Mataupu e Sefulutolu
Te Vaitino Tokouke i Mua o te Nofogaaliki o Ieova
1. (a) A koi tuai o maua ne tavini mua a te Atua, penā foki loa mo te toko 144,000, te lotou taui, ne a mea e ‵tau o ‵tupu muamua ki a latou? (e) Ne a mea ka ‵tupu ki te “vaitino tokouke” kolā e ola i te taimi tenei?
NE FAKAMUAMUA faeloa ne tavini fakamaoni a te Atua te faiga o tena loto i olotou olaga, mai i a Apelu ke oko eiloa ki a Ioane te Papatiso. Ko oti ne ‵mate atu latou katoa, kae ko faka‵tali nei ki te lotou toe‵tuga ki te ola i te lalolagi fou a te Atua. E ‵tau foki o ‵mate te toko 144,000, kolā ka pule fakatasi mo Keliso i te Malo faka-te-lagi o te Atua, a koi tuai o maua ne latou te lotou taui. Kae e fakaasi mai i te Fakaasiga 7:9 me i aso fakaoti konei, e isi se “vaitino tokouke” mai atufenua katoa kolā ka se ‵mate kae ka maua ne latou te fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai i te lalolagi nei. E mata, e aofia koe i a latou konā?
Te Taimi ko Iloa ei te Vaitino Tokouke
2. Ne a mea ne fai ei a tino ke maina ‵lei i te fakamatalaga e uiga ki te vaitino tokouke i te Fakaasiga 7:9?
2 I te 1923, ne fatoā malamalama ei a tavini a Ieova me i “mamoe” i te tala fakatusa a Iesu i te Mataio 25:31-46, mo ‘nisi mamoe’ i te Ioane 10:16, ko tino kolā ka mafai o ola ki te se-gata-mai i te lalolagi nei. Ne fatoā iloa foki i te 1931 me i tino kolā ne fakamatala mai i te Esekielu 9:1-11, e pelā me ne faka‵mau atu se fakailoga i olotou lae, ko tino kolā e maua ne latou te fakamoemoega ke ola i te lalolagi nei. Kae i te 1935, ne fatoā maina ‵lei i ei me i te vaitino tokouke se vaega o nisi mamoe telā ne faipati a Iesu e uiga ki ei. Ko lau nei i miliona a te vaitino tokouke tenei.
3. Kaia e se fai ei pelā me e ‵tau o fakauiga te tugāpati ko te “‵tu i mua o te nofogaaliki” ki se potukau faka-te-lagi?
3 E se fakamatala mai i te Fakaasiga 7:9 me e ‵nofo atu te vaitino tokouke i te lagi. E tiga eiloa e ‘‵tu atu latou i mua o te nofogaaliki’ o te Atua, e se fakauiga i ei me e ‵tau o ‵nofo atu latou i te lagi. E fai fua pelā me e kilo atu te Atua ki a latou. (Salamo 11:4) E manino eiloa me i te vaitino tokouke, telā e “se mafai eiloa o faitau a latou katoa ne se tino,” e se se potukau faka-te-lagi, māfai e fakatusa te aofaki sē mautinoa o latou mo te aofaki mautinoa telā ne tusi i te Fakaasiga 7:4-8 mo te Fakaasiga 14:1-4. E fakaasi mai i ei me e ‵tusa mo te toko 144,000 te aofaki o tino kolā e puke atu mai te lalolagi nei o ave ki te lagi.
4. (a) Se a te “fakasauāga lasi” telā e ‵sao atu i ei te vaitino tokouke? (e) E pelā mo te mea e fakaasi mai i te Fakaasiga 7:11, 12, ko oi e kilo‵kilo atu ki te vaitino tokouke kae ‵kau atu ki a latou i te faiga o te tapuakiga?
4 E fai mai te Fakaasiga 7:14 e uiga ki te vaitino tokouke, penei: “Konei a tino ne ‵sao i te fakasauāga lasi.” Ka ‵sao atu latou i te ‵toe fakalavelave lasi eiloa i tala fakasolopito o tino. (Mataio 24:21) Kafai ko fakafetai atu latou ki te Atua mo Keliso e uiga ki te lotou faka‵saoga, ka ‵kau atu a tino fakamaoni katoa i te lagi ki a latou kae fai atu, penei: “Amene! Ke i te Atua te vikiga, te ‵malu, te poto, te fakafetai, te ‵mana, te malosi mo te sili ki te se-gata-mai, ki te se-gata-mai eiloa! Amene!”—Fakaasiga 7:11, 12.
Ke Fakamaoni Atu me e ‵Tau Eiloa o ‵Sao Latou
5. E iloa pefea ne tatou a mea kolā e ‵tau o fai ne te vaitino tokouke?
5 Ka faka‵sao atu te vaitino tokouke i te fakalavelave lasi e ‵tusa mo tulaga amio‵tonu o Ieova. E fakamatala faka‵lei mai eiloa i te Tusi Tapu a uiga e fakamailoga ei a tino kolā ka ‵sao atu. Tela la, se mea ‵lei ke na gasue‵sue nei a tino kolā e fia‵fia ki te amiotonu ke fakatalitonu atu ei me e ‵tau eiloa o faka‵sao latou. Ne a mea e ‵tau o fai ne latou?
6. Kaia e mafai ei o fakatusa te vaitino tokouke ki mamoe?
6 E faka‵logo kae uiga filemu sāle a mamoe. Tela la, i te faimaiga a Iesu me e isi foki ne ana mamoe kolā e se aofia i te potukau faka-te-lagi, ne fakauiga a ia ki tino kolā e fia ola ki te se-gata-mai i te lalolagi nei kae e fia faka‵logo foki ki ana akoakoga. Ana muna: “Aku mamoe e faka‵logo ki toku leo, kae e iloa ne au latou, kae tau‵tali mai i a au.” (Ioane 10:16, 27) Konei eiloa a tino kolā e lagona ne latou a muna a Iesu kae faka‵logo ki ei, telā ko fai ei latou mo fai ne ana soko.
7. Ne a uiga kolā e ‵tau o fakaasi sāle atu ne soko o Iesu?
7 Ne a nisi uiga e ‵tau o fakaasi sāle atu ne soko taki tokotasi o Iesu? E tali mai te Muna a te Atua, penei: “E ‵tau o tiakina otou foitino [io me ko “uiga,” NW] mua, kolā e fai ne latou a koutou ke ola i otou olaga mua. . . . E ‵tau mo koutou o ‵pei ki te foitino fou, telā ne faite i foliga o te Atua i te amiotonu mo te ‵malu.” (Efeso 4:22-24) E fakaasi sāle atu ne latou a vaegā uiga kolā e fakamalosi aka i ei te loto tasi o tavini a te Atua—e pelā mo “te alofa, te fiafia, te filemu, te kufaki, te mataalofa, te ‵lei, te fakamaoni, te loto malalo, mo te loto pulea.”—Kalatia 5:22, 23.
8. Ne a mea ka fe‵paki mo te vaitino tokouke i te lotou ‵lago atu ki te ‵toega?
8 E ‵lago atu te vaitino tokouke ki te tamā potukau o tino kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lagi, kae e takitaki ne latou te faiga o te galuega talai. (Mataio 24:14; 25:40) E ‵lago atu eiloa a nisi mamoe ki a latou, faitalia me e iloa ne latou me ka fe‵paki latou mo ‵tekemaiga, ona ko te ‵peiifoga ne Keliso Iesu mo ana agelu a Satani mo ana temoni mai te lagi i te kamataga o aso fakaoti konei. E fakauiga i ei me e fakaalofa eiloa ‘te lalolagi i te Tiapolo ko oti ne fanaifo, kae ko oko eiloa i te kaitaua, me e iloa ne ia ko se leva ana aso i te lalolagi.’ (Fakaasiga 12:7-12) Ne momea aka te uke o ‵tekemaiga e fakaoko sāle atu ne Satani ki tavini a te Atua me ko pili mai eiloa te gataga o te lalolagi tenei.
9. E pefea te magoi o te galuega a tavini a te Atua i te talaiatuga o te tala ‵lei, kae kaia?
9 Faitalia a fakasauāga fakama‵taku, ne tumau eiloa te gasolo atu ki mua o te galuega talai. Ko lau nei i miliona a tino talai o te Malo kolā ne lau fua i afe i te fakaotiga o te Taua Muamua a te Lalolagi, me ne folafola mai a Ieova, penei: “Kae ka seai eiloa se meatau e mafai o fakapakia ne ia a koe.” (Isaia 54:17) Ne iloa foki ne se sui i te fono maluga a te kau Iutaia me e se mafai o takavale te galuega a te Atua. Ne fai atu a ia ki te kau Falesaio e uiga ki soko o Iesu i aso o te kau apositolo, penei: “Ke faka‵mao otou lima mai tāgata konei, kae tuku malie eiloa latou, me kafai te lotou fuafuaga mo te lotou galuega ne mea ne fai ne se tino, e fakamalepegina; kae kafai ne fai ne te Atua, e se tāitāi lele eiloa o mafai ne koutou o fakatakavale. Kafai e fai ne koutou, ka iloa fakamuli ake ei ne koutou, i a koutou e fakasaga tau ki te Atua.”—Galuega 5:38, 39.
10. (a) Se a te uiga o te “fakailoga” telā e fakamailoga ei te vaitino tokouke? (e) E faka‵logo pefea a tavini a te Atua ki “te leo mai te lagi”?
10 E fai pelā me ne fakamailoga te vaitino tokouke mō te faka‵saoga. (Esekielu 9:4-6) A te “fakailoga” tenā se fakamaoniga me ko oti ne tuku atu ne latou olotou ola ki a Ieova, ne papatiso latou e pelā me ne soko o Iesu, kae e taumafai foki o fakaasi atu a uiga o Keliso. Ne faka‵logo latou ki “te leo mai te lagi” telā e fai mai e uiga ki lotu ‵se a Satani i te lalolagi kātoa, penei: “O‵mai keatea, oku tino! O‵mai keatea mai i a ia! E se ‵tau mo koutou o ‵kau fakatasi ki tena fakasalaga!”—Fakaasiga 18:1-5.
11. Se a te auala tāua telā e fakaasi atu ei ne te vaitino tokouke me i a latou ko tavini a Ieova?
11 Ne fai atu foki a Iesu ki ana soko, penei: “Tenā te mea e iloa ei ne tino katoa ko oku soko koutou, manafai e fakatau a‵lofa koutou!” (Ioane 13:35) E ‵kese a tino i lotu a te lalolagi tenei, me e fakatau tamate ne latou a nisi tino i olotou lotu i taua, ona ko te ‵kese o olotou fenua! E fai mai te Muna a te Atua, penei: “Tenei te mea e iloa ei a te kese‵kesega o fanau a te Atua mo fanau a te Tiapolo: so se tino e se fai ne ia a te mea tonu, io me se alofa ki tona taina, e se se tama a te Atua. . . . E ‵tau mo tatou o fakatau a‵lofa. E se ‵tau mo tatou o fai pelā mo Kaino; e kau i te Tino Masei, kae ne tamate foki ne ia a tena taina.”—1 Ioane 3:10-12.
12. I te fakalavelave lasi, ne a mea ka fai ne Ieova ki “lakau” kolā e ‵fua mai i ei a fuataga ma‵sei?
12 Ne folafola mai a Iesu, penei: “A te lakau ‵lei e fua mai ei fuaga ‵lei, ka ko te lakau masei, e fua mai ei a fuaga ma‵sei. A te lakau ‵lei e se mafai o ‵fua mai ei ne fuaga ma‵sei, io me ko te lakau masei ke ‵fua mai ei ne fuaga ‵lei. Ko lakau katoa kolā e se ‵fua mai ei ne fuaga ‵lei, e ‵tua kae ‵pei ki te afi. Ia, e iloa ne koutou a pelofeta ‵loi i olotou fua.” (Mataio 7:17-20) A fuataga kolā e maua mai i lotu a te lalolagi e fakailoa mai i ei i a latou ne ‘lakau ma‵sei’ kolā ko pili o fakaseai atu ne Ieova i te fakalavelave lasi.—Fakaasiga 17:16.
13. E fakaasi atu pefea ne te vaitino tokouke me e ‘‵tu fakatasi atu latou i mua o te nofogaaliki’ o Ieova?
13 E fakaasi mai i te Fakaasiga 7:9-15 a pogai ‵tonu kolā ne ‵tau ei o faka‵sao te vaitino tokouke. E ‘‵tu fakatasi atu latou i mua o te nofogaaliki’ o Ieova, me e ‵lago atu latou ki tena pulega sili. “Ne ‵ta olotou gatu, kae ne faka‵kena foki ne latou ki te toto o te Tamā Mamoe,” telā e fakaasi atu ei me e talia ne latou te taulaga togiola a Iesu. (Ioane 1:29) Ne tuku atu ne latou olotou ola ki te Atua, kae ne fakamaoni aka te mea tenei e auala i te papatisoga ki te vai. Tela la, ko maua ne latou se tulaga ‵mā i mua o te Atua, telā e fakaata mai i olotou gatu ‵kena, kae e “tavini atu [latou] ki a ia i te ao mo te po.” E mata, e isi ne auala e mafai ei o ‵fuli tou olaga ke fetaui mo fakamatalaga konei?
Mea Aogā Kolā e Maua Nei
14. Ne a nisi mea aogā kolā e maua eiloa ne tavini a Ieova i aso nei?
14 Kāti ko oti ne lavea atu ne koe a tinā mea aogā kolā e maua nei ne tino kolā e tavini atu ki a Ieova. E pelā mo tau sukesukega e uiga ki fuafuaga amio‵tonu a Ieova, ne maina ei koe me e isi se fakamoemoega gali mō aso mai mua nei. Ko maina foki koe i te aogā tonu o tou olaga—ke tavini atu koe ki te Atua tonu, fakatasi mo te fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai i te lalolagi palataiso. E tonu, a te Tupu ko Iesu Keliso “ka takitaki [ne ia te vaitino tokouke] ki vai puna o te ola.”—Fakaasiga 7:17.
15. Ne a mea aogā e maua sāle ne Molimau a Ieova ona ko te lotou tumau i akoakoga a te Tusi Tapu e uiga ki mea fakapolitiki mo mea tau amioga?
15 A toe mea fakaofoofogia kolā e aogā sāle ki te vaitino tokouke ko te alofa, te fealofani, mo te tokagamalie telā e maua atu i tavini a Ieova i te lalolagi kātoa. Ona ko te mea e ‵pau faeloa ‵tou mea‵kai faka-te-agaga, e ‵pau foki a tulafono mo akoakoga mai te Muna a te Atua kolā e faka‵logo tatou katoa ki ei. Tenā eiloa te pogai e se mavae‵vae ei tatou ona ko faifaiga fakapolitiki io me ko te loto fenua. E tumau foki tatou i amioga ‵mā kolā e manako te Atua ke fai ne ana tino. (1 Kolinito 6:9-11) Tela la, e ‵nofo atu a tino o Ieova i se palataiso faka-te-agaga me e se ‵kau atu latou ki kinauga, e se fakatau taua, kae e se finalalolagi foki latou, e pelā mo mea kolā e lauiloa i te lalolagi nei. Ke onoono la ki te fakamatalaga e uiga ki te mea tenei i te Isaia 65:13, 14.
16. Faitalia a fakalavelave masani o te olaga nei, se a te mea e fakamoe‵moe ki ei te vaitino tokouke?
16 E se ‵lei katoatoa a tavini a Ieova i te lalolagi nei. Kae e pokotia latou i fakalavelave masani o te olaga nei, e pelā mo te sē lava o tupe io me ko te ‵nofo fakaa‵lofa ona ko mea kolā e ‵tupu i taua a atufenua. E fe‵paki foki latou mo masaki, logo‵maega, mo te mate. Kae e tali‵tonu latou me kafai e oko mai te lalolagi fou, ka fai ne te Atua ke “se toe ai ne loimata i olotou mata. Ka se toe ai se mate, se fanoanoa, se tagi io me se ‵mae.”—Fakaasiga 21:4.
17. Faitalia me ne a mea ka ‵tupu ki a tatou i aso nei, se a te fakamoemoega fakaofoofogia i aso mai mua mō tino kolā e tapuaki atu ki te Atua tonu?
17 Kafai foki e mate atu nei koe ona ko te matua, masaki, se fakalavelave tupu fakafuasei, io me ko fakasauāga, ka toe fakatu aka koe ne Ieova ki te ola i te Palataiso. (Galuega 24:15) I konā loa, ka toe kau atu koe ki se ‵kaiga faka-te-agaga i te Pulega a Keliso i te Afe Tausaga. Ka momea aka i ei te lasi o tou alofa ki te Atua māfai e lavea ne koe te fakataunuga o ana fuafuaga. Ka momea aka foki te lasi o tou alofa ki te Atua māfai ko tuku mai ne Ieova a fakamanuiaga i te feitu faka-te-foitino i te taimi tenā. (Isaia 25:6-9) Ko oko eiloa i te ‵gali o mea kolā ka ‵tupu ki tino o te Atua i aso mai mua nei!
Ke Toe Sau‵tala ki Manatu Konei
• Se a te mea fakamataku telā ka tupu kae e fai mai te Tusi Tapu me ka aofia i ei te vaitino tokouke?
• Kafai e ma‵nako tonu eiloa tatou ke aofia i te vaitino tokouke telā e fiafia ki ei te Atua, ne a ‵tou mea e ‵tau o fai nei?
• E pefea te tāua ki a koe a fakamanuiaga kolā e maua nei ne te vaitino tokouke kae ka maua foki ne latou i te lalolagi fou a te Atua?
[Ata i te itulau e 123]
E tapuaki fakatasi atu te fia miliona o tino mai te vaitino tokouke ki te Atua tonu