E Mafai ne Koe o Maua te Loto Filemu?
I te 1854, ne tusi mai penei te tino tusitala Amelika ko Henry Thoreau: “Ko fi‵ta fua te tokoukega o tino i olotou olaga.”
E foliga mai me ne seki maua ne te tokoukega o tino i ana aso a te loto filemu. Ko tai kātoa te 150 tausaga talu mai te taimi tenā. E mata, e ‵kese te tulaga i aso nei? Io me koi fetaui tonu eiloa mo pati a Thoreau? E a koe na? Ko lotomalie koe, me ko maua ne koe te loto filemu? Io me e se tokagamalie tou loto, ona ko te manavase ki mea kolā ka ‵tupu, io me e pelā mo pati a Thoreau e mata, “ko fi‵ta fua” koe?
SE MEA fakafanoanoa, me e uke a mea i te lalolagi nei e fakamakosu ei te loto filemu. Ke na taku atu ne tatou a nāi mea konā. I te lasiga o fenua ko manava‵se valevale a tino ki mea tau tupe me e seai ne olotou galuega ‵togi io me e fo‵liki fua olotou ‵togi. I nisi fenua ko fakamāumāu ne tino e tokouke te lasiga o olotou taimi i te taumafai ke maua olotou koloa mo olotou kope. Kae e oko sāle mai te loto manavase, kae e se ko te loto filemu, i vaegā olaga fakatau‵fai penā. E mafai foki ne masaki, taua, amioga solitulafono, faifaiga sē fakamaoni, mo amioga fakasauā o fakamakosu foki te loto filemu.
Ne ‵Sala Aka ne Latou te Loto Filemu
E se loto ma‵lie a nisi tino e tokouke ke fa‵ki i foliga o te lalolagi nei. Anitonioa se takitaki o te kau faigaluega i se matugā pisinisi lasi i te fa‵kai ko São Paulo, i Pasili. Me ne fakamoemoe a ia ke momea aka te ‵lei o olotou olaga, ne kau atu ei a ia ki solo ‵teke, kae ne seki maua ne ia i ei te loto filemu.
E fakamoe‵moe a nisi tino me ka maua ne latou se tokagamalie māfai ko a‵vaga latou, kae kāti ko fanoa‵noa fua latou i ei. A Makosi se tino telā ne ola ‵lei tena pisinisi. Ne kau atu a ia ki mea fakapolitiki kae ne fai a ia mo fai te aliki pule o se fa‵kai telā e uke a pisinisi i ei. Kae ne malaia valevale te olaga o tena kāiga. I te taimi ne olo kea‵tea ei ana tama, ne māvae ei laua mo tena avaga me e se mafai lele eiloa o fealofani laua.
A Kisoni, se tamaliki fakaalofa telā e seai sena koga nofo kae ne tupu aka i Salvador, i Pasili, kae ne manako a ia ki se olaga gali. Ne maumausolo a ia mai te fa‵kai e tasi ki te suā fa‵kai, kae ne sopo sāle a ia i motokā ‵lasi ke fai ana malaga. Ne seki leva, kae ne umiti sāle a ia ki vailakau tapu, kae ne kaisoa sāle a ia ke ‵togi ana vailakau konā. Ne ‵po fakafia a ia ne te kau pulisimani. E tiga eiloa ne fia toa kae amio fakasauā a Kisoni, ne fia maua eiloa ne ia te loto filemu. E mata, e mafai o maua ne ia te loto filemu tenā?
A koi foliki a Vania, ne mate tena mātua, kae ne ‵tau o tausi ne ia tena kāiga, e aofia foki i ei tena taina foliki telā ne masaki. Ne lotu sāle a Vania kae ne manatu aka tou fafine me ne tiakina a ia ne te Atua. Ne seki maua eiloa ne ia te loto filemu.
E penā foki loa mo Makelo. Ne manako fua a Makelo ke fakafiafia faeloa a ia. Ne fiafia sāle tou tagata ke kau atu ki pātī a nisi talavou—ke tuisi, inu kae fakaaogā ne ia i ei a vailakau tapu. E tasi te taimi, ne ‵fusu laua mo te suā talavou kae ne pakia i ei te suā tamataene. Fakamuli ifo, ne salamō malosi a ia i te mea telā ne fai ne ia kae ne ‵talo atu a ia ki te Atua mō se fesoasoani. Ne fia maua foki ne ia te loto filemu.
E fakaasi mai ne tala konā a nisi mea kolā e fakamakosu sāle ei te loto filemu. E mata, e isi se auala e mafai ei o maua te loto filemu ne te takitaki tenā a te kau faigaluega, te tino fakapolitiki, te tamaliki fakaalofa, te tamaliki fafine fi‵ta, mo te tamataene telā ne kau sāle atu ki pātī? E mata, e isi ne mea aogā e maua ne tatou i mea kolā ne ‵tupu ki a latou taki tokotasi? A te tali ki te avā fesili konā ko te ao, e pelā mo mea kolā ka matea atu ne tatou i te suā mataupu.
[Fakamatalaga fakaopoopo]
a Ko oti ne sui a nisi igoa.
[Ata i te itulau e 3]
E manako malosi koe ki te loto filemu?