Mataupu e Sefulufitu
Ke Fai Foki te Tapuakiga ki te Atua i te Kāiga
1. Ne aogā pefea te fakagaluegaga o fakatakitakiga mai te Muna a te Atua ki fakaipoipoga a nisi tino?
A IEOVA ko te Māfuaga o te fakaipoipoga, kae e tuku mai ne tena Muna a toe fakatakitakiga ‵lei mō kāiga. Ona ko te fakagalue aka o fakatakitakiga konā, ne manuia ei a fakaipoipoga a tino e tokouke. Ko oti ne fakaipoipo faka‵lei a nisi tino kolā ne ‵nofo fakapouliuli muamua i te fia o tausaga. Ko se toe finalalolagi io me e mulilua a nisi tino. Ko fakaasi atu nei te alofa mo te atafai ne tāgata fakasauā kolā ne sōnafai muamua ne latou olotou avaga mo olotou tama‵liki.
2. Ne a mea e aofia i te olaga faka-te-kāiga o Kelisiano?
2 E uke a mea e aofia i te olaga faka-te-kāiga o Kelisiano, e pelā mo te kilokiloga a tatou ki te tumau o te fakaipoipoga, mea kolā e fai ne tatou ke fakataunu ei ‵tou tiute i te kāiga, mo ‵tou faifaiga ki nisi tino i te kāiga. (Efeso 5:33–6:4) E tiga eiloa e iloa ne tatou a pati i te Tusi Tapu e uiga ki te olaga faka-te-kāiga, kae kāti e se fakagalue aka ne tatou i nisi taimi a pati fakatonutonu i ei. E se ma‵nako tatou ke fai pelā mo tino kolā ne taku fakamasei ne Iesu me ne seki tau‵tali atu latou ki fakatonuga a te Atua. Ne fakasakosako atu latou me ne lava fua māfai e fakamaoni latou ki te lotu. (Mataio 15:4-9) E se ma‵nako tatou ke fakata‵mala o fai te tapuakiga ki te Atua i loto i ‵tou kāiga. Kae e ma‵nako eiloa tatou ke fai faka‵lei te tapuakiga tonu telā e “fai ne ia ke maumea te tino.”—1 Timoteo 5:4; 6:6; 2 Timoteo 3:5.
E Pefea te Leva e ‵Tau ei o Tumau te Fakaipoipoga?
3. (a) Ne a mea e ‵tupu ki fakaipoipoga e uke, kae se a te mea e ‵tau o fakaiku aka ne tatou ke fai? (e) Ke fakaaogā ne koe tau Tusi Tapu ke tali aka a fesili kolā e fakasolo mai i lalo i te palakalafa tenei.
3 Ko momea aka nei te mavae‵vae o fakaipoipoga. Ko fakaiku aka ne nisi tauavaga kolā ko oti ne fakaipoipo i te fia o tausaga, ke ‵tala olotou avaga kae toe a‵vaga ki nisi tino. E se toe ‵poi tatou ke lagona atu me ko mā‵vae a tauavaga talavou kolā ne fatoā fakaipoipo. Faitalia me ne a mea e fai ne tino, e ‵tau o fia fakafiafia atu tatou ki a Ieova. Tela la, ke na mafau‵fau tatou ki fesili mo tusi siki kolā e ‵soko mai ke iloa aka ei te kilokiloga i te Muna a te Atua e uiga ki te leva e ‵tau ei o tumau te fakaipoipoga.
Kafai ko avaga se tagata mo se fafine, e ‵tau o pefea te leva e ‵nofo fakatasi ei laua? (Maleko 10:6-9; Loma 7:2, 3)
Se a te pogai fua e tasi e talia ei ne te Atua ke ‵tala te avaga kae toe avaga se tino? (Mataio 5:31, 32; 19:3-9)
Ne a lagonaga o Ieova e uiga ki te ‵talaga o avaga kolā e se talia ne te Tusi Tapu? (Malaki 2:13-16)
E mata, e fai mai te Tusi Tapu me e ‵lei ke māvae te avaga ke faka‵lei aka ei a fakalavelave i te kāiga? (1 Kolinito 7:10-13)
Ne a fakanofonofoga e mafai ei o māvae se tauavaga? (Salamo 11:5; Luka 4:8; 1 Timoteo 5:8)
4. Kaia e tumau ei a nisi fakaipoipoga?
4 E manuia kae tumau a nisi fakaipoipoga. Kaia? E tāua te faka‵tali ke tai mā‵tua ‵lei a tino ko fatoā avaga ei, kae e tāua foki ke ‵sala aka ne se tino sena avaga telā e ‵pau a mea e fia‵fia laua ki ei kae e mafai foki o sau‵tala faka‵lei laua. E sili atu i te tāua ke avaga ki se tino telā e alofa ki a Ieova kae e fakatāua foki ne ia te Tusi Tapu e pelā me ko te auala ke faka‵lei aka ei a fakalavelave. (Salamo 119:97, 104; 2 Timoteo 3:16, 17) Ka se manatu aka te vaegā tino tenā me kafai e isi se fakalavelave, e mafai fua o māvae laua io me e ‵tala ne ia tena avaga. Ka se fakaaogā ne ia a vāivāiga o tena avaga e pelā me se fakamasakoga ke se fai ne ia ana tiute. Kae ka taumafai eiloa a ia o faka‵lei aka so se fakalavelave e sae aka.
5. (a) E aogā pefea ki te fakaipoipoga a te fakamaoni ki a Ieova? (e) Kafai ko fe‵paki tatou mo ‵tekemaiga, ne a mea aogā e mafai o maua māfai e puke ‵mau tatou ki tulafono a Ieova?
5 E kinau atu faeloa a Satani me kafai ko logo‵mae tatou, ka tiakina ne tatou a Ieova. (Iopu 2:4, 5; Faataoto 27:11) E tiga eiloa ne logo‵mae a Molimau a Ieova e tokouke i ‵tekeatuga mai i olotou avaga sē tali‵tonu, ne seki fakasēaogā lele eiloa ne latou olotou tautoga ne fai i te fakaipoipoga. E tumau eiloa te lotou fakamaoni ki a Ieova mo ana fakatonuga. (Mataio 5:37) Ko fia‵fia eiloa a nisi tino kolā ne ‵mautakitaki i te fakamaoni me ko tavini atu nei olotou avaga ki a Ieova—mai tua o te fia tausaga ne ‵teke atu ei latou! (1 Petelu 3:1, 2) E iloa foki ne Kelisiano, kolā e seki ‵fuli olotou avaga io me ne tiakina ne olotou avaga ona ko te lotou tavini atu ki a Ieova, me ka fakamanuia latou i te faiga ne latou a te tapuakiga ki te Atua i olotou kāiga.—Salamo 55:22; 145:16.
E Tofu Eiloa te Tino mo Tena Tusaga
6. Se a te fakatokaga e ‵tau o talia ke maua ei se fakaipoipoga fiafia?
6 E tonu, e uke atu a mea e ‵tau o fai ke manuia ei se fakaipoipoga i lō te ‵nofo fakatasi fua. E ‵tau o talia ne tino a‵vaga katoa te fakatokaga a Ieova e uiga ki te ulu o te kāiga. E fesoasoani atu i ei ki te manuia mo te tokagamalie o te kāiga. E fai mai penei te 1 Kolinito 11:3: “Au e manako ke iloa ne koutou i a Keliso e sili eiloa i tino katoa, a te tagata e sili foki i tena avaga, ka ko te Atua e sili foki i a Keliso.”
7. E ‵tau o fai pefea a amioga a te ulu o te kāiga?
7 E mata, e lavea atu ne koe te mea muamua telā ne taku mai i te fuaiupu tenā? E tonu, e sili a Keliso i tino katoa, telā e ‵tau o faka‵logo a tāgata katoa ki a ia. E fakauiga i ei me e ‵tau o fakagalue aka ne te tagata avaga tena tulaga e pelā me ko te ulu o te kāiga i se auala telā e fakaasi atu ei a uiga o Iesu. E fakalogo a Keliso ki a Ieova. E alofa malosi kae fesoasoani atu foki a ia ki te fakapotopotoga. (1 Timoteo 3:15) Ne “tuku atu foki tona ola mō te ekalesia.” E se fakamatamata Iesu, e se kaiū, “e filemu kae loto malalo” foki a ia. E “tokaga malie” a tino kolā e ‵nofo mai lalo i tena pulega. Kafai e atafai atu penei se tagata avaga ki tena kāiga, e fakaasi atu ei me e fakalogo a ia ki a Keliso. Kafai e penā loa, e ‵tau o maua ne se fafine Kelisiano a mea aogā mo fakamalosiga māfai e ga‵lue fakatasi laua mo tena avaga kae e talia foki ne tou fafine te tulaga o tena avaga.—Efeso 5:25-33; Mataio 11:28, 29; Faataoto 31:10, 28.
8. (a) Kaia e foliga mai ei me e se aogā a akoakoga faka-Kelisiano i nisi kāiga? (e) Ne a mea e ‵tau o fai ne tatou māfai ko fe‵paki tatou mo se tulaga penā?
8 Kae ka ‵sae aka eiloa a fakalavelave. Kāti ko leva ne maua ne tino te uiga ko te loto ‵fika a koi tuai o kamata o fakagalue aka ne latou a akoakoga faka-te-Tusi Tapu i olotou kāiga. Kāti e foliga mai me e se aogā ke fakamolemole faka‵lei atu mo te atafai ki tino konā. E iloa ne tatou me e fai mai te Tusi Tapu ke “tiaki a uiga fakapiau, a uiga faka‵mae loto, mo uiga fakaitaita. Fakagata te sōna paka‵laga valevale mo te pati masei!” (Efeso 4:31) Kae kafai e foliga mai me e ‵tau o fakaaogā a vaegā pati penā ko te mea ke ‵saga mai ei a tino konā i te kāiga, ne a au mea e ‵tau o fai? Masaua la, ne seki fakaakoako atu a Iesu ki uiga o tino kolā ne fakasauā kae fetū atu ki a ia, kae ne fakalagolago atu eiloa a ia ki tena Tamana. (1 Petelu 2:22, 23) Tela la, kafai ko ‵sae aka a fakalavelave i te kāiga, ke na fakaasi atu me e tapuaki atu koe ki te Atua mai i te ‵talo atu ki a Ieova mō tena fesoasoani i lō te fakaakoako atu ki amioga a te lalolagi nei.—Faataoto 3:5-7.
9. Ne a mea ne fakaakoako atu ki ei a tāgata Kelisiano e tokouke, i lō te mataonoono?
9 E se ‵fuli fakavave sāle a uiga o tino, kae e aogā ‵ki eiloa a pati fakatonutonu i te Tusi Tapu māfai e fakagalue aka a mea konā i te kufaki mo te fakamaoni. E iloa ne tāgata a‵vaga e tokouke me ne kamata o ‵lei olotou fakaipoipoga i te taimi ne maina ei latou i faifaiga a Keliso ki te fakapotopotoga. E se ‵lei katoatoa a tino i te fakapotopotoga tenā. Kae ne alofa a Iesu ki ei, ne tuku atu ne ia te fakaakoakoga ‵lei mō latou, kae ne fakaaogā foki ne ia te Tusi Tapu ke fesoasoani atu ke momea aka te ‵lei o latou. Ne tuku atu ne ia tena ola mō te fakapotopotoga. (1 Petelu 2:21) Ne fakamalosi atu tena fakaakoakoga ki tāgata Kelisiano ke fai faka‵lei te lotou tulaga pelā me ne ulu o olotou kāiga kae fesoasoani atu foki mo te alofa ke momea aka te ‵lei o olotou fakaipoipoga. E sili atu te aogā o te faifaiga tenei i lō te mataonoono mo te sē fia faipati atu.
10. (a) Ne a auala kāti e mafai ei o fakafaigata ne se tagata io me se fafine avaga te olaga o nisi tino i te kāiga faitalia me ne Kelisiano io me ikai? (e) Ne a mea e mafai o fai ke faka‵lei aka ei te tulaga tenā?
10 Kae e a māfai e se fia saga atu te avaga tagata ki lagonaga o tena kāiga io me e se fai ne ia se akoga faka-te-Tusi Tapu mō te kāiga, penā foki loa mo nisi galuega a te kāiga? Io me e se fia fesoasoani kae e se fia fakalogo foki te fafine ki tena avaga? E aogā ki nisi tino ke sau‵tala latou mo te āva e pelā me se kāiga e uiga ki olotou fakalavelave. (Kenese 21:10-12; Faataoto 15:22) Kae kafai e se ‵pau a mea kolā e ‵tupu mo mea kolā e fakamoe‵moe tatou ki ei, e mafai ne tatou taki tokotasi o fesoasoani atu ke momea aka te fealofani o te kāiga māfai e talia ne tatou a fuataga o te agaga o te Atua kae ke fakaasi atu foki te alofa atafai ki nisi tino o te kāiga. (Kalatia 5:22, 23) Ka gasolo o ‵lei te tulaga o te kāiga, māfai e se faka‵tali koe ke fai ne nisi tino olotou tusaga, kae e fai eiloa ne koe tou tusaga ke fesoasoani atu, telā e fakaasi atu ei me e fai ne tatou te tapuakiga tonu ki te Atua.—Kolose 3:18-21.
Koga e Maua ei a Fesoasoani
11, 12. Ne a mea ko oti ne fakatoka ne Ieova ke fesoasoani mai ke manuia ei te olaga faka-te-kāiga?
11 E uke ‵ki a koga e olo atu ki ei a tino ke maua mai ei a manatu fakatonutonu e uiga ki te tausiga o olotou kāiga. E iloa ne tatou me e maua a toe fesoasoani ‵lei i te Muna a te Atua. Kae e loto fakafetai eiloa tatou me e fesoasoani mai te Atua, e auala i tena fakapotopotoga matea, ke fakagalue aka ne tatou a mea konā. E mata, e maua katoatoa ne koe a mea aogā mai te fesoasoani tenā?—Salamo 119:129, 130; Mika 4:2.
12 E se gata fua i te kau atu ki fakatasiga a te fakapotopotoga, e mata, ko oti ne fakaavanoa ne koe a taimi ke fai faeloa se akoga faka-te-Tusi Tapu mō tou kāiga? A kāiga kolā e fai penā, e mafai o ga‵lue malosi ke ‵kau fakatasi latou i te lotou tapuakiga. E manuia eiloa te lotou kāiga māfai e fakaaogā ne latou te Muna a te Atua e ‵tusa mo olotou fakanofonofoga.—Teutelonome 11:18-21.
13. (a) Kafai e isi ne ‵tou fesili e uiga ki te olaga faka-te-kāiga, e maua pefea ne tatou se fesoasoani? (e) Ne a mea e ‵tau o fakaasi atu i fakaikuga katoa kolā e fai ne tatou?
13 Kāti e isi ne au fesili e uiga ki te olaga faka-te-kāiga. E pelā mo te fuafuaga o te kāiga. E mata, e ‵lei ke fakatō se pepe i nisi taimi? Kafai e se fia saga malosi atu se tamaliki ki mea faka-te-agaga, e pefea te uke o taumafaiga e ‵tau o fai ke fakamalosi atu ki a ia ke toe kau atu ki tapuakiga a te kāiga? E uke ‵ki eiloa a vaegā fesili penā e fakamatala mai i tusi kolā e ‵lomi sāle ne Molimau a Ieova. Ke fakamasani faka‵lei koe ki te fakaaogāga o tusi kolā e fesoasoani atu ki te faiga o sukesukega ki te Tusi Tapu, e aofia i ei a tusi kolā e fakaasi mai ei te fakasologa o mataupu (index), ke maua aka ei a tali ki fesili konā. Kafai e se maua ne koe se tusi telā e maua mai i ei te tali, ke onoono ki te fatatusi i te Kingdom Hall. Io me kāti e mafai o onoono koe ki tusi konei i tau komupiuta. E mafai foki o sau‵tala koe mo tāgata mo fāfine Kelisiano ma‵tua e uiga ki fesili kolā e se malamalama koe i ei. Kae sa fakamoemoe faeloa ke maua ne koe se tali telā e fakaasi manino atu ei se tulafono mautinoa. E ‵tau eiloa o fakaiku sāle aka ne koe, io me ko koulua mo tau avaga, a te mea telā e ‵tau o fai. Kae ke fai ne koe a fakaikuga kolā e fakaasi atu i ei me e se fai fua ne koe te tapuakiga ki te Atua i mua o nisi tino kae penā foki eiloa i loto i te kāiga.—Loma 14:19; Efeso 5:10.
Ke Sau‵tala ki Manatu Konei
• E aofia pefea te fakamaoni ki a Ieova i te fakamaoni o se tino ki tena avaga?
• Kafai ko fe‵paki tatou mo fakalavelave faka-te-kāiga, ne a mea ka fesoasoani mai ke fakafiafia atu ei ne tatou te Atua?
• Kafai foki e fai ne nisi tino i te kāiga a mea ‵se, ne a ‵tou mea e mafai o fai ke faka‵lei aka ei te tulaga tenā?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 155]
E ‵tau o fakaasi atu a uiga o Iesu i te tulaga o te tagata pelā me ko te ulu o tena kāiga
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 157]
Kafai e fai faeloa se akoga faka-te-kāiga ki te Tusi Tapu e fesoasoani atu i ei ke fealofani te kāiga