E Maua ne Koe i Fea te Loto Filemu?
E uke a mea e ‵kese ei ‵tou aso nei mo aso o Thoreau, telā ne faipati ki ei i te suā mataupu. E tasi te mea e ‵kese malosi ei, ko te uke o pati fesoasoani a tino e uiga ki te auala e mafai ei o maua ne tatou te loto filemu. E fakaasi sāle mai a manatu o tokitā, tino tusitala—penā foki loa mo tino tusitala i nusipepa. Kāti e isi se tamā aogā o olotou pati; kae e uke atu a mea e manakogina ke maua ei a mea aogā kolā e tumau. Tenā loa te mea ne maua ne tino kolā ne faipati ki ei i te suā mataupu.
NE KESE‵KESE a telega o Anitonio, Makosi, Kisoni, Vania, mo Makelo kae ne kese‵kese foki olotou fakalavelave. Kae e tolu a mea ne ‵pau ei latou katoa. Muamua la, ne ‵nofo latou “i te lalolagi nei mo te seai o se fakamoemoega, mo te seai foki o te Atua.” (Efeso 2:12) Ko te lua o mea, ne ma‵nako malosi latou ki te loto filemu. Kae ko te tolu o mea, ne maua ne latou katoa te loto filemu telā ne ma‵nako latou ki ei i te taimi ne talia ei ne latou se akoga faka-te-Tusi Tapu mai i Molimau a Ieova. I te faiga o olotou akoga, ne iloa ei ne latou me e fia saga atu te Atua ki a latou. A te ‵tonuga loa, e pelā mo muna a Paulo ki tino Atenai i ana aso, “e se ‵mao [te Atua] mai i a tatou takitokotasi.” (Galuega 17:27) E aogā ‵ki te manatu tenā i te mauaga o te loto filemu, māfai e talitonu fakamaoni se tino ki ei.
Kaia e Mu‵tana Fua ei a Tino Kolā e Maua te Uke teLoto Filemu?
E fakamatala mai ne te Tusi Tapu a pogai e lua e se loto filemu ei a tino e tokouke i te lalolagi nei—faitalia me ko te loto filemu io me ko te filemu i va o tino. E fakamatala mai penei te mea muamua i te Ielemia 10:23 (NW): “E seai se tino e mafai o takitaki tena auala. E se mafai ne te tagata o fakatonutonu te auala e sasale ei a ia.” E se maua ne tino te poto io me ko te kilokiloga ‵mao ke pule latou ki a latou eiloa e aunoa mo se fesoasoani, kae e maua fua te tinā fesoasoani tonu mai te Atua. A tino kolā e se ‵sala aka ki te fesoasoani o te Atua ka se mafai lele eiloa o maua ne latou te filemu tumau. E matea atu te lua o pogai e se lava ei te filemu i pati konei a te apositolo ko Ioane: “Ka ko te lalolagi katoa ko i lalo i te pule a te Tino Masei.” (1 Ioane 5:19) Kafai e se maua ne tino te fesoasoani mai te Atua, ka fakama‵kosu faeloa olotou taumafaiga ona ko “te Tino Masei,” telā e se matea ki mata, e ola tonu kae malosi foki, ko Satani.
Ona ko te avā pogai konā—ko te se ‵sala aka ne te tokoukega o tino a te fesoasoani mai te Atua mo te gasuesue malosi o Satani i te lalolagi nei—ko fakaa‵lofa ‵ki te tulaga o tino i te lalolagi nei. Ne fakamatala faka‵lei mai ne te apositolo ko Paulo te tulaga tenā, penei: “Mea katoa ne faite, ne ma‵nava fi‵ta; e pela eiloa mo te ‵mae o te fafine fanau, ke oko mai eiloa ki aso nei.” (Loma 8:22) Ko oi te tino telā e se loto malie ki te fakamatalaga tenā? E fakamakosu sāle te loto filemu i fenua mau‵mea penā foki loa mo fenua ma‵tiva ona ko fakalavelave i kāiga, amioga solitulafono, faifaiga sē ‵tau, te sē fealofani o tino, te fālētonu o mea tau tupe, takalialiaga i va o tino kolā e kese‵kese olotou telega, faifaiga fakasauā, masaki, mo nisi mea aka.
Te Auala e Maua ei te Loto Filemu
I te taimi ne a‵koga ei a Anitonio, Makosi, Kisoni, Vania, mo Makelo ki te Muna a te Atua, ko te Tusi Tapu, ne tau‵loto ei latou ki mea kolā ne ‵fuli ei olotou olaga. E tasi te mea, ko iloa nei ne latou me e isi se taimi ka ‵kese ei a foliga o te lalolagi nei. A te mea tenā e se se fakamoemoega sē mautinoa me ka ‵lei fakamuli a mea katoa. A te mea tenā se talitonuga tonu telā e mautakitaki me e isi se fuafuaga a te Atua mō tino, kae nei la e mafai ne tatou o maua a mea aogā mai i te fuafuaga tenā māfai e fai ne tatou tena loto. Ne fakagalue aka ne latou i olotou olaga a mea kolā ne tau‵loto ne latou mai te Tusi Tapu, kae ne gasolo o manuia i ei latou. Ne sili atu te lotou fia‵fia mo te lotou filemu i lō mea kolā ne ma‵natu aka muamua latou me e mafai o maua.
Ko se toe kau atu a Anitonio ki solo ‵teke mo ‵tekeatuga i te galuega. E iloa ‵lei ne ia me e fo‵liki fua kae e se tumau foki a ‵fuliga kolā e maua i te auala tenā. Ko oti ne tauloto te takitaki mua tenā o te kau faigaluega e uiga ki te Malo o te Atua. Ko te Malo tenā e ‵talo sāle ki ei te fia miliona o tino i te ‵Talo a te Aliki, i olotou pati konei ki te Atua: “Ke oko mai tou Malo.” (Mataio 6:10a) Ko iloa nei ne Anitonio me i te Malo o te Atua se pulega tonu i te lagi telā ka fakaoko mai ne ia te filemu tonu ki tino.
Ne fakagalue aka ne Makosi a fakatonuga ‵poto a te Tusi Tapu e uiga ki te avaga. Ona ko te mea tenā, ko fiafia te tino fakapolitiki mua tenā me ko toe ‵soko te lā fakaipoipoga mo tena avaga. Ko fakamoemoe foki a ia ki te taimi telā ko pili mai, ka sui ne te Malo o te Atua a fakanofonofoga kaiū kae kaimanako o te lalolagi nei ki se mea fou telā e ‵lei atu. Ko sili atu nei tena malamalama i te suā fuaiupu tenei i te ‵Talo a te Aliki: “Ke fai tou loto i te lalolagi nei e pelā mo te faiga i te lagi.” (Mataio 6:10e, NIV) Kafai ko fai te loto o te Atua i te lalolagi nei, ka maua ne tino a te vaegā olaga ‵lei telā ne seki maua muamua ne latou.
Kae e a Kisoni? Ko se toe fai a ia mo fai se tino maumausolo kae kaisoa. Ko aogā nei te olaga o te tino fakaalofa mua tenā, me ko fakaaogā nei ne ia tena malosi ke fesoasoani atu ki nisi tino ke maua ne latou te loto filemu. E pelā mo mea kolā e fakaasi mai i tala konei, e mafai o ‵fuli malosi te olaga o se tino ke ‵lei atu māfai ko sukesuke kae fakagalue aka ne ia a akoakoga mai te Tusi Tapu.
Te Loto Filemu i se Lalolagi Telā e ‵Fonu i Fakalavelave
A te ‵toe tino tāua i tala mua i te fakataunuga o te loto o te Atua, ko Iesu Keliso. Kae kafai e suke‵suke a tino ki te Tusi Tapu fakatasi mo Molimau a Ieova, e uke olotou mea e tau‵loto e uiga ki a ia. I te po telā ne fanau mai ei a ia, ne usu atu penei ne agelu a vikiga ki te Atua: “Ko te vikiga o te Atua i koga tafasili i te maluga. Ke i te lalolagi te filemu, mō tino katoa kola e fiafia ki ei te Atua!” (Luka 2:14) I te taimi ne matua ei a Iesu, ne taumafai malosi a ia ke fesoasoani atu ki tino ke ‵lei atu olotou olaga. Ne maina ‵lei a ia i olotou lagonaga, kae ne atafai malosi a ia ki tino fakaa‵lofa mo tino ma‵saki. Kae e pelā mo pati a agelu konā ne aumai ne ia se loto filemu ki tino loto mau‵lalo. I te fakaotiga o tena galuega, ne fai atu penei a ia ki ana soko: “E avatu ne au ki a koutou te filemu; ko toku filemu eiloa tenei e avatu ei ne au ki a koutou; e se avatu ne au e pela mo te avatuga ne te lalolagi ki a koutou. Sa manava‵se koutou, sa ma‵taku foki koutou.”—Ioane 14:27.
A Iesu e se se tino fua telā ne fesoasoani atu ki nisi tino. Ne fakatusa ne ia a ia eiloa ki se tausi mamoe, kae ne fakatusa foki ne ia ana soko loto mau‵lalo ki mamoe i ana pati konei: “Au ne vau ko te mea ke maua ne latou te ola, kae ke maua malosi eiloa ne latou. Ko au te tausi mamoe ‵lei. E tuku atu ne te tausi mamoe ‵lei a tona ola ke sui ei a mamoe.” (Ioane 10:10, 11) E tonu, e se pelā mo takitaki e tokouke i aso nei kolā e fakamuamua ne latou te tausiga o latou eiloa, ne tuku mai ne Iesu tena ola mō ana mamoe.
E aogā pefea ki a tatou a mea kolā ne fai ne Iesu? E masani ‵lei a tino e tokouke mo pati konei: “Me ne pena eiloa o alofa mai te Atua ki te lalolagi, ne tuku mai ei ne ia tena Tama e tokotasi, ko te mea ke se malaia so se tino e fakatuanaki ki a ia, kae ke maua ne ia te ola se gata mai.” (Ioane 3:16) E ‵tau o maua muamua te iloaga e uiga ki a ia mo tena Tamana, ko Ieova, a koi tuai o fakatuanaki se tino ki a Iesu. Kafai e fakamasani faka‵lei atu tatou ki te Atua mo Iesu Keliso, e mafai o iku atu i ei ki se va fakataugasoa ‵lei mo Ieova te Atua kae ka fesoasoani mai foki ki a tatou ke maua te loto filemu.
Muna a Iesu: “A aku mamoe e faka‵logo ki toku leo, kae e iloa ne au latou, kae tautali mai i a au. E avatu ne au ki a latou a te ola se gata mai; kae se mafai latou o ‵mate; kae se mafai foki ne se tino o ‵fao latou mai i a au.” (Ioane 10:27, 28) E pefea te ‵gali mo te fakamafanafana mai o pati konā! E tonu, ne taku mai ne Iesu a pati konā i te lua afe tausaga ko ‵teka, kae koi tumau eiloa te lotou ma‵losi. Ke mo a ma puli i a koe me koi ola Iesu Keliso kae e gasuesue malosi a ia. Ko pule mai nei a ia e pelā me se Tupu telā ne fakasopo aka i te Malo faka-te-lagi o te Atua. Koi fakatāua nei ne ia a tino loto maulalo kolā e fia maua ne latou te loto filemu, e pelā mo ana faifaiga i te taimi ne ola ei a ia i te lalolagi nei i te fia o tausaga ko ‵teka atu. Koi fai foki a ia mo fai te Tausi Mamoe mō ana mamoe. Kafai e tau‵tali atu tatou ki a ia, ka fesoasoani mai a ia ke maua ne tatou te loto filemu, telā e aofia i ei te talitonuga mautinoa me ka oko tonu mai te filemu katoatoa—e aofia i ei te se toe ai ne amioga fakasauā, ne taua, io me ne amioga ma‵sei.
E maua ne tatou te aogā tonu māfai e iloa kae tali‵tonu foki tatou me ka fesoasoani mai a Ieova e alatu i a Iesu. E a, e masaua ne koe a Vania, telā ne ‵mafa ‵ki ana amoga i te taimi koi foliki ei a ia kae ne manatu aka me ko tiakina a ia ne te Atua? Ko iloa nei ne Vania me ne seki tiakina a ia ne te Atua. Ana muna: “Ko iloa nei ne au me i te Atua se tino tonu telā e isi ne ana uiga ‵gali. Ona ko tena alofa ne uga mai ei ne ia tena Tama ki te lalolagi ke tuku mai te ola ki a tatou. Se mea tāua ‵ki ke iloa ne tatou te mea tenā.”
E fakamaoni mai ne Makelo me se mea tonu te fesokotakiga o laua mo te Atua. Konei a manatu o te tino telā ne kau muamua atu ki pātī: “E se iloa sāle ne talavou a mea kolā e ‵tau o fai ne latou, kae i nisi taimi e pa‵kia sāle latou i ei. E fakaaogā ‵se ne nisi tino a vailakau, e pelā mo mea kolā ne fai ne au. E fakamoemoe au me ka manuia a nisi tino e tokouke, i te tau‵loto e uiga ki te munatonu e uiga ki te Atua mo tena Tama, e pelā mo au.”
Mai i te sukesuke faka‵lei ki te Tusi Tapu, ne maua ei ne Vania mo Makelo se fakatuanaki malosi ki te Atua kae ne tali‵tonu eiloa laua me e fia fesoasoani atu a ia ki a laua i te faka‵leiga o lā fakalavelave. Kafai e fai ne tatou a mea kolā ne fai ne laua—ke suke‵suke ki te Tusi Tapu kae ke fakagalue aka ana pati—ka maua eiloa ne tatou te loto filemu lasi, e pelā mo laua. Ka fetaui tonu mo tatou a te fakamalosiga tenei mai te apositolo ko Paulo: “Sa manava‵se ki se mea, kae fakatagi atu ki te Atua i mea e ma‵nako koutou ki ei, kae fakatagi eiloa i te agaga fakafetai. Ka ko te filemu o te Atua, tela e sili atu i mea e iloa ne tatou, ke tausi faka‵lei ne ia otou loto mo otou mafaufau i a Keliso Iesu.”—Filipi 4:6, 7.
Ke Maua te Tinā Filemu Tonu i Aso Nei
E takitaki atu ne Iesu Keliso a tino kolā e fia ‵kai ki te munatonu ke ui atu i te auala telā e tau atu ki te ola se-gata-mai i te lalolagi palataiso. Kafai ko takitaki atu ne ia latou ki te tapuakiga tonu ki te Atua, ko maua ei ne latou te filemu telā e tai ‵pau mo te fakamatalaga tenei i te Tusi Tapu: “A tino o te fenua o te Atua ka se mafaufau mafa ki se mea e tasi, ka ko olotou kaiga ka filemu kae saogalemu.” (Isaia 32:18) Kae ko te mea tenā se tamā vaega foliki fua o te filemu telā ka maua ne latou i aso mai mua nei. E fai‵tau tatou penei: “Ka ko latou kola e loto malalo, ka fai mo latou te fenua, kae ka maua ne latou te manuia mo te filemu katoatoa. A tino amio‵tonu ka fai mo latou te fenua, kae ka ‵nofo faeloa i ei ki te se gata mai.”—Salamo 37:11, 29.
E a, e mafai ne tatou o maua te loto filemu i aso nei? Ao. Kae e mafai foki ne tatou o tali‵tonu me ko pili mai te aso telā ka fakamanuia ne te Atua a tino faka‵logo ki te filemu sē fuafuagina eiloa. Kaia e se fakamolemole atu ei koe i se ‵talo ki te Atua ke na maua ne koe tena filemu tenā? Kafai e isi ne ou fakalavelave kolā e fakamakosu ei tou loto filemu, ke na ‵talo atu koe e pelā mo Tavita: “Ave keatea a mea katoa e fakalavelave i toku loto, kae fakasao mai au i oku puapuaga katoa. Mafaufau mai ki oku fi‵taga mo oku puapuaga kae fakamagalo mai aku agasala katoa.” (Salamo 25:17, 18) Ke na talitonu koe me e fakalogologo mai te Atua ki vaegā ‵talo penā. E fakamafola mai ne ia ana lima kae e tuku mai ne ia te filemu ki tino kolā e ‵sala ki ei i te loto fakamaoni. E fakatalitonu mai mo te alofa ki a tatou penei: “E pili faeloa a ia [ko Ieova] ki a latou kola e ka‵laga atu ki a ia, kola e kalaga ki ei mo te loto fakamaoni. E tuku ne ia ki a latou kola e mataku ki a ia a mea katoa kola e ma‵nako latou ki ei; e lagona ne ia olotou tagi, kae fakasao ne ia latou.”—Salamo 145:18, 19.
[Ata i te itulau e 5]
E se maua ne tino te poto io me ko te kilokiloga ‵mao ke pule latou ki a latou eiloa e aunoa mo se fesoasoani, kae e maua fua te tinā fesoasoani tonu mai te Atua
[Ata i te itulau e 6]
Kafai e fakamasani faka‵lei atu tatou ki te Atua mo Iesu Keliso, e mafai o iku atu i ei ki se va fakataugasoa ‵lei mo Ieova te Atua kae ka fesoasoani mai foki ki a tatou ke maua te loto filemu
[Ata i te itulau e 7]
A te tautali atu ki manatu i te Tusi Tapu ka fesoasoani atu ei ki te olaga filemu i te kāiga