E Maua Mai Fea a Pati Fesoasoani Kolā e ‵Lei?
Ko fakamāumāu sāle ne tino te fia piliona tālā i te salasala atu ki “fesoasoani mai i tino faipisinisi.” E ma‵nako malosi a tino ki se fesoasoani. Ne fai mai penei te tokitā i mea tau mafaufauga, ko Heinz Lehmann: “E isi ne mea e ‵galo sāle [i te olaga nei] i mea tau akoakoga mo amioga ‵lei. E se ‵pau te aogā o lotu i aso nei mo aso mua. Ko gasolo o sē tokagamalie a kāiga . . . , kae ko fai valevale i ei a tino.” Muna a te tino tusitala ko Eric Maisel: “I aso mua ne ‵saga sāle atu a tino ki tino faivailakau, faifeau io me ko te tokitā o te lotou kāiga ke maua mai ei se fesoasoani e uiga ki fakalavelave i olotou mafaufauga, mea faka-te-agaga, mo te feitu faka-te-foitino, kae nei la ko ‵saga atu latou ki tusi kolā e fakamatala mai i ei te auala e faka‵lei atu ei olotou olaga.”
NE FAKATU aka ne te Kau Tokitā Tau te Mafaufau i Amelika se potukau o tino ke suke‵suke faka‵lei ki te pisinisi lasi tenā. Ne fai mai latou me e tiga eiloa “kāti e mafai o fesoasoani malosi atu a tusi konā ki tino ke maina i olotou uiga mo uiga o nisi tino . . . , e fakalasi‵lasi sāle aka ne kamupane a tala e uiga ki te aogā o mea konā.” Ne tusi mai penei se tino tusitala i te Toronto Star: “Ke fakaeteete malosi i tino ‵loi kolā e fai mai i a latou ne tino ‵poto i mea faka-te-agaga mo mea tau lotu . . . Kae ke fakaeteete malosi i tusi, kaseti, mo seminā kolā e fai mai me e uke ‵ki a fesoasoani ka maua ne koe i se taimi toetoe e aunoa mo te taumafai malosi mo te loto pulea.” E tonu, e tokouke a tino e fia fesoasoani tonu atu ki tino fakaa‵lofa. Kae se mea fakafanoanoa, me e isi ne tino ma‵sei e tokouke kolā e fia faitogafiti ki tino loto māfatia mo tino logo‵mae, mai i te avatuga o fesoasoani io me ko pati fakatonutonu kolā e se aogā tonu.
E a, e maua mai fea ne tatou a pati fesoasoani kolā e mafai ne tatou o tali‵tonu ki ei? E maua mai fea ne tatou a pati fakatonutonu kolā e aogā faeloa?
Te Pogai o Takitakiga Kolā e Aogā Faeloa
Ne fai mai penei te faifeau Amelika mai i te 19 senitenali, ko Henry Ward Beecher: “A te Tusi Tapu ko te mape mai te Atua ke takitaki ei tau malaga, ke se gapulu tou vaka, ke fakaasi mai te koga e tu i ei te taulaga, mo te auala e se kasa ei tou vaka i te malaga tenā.“ Ne fai mai penei te suā tino e uiga ki te Tusi Tapu: “E se oko atu se tino ki se taimi telā e se toe aogā te Tusi Tapu ki a ia; e gasolo o lauefa kae ‵poko atu te tusi tenā i te fia o tausaga.” Kaia e ‵tau ei mo koe o saga faka‵lei atu ki te tusi tenā?
E fakaasi mai ne te Tusi Tapu a tena aogā i ana pati konei: “Me i Tusitusiga Tapu katoa ne aumai mai te Atua, kae aoga ki te akoakoga o te mea tonu, ki te polopoloki, ki te fakatonu o te mea ‵se, mo te akoako atu ki te olaga ‵lei, ko te mea, ko te tino tela e tavini ki te Atua, ke maua ne ia te fakamaoniga, ke lava tena uta e fai ei ne ia so se galuega ‵lei.” (2 Timoteo 3:16, 17) E māfua mai a mea i loto i te Tusi Tapu mai i te Mafuaga o te ola, ko Ieova te Atua. (Salamo 36:9) Ona ko te mea tenā, ko iloa ‵lei ne ia ‵tou uiga, e pelā mo te mea e fakamasaua mai i te Salamo 103:14: “E iloa ne ia a te mea ne faite ki ei tatou, e manatua foki ne ia i a tatou ne pefu.” Tela la, e mafai ne tatou o tali‵tonu katoatoa ki te aogā o te Tusi Tapu.
A te ‵tonuga loa, e uke ‵ki a fakatakitakiga mo fakatonutonuga kolā e maua i te Tusi Tapu kae e aogā a mea konā i so se tulaga telā kāti ka oko atu koe ki ei. E alatu i te tusi tenā e fai mai te Atua penei: “Tenei te auala. Tautali i ei.” (Isaia 30:21) E mata, e fetaui tonu te Tusi Tapu mo manakoga o tino i aso nei? Onoono aka.
E Fetaui Tonu te Tusi Tapu mo ‵Tou Manakoga . . .
Ke Manumalo i te Manavase. E fai mai te Tusi Tapu: “Sa manava‵se ki se mea, kae fakatagi atu ki te Atua i mea e ma‵nako koutou ki ei, kae fakatagi eiloa i te agaga fakafetai. Ka ko te filemu o te Atua, tela e sili atu i mea e iloa ne tatou, ke tausi faka‵lei ne ia otou loto mo otou mafaufau i a Keliso Iesu.” (Filipi 4:6, 7) E mata, e aogā te faiga o ‵talo ke manumalo se tino i te manavase ki mea tau tupe, te maneaneaga o tino i mea fakatauavaga, pati ma‵sei, io me ko te mate o se tino pele? Ke mafaufau malie aka ki te tala tenei.
I te taimi ne iloa ei ne Siaki me ne maneanea ne se tino tena tamaliki fafine, ne taku tonu mai ne ia: “Ne loto māfatia ‵ki eiloa au me ne seki mafai ne au o puipui faka‵lei taku tama. Ne ‵tau o ‵teke atu au ki oku lagonaga ko te loto masei, te ita fakamoemoe, mo te kaitaua. Ne kamata o fakamakosu toku olaga ona ko lagonaga konā. Ne manako malosi au ke puipui ne Ieova toku loto.” Ne faitau fakafia a ia ki te Filipi 4:6, 7, kae ne taumafai malosi ke fakagalue aka ne ia a pati konā. Muna a Siaki: “Au e ‵talo atu i aso katoa, kae e akai ‵soko atu au ke mo a ma takavale au i te loto masei, kae ne fesoasoani mai a Ieova ke maua ne au te loto fiafia mo te tokagamalie.”
Kāti ka oko atu foki koe ki se tulaga telā e se mafai o pule faka‵lei ne koe io me faka‵lei aka ne koe a mea kolā e manavase malosi koe ki ei. Kafai e fakalogo koe ki te fakamalosiga mai te Tusi Tapu ke ‵talo atu koe, e mafai o manumalo koe i ei. E fakamalosi mai penei te tino faisalamo: “Tuku atu katoa a koe ki te Aliki [ko Ieova]; fakatuanaki ki a ia, kae ka fesoasoani a ia ki a koe.”—Salamo 37:5.
Ke Maua a Fakamalosiga. Ne fakaasi atu penei ne te faisalamo a tena loto fakafetai: “[Ieova], au e fiafia ki te fale tena e nofo koe i ei, ko te koga tena e nofo i ei tou ‵malu. Au ko sao mai mea faigata katoa; au e viki atu ki [a Ieova] i te fakapotopotoga o ona tino.” (Salamo 26:8, 12) Ko fakamalosi mai te Tusi Tapu ke maopoopo fakatasi sāle tatou ke tapuaki atu ki a Ieova. E fakama‵lie aka pefea ne maopoopoga konā ou manakoga? Ne a mea ko oti ne maua aka ne nisi tino?
Muna a Pekī: “E se tavini atu oku mātua ki a Ieova, kae e ‵teke malosi mai laua ki a au i so se mea e taumafai au o fai i te taviniga ki te Atua. E faigata ‵ki ki a au ke kau sāle atu ki fakatasiga.” E manatu aka a Pekī me e uke a fakamanuiaga ko oti ne oko mai ki a ia me ne kausaki eiloa a ia ke kau sāle atu ki fakatasiga faka-Kelisiano. “E fakamalosi aka toku fakatuanaki i fakatasiga konā, ko te mea ke ‵teke atu au ki fakaosoosoga i aso katoa i toku olaga e pelā me se tino akoga, se tamaliki fafine, io me se tavini a Ieova. E ‵kese ‵ki a tino i te Kingdom Hall i lō tama‵liki i te akoga! E atafai kae fesoasoani mai latou, kae e fakamalosi mai faeloa olotou sautalaga ki a au. E fai latou mo fai ne taugasoa ‵tonu.”
E tonu, kafai e faka‵logo tatou ki te fakatonuga i te Tusi Tapu ke maopoopo fakatasi sāle tatou, ka fakamalie aka i ei ne Ieova te ‵tou manakoga mō fakamalosiga. I konā loa ko matea atu ei ne tatou te ‵tonu o pati konei a te faisalamo: “A te Atua ko te lafiga mo te malosi o tatou, e toka faeloa a ia o fesoasoani ki a tatou i taimi o puapuaga.”—Salamo 46:1.
Ke Maua a Galuega Aogā kae Fakamalie Loto. “Tela la e oku taina fagasele, ke mautakitaki koutou, sa gasue‵sue, kae ke ga‵lue malosi koutou i te galuega a te Aliki, me ko iloa ‵lei ne koutou me se mafai o maumau otou galuega i te Aliki,” ko pati fakamalosi konā i te Tusi Tapu. (1 Kolinito 15:58) E mata, e fakamalie loto tonu “te galuega a te Aliki”? E mata, e aogā tonu te galuega fakafaifeau a Kelisiano?
Ne fakaasi tonu mai ne Amelia ana lagonaga: “Ne fai ne au se akoga faka-te-Tusi Tapu mo se tauavaga telā ko pili o ‵tala te lā fakaipoipoga. Ne fesoasoani atu foki au ki se fafine telā ne tamate tena tamaliki fafine i se faiga fakasauā. Ne manavase te fafine tenā me e se iloa tonu ne ia a mea kolā e ‵tupu ki tino ‵mate. Ne maua eiloa ne tino katoa konā te filemu mo te fakamoemoega aogā i olotou olaga ona ko te fakaga‵lue aka ne latou o fakatakitakiga a te Tusi Tapu. E lagona eiloa ne au te fiafia lasi mo te loto malie me e isi soku tusaga i te fesoasoani atu ki a latou.” Muna a Sikoti: “Kafai e tupu se mea gali ki a koe i te galuega talai, e kamata ne koe se akoga faka-te-Tusi Tapu fou, io me e magoi tau talai atu ki tino i se isi taimi aka, ka faipati koe e uiga ki te mea tenā i te fia o tausaga. E toe lagona ne tatou te fiafia telā ne maua i te mea tenā i so se taimi e toe taku atu ei te tala! E maua te ‵toe fiafiaga lasi kae tumau i te faiga o te galuega talai.”
E manino mai i ei, me ona ko te faka‵logo ki te fakatonuga i te Tusi Tapu ke fai tatou mo fai ne faifeau ga‵lue malosi, ko fakama‵lie aka i ei te manakoga o tino konā ke maua se galuega aogā kae fakamalie loto. E ‵kami foki koe ke kau mai ki te galuega tenei ko te akoako atu ki nisi tino e uiga ki auala mo fakatakitakiga a te Atua, kae ka maua foki ne koe a mea aogā i ei.—Isaia 48:17; Mataio 28:19, 20.
Ke Maua a Mea Aogā Mai te Muna a te Atua
E seai lele eiloa se fakalotolotolua i ei, e mafai o tali‵tonu tatou ki te Tusi Tapu e pelā me se pogai o fakatakitakiga aogā mō te olaga nei. Kae e ‵tau o kausaki faeloa tatou ki ei, ko te mea ke maua mai i ei a mea aogā. E ‵tau o fai‵tau sāle tatou ki ei, sukesuke ki ei, kae mafau‵fau ‵mafa ki mea i loto i ei. Ne fakamalosi mai a Paulo penei: “Ke fai ne koe a mea konei kae tuku katoatoa atu tou ola mo latou, ko te mea ke matea ne tino katoa tou gasolosolo ki mua.” (1 Timoteo 4:15; Teutelonome 11:18-21) E fakamaoni mai ne te Atua me kafai e taumafai malosi koe ke fakagalue aka ana pati fakatonutonu i te Tusi Tapu, ka ma‵goi eiloa au taumafaiga. E folafola mai a ia penei: “Talitonu ki [a Ieova] mo tou loto katoa. . . . Ke masaua faeloa ne koe te Aliki i au mea katoa e fai, kae ka fakaasi atu ne ia ki a koe te auala tonu.”—Faataoto 3:5, 6.
[Ata i te itulau e 31]
Ka aogā kae tokagamalie ‵tou olaga māfai e tau‵tali atu tatou ki pati fakatonutonu i te Tusi Tapu