki tino ‵togi lupe: “Ave keatea a mea konei.” I te laveaatuga ne soko o Iesu a tena loto finafinau, ne masaua ei ne latou te valoaga tenei e uiga ki te Tama a te Atua: “A toku manako malosi ki tou fale e te Atua, ko oko eiloa.” (Ioane 2:13-17; Salamo 69:9) E ‵tau foki mo tatou o fakaeteete malosi ke mo a ma fakalai‵lai mai a uiga faka-te-lalolagi ki te ‵tou tapuakiga.
7. (a) Kaia ne āsi atu ei a Nikotemo ki te Mesia? (e) Ne a mea e iloa ne tatou mai i te talai atu o Iesu ki te fafine Samalia?
7 A koi nofo atu a Iesu i Ielusalema, ne fai ne ia a fakailoga fakaofoofogia, kae e tokouke a tino ne fakatuanaki ki a ia. Ke oko foki loa ki a Nikotemo, se tino o te Fono Maluga a te kau Iutaia, ne āva malosi a ia ki a Iesu kae ne fanatu eiloa ki a ia i te po ke iloa ne ia a nisi mea e uiga ki a ia. Kae ne ‵nofo atu a Iesu mo ana soko i “te koga fenua o Iutaia” i masina e valu ke talai atu kae ke fai a nisi tino mo fai ne soko i konā. I te ‵peiatuga o Ioane te Papatiso ki te falepuipui ne tiakina ei ne latou Iutaia kae ne olo atu ki Kalilaia. I te lotou uiatuga i Samalia, ne fakaaogā ei ne Iesu te avanoaga ke avatu se molimau māea ki te fafine Samalia. Ne ‵tala mai i ei te avanoaga ke fai a nisi tino Samalia e tokouke mo fai ne tino tali‵tonu. Ke na matapula‵pula foki tatou ki avanoaga ke fai‵pati atu e uiga ki te Malo o te Atua.—Ioane 2:23; 3:1-22; 4:1-42; Maleko 1:14.
Te Faiga o Akoakoga e Uke i Kalilaia
8. Se a te galuega telā ne kamata o fai ne Iesu i Kalilaia?
8 A koi tuai o oko atu ki “te taimi” e ‵tau ei o mate a Iesu, e uke ana galuega e ‵tau o fai i te taviniga ki tena Tamana faka-te-lagi. E lasi atu tena galuega ne fai i Kalilaia i lō tena galuega i Iutaia mo Ielusalema. “Ne fano sale a Iesu i Kalilaia katoa, o akoako atu i olotou fale tapuaki, o folafola atu foki a te Tala ‵Lei o te Malo, kae o faka‵lei foki a tino ma‵saki kola e maua ne masaki valevale.” (Mataio 4:23) E lagona atu ana pati ‵toa konei i kogā koga katoa konā: “Ke salamo koutou mai i otou agasala, me ko pili mai te Malo o te lagi!” (Mataio 4:17) I nāi masina fua, i te taimi ne olo atu ei se avā soko o Ioane te Papatiso ke maua se tala tonu e uiga ki a Iesu, ne fai atu a ia penei ki a laua: “‵Foki kae tala atu ki a Ioane a mea ko oti ne lavea ne koulua, mo mea foki ko oti ne lagona ne koulua: a tino ‵kivi ko ‵pula olotou mata, a tino ‵pili ko mafai o sasale, a lepela ko ‵lei olotou masaki, a tino ‵tuli ko ‵logo olotou taliga, a tino ‵mate ko toe ola, mo te Tala ‵Lei ko folafola atu ki tino ma‵tiva. Ke manuia a ia tela e seai sona loto fakalotoloto lua ki a au!”—Luka 7:22, 23.
9. Kaia ne ua‵lolo atu ei a tino e tokouke ki a Keliso Iesu, kae ne a mea e iloa ne tatou i ei?
9 ‘Ne ‵pa te tala e uiga ki a Iesu i koga katoa o te fenua tena,’ kae ne ualolo atu a tino e tokouke ki a ia—mai i Kalilaia, Tekapoli, Ielusalema, Iutaia, mo te suā feitu o te vaitafe ko te Iolitana. (Luka 4:14, 15; Mataio 4:24, 25) Ne seki olo atu fua latou ki a ia ona ko te mea ne faka‵lei fakavavega aka ne ia a masaki, kae ona foki ko ana akoakoga fakaofoofogia. Ne gali kae fakamalosi loto tena fekau. (Mataio 5:1–7:27) Ne ‵tagi ‵lei foki a pati a Iesu. (Luka 4:22) “Ne ofo masei a te vaitino i ana akoakoga,” me ne fakavae ne ia ana pati ki te Tusi Tapu. (Mataio 7:28, 29; Luka 4:32) Ko oi ka se tosina atu tena loto ki se vaegā tagata penā? Ke na fakamasani faka‵lei foki tatou ki te faiga o akoakoga ko te mea ke tosina mai a loto o tino fakamaoni ki te munatonu.
10. Kaia ne taumafai ei a tino Nasaleta o tamate Iesu, kae kaia seki magoi ei te lotou taumafaiga?
10 Kae ne seki fia‵fia a tino katoa kolā ne fakalogo‵logo ki a Iesu. I te kamataga o tena galuega, i te taimi ne akoako atu ei a ia i te sunako i tena fa‵kai ko Nasaleta, ne taumafai eiloa a tino ke na tamate a ia. E tiga eiloa ne ofo a tino i te fa‵kai tenā ki ana “pati ‵lei,” ne fia lavea ne latou a vavega. Kae ne seki fai ne Iesu a vavega ‵mana e uke i konā. Ne fakaasi faka‵sau atu fua ne ia me e kaiū latou kae e se lava foki te lotou fakatuanaki. Ne fai masei eiloa te kaitaūa o tino i te sunako tenā, ne ta‵fuke aka latou ki luga, ne puke ki a Iesu, kae ne soso fakavave keatea ne latou a ia ki te kaugutu o te mauga ke ‵pei a ia ki lalo. Kae ne sao a ia kae ne fanatu lēmū keatea mai i a latou. Me ne seki oko ki te “taimi” e ‵tau ei o mate a ia.—Luka 4:16-30.
11. (a) Kaia ne olo atu ei a nisi takitaki lotu o fakalogo‵logo ki a Iesu? (e) Kaia ne ‵losi atu ei ki a Iesu me i a ia e solitulafono ki te Sapati?
11 Ne ‵nofo sāle atu foki a takitaki lotu—ko faiakoga o te tulafono, Falesaio, Satukaio, mo nisi tino aka—i koga kolā ne talai atu i ei a Iesu. Ne seki olo atu te tokoukega o latou ke fakalogo‵logo kae tau‵loto ki mea ‵fou, kae ke ‵sala aka ne latou se mea ‵se i a ia kae ke ‵po ne latou a ia i ei. (Mataio 12:38; 16:1; Luka 5:17; 6:1, 2) E pelā mo te taimi e tasi, i te āsiatuga a Iesu ki Ielusalema i te Paseka i te 31 T.A., ne faka‵lei aka ne ia te tagata telā ne masaki i tausaga e 38. Ne ‵lou atu a takitaki lotu Iutaia ki a Iesu e pelā me ne solitulafono a ia ki te Sapati. Ana muna: “A toku Tamana e galue faeloa ke oko mai ki te aso tenei; e pena foki au.” I konā loa ne ‵losi atu te kau Iutaia ki a ia e pelā me ne pati masei a ia ki te Atua i ana pati i a ia ko te Tama a te Atua i tena faiatuga me i te Atua ko tena Tamana. Ne taumafai latou o tamate Iesu, kae ne tiakina ne latou mo ana soko a Ielusalema kae ne olo atu ki Kalilaia. E ‵lei foki ke ‵kalo keatea tatou mai i fe‵pakiga sē ‵tau mo tino ‵teke kae ke fakaaogā ‵tou malosi i te talaiga o te Malo mo te faiga o soko.—Ioane 5:1-18; 6:1.
12. E pefea te uke o koga ne talai atu ei a Iesu i Kalilaia?
12 Ne galue fua Iesu i Kalilaia i se tausaga e tasi mo te āfa, kae ne āsi atu fua a ia ki Ielusalema i ‵kaiga e tolu a te kau Iutaia kolā ne fai i tausaga katoa. E tolu katoa ana malaga talai i Kalilaia: ko te malaga muamua fakatasi mo ana soko ‵fou e toko 4, ko te lua o malaga fakatasi mo ana apositolo e toko 12, mō te suā malaga e tai loa atu i te taimi ne uga atu ei ne ia ana apositolo kolā ne fakamasani faka‵lei aka. Mā‵faga o talaiga lasi e uiga ki te munatonu telā ne fai i Kalilaia!—Mataio 4:18-25; Luka 8:1-3; 9:1-6.
Te Talai Atu mo te Loto Toa i Iutaia mo Pelea
13, 14. (a) Se a te taimi ne salasala aka ei te kau Iutaia ke puke ne latou a Iesu? (e) Kaia ne seki puke fakapagota ei ne te kau sotia a Iesu?
13 Ne seki oko atu ki te “taimi” tenā o Iesu i masina e ‵tō ei a lau o lakau i te 32 T.A. I konā loa, ne tai oko atu ki te ‵Kaiga o Fale Fakamalumalu. Ne fakamalosi atu penei a āfa taina o Iesu ki a ia penei: “Tuku te koga nei kae fano ki Iutaia.” Ne ma‵nako latou ke fakaasi atu ne Iesu tena ‵mana fakavavega ki tino katoa kolā ne maopoopo fakatasi i te ‵kaiga tenā i Ielusalema. Kae ne iloa ne Iesu te fakamataku o te faiga tenā. Telā ne fai atu a ia penei ki ana taina: “Au se fanatu ki te ‵kaiga, me seki oko ki toku taimi tonu.”—Ioane 7:1-8.
14 Ne faka‵tali malie aka a Iesu i Kalilaia, kae fakamuli loa ne fanatu a ia ki Ielusalema, “ne seki fano fakaasiasi, kae ne fano ‵muni.” Ne salasala aka te kau Iutaia ki a ia i te taimi o te ‵kaiga tenā, olotou muna: “A Iesu nei tefea?” Ko oti te vaega muamua o te ‵kaiga tenā, kae ne fanatu eiloa a Iesu ki te faletapu kae ne kamata o talai atu a ia i ei mo te loto toa. Ne taumafai latou o puke a ia, kāti ke ‵pei a ia ki te falepuipui io me ke tamate a ia. Kae ne seki ma‵goi olotou taumafaiga me ne ‘seki oko atu ki tena taimi tonu.’ I konā eiloa e tokouke a tino ne kamata o fakatuanaki ki a Iesu. Ke oko foki eiloa ki sotia kolā ne uga atu ne te kau Falesaio ke puke mai a ia, ne ‵foki mai latou kae ne seki puke ne latou a ia, olotou muna: “E seki iai eiloa se tagata ne faipati pela mo te tagata tenei!”—Ioane 7:9-14, 30-46.
15. Kaia ne puke ei te kau Iutaia ki fatu o peipei a Iesu, kae se a te galuega talai telā ne kamata o fai ne ia i konā?
15 Ne fakatau fe‵paki sāle a Iesu mo tino Iutaia kolā ne ‵teke atu ki a ia ona ko tena akoako atu e uiga ki tena Tamana i te faletapu i te taimi o te ‵kaiga tenā. I te ‵toe aso o te ‵kaiga, ne ita malosi ei te kau Iutaia i pati a Iesu e uiga ki tena olaga a koi tuai o fai a ia mo fai se tagata. Telā ne puke ei latou ki fatu o peipei a ia. Ne ‵muni a ia kae ne sao i ei. (Ioane 8:12-59) Ne seki toe ulu atu a Iesu ki Ielusalema, kae ne kamata ne ia se galuega talai lasi i Iutaia. Ne filifili aka ne ia a soko e tino fitu, ne avatu ne ia a fakatonuga ki a latou, kae ne uga atu ne ia a latou taki tokolua ke talai atu i konā. Ne ‵mua atu latou ki koga mo fakai katoa kolā ne olo atu fakamuli ki ei a Iesu, fakatasi mo ana apositolo.—Luka 10:1-24.
16. Se a te mea fakamataku telā ne sao atu a Iesu i ei i te taimi o te ‵Kaiga o te Fakatapuga o te Faletapu, kae se a te galuega telā ne toe gasuesue malosi a ia i ei?
16 I te tau ‵moko i te 32 T.A., ne tai oko atu ei ki “te taimi tonu” o Iesu. Ne fanatu eiloa a ia ki Ielusalema mō te ‵Kaiga o te Fakatapuga o te Faletapu. Ne taumafai faeloa te kau Iutaia ke tamate a ia. I te taimi ne sasale atu ei a Iesu i te fakaosoga o te faletapu, ne mumu mai ki a ia latou. Ne toe ‵losi atu latou ki a ia me ne pati masei a ia ki te Atua, telā ne puke ei latou ki fatu o peipei a ia. Ne toe sao foki a Iesu i ei. Ne seki leva kae ne toe malaga atu a ia i te faiga o ana akoakoga, mai fa‵kai ki nisi fa‵kai i te kogā fenua ko Pelea, i te suā feitu o te Iolitana mai i Iutaia. Kae e tokouke a tino ne fakatuanaki atu ki a ia. Kae ona ko te tala e uiga ki tena taugasoa pele ko Lasalo ne ‵tau ei o toe foki atu a ia ki Iutaia.—Luka 13:33; Ioane 10:20-42.
17. (a) Se a te fekau tāua telā ne maua ne Iesu a koi talai atu a ia i Pelea? (e) Ne a mea e fakaasi mai i ei me e iloa ‵lei ne Iesu te pogai e ‵tau ei o gasuesue a ia, penā foki loa mo te taimi telā e ‵tau ei o fai ne ia te mea tenā?
17 A te fekau tāua tenā ne maua mai i tuagane o Lasalo, ko Maleta mo Malia, kolā e ‵nofo atu i Petania i Iutaia. Muna a te avefekau: “Te Aliki, a tou taugasoa fagasele e masaki.” Ne tali atu Iesu penei: “A te masaki tenei e se iku ki te mate; kae mo te vikiga o te Atua, ke vikia ei foki te Tama a te Atua i ei.” Ke fakataunu te mea tenā, ne fakaiku aka ne Iesu ke nofo atu a ia i konā i aso e lua. Kae ne fai atu fakamuli a ia ki ana soko: “Tou foki ki Iutaia.” Ne ofo latou i ei kae ne tali atu penei: “Te Faiakoga, ne fatoa teka atu fua nei te taimi ne fia peipei ei koe ki fatu ne tino Iutaia, ka ko mafaufau foki koe ke toe foki koe ki ei?” Ne iloa ne Iesu me ko tai palele “te ao,” io me ko te taimi telā ne fakaavanoa ne te Atua mō tena galuega i te lalolagi nei. Ne iloa ‵lei ne ia a mea kolā e ‵tau o fai mo te pogai foki e ‵tau ei o fai a mea konā.—Ioane 11:1-10.
Te Vavega Telā e ‵Tau o ‵Saga Tonu Atu ki ei a Tino Katoa
18. I te okoatuga a Iesu ki Petania, ne a mea ko oti ne ‵tupu i konā, kae ne a mea ne ‵tupu mai tua ifo o tena okoatuga ki konā?
18 I Petania, a Maleta ko te tino muamua ke fanatu ki a Iesu, ana muna: “Te Aliki, moi nofo koe i konei, penei e se mate toku tuagane!” Ne tautali atu ki ei a Malia mo tino kolā ne olo atu ki te lā fale. Ne ‵tagi a latou katoa. Ne fesili atu a Iesu penei: “Ne tanu i fea ne koutou a ia?” Ne tali atu latou penei: “Te Aliki, vau ake o onoono ki ei.” I te taimi ne oko atu ei latou ki te tānuga—ko te ana telā ne pono ki se fatu—ne fai atu a Iesu penei: “Ave keatea te fatu!” Ne seki maina Maleta i te mea telā ka fai ne Iesu, telā ne fai atu ei a ia penei: “Te Aliki, ko manogi masei tona foitino. Ko fa nei aso talu te tanuga!” Kae ne fesili atu penei a Iesu: “Ne seki fai atu au ki a koe, me ka iloa ne koe te ‵malu o te Atua manafai e fakatuanaki koe?”—Ioane 11:17-40.
19. Kaia ne ‵talo atu ei a Iesu i mua o tino katoa a koi tuai o toe fakatu mai ne ia a Lasalo?
19 I te ave keateaga o te fatu telā ne pono ei te tanuga o Lasalo, ne ‵talo a Iesu ki luga ko te mea ke iloa ne tino me ka fai ne ia se mea i te mana o te Atua. I konā loa ne kalaga malosi atu a ia penei: “Lasalo, vau ki tua!” Ne vau ki tua a Lasalo kae koi saisai ana vae mo ana lima ki laugatu, penā foki loa mo ana mata. Muna a Iesu: “Talatala ake ona saisaiga, kae tuku atu ke fano.”—Ioane 11:41-44.
20. Ne a mea ne fai ne tino kolā ne matea atu ne latou me ne toe fakatu aka ne Iesu a Lasalo?
20 Me ne matea atu ne tino Iutaia kolā ne olo atu o fakamafanafana a Maleta mo Malia a te vavega tenā, ne kamata ei o fakatuanaki latou ki a Iesu. Ne olo atu a nisi tino ki te kau Falesaio o fakamatala atu a mea kolā ne ‵tupu ki a latou. Ne a olotou mea ne fai i ei? Ne fakamaopoopo fakavave mai ne latou mo te kau faitaulaga sili a tino o te Fono Maluga. Ona ko te manavase valevale, ne mui‵mui latou penei: “Se a te mea ka fai ne tatou? A fakailoga fakaofoofogina katoa, ko fai ne te tagata tenei! Kafai e tiaki ne tatou ke fai ne ia a mea penei, ko tino katoa ka tali‵tonu ki a ia, mo tino pule o te Malo o Loma, ka fakamasei ne latou te Fale Tapu mo te fenua katoa o tatou!” Kae ne fai atu te Faitaulaga Pule ko Kaiafa penei: “E se iloa eiloa ne koutou se mea e tasi! E se iloa ne koutou me sili manafai e mate se tino e tokotasi, ko te mea ke ola te fenua katoa?” Tela la, mai i te aso tenā ne fai ei te lotou aofaga ke tamate a Iesu.—Ioane 11:45-53.
21. Se a te mea ne tupu ona ko te fakatumaiga fakavavega o Lasalo?
21 Tela la, ona ko te sē fanatu fakavave o Iesu ki Petania, ne mafai ei ne ia o fai se vavega telā ne ‵tau o ‵saga tonu atu ki ei a tino katoa. Ona ko te malosi mai te Atua, ne toe fakatu aka ne Iesu te tagata telā ne mate i aso e fa. Ne ‵tau foki mo te fono ‵malu ko te Sanetulini o ‵saga atu ki ei kae ne fakaiku aka ne latou ke na fakasala ki te mate a te Tino faivavega tenā! Ne iku atu te vavega tenā ki se fuliga tāua i te galuega a Iesu—ne seki toe fai pelā me ne ‘seki oko atu ki tena taimi tonu,’ me i konā loa ne kamata o “oko mai tena taimi.”
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Ne fakaasi mai pefea ne Iesu me e iloa ne ia te galuega telā ne tuku atu ne te Atua ki a ia?
• Kaia ne seki fiafia ei a Iesu ki pati fakalogo a tena mātua e uiga ki te uaina?
• Ne a mea e iloa ne tatou e uiga ki mea kolā ne fai sāle ne Iesu ki tino kolā ne ‵teke atu ki a ia?
• Kaia ne seki fanatu fakavave ei a Iesu i te taimi ne masaki ei a Lasalo?
[Ata i te itulau e 10]
Ne fakaaogā ne Iesu tena malosi ke fakataunu ne ia a tiute kolā ne tuku mai ne te Atua ki a ia