“Ko Oko Mai te Taimi!”
“Ko iloa ne Iesu me ko oko ki te taimi ka tuku ei ne ia te lalolagi nei, kae fanatu ki tena Tamana.” —IOANE 13:1.
1. I te taimi ko pili ei o oko atu ki te Paseka i te 33 T.A. ne a fesili ne fai sāle ne tino i Ielusalema, kae kaia?
I TENA papatisoga i te 29 T.A., ne kamata Iesu i se auala telā ka iku atu i ei ki te “taimi” o tena mate, tena toetumaiga, mo tena faka‵maluga. I te tau o te muakiga i te 33 T.A. ne fatoā fakaiku aka ne te Fono Maluga a te kau Iutaia, ko te Sanetulini, ke na tamate ne latou a Iesu. Ne iloa ne Iesu te lotou aofaga, kāti mai i a Nikotemo, se tino o te Sanetulini ne fai taugasoa ki a ia, telā ne tiakina ei ne Iesu a Ielusalema kae ne fanatu ki te kogā laukele i te suā feitu o te Iolitana. I te taimi ko pili ei o oko atu ki te ‵Kaiga o te Paseka, ne olo atu a tino e tokouke mai fa‵kai valevale ki Ielusalema, kae e tokouke a tino i te fa‵kai tenā ne kamata o fakatau fesilisili penei e uiga ki a Iesu. “Se a te otou taofi? E se vau a ia ki te ‵kaiga?” Ne gasolo foki o gasue‵sue malosi a tino me ko oti ne fakatonu atu a faitaulaga sili mo Falesaio me kafai e isi se tino e matea ne ia Iesu e ‵tau o fakailoa atu ki a latou.—Ioane 11:47-57.
2. Se a te faiga a Malia telā ne ita malosi i ei a nisi tino, kae se a te mea telā e fakaasi mai ne te tali a Iesu telā ne ‵lago atu ki a Malia e uiga ki tena iloaga i “te taimi”?
2 I te po 8 o Nisani, i te ono o aso mai mua o te Paseka, ne toe foki atu a Iesu ki koga i tafa o Ielusalema. Ne oko atu a ia ki Petania—ko te fa‵kai o ana taugasoa pele ko Maleta, Malia, mo Lasalo—telā e tu i te tolu kilomita te ‵mao mai i Ielusalema. Ko te fakaafiafi o te Aso Lima, kae ne nofo atu a Iesu i konā i te Sapati. I te suā afiafi, i te taimi ne ‵mili ei ne Malia a ia ki te sinu manogi telā e ‵togi ‵mafa, ne fā‵meo i ei ana soko. Ne tali atu Iesu penei: “Tuku eiloa i ei! Ke tausi eiloa ne ia te sinu tena mo te aso e tanu ei au. E ‵nofo koutou mo tino ma‵tiva, ka ko au e se nofo tumau i a koutou i aso katoa.” (Ioane 12:1-8; Mataio 26:6-13) Ne iloa ne Iesu “me ko oko ki te taimi ka tuku ei ne ia te lalolagi nei, kae fanatu ki tena Tamana.“ (Ioane 13:1) E ‵toe lima mai a aso kae ka ‘tuku atu tena ola o fakasaoloto ei a tino e tokouke.’ (Maleko 10:45) Tela la, mai i te taimi tenā, ne lagona ei ne Iesu te toetoe o te taimi i ana faiga mo akoakoga katoa. E pefea te fakaofoofogia o te fakaakoakoga telā ne tuku mai ne ia ki a tatou a koi olioli eiloa tatou ke na oko mai te gataga o te fakanofonofoga o mea konei! Ke na mafaufau malie aka ki mea kolā ne ‵tupu ki a Iesu i te taeaoakega.
Te Aso ne Ulu Atu ei Iesu ki te Fa‵kai mo te Manumalo
3. (a) Ne ulu atu pefea a Iesu ki Ielusalema i te Aso Sa, te po 9 o Nisani, kae ne a mea ne fai ne te tokoukega o tino i ei? (e) Se a te tali a Iesu ki te kau Falesaio kolā ne fā‵meo e uiga ki te vaitino?
3 I te Aso Sa, te po 9 o Nisani, ne ulu atu a Iesu mo te manumalo ki Ielusalema. I te taimi ne fakapilipili atu ei a ia ki te fa‵kai—kae ne sopo a ia i te tama a te asini i te fakataunuga o te valoaga i te Sakalia 9:9—ne maopoopo mai a tino kae ne ‵fola atu ne latou olotou gatu i te auala, kae ne ‵fati ne nisi tino a kaulā o lakau ke ‵fola foki i te auala. Ne ka‵laga atu latou penei: “Ke manuia te Tupu tela e vau i te igoa o te Aliki!” Ne ma‵nako a nisi Falesaio kolā ne aofia i tino konā ke na ‵liko atu Iesu ki ana soko. Kae ne tali atu penei a Iesu: “Au e fai atu ki a koutou, kafai e se ka‵laga latou, ko fatu ka ka‵laga.”—Luka 19:38-40; Mataio 21:6-9.
4. Kaia ne ua‵te valevale ei Ielusalema i te uluatuga o Iesu ki te fa‵kai tenā?
4 I ne nāi vaiaso mai mua atu i ei, ne matea atu ne tino e tokouke i te vaitino tenā me ne toe fakatu aka ne Iesu a Lasalo. I konā loa, ne taku atu faeloa ne latou te tala e uiga ki te vavega tenā ki nisi tino. Tela la, i te uluatuga o Iesu ki Ielusalema, ne ua‵te valevale te fa‵kai kātoa. “Ko oi te tino tenei?” ko te fesili a tino. Kae ne fai atu faeloa te vaitino penei: “Ko Iesu tenei, ko te pelofeta mai Nasaleta i Kalilaia.” I te mateaga o mea kolā ko ‵tupu, ne ‵tagi atu penei te kau Falesaio: “Kiloke, a te lalolagi katoa ko tau‵tali atu i a ia!”—Mataio 21:10, 11; Ioane 12:17-19.
5. Ne a mea ne ‵tupu i te fanatuga o Iesu ki te faletapu?
5 E pelā mo tena masani, kafai ko āsi atu te Faiakoga Sili, ko Iesu, ki Ielusalema, ne fanatu eiloa a ia ki te faletapu ke akoako atu i konā. Ne olo atu i ei a tino ‵kivi mo tino ‵pili ki a ia, kae ne faka‵lei aka ne ia olotou ma‵saki. I te laveaga ne faitaulaga mo faiakoga o te tulafono a te mea tenā, kae ne lagona foki ne latou me ne ka‵laga atu penei a tamaliki tāgata i te faletapu, “Ke vikia te Tama a Tavita!” ne gasolo o kaitaūa malosi latou. “E lagona ne koe olotou pati ne fai?” ko te lotou fāmeo. Ne tali atu Iesu penei: “Ao, e lagona ne au. Kae e seki fai‵tau eiloa koutou i muna kola ne tusi i tusi, ‘Ko oti ne akoako ne koe a tama‵liki mo pepe ke tuku atu ne latou a vikiga tonu ki a koe’?” A koi akoako atu a Iesu kae ne onoono faka‵lei a ia ki mea kolā e ‵tupu i te faletapu.—Mataio 21:15, 16; Maleko 11:11.
6. Ne ‵kese pefea a faiga a Iesu i lō mea kolā ne fai muamua ne ia, kae kaia?
6 E pefea te ‵kese o faifaiga a Iesu i konā, i lō mea kolā ne fai ne ia i te ono masina ko ‵teka atu i ei! I te taimi tenā “ne seki fano fakaasiasi, kae ne fano ‵muni” a ia ki Ielusalema i te ‵Kaiga o Fale Fakamalumalu. (Ioane 7:10) Kae ne gasuesue faeloa a ia ke sao māfai ko fia tamate ne tino a ia. Kae i te taimi tenei, ne ulu atu a ia i mua o tino katoa ki te fa‵kai ko te koga telā ko oti ne fai a fakatonuga i ei ke puke fakapagota a ia! Kae ne seki fakailoa sāle atu ne Iesu me i a ia ko te Mesia. (Isaia 42:2; Maleko 1:40-44) Ne seki manako a ia ke faka‵pa malosi atu se tala io me ke fakalasilasi aka se tala e uiga ki a ia ona ko te gutu fai ‵tala o tino. Kae i te taimi tenei ne fakasalalau atu ne te vaitino me i a ia ko te Tupu, penā foki loa mo te Fakaola—ko te Mesia—kae ne ‵teke atu a ia ki pati a takitaki lotu ke fakatonu atu a ia ki tino konā ke ‵nofo filemu! Kaia ne ‵fuli ei ana faifaiga? Me “ko oko mai te taimi e tuku ei te ‵malu lasi ki te Tama a te Tagata,” e pelā mo te mea telā ne fakamatala atu ne Iesu i te taeaoakega.—Ioane 12:23.
Se Faiga Loto Toa—Kae ‵Soko Atu ki ei a Akoakoga Fakaola Tino
7, 8. Ne tai ‵pau pefea a faifaiga a Iesu i te po 10 o Nisani i te 33 T.A., mo mea kolā ne fai ne ia i te faletapu i te taimi o te Paseka i te 30 T.A.?
7 I te okoatuga a Iesu ki te faletapu i te Aso Gafua, i te po 10 o Nisani, ne gasuesue ei Iesu e ‵tusa mo mea kolā ne matea atu ne ia i te fakaafiafi ko teka atu. Ne “kamata o atuli ne ia ki tua a latou kola e fakatau atu [olotou] mea i loto i te Fale Tapu. Ne ‵fuli ne ia ki lalo a taipola a tino ‵fulitupe mo nofoga o tino fakatau lupe. Ne seki talia foki ne ia so se tino ke fano mo se amoga i loto i te Fale Tapu.” Ne taku fakamasei ne ia a tino fai mea ‵se konā, ana muna: “Muna a te Tusi, ‘Ka fakaigoa a toku fale se fale talo mō tino o fenua katoa.’ Kae nei ko oti ne ‵fuli ne koutou ke fai mo ana o tino faomea!”—Maleko 11:15-17.
8 Ko tai ‵pau a faifaiga a Iesu mo mea kolā ne fai ne ia i te tolu tausaga mai mua atu i ei i te taimi ne āsi atu ei a ia ki te faletapu i te Paseka i te 30 T.A. Kae ko momea aka ana pati ‵toko i te taimi tenā. Ne fakaigoa ne ia a tino faipisinisi i te faletapu ko “tino faomea.” (Luka 19:45, 46; Ioane 2:13-16) E ‵faomea latou me ko to ‵lasi a ‵togi o mea kolā e ‵togi atu ne latou ki tino kolā e ‵tau o ‵togi a manu mō olotou taulaga. Ne ‵logo a faitaulaga sili, faiakoga o te tulafono, mo nisi tino ma‵luga i mea kolā ne fai ne Iesu, telā ne toe ‵sala aka foki ne latou a auala ke tamate ei a ia. Kae e se iloa ne latou me e mafai pefea o tamate ne latou a Iesu, me e ofo a tino katoa i ana akoakoga, kae ko fia fakalogo‵logo ki a ia.—Maleko 11:18; Luka 19:47, 48.
9. Se a te akoakoga telā ne akoako atu ne Iesu, kae se a te ‵kamiga telā ne avatu ne ia ki tino kolā ne fakalogo‵logo ki a ia i te faletapu?
9 A koi akoako atu a Iesu i te faletapu, kae ne fai atu a ia penei: “Ko oko mai te taimi e tuku ei te ‵malu lasi ki te Tama a te Tagata.” E tonu, e iloa ne ia me koi ‵toe mai fua ne nāi aso o tena olaga e pelā me se tagata. Ko oti ne fakamatala atu ne ia me e ‵tau o tanu muamua te fuagā saito a koi tuai o ‵fua mai ana fuataga—se faiga e tai ‵pau mo tena mate ke fai mo fai se auala e maua ei ne nisi tino a te ola se-gata-mai—kae ne ‵kami atu ne Iesu ki tino kolā ne fakalogo‵logo ki a ia penei: “Kafai e fia tavini mai se tino ki a au, e ‵tau o tautali mai ki a au, ko te koga e nofo au i ei, e nofo foki i ei taku tavini. Ka vikia ne toku Tamana a ia tela e tavini mai ki a au.”—Ioane 12:23-26.
10. Ne pefea a manatu o Iesu e uiga ki te mate fakalogo‵mae telā ka oko atu ki a ia?
10 Ne mafaufau a Iesu ki tena mate logo‵mae i te fa o aso mai tua ifo o te taimi tenā, kae ne toe fai atu a ia penei: “Nei, a toku loto ko se toka; kae ne a nei aku muna ka fai atu? Ka fai ake pela, ‘Te Tamana, fakaola mai au i te itula tenei’?” Kae e se ‵tau o ‵kalo keatea a Iesu mai i mea kolā e faka‵tali mai ki a ia. Ana muna: “Ka ko te mea tonu eiloa tena ne vau ei au, ke puapuaga au i te itula tenei.” A te ‵tonuga loa, ko loto malie a Iesu ki fakatokaga katoa a te Atua. Ne fatuaki tena loto ke talia ne ia ke pule atu te loto o te Atua ki ana faifaiga katoa ke oko eiloa ki te taimi e mate ei a ia pelā me se taulaga. (Ioane 12:27) Mā‵faga o fakaakoakoga ‵lei ne fai ne ia mō tatou—ne fakalogo katoatoa a ia ki te loto o te Atua!
11. Ne a akoakoga ne avatu ne Iesu ki te vaitino telā ne fatoā lagona ne latou te leo mai te lagi?
11 Me ne manavase a Iesu ma taku fakamasei te igoa o tena Tamana ona ko tena mate, ne ‵talo atu a ia penei: “Te Tamana, tuku atu te vikiga ki tou igoa!” Ne ‵poi masei te vaitino kolā ne maopoopo fakatasi i te faletapu me ne oko mai se leo mai te lagi, ana muna: “Ko oti ne tuku atu ne au te ‵malu, kae ka toe tuku atu foki ne au te ‵malu.” Ne fakaaogā ne te Faiakoga Sili a te avanoaga tenā ke fakamatala atu ki te vaitino te pogai ne lagona ei ne latou te leo tenā, mea kolā ka ‵tupu i tena mate, penā foki loa mo te pogai e ‵tau ei o fakatuanaki latou. (Ioane 12:28-36) E uke ‵ki a mea ne fai ne Iesu i te avā aso konā. Kae e seki oko atu i ei ki te ‵toe aso tāua ‵ki.
Te Aso Telā ne Taku Fakama‵sei ei a Tino
12. I te Aso Lua, te po 11 o Nisani, ne taumafai pefea a takitaki lotu o fakatogafiti ne latou a Iesu, kae ne a mea ne iku mai i ei?
12 I te Aso Lua, i te po 11 o Nisani, ne toe fanatu eiloa a Iesu ki te faletapu ke akoako atu i konā. Ne faka‵tali mai a tino kolā e se fia‵fia ki a ia. I te fakasino atu ki faifaiga a Iesu i te aso ko teka, ne fesili atu a faitaulaga sili mo toeaina ki a ia penei: “E a ai te pule e fai ei ne koe a mea konei? Ko oi foki ne avatu ne ia ki a koe a te pule?” Ne fakamāvale ne te Faiakoga Sili a latou i tena tali, kae ne taku atu foki ne ia a tala fakatusa ma‵nino e tolu—e lua tala e uiga ki togāvine, kae ko te sua tala e uiga ki te ‵kaiga o te fakaipoipoga—kae ne fakaasi faka‵sau atu i ei me e pefea te matagā o tino ‵teke konā. Ne kaitaūa a takitaki lotu i mea kolā ne lagona ne latou, telā ne fia puke fakapagota ei ne latou a ia. Kae ne ma‵taku latou i te vaitino, kolā ne ma‵natu aka me i a Iesu se pelofeta. Tela la, ne taumafai latou ke fakatogafiti a ia ke fai se fakamatalaga ‵se telā e mafai ei ne latou o puke fakapagota a ia i ei. Ne mā‵vale latou i tali a Iesu.—Mataio 21:23–22:46.
13. Ne a pati fesoasoani a Iesu ki tino kolā ne fakalogo‵logo ki a ia e uiga ki faiakoga o te tulafono mo te kau Falesaio?
13 Me e fai atu a faiakoga o te tulafono mo Falesaio me e akoako atu ne latou te Tulafono a te Atua, ne fakamalosi atu penei a Iesu ki tino kolā ne fakalogo‵logo ki a ia: “E ‵tau mo koutou o tau‵tali kae faka‵logo ki mea katoa e fakatonu atu ne latou ke fai; kae mo a la ma fakaakoako koutou ki olotou amioga. E akoako ne latou a tino ke tausi te Tulafono, kae se tausi ne latou.” (Mataio 23:1-3) E pefea te taku fakamasei ne ia latou i mua o tino katoa! Kae ne seki palele i konā ana pati e taku fakamasei ei latou. Ko te toe aso tenā ne nofo atu ei a ia i te faletapu, kae ne avatu ne ia mo te loto toa se fakasologa o pati fakamalaia—ne ‵soko atu te suā mea ki te suā mea e pelā eiloa mo te pa‵pa mai o te fa‵tili.
14, 15. Ne a pati fakamalaia ne taku atu ne Iesu e uiga ki faiakoga o te tulafono mo te kau Falesaio?
14 Ne taku atu fakaono ne Iesu a pati konei: “Kalofa eiloa i a koutou faiakoga o te Tulafono mo Falesaio!” Ne fai penā, me e pelā mo tena fakamatalaga, ne ‵pono ne latou te Malo o te lagi ki tino kae ne taofi aka foki ne latou a tino kolā ko fai o ulu atu ki ei. Ne faima‵laga sāle atu latou i te moana mo te laukele, ke fuli ei se tino e tokotasi, kae ne fai fua ne latou ke malaia te tino tenā. Ne fakata‵mala latou ki “feitu aoga o akoakoga mai i te Tulafono, e pela mo te fai mea tonu, te alofa mo te fakamaoni,” kae ne ‵saga malosi atu latou ki te faiga o te tasi-vae-sefulu. E pelā eiloa me ne “‵fulu ne latou te tua o te ipu mo te tifa, ka ko te koga i loto e fonu i mea ne puke malo mo te amio masei,” ko tena uiga ne ‵funa aka olotou uiga “masei” ona ko te lotou amio atua fakaloiloi. Kae ne fia faite foki ne latou a tānuga mō te kau pelofeta kae ne teu fakagaligali ne latou a tānuga konā ke fakaasi atu i ei te lotou fia fai meaalofa, faitalia me i a latou ko tama a “latou kola ne tamate ne latou a pelofeta!”—Mataio 23:13-15, 23-31.
15 I te taku fakamaseiga ne Iesu a te sē fakatāua ne ana tino ‵teke o mea faka-te-agaga, ne fai mai a ia penei: “Kalofa eiloa i a koutou takitaki ‵kivi!” Ne ‵kivi olotou mata e uiga ki olotou amioga me ne sili atu te fakatāua ne latou o aulo i te faletapu i lō te fakatāua ne latou te koga tapuaki tenā i te feitu faka-te-agaga. Kae ne toe taku atu ne ia a toe pati ‵mafa konei: “A koutou ne gata, ko tama foki a gata ma‵sei. A koutou e taofi pela me ‵sao koutou mai te fakasalaga o Kena?” E tonu, ne fai atu a Iesu ki a latou me kafai e tumau latou i olotou amioga ma‵sei ka oko atu ki a latou te mate se-gata-mai. (Mataio 23:16-22, 33) Ke na fakaasi atu foki ne tatou a te loto toa i te folafolaatuga o te fekau o te Malo, faitalia me e ‵tau o fakaasi faka‵sau atu i ei te ‵se o lotu ‵loi.
16. A koi ‵nofo atu i te Mauga o Olive, se a te valoaga tāua telā ne avatu ne Iesu ki ana soko?
16 I konā loa, ne tiakina ne Iesu te faletapu. Ne gasolo o tō te mata o te la, kae ne ‵kake aka latou mo ana apositolo ki luga i te Mauga o Olive. A koi sagasaga atu a Iesu i konā kae ne taku atu ne ia te valoaga e uiga ki te fakamaofaga o te faletapu penā foki loa mo te fakailoaga e uiga ki tena fakatasi mai mo te ‵toe vaitaimi o te fakanofonofoga o mea. E oko mai ki aso nei te tāua o pati fakavaloaga konā. I te afiafi eiloa tenā, ne fai atu penei a Iesu ki ana soko: “Ko iloa ne koutou e toe lua mai aso kae fai te Paseka, ko fakasataulo ei au te Tama a te Tagata.”—Mataio 24:1-14; 26:1, 2.
‘Ne Alofa Eiloa a Iesu ki Ana Tino ke Oko ki te Fakaotiga’
17. (a) I te faiga o te Paseka i te po 14 o Nisani, se a te akoakoga telā ne akoako atu ne Iesu ki ana soko e toko 12? (e) Se a te mea telā ne kamata o fai ne Iesu i te taimi ko oti ei ne uga atu ne ia keatea a Iuta te Isikaliota?
17 I nisi aso e lua—ko te po 12 mo te po 13 o Nisani—ne seki fanatu a Iesu ki te faletapu. Ne taumafai a takitaki lotu ke tamate ne latou a ia, kae e se manako a ia ke fakalavelave atu so se mea ki te fakamanatuga ne latou mo ana apositolo a te Paseka. Ne kamata te po 14 o Nisani i te tōga o te mata o te la i te Aso Fa tenā—ko te ‵toe aso tenā o te olaga o Iesu pelā me se tagata i te lalolagi nei. I te afiafi po tenā, ne maopoopo fakatasi ei a Iesu mo ana apositolo i se fale i Ielusalema telā ko oti ne fakatoka mō latou ke fakamanatu i ei te Paseka. A koi ‵kai fakatasi latou i te Paseka, kae ne fai ne ia se fakaakoakoga gali ki te tinogafulu mo te tokolua e uiga ki te loto maulalo mai i te ‵muluga ne ia o olotou vae. Ko oti ne uga atu keatea a Iuta te Isikaliota, telā ne fai tena feagaiga ke fakalata ne ia tena Matai ki tupe siliva e 30—ko te ‵togi fua o se pologa mai lalo i te Tulafono a Mose—kae ne kamata ne Iesu te Fakamanatuga o tena mate.—Esoto 21:32; Mataio 26:14, 15, 26-29; Ioane 13:2-30.
18. Ne a nisi akoakoga ne avatu ne Iesu mo te alofa ki ana apositolo fakamaoni e toko 11, kae ne fakailoa atu pefea ne ia ki a latou me ko pili o fano keatea a ia?
18 Ko oti te faiga o te Fakamanatuga, kae ne ‵numi fakatasi te kau apositolo i se kinauga me ko oi e sili i a latou. Ne seki ‵liko atu a Iesu ki a latou, kae ne akoako atu a ia mo te loto kufaki ki a latou e uiga ki te tāua o te tavini atu ki nisi tino. Me ne fakatāua ne ia te tumau o latou i ana tofotofoga, ne fai eiloa ne ia se feagaiga totino fakatasi mo latou mō te Malo. (Luka 22:24-30) Ne fakatonu atu foki a Iesu ki a latou ke fakatau a‵lofa latou e pelā eiloa mo tena alofa ki a latou. (Ioane 13:34) A koi nofo atu a Iesu i te potu tenā, ona ko te alofa ne fakailoa atu ei ne ia ki a latou me ko pili o fano keatea a ia. Ne fakatalitonu atu a ia me i a ia ko te lotou taugasoa, ne fakamalosi atu a ia ki a latou ke na fakatuanaki atu, kae ne folafola atu foki a ia me ka maua ne latou te fesoasoani o te agaga tapu. (Ioane 14:1-17; 15:15) A koi tuai o tiakina ne Iesu te fale tenā, ne fakamolemole atu a ia penei: “Te Tamana, ko oko mai te aso, tuku mai te vikiga ki tau Tama, ko te mea ke tuku atu foki ne tau Tama a te vikiga ki a koe.” A te ‵tonuga loa, ne fai ne Iesu ke toka ‵lei ana apositolo a koi tuai o fano keatea a ia, kae ‘ne alofa eiloa a ia ki a latou ke oko ki te fakaotiga.’—Ioane 13:1; 17:1.
19. Kaia ne logo‵mae malosi ei a Iesu i te fatoaga ko Ketesemane?
19 Kāti ko leva ne teka atu te valuapo, kae ne fatoā oko atu a Iesu mo ana apositolo fakamaoni e toko 11 ki te fatoaga ko Ketesemane. Ne olo sāle atu latou mo ana apositolo ki konā. (Ioane 18:1, 2) I ne nāi itula, ka mate a Iesu kae ka foliga mai me i a ia se tino solitulafono. Ona ko tena logo‵mae i te fakatalitali atu ki te mea tenā, mo tena mafaufau ki te taku fakamaseiga o tena Tamana i ei, ne fai eiloa tena tauta e pelā me ne motimotigā toto, e sali‵sali ifo ki te laukele. (Luka 22:41-44) Ko muna a Iesu ki ana apositolo: “Ko oko mai te taimi! Kiloke, tenei te tino tela e fakalata ne ia au!” A koi faipati a ia kae ne fanatu eiloa a Iuta te Isikaliota fakatasi mo se vaitino kolā e pukepuke mai a lama, molī mo meatau. Ko o‵mai latou o puke fakapagota a Iesu. Ne seki ‵teke atu a ia ki ei. Ana muna: “E ‵tau o fakataunu a muna a te Tusi.”—Maleko 14:41-43; Mataio 26:48-54.
Ko Faka‵malu te Tama a te Tagata
20. (a) Ne a mea matagā ne ‵tupu ki a Iesu mai tua o te taimi ne puke fakapagota ei a ia? (e) Ko pili o mate a Iesu, kae kaia ne kalaga atu ei a ia penei: “Ko oti”?
20 Ko oti ne puke fakapagota a Iesu, ne ‵losi atu a molimau ‵pelo ki a ia, ne fakaiku aka ne famasino sē fakamaoni ke fakasala a ia, ne fakasala a ia ne Ponitio Pilato, ne fakalīlī atu a faitaulaga mo tino valevale ki a ia, kae ne fakatauemu kae fakasauā atu foki a sotia ki a ia. (Maleko 14:53-65; 15:1, 15; Ioane 19:1-3) I te fakatutonu o te Aso Lima, ko oti ne ‵tuki a Iesu ki luga i te sataulo, kae ne logo‵mae malosi a ia i te ‵mafa o tena foitino telā ne tautau i ana lima mo ana vae kolā ne ‵tuki ki fao. (Ioane 19:17, 18) Kāti ko te tolu i te fakaafiafi, kae ne kalaga atu penei a Iesu: “Ko oti!” E tonu, ko oti ne fakataunu faka‵lei ne ia a mea katoa kolā ne vau a ia ki te lalolagi o fai. Ne avatu ne ia tena agaga ki te Atua, ne fakagaugau ifo tena ulu, kae ne mate a ia. (Ioane 19:28, 30; Mataio 27:45, 46; Luka 23:46) I te tolu o aso mai tua ifo i ei, ne toe fakatu aka ne Ieova a tena Tama. (Maleko 16:1-6) I te fa sefulu aso mai tua ifo o tena toetumaiga, ne fanaka eiloa a Iesu ki te ‵malu i te lagi.—Ioane 17:5; Galuega 1:3, 9-12; Filipi 2:8-11.
21. E mafai pefea ne tatou o fakaakoako atu ki a Iesu?
21 E mafai pefea ne tatou o ‘tautali fakapilipili atu ki kalafaga o Iesu’? (1 Petelu 2:21) E pelā mo ia, ke na ga‵lue malosi tatou i te talaiga o te Malo o te Atua mo te faiga o soko, kae ke loto ‵toa foki tatou i te fai‵pati atu e uiga ki te muna a te Atua. (Mataio 24:14; 28:19, 20; Galuega 4:29-31; Filipi 1:14) Ke mo a ma puli i a tatou te tāua o te ‵tou taimi tenei io me ke mo a ma fakata‵mala tatou o fakamalosi atu ki nisi tino ke fakatau a‵lofa kae ke fai foki a galuega ‵lei. (Maleko 13:28-33; Epelu 10:24, 25) Ke na talia ne tatou te loto o Ieova te Atua ke takitaki mai ki ‵tou faifaiga katoa kae ke masaua faeloa ne tatou me ko ‵nofo nei tatou i te taimi o “te gataga o te lalolagi.”—Tanielu 1:4.
Ka Tali Mai Pefea ne Koe?
• Me ne iloa ne Iesu a te pili mai o tena mate, ne ‵fuli pefea tena galuega fakaoti i te faletapu i Ielusalema?
• Ne a mea e fakaasi mai me ne alofa a Iesu ‘ki ana tino ke oko ki te fakaotiga’?
• Ne a mea e fakaasi mai e uiga ki a Iesu ona ko mea kolā ne ‵tupu i itula fakaoti o tena olaga?
• E mafai pefea ne tatou o fakaakoako atu ki a Keliso Iesu i te ‵tou galuega talai?
[Ata i te itulau e 14]
Ne “alofa” Iesu “ki a latou ke oko ki te fakaotiga”