FATATUSI I TE ITANETI a te Faleleoleo Maluga
Faleleoleo Maluga
FATATUSI I TE ITANEI
Tuvalu
  • TUSI TAPU
  • TUSI
  • MEETINGS
  • kl mata. 17 itu. 160-169
  • Ke Maua te Tokagamalie i Tino o te Atua

E seai se vitio penei

Fakatoese atu, e isi se fakalavelave ki te peiga o te vitio

  • Ke Maua te Tokagamalie i Tino o te Atua
  • Te Iloaga Telā e Takitaki Atu ei ki te Ola Se-Gata-Mai
  • Ulutala fo`liki
  • Mataupu
  • “TE TAVINI FAKAMAONI KAE POTO”
  • “MEAKAI I TE TAIMI TONU”
  • “TAOFI MAU KOUTOU KI TE ALOFA”
  • TE KOGA E MAUA I EI TE TOKAGAMALIE
  • KE FIAFIA KI TE TOKAGAMALIE FAKATASI MO TINO O IEOVA
  • Ke na Fakamalosi Aka te Fakapotopotoga
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2007
  • E Takitaki Pefea ne Ieova Tena Fakapotopotoga?
    Tapuaki ki te Atua Tonu
  • Ko oi te Tavini Fakamaoni Kae Poto?
    Ko oi e Fai ne Latou te Loto o Ieova i Aso Nei?
  • “E se ‵Fiu Tatou”
    Te Faleleoleo Maluga e Folafola Atu ei te Malo o Ieova—2013
Te Iloaga Telā e Takitaki Atu ei ki te Ola Se-Gata-Mai
kl mata. 17 itu. 160-169

Mataupu e 17

Ke Maua te Tokagamalie i Tino o te Atua

1, 2. E tai ‵pau pefea te tulaga o tino katoa mo te tulaga o tino i se fenua telā ne fakamasei i se afā?

KE FAKAATAATA malie aka i tou mafaufau me ko oti ne fakamasei te koga telā e nofo koe i ei i se afā. Ko masei valevale tou fale, kae ko ‵galo katoa ou kope. E faigata ‵ki ke maua ne meakai. E foliga mai me e seai se fakamoemoega e maua i ei. Kae i konā loa, ko oko fakapulele mai se fesoasoani. Ko tuku mai a meakai mo gatu e uke. Ko fakatu se fale fou mō koe. Ka loto fakafetai eiloa koe ki te tino telā ne fakatoka ne ia a mea konā.

2 Ko tai ‵pau te tulaga tenā mo te mea telā e tupu i aso nei. E pelā mo te afā tenā, ne oko mai a fakama‵seiga ‵lasi ki tino katoa ona ko te ‵tekeatuga a Atamu mo Eva. Ona ko te mea tenā ko galo ei te Palataiso telā ne ‵nofo i ei a tino. Talu mai te taimi tenā ne seki mafai ei ne malo o tino o puipui faka‵lei a tino mai taua, amioga ma‵sei, mo faifaiga sē ‵tonu. Ko fai fua ne lotu ‵se ke fia ‵kai malosi te tokoukega o tino ki mea faka-te-agaga kolā e aogā. Kae i te feitu faka-te-agaga, ko fakatoka nei ne Ieova te Atua a meakai, gatu mo puipuiga. E fai pefea ne ia te mea tenā?

“TE TAVINI FAKAMAONI KAE POTO”

3. E fakasoa sāle mai pefea ne Ieova a mea ki tino, kae ne a tala e fakaasi mai i ei te mea tenā?

3 E fakasoa sāle mai a fesoasoani i se auala e fakatoka faka‵lei, kae e penā loa te faiga a Ieova ke fakasoa mai ne ia a mea faka-te-agaga ki ana tino. E pelā mo te kau Isalaelu, ne fai latou mo fai “te fakapotopotoga a Ieova” i tausaga e 1,500. Ne aofia i a latou ko tino kolā ne faitofigina ne te Atua ke akoako ei tena Tulafono. (1 Nofoaiga Tupu 28:8; 2 Nofoaiga Tupu 17:​7-9) I te senitenali muamua T.A., ne fakatu aka ne Ieova a te fakapotopotoga Kelisiano. Ne faka‵tu mai i ei a fakapotopotoga takitasi, kae ne ga‵lue a fakapotopotoga konā mai lalo i te takitakiga a te potukau pule telā ne aofia i ei a apositolo mo toeaina. (Galuega 15:​22-31) Kae e penā foki loa i aso nei, e fesokotaki atu a Ieova ki ana tino e alatu i se potukau telā ko oti ne fakatoka faka‵lei. E iloa pefea ne tatou a te mea tenā?

4. Ko oi te “tavini fakamaoni kae poto” i aso nei, kae e fakaavanoa mai pefea a mea faka-te-agaga kolā e tuku mai ne te Atua?

4 Ne fai mai a Iesu me i te taimi ka nofo mai ei a ia i te malosi o tena Malo, ka maua aka i ei a te “tavini fakamaoni kae poto” telā ka ‘fakasoa atu ne ia a meakai’ ki Ana soko “i te taimi tonu.” (Mataio 24:​45-47) I te taimi ne fakasopo aka ei a Iesu e pelā me ko te Tupu faka-te-lagi i te 1914, ko oi ne fai mo fai “te tavini” tenā? E se tāitāi o fai mo fai te kau faifeau i Lotu Kelisiano ‵Se. I te lasiga o taimi ne fagai sāle ne latou olotou lafu mamoe ki fakamatalaga ‵loi kolā ne ‵lago atu i ei ki malo o olotou fenua i te Taua Muamua a te Lalolagi. Kae ne fakasoa atu eiloa a meakai aogā faka-te-agaga i te taimi tonu ne se potukau o Kelisiano ‵tonu kolā ne fakaekegina ne te agaga tapu kae ne fai foki mo fai se vaega o te mea telā ne fakaigoa ne Iesu ko te “lafu foliki.” (Luka 12:32) Ne talai atu ne Kelisiano fakaekegina konā a te Malo o te Atua kae e se ko malo o tāgata. Ona ko te mea tenā, a koi gasolo atu a tausaga kae ko ‵kau atu ki te “tavini” fakaekegina a te fia miliona o nisi “mamoe” kolā e fia‵fia ki te amiotonu i te faiga o te lotu tonu. (Ioane 10:16) Mai te fakaaogāga o te “tavini fakamaoni” mo tena Potukau Pule i aso nei, ko takitaki ei ne te Atua ana tino kolā ko oti ne fakatoka faka‵lei ke fakaavanoa mai ei a meakai, gatu, mo puipuiga faka-te-agaga ki tino kolā e fia maua ne latou a mea konā.

“MEAKAI I TE TAIMI TONU”

5. Se a te tulaga faka-te-agaga o te lalolagi i aso nei, kae ne a mea e fai ne Ieova e uiga ki te mea tenā?

5 Ne fai mai a Iesu: “E se ko meakai fua e ola ei te tino, ka ko muna katoa kola e ‵to mai i te gutu o [Ieova].” (Mataio 4:4) Kae se mea fakafanoanoa, me i te tokoukega o tino e se ‵saga tonu atu ki muna a te Atua. E pelā mo te valoaga a te pelofeta a Ieova ko Amosa, e isi se oge, ‘e se ko te fia‵kai ki falaoa io me ko te fiainu ki vai,’ kae ‘ko te fia‵kai mo te fiainu ki muna a Ieova.’ (Amosa 8:11) Ke oko foki loa ki tino ‵lotu ko fia‵kai malosi latou i te feitu faka-te-agaga. Kae e manako a Ieova “ke ola tino katoa, ka ke iloa foki ne latou te munatonu.” (1 Timoteo 2:​3, 4) Ona ko te mea tenā, ko fakasoa mai ne ia a meakai faka-te-agaga ke malaku. Kae tefea te koga e maua i ei?

6. Ne fagai pefea ne Ieova ana tino i te feitu faka-te-agaga i aso ko ‵teka?

6 I tausaga mua katoa, ne fakasoa sāle mai ne Ieova a meakai faka-te-agaga ki ana tino e pelā me se potukau. (Isaia 65:​13) E pelā mo faitaulaga i Isalaelu, ne fakamaopoopo sāle mai ne latou a tāgata, fāfine, mo tama‵liki e pelā me se potukau e tasi ke akoako atu a Tulafono a te Atua ki a latou. (Teutelonome 31:​9, 12) Mai lalo i te takitakiga a te potukau pule, ne fakatoka ne Kelisiano i te senitenali muamua a fakapotopotoga kae ne fai foki olotou fakatasiga mō akoakoga mo fakama‵losiga mō tino katoa. (Loma 16:5; Filemoni 1, 2) E tau‵tali atu eiloa a Molimau a Ieova ki te ata tenā. Ko ‵kami mai koe mo te fiafia ke kau atu ki olotou fakatasiga katoa.

7. E aofia pefea te iloaga mo te fakatuanaki i te kau sāle atu ki fakatasiga a Kelisiano?

7 E tonu, e uke a mea ko oti ne iloa ne koe i tau sukesukega ki te Tusi Tapu. Kāti ne fesoasoani atu se tino ki a koe. (Galuega 8:​30-35) Kae e mafai o fakatusa tou fakatuanaki ki te lakau telā ka magemage kae mate māfai e se tausi faka‵lei. Tela la, e ‵tau o maua ne koe a fakamalosiga ‵lei i te feitu faka-te-agaga. (1 Timoteo 4:6) E tuku mai ne fakatasiga a Kelisiano se polokalame tumau o akoakoga kolā e fakatoka ke fakamalosi aka ei koe i te feitu faka-te-agaga kae ke fesoasoani atu foki ke tupu aka koe i te fakatuanaki a koi gasolo atu ki mua tou iloaga e uiga ki te Atua.​—Kolose 1:​9, 10.

8. Kaia e fakamalosi mai ei ki a tatou ke ‵kau sāle atu ki fakatasiga a Molimau a Ieova?

8 E isi aka foki se isi aogā tāua o fakatasiga. Ne tusi mai penei a Paulo: “Ke mafaufau te sua tino ki te sua tino, ke fakatau fesoasoani foki koutou o fakaasi te alofa mo te fai mea ‵lei.” (Epelu 10:​24, 25) A te pati Eleni telā e fuli ki te “fakatau fesoasoani” e mafai foki o fakauiga pelā me e “fakamata.” E fai mai penei te faataoto i te Tusi Tapu: “A tino e tauloto ne latou te poto mai i nisi tino, e pela mo te fiti e fakamata foki eiloa ki te fiti.” (Faataoto 27:17) E ‵tau o “fakamata” aka faeloa tatou katoa. A fakalavelave mai te lalolagi i aso katoa e mafai o faka‵tuka ei te ‵tou fakatuanaki. Kafai ko ‵kau atu tatou ki fakatasiga a Kelisiano, ko fakatau fakama‵losi ei tatou i konā. (Loma 1:​11, 12) E faka‵logo eiloa a tino i te fakapotopotoga ki pati fakatonutonu a te apositolo ko Paulo “ke fakamalosi atu te sua tino ki te sua tino,” kae e fakamata aka i ei te ‵tou fakatuanaki. (1 Tesalonia 5:11) A te ‵kau atu faeloa ki fakatasiga a Kelisiano e fakaasi atu foki i ei me e a‵lofa atu tatou ki te Atua kae e tuku mai i ei a avanoaga ke ‵viki atu tatou ki a ia.​—Salamo 35:18.

“TAOFI MAU KOUTOU KI TE ALOFA”

9. Ne fai pefea ne Ieova a te fakaakoakoga i te fakaasimaiga o te alofa?

9 Ne tusi mai penei a Paulo: “Taofi mau koutou ki te alofa, tela e fusi fakatasi ei ne ia a mea katoa ke ‵lei.” (Kolose 3:14) Ona ko ana uiga ‵lei ne tuku mai ne ia te mea tenei pelā me se gatu e pei ki ei. E pefea la? E mafai o fakaasi atu ne Kelisiano a te alofa me i te uiga tenā se fua e tasi o te agaga tapu o Ieova. (Kalatia 5:​22, 23) Ne fakaasi mai ne Ieova a te ‵toe alofa sili me ne uga mai ne ia tena Afutasi ko te mea ke maua ei ne tatou a te ola se-gata-mai. (Ioane 3:16) A te ‵toe fakaasimaiga sili tenā o te alofa ne tuku mai i ei se fakaakoakoga mō tatou e uiga ki te fakaasiatuga o te uiga tenā. Ne tusi mai penei a Ioane: “Kafai ne alofa mai penei a te Atua, e ‵tau mo tatou o fakatau a‵lofa.”​—1 Ioane 4:11.

10. E maua pefea ne tatou a mea aogā mai i “te kau taina kātoa”?

10 Kafai e kau sāle atu koe ki fakatasiga i te Kingdom Hall, ka maua ei ne koe se avanoaga gali ke fakaasi atu te alofa. I konā loa ka fetaui ei koutou mo vaegā tino kese‵kese e tokouke. Kāti se mea vave o fiafia koe ki nisi tino e tokouke i a latou. E tonu la, e kese‵kese a uiga o tino kolā e tavini atu ki a Ieova. I aso ko ‵teka kāti ne ‵kalo keatea koe mai i tino kolā e se ‵pau otou uiga mo mea kolā e fiafia koe ki ei. Kae e ‵tau o a‵lofa atu a Kelisiano “ki te kau taina kātoa.” (1 Petelu 2:​17, NW) Tela la, ke na taumafai koe ke fakamasani atu ki tino i te Kingdom Hall​—ke oko foki loa ki tino kolā e ‵kese mo koe i olotou tausaga, olotou uiga, olotou telega, io me ko olotou tulaga i mea tau akoga. Kāti e se taumate, ka maua aka ne koe me e tofu te tino mo ana uiga ‵gali.

11. Kaia e se ‵tau ei koe o manavase ona ko te kese‵kese o uiga o tino o Ieova?

11 E se ‵tau o manavase koe ona ko te ‵kese o uiga o tino i te fakapotopotoga. Ke fai se tala fakatusa, ke fakaataata i tou mafaufau a motokā kolā e faima‵laga fakatasi atu mo koe i te auala. E se ‵pau te ma‵kini mo te ma‵losi o motokā katoa konā. A nisi motokā ko leva ne faima‵laga sāle kae ko nisi motokā ne fatoā kamata e pelā eiloa mo koe. Faitalia a kese‵kesega konā, e faima‵laga fakatasi atu a motokā katoa konā i te auala. E tai ‵pau mo te tulaga o tino i loto i te fakapotopotoga. E se ‵pau te ‵vave o tino katoa i te atiakaga o uiga faka-Kelisiano. E se gata fua i konā, e se ‵pau foki te ma‵losi faka-te-foitino mo lagonaga o tino katoa. Ko oti ne tapuaki atu a nisi tino ki a Ieova i te fia o tausaga; kae ko nisi tino ne fatoā kamata fakamuli nei. Kae e tiga eiloa te feitu tenā, ko faima‵laga fakatasi atu a tino katoa i te auala ki te ola se-gata-mai, kae ko fusi fakatasi latou “i te manatu e tasi mo te fakamoemoega e tasi.” (1 Kolinito 1:10) Tela la, ke na ‵sala aka a uiga ‵lei o tino i te fakapotopotoga kae e se ko olotou vāi‵vāiga. Ka fiafia i ei tou loto, me ka iloa ne koe i te Atua e fakatasi tonu atu ki tino konā. Kae tenā tonu eiloa te koga e fia nofo foki koe i ei.​—1 Kolinito 14:25.

12, 13. (a) Kafai e fakaitaita mai se tino i te fakapotopotoga ki a koe, ne a au mea ka fai? (e) Kaia e tāua ei ke mo a ma ita fakamoemoe?

12 Me e se ‵lei katoatoa a tino katoa, i nisi taimi kāti ka fai ne se tino se mea telā ka se fiafia koe ki ei. (Loma 3:23) Ne tusi mai ne te soko ko Iakopo a pati ‵tonu konei: “A tatou katoa e masani o fai mea ‵se. Kafai se tino e seki fai eiloa ne ia se mea ‵se i ana pati, a ia se tino e katoatoa i te ‵lei.” (Iakopo 3:2) Ne a au mea ka fai māfai e fakaitaita mai se tino ki a koe? E fai mai penei te faataoto i te Tusi Tapu: “Kafai koe se tagata atamai, e mafai eiloa ne koe o taofiofi tou kaitaua.” (Faataoto 19:11) A te uiga o te atamai ko te mafaufau faka‵lei ki se mea, ke maina i nisi pogai e ala ei o fai ne se tino a nisi vaegā pati mo vaegā amioga. E faigofie sāle ki te tokoukega o tatou ke fakaaogā te vaegā atamai tenā māfai e fakasako‵sako aka ‵tou mea ‵se ne fai. Kaia e se fakaaogā ei ne koe te atamai tenā ke maina i mea ‵se a nisi tino kae ke fakamagalo foki a mea konā?​—Mataio 7:​1-5; Kolose 3:13.

13 Ke mo a ma puli i a koe me e ‵tau o fakamagalo atu tatou ki nisi tino māfai e fia maua ne tatou te fakamagaloga mai i a Ieova. (Mataio 6:​9, 12, 14, 15) Kafai e amio tatou e ‵tusa mo te munatonu, ka ata‵fai eiloa tatou ki nisi tino. (1 Ioane 1:​6, 7; 3:14-16; 4:​20, 21) Tela la, kafai ko fe‵paki koulua mo se tino i te fakapotopotoga, ke ‵teke atu koe ki te ita fakamoemoe. Kafai e taofi mau koe ki te alofa, ka taumafai eiloa koe o faka‵lei aka te fakalavelave, kae ka se ma foki koe ke fakatoese atu māfai ne fai ne koe se mea ‵se.​—Mataio 5:​23, 24; 18:​15-17.

14. Ne a uiga e ‵tau o taofi mau ne tatou?

14 E ‵tau o aofia i ‵tou uiga faka-te-agaga a nisi uiga kolā e tai ‵pau mo te alofa. Ne tusi mai a Paulo penei: “Taofi mau ki te alofa, te kaimalie, te loto malalo, te agamalu, mo te loto kufaki.” Ko vaegā uiga penā, kolā e fusi fakatasi mo te alofa, ko fai mo fai ne vaega o ‘uiga ‵fou’ kolā e amio Atua. (Kolose 3:​10, 12) E mata, ka taumafai eiloa koe ke maua a vaegā uiga penā? Kae maise eiloa māfai ko fakaasi atu ne koe te alofa fakataina, ko maua foki ei ne koe te fakailoga o soko o Iesu, me ne fai atu a ia penei: “Tena te mea e iloa ei ne tino katoa ko oku soko koutou, manafai e fakatau a‵lofa koutou!”​—Ioane 13:35.

TE KOGA E MAUA I EI TE TOKAGAMALIE

15. E fai pefea te fakapotopotoga e pelā me se puipuiga?

15 E fai foki te fakapotopotoga mo fai se koga o puipuiga, se koga e lafi ei kae e lagona ne koe i ei te tokagamalie. Ka maua ne koe i konā a tino loto fakamaoni kolā e samanaki eiloa o fai te mea telā e tonu i te kilokiloga a te Atua. Ko oti ne taofi katoatoa aka ne te tokoukega o latou a faifaiga mo uiga ma‵sei kolā kāti ko fakataufai nei koe ke manumalo i ei. (Tito 3:3) E mafai ne latou o fesoasoani atu ki a koe, me e fakatonu mai penei ki a tatou ke “fesoasoani o fakatauamo fakatasi otou amoga.” (Kalatia 6:2) E tonu, e pānaki tonu mo koe te tiute ke kausaki eiloa ki te auala telā e iku atu ki te ola se-gata-mai. (Kalatia 6:5; Filipi 2:12) Kae ko oti ne fakatoka ne Ieova a te fakapotopotoga Kelisiano e pelā me se auala fakaofoofogia e fesoasoani kae lagomālō mai i ei. Faitalia me e pefea te faiga‵ta o ou fakalavelave, ko avanoa faeloa ki a koe se mea tāua ‵ki​—ko te fakapotopotoga alofa telā ka fesoasoani atu ki a koe i taimi o fakalavelave mo taimi e fakaalofa ei koe.​—Fakatusa ki te Luka 10:​29-37; Galuega 20:35.

16. Ne a fesoasoani e tuku mai ne toeaina i te fakapotopotoga?

16 E aofia i a latou kolā e avanoa ke fesoasoani atu ki a koe ko tino kolā e fai pelā me ne “meaalofa”​—ko toeaina io me ko ovasia kolā ko ‵tofi aka i te fakapotopotoga, kolā e tausi ne latou te lafu mamoe mo te loto fia‵fia mo te loto finafinau. (Efeso 4:​8, 11, 12; Galuega 20:28; 1 Petelu 5:​2, 3) Ne ‵valo mai penei Isaia e uiga ki a latou: “A latou ka pela me ne fale e malu ei a tino mai i te matagi, pela me ne koga e lafi ei a tino mai i se afā. Ka pela latou me ne vaitafe foliki kola e tafe i loto i se toafa, pela me se malūga o se kaupapa maluga i se fenua seai ne lakau i ei.”​—Isaia 32:2.

17. (a) Se a te vaegā fesoasoani telā ne manako malosi ki ei a Iesu o tuku atu? (e) Se a te fakatokaga telā ne folafola mai ne te Atua me ka fai ne ia mō ana tino?

17 A koi nofo mai a Iesu i te lalolagi, se mea fakafanoanoa me ne seki maua sāle a tausiga a‵lofa mai i takitaki lotu. Ne otia tena loto ona ko foliga o tino konā, kae ne manako malosi a ia o fesoasoani atu ki a latou i te feitu faka-te-agaga. Ne alofa a Iesu ki a latou me “ko se toka olotou loto i te seai o se tino e fesoasoani atu, ko pela mo mamoe e seai se lotou tausi mamoe.” (Mataio 9:36) E pefea te fetaui ‵lei o te fakamatalaga tenā e uiga mō tino fakaa‵lofa i aso nei kolā ko fa‵ki i te fia o fakalavelave faiga‵ta kae e seai se tino e mafai o maua mai i ei ne latou se fesoasoani mo fakamafanafanaga faka-te-agaga! Kae e maua eiloa ne tino o Ieova a vaegā fesoasoani faka-te-agaga penā, me ne folafola mai a ia penei: “Ka filifili ne au ne takitaki kolā ka tausi faka‵lei ki a latou. Ka se toe ma‵taku eiloa oku tino, ka se toe pole‵pole foki latou i te mataku, kae ka se galo se tino i a latou.”​—Ielemia 23:4, NW.

18. Kaia e ‵tau ei o olo atu tatou ki se toeaina māfai e ma‵nako tatou o maua se fesoasoani faka-te-agaga?

18 Ke na fakamasani atu ki toeaina kolā e ‵tofi aka i te fakapotopotoga. E lasi ‵ki te lotou atamai i te fakagaluegaga o te iloaga e uiga ki te Atua, me ko fetaui ‵lei olotou uiga mo tulaga kolā e manakomia mō ovasia e tusa loa mo mea kolā e laulau mai i te Tusi Tapu. (1 Timoteo 3:​1-7; Tito 1:​5-9) Ke se ma koe ke fanatu ki se tino mai i a latou māfai e fia maua ne koe se fesoasoani faka-te-agaga ke manumalo i se amioga io me se uiga telā e se fetaui mo mea kolā e manako te Atua ki ei. Ka maua aka ne koe me e faka‵logo a toeaina konā ki pati fakatonutonu konei a Paulo: ‘Fakaloto malosi atu a tino mata ma‵taku, fesoasoani ki tino vāivāi, kae ke loto kufaki foki ki tino katoa.’​—1 Tesalonia 2:​7, 8; 5:14.

KE FIAFIA KI TE TOKAGAMALIE FAKATASI MO TINO O IEOVA

19. Ne a fakamanuiaga ko oti ne tuku atu ne Ieova ki tino kolā e ‵sala atu ki te tokagamalie i loto i tena fakapotopotoga?

19 E tiga eiloa ko ‵nofo atu nei tatou i fakanofonofoga sē ‵lei katoatoa, e tuku mai eiloa ne Ieova a meakai, gatu, mo puipuiga i te feitu faka-te-agaga. E tonu, e ‵tau o faka‵tali tatou ki te lalolagi fou telā e folafola mai ne te Atua ke maua ei a mea aogā mai i te palataiso faka-te-lalolagi. Kae ko latou kolā e fai mo fai ne vaega o te fakapotopotoga a Ieova ko maua nei te tokagamalie i te palataiso faka-te-agaga. Ne ‵valo mai penei a Esekielu e uiga ki a latou: “Ka ola latou mo te saogalemu, kae ka se toe ai se tino e vau o fakamatakutaku latou.”​—Esekielu 34:28; Salamo 4:8.

20. Ka fakamanuia mai pefea a Ieova ki a tatou māfai e isi ne mea kolā e ‵tau o tiakina ne tatou ona ko tena tapuakiga?

20 E pefea te lasi o te ‵tou loto fakafetai me e tuku mai ne Ieova a fakatokaga a‵lofa i te feitu faka-te-agaga e alatu i tena Muna mo tena fakapotopotoga! Ke na fakapilipili atu ki tino o te Atua. Ke mo a ma fakatamala ki ei ona ko te manavase i manatu o ou taugasoa mo ou kāiga e uiga ki tau taulotoga ki te iloaga e uiga ki te Atua. Kāti ka se fia‵fia a nisi tino i a latou konā me e kau atu koe ki Molimau a Ieova kae ko kau sāle atu koe ki fakatasiga i te Kingdom Hall. Kae e lava kae ‵toe a fakamanuiaga kolā ka aumai ne te Atua māfai e ‵tau o tiakina ne koe a nisi mea ona ko tena tapuakiga. (Malaki 3:10) E se gata i ei, ne fai mai foki a Iesu penei: “So se tino e tiakina ne ia tena fale, taina, tuagane, te matua mo te tamana, fanau mo ona manafa ona ko au mo te tala ‵lei, ka uke atu ana mea e maua i te kautama tenei. Ka fakafia selau ona fale e maua, taina, tuagane, matua, fanau, manafa pela foki mo fakasauaga. Ka maua ne ia i aso konei e o‵mai a te ola se gata mai.” (Maleko 10:​29, 30) E tonu, faitalia me ne a mea ko oti ne tiakina ne koe io me ne ‵tau o fa‵ki koe i ei, ka maua eiloa ne koe a taugasoa ‵gali mo te puipuiga faka-te-agaga fakatasi mo tino o te Atua.

TOFOTOFO AKA TOU ILOAGA

Ko oi “te tavini fakamaoni kae poto”?

Ne a fakatokaga ko oti ne fai ne Ieova ke fagai ei tatou i te feitu faka-te-agaga?

E mafai pefea ne tino i te fakapotopotoga Kelisiano o fesoasoani mai ki a tatou?

[Ata i te itulau e 165]

    Tusi Tuvalu (1981-2026)
    Log Out
    Log In
    • Tuvalu
    • Share
    • Nisi Manakoga
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Auala ki te Fakaaogaga
    • Saolotoga Faka-te-Tulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share